smederevo ribar na poslu milan božović slikar gazi husrefbegova džamija u sarajevu enver ekić đorđe oraovac stav muža prema devojačkoj ljubavi njegove supruge rakija od zmije zvečarke inona masai barbara rid bunde krzneni kapu crnogorka, višeslava šuričić kaljeve peći kaljeva peć ...........

Detalji predmeta Stanje Polovno Detaljno stanje Dosta dobro Posebni događaj Ne Unesite dužinu u cm 8,9 Unesite širinu u cm 5,5 Kulturno dobro Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine Sa slika.

Spanija 82 - Deutscher Fussball Bund - Bully maskota - privezak za kljuceve iz 1982 godine .

Tina Ivanovic & Srki Boy - Bunda Od Nerca Originalno izdanje. Made in Serbia and Montenegro Ocuvanost CD: 5- (dve-tri sitne crtice) Omot/knjizica: 5/5- Spisak pesama: 1 Bunda Od Nerca 4:13 2 Da Sam Konobarica 3:00 3 Devojka Za Sve 4:28 4 Aši Maši 4:28 5 Šta Si Ti Bolji Od Mene 3:44 6 Živeli 3:44 7 Dajte Nešto Žestoko 3:16 8 Ritam Ludi 3:11 Stanje mozete videti na slikama. Zanrovi: narodna, folk pvs1r4

POSVETA NA NAJAVNOM LISTU

Izdavač: Agros, Beograd Edicija Agros: Sam nauči, sam uradi Povez: broširan Broj strana: 106 Ilustrovano. Sadržaj priložen na slici. Veoma dobro očuvana. Krzno konzerviranje i štavljenje Iskustva krznara Krzno kunića i nutrija Prepariranje ptica Prepariranje riba (K-114)

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Posveta! Ilustracije: Vlado Jakelic Pero Zlatar (Skoplje, 26. listopada 1934. – Beograd, 23. srpnja 2020.)[1][2] bio je hrvatski novinar i publicist. Životopis Od 1954. bio je novinar i urednik u izdanjima kuće Vjesnik. Od 1967. glavni urednik zabavnoga tjednika Plavi vjesnik, pa glavni urednik televizijskoga magazina Studio (1971.–`73.), koji je doveo do vrhunca naklade. Potom je bio urednik u Vjesniku u srijedu (1973.–`75.) te u Sportskim novostima do odlaska u Beograd 1981.[1] Pisao je dojmljive reportaže i intervjue s raznim političarima, glazbenicima, sportašima, općenito slavnim i utjecajnim osobama. Neke od njih završile su kao zapažene publicističke knjige, poput `Golovi Dražena Jerkovića` iz 1963. godine, `Note i reket Ivice Šerfezija` iz 1965. i `Šest milijuna ploča Ive Robića`, također iz 1965. godine.[3] Kao reporter i izvjestitelj, proputovao je sve kontinente i boravio u oko 180 zemalja. Bio je prvi novinar bivše Jugoslavije poslije 1948. u Albaniji, prvi u Francovoj Španjolskoj, Salazarovom Portugalu, Tajvanu, državama apartheida Južnoj Africi i Rodeziji, Južnoj Koreji, Čileu.[4] Napisao je tri knjige tiskane u visokoj nakladi o Albaniji: dvije o Enveru Hoxhi: `Gospodar Zemlje orlova` i `Enver Hoxha – politička biografija`, te jednu politički putopisnu: `Glasnik iz Tirane”, koje su u to vrijeme bile vrijedni izvor informacija o politički zatvorenoj Albaniji.[5] Godine 1981. seli u Beograd, odakle se od 1992. godine javljao kao dopisnik Globusa, Nacionala i Jutarnjeg lista.[6] Pero Zlatar ima četvoro djece: Bojanu, Stipu, Jerka i Janu.[2] Od 1981. godine živio je u Beogradu, gdje je kao pisac i publicist djelovao sve do smrti.[7] Mladen Pavković objavio je knjigu `Razgovori s Perom Zlatarom - Milijunaš bez milijuna`. Pero Zlatar glumio je TV-novinara u filmu `Bravo maestro` iz 1978. godine. Biblioteka Vjeverica

Dance in the Vampire Bund: Age of Scarlet Order Vol. 1 An all-new sequel manga to the bestselling Dance in the Vampire Bund series! Vampire hunts rage across the United States like the witch hunts of old. But in the shadows, rumors whisper of a grand escape plan. "Mina Tepes summons all the vampires of America," it says. "Reach the West Coast, and a ship will take you all to the Vampire Bund." Desperate to survive, hordes of vampires follow that rumor and make for the West Coast. There's only one small problem-the Vampire Bund sunk months ago, and Vampire Queen Mina Tepes is dead.

Ne obraćajte pažnju na `detaljno stanje` koje označavam jer filatelija nije moj domen te i nisam stručan za materiju.Kupujete predmet koji možete videti na priloženim slikama.

Detalji predmeta Stanje Kolekcionarski primerak Detaljno stanje Odlično Godina 2011 - 2020. Sport Fudbal Stanje prikazano na fotografijama... Srećna licitacija!

Detalji predmeta Stanje Kolekcionarski primerak Detaljno stanje Odlično Godina 2011 - 2020. Sport Fudbal Stanje prikazano na fotografijama... Srećna licitacija!

Detalji predmeta Stanje Kolekcionarski primerak Detaljno stanje Odlično Godina 2011 - 2020. Sport Fudbal Stanje prikazano na fotografijama... Srećna licitacija!

IKRO Mladost Zagreb, 1981. Biblioteka Vjeverica Tvrde korice, latinica, ilustrovano, 126 strana. Kompletno, kompaktno, sadržaj čist. Minimalni tragovi starosti na koricama, autorska posveta na predlistu. Vrlo dobro stanje.

Deutscher Taschenbuch 1984 227 stranaStanje : Odlično, nekorišćeno!

Pasiji život u bundi od samurovine i drugi psihoanalitički slučajevi Može li se još govoriti o „pravoj“ psihoanalizi? Postoji toliki raskorak između raznih psihoanalitičkih struja da je teško videti njeno jedinstvo. Nalazimo se usred mutacije na samom polju psihoanalize. Profiliše se izvesna promena paradigme, stara više nije prepoznatljiva, nova još nije čitljiva. Neki su u frojdovskoj dogmi, ili u lakanovskoj dogmi, a drugi su sami svoji majstori. Za one koji veruju – sve vrši posao. A sve to nije ništa posebno. Verovatno će se nametnuti neka korenita promena, a ona će doći spolja. Ja danas vidim nužnost jedne mnogo radikalnije pobune, pobune koja u središtu više ne bi imala samo psihoanalizu ili neku psihoanalitičku ustanovu, nego sveukupno društvo. Dovoljno je videti u kakvom su stanju škole, bolnice, kako se postupa s decom, i s ludacima. O siromašnima da i ne govorimo. Deca, ludaci, siromašni i stranci, to je već mnogo. A, kao slučajno, svi su oni bespomoćni, bez odbrane i bez instrumenata. Da li bi ih psihoanaliza mogla snabdeti korisnim instrumentima? Instrumentima da se pobune… i žive? Da li bi diskurs analize, ili angažovanje analitičara kao takvih u toj pobuni doneo nešto specifično i prikladno?

Može li se još govoriti o „pravoj“ psihoanalizi? Postoji toliki raskorak između raznih psihoanalitičkih struja da je teško videti njeno jedinstvo. Nalazimo se usred mutacije na samom polju psihoanalize. Profiliše se izvesna promena paradigme, stara više nije prepoznatljiva, nova još nije čitljiva. Neki su u frojdovskoj dogmi, ili u lakanovskoj dogmi, a drugi su sami svoji majstori. Za one koji veruju – sve vrši posao. A sve to nije ništa posebno. Verovatno će se nametnuti neka korenita promena, a ona će doći spolja. Ja danas vidim nužnost jedne mnogo radikalnije pobune, pobune koja u središtu više ne bi imala samo psihoanalizu ili neku psihoanalitičku ustanovu, nego sveukupno društvo. Dovoljno je videti u kakvom su stanju škole, bolnice, kako se postupa s decom, i s ludacima. O siromašnima da i ne govorimo. Deca, ludaci, siromašni i stranci, to je već mnogo. A, kao slučajno, svi su oni bespomoćni, bez odbrane i bez instrumenata. Da li bi ih psihoanaliza mogla snabdeti korisnim instrumentima? Instrumentima da se pobune… i žive? Da li bi diskurs analize, ili angažovanje analitičara kao takvih u toj pobuni doneo nešto specifično i prikladno? Radmila Ziguris, Prelaženje granica (razgovor s Pjerom Babenom) Radmila Ziguris je francuska psihoanalitičarka srpskog porekla. Nakon kolebanja u mladosti, odlučila je da se bavi psihonalizom. U početku bliska lakanovskoj psihoanalitičkoj orijentaciji (Lakan joj je bio i supervizor), kasnije joj se učinilo da je ona suviše dogmatična; u želji da psihoanaliza ostane otvoren sistem dostupan svima, osnovala je s nekoliko prijatelja asocijaciju Federacija psihoanalitičkih radionica i pokrenula časopis L‘Ordinaire du psychanalyste. Članovi asocijacije su u njemu nekoliko godina objavljivali svoje radove, ne doterujući ih i ne potpisujući ih. Mnogo kasnije Radmila Ziguris je odabrala nekoliko slučajeva na kojima je radila u to vreme i objavila ih 2012. u knjizi L’Ordinaire, symptome, prvoj samostalnoj knjizi objavljenoj na francuskom. Neki njeni radovi, rasuti po časopisima, zbornicima sa stručnih seminara i internetu, sabrani su u nekoliko knjiga objavljenih na španskom, portugalskom i grčkom, a na srpskom je dosad objavljena knjiga njenih eseja Paradoksalna ljubav, nagoni života (Službeni glasnik, 2011).

Može li se još govoriti o „pravoj“ psihoanalizi? Postoji toliki raskorak između raznih psihoanalitičkih struja da je teško videti njeno jedinstvo. Nalazimo se usred mutacije na samom polju psihoanalize. Profiliše se izvesna promena paradigme, stara više nije prepoznatljiva, nova još nije čitljiva. Neki su u frojdovskoj dogmi, ili u lakanovskoj dogmi, a drugi su sami svoji majstori. Za one koji veruju – sve vrši posao. A sve to nije ništa posebno. Verovatno će se nametnuti neka korenita promena, a ona će doći spolja. Ja danas vidim nužnost jedne mnogo radikalnije pobune, pobune koja u središtu više ne bi imala samo psihoanalizu ili neku psihoanalitičku ustanovu, nego sveukupno društvo. Dovoljno je videti u kakvom su stanju škole, bolnice, kako se postupa s decom, i s ludacima. O siromašnima da i ne govorimo. Deca, ludaci, siromašni i stranci, to je već mnogo. A, kao slučajno, svi su oni bespomoćni, bez odbrane i bez instrumenata. Da li bi ih psihoanaliza mogla snabdeti korisnim instrumentima? Instrumentima da se pobune… i žive? Da li bi diskurs analize, ili angažovanje analitičara kao takvih u toj pobuni doneo nešto specifično i prikladno?

Opis proizvoda Može li se još govoriti o „pravoj“ psihoanalizi? Postoji toliki raskorak između raznih psihoanalitičkih struja da je teško videti njeno jedinstvo. Nalazimo se usred mutacije na samom polju psihoanalize. Profiliše se izvesna promena paradigme, stara više nije prepoznatljiva, nova još nije čitljiva. Neki su u frojdovskoj dogmi, ili u lakanovskoj dogmi, a drugi su sami svoji majstori. Za one koji veruju – sve vrši posao. A sve to nije ništa posebno. Verovatno će se nametnuti neka korenita promena, a ona će doći spolja. Ja danas vidim nužnost jedne mnogo radikalnije pobune, pobune koja u središtu više ne bi imala samo psihoanalizu ili neku psihoanalitičku ustanovu, nego sveukupno društvo. Dovoljno je videti u kakvom su stanju škole, bolnice, kako se postupa s decom, i s ludacima. O siromašnima da i ne govorimo. Deca, ludaci, siromašni i stranci, to je već mnogo. A, kao slučajno, svi su oni bespomoćni, bez odbrane i bez instrumenata. Da li bi ih psihoanaliza mogla snabdeti korisnim instrumentima? Instrumentima da se pobune… i žive? Da li bi diskurs analize, ili angažovanje analitičara kao takvih u toj pobuni doneo nešto specifično i prikladno?Radmila Ziguris, Prelaženje granica (razgovor s Pjerom Babenom)Radmila Ziguris je francuska psihoanalitičarka srpskog porekla. Nakon kolebanja u mladosti, odlučila je da se bavi psihonalizom. U početku bliska lakanovskoj psihoanalitičkoj orijentaciji (Lakan joj je bio i supervizor), kasnije joj se učinilo da je ona suviše dogmatična; u želji da psihoanaliza ostane otvoren sistem dostupan svima, osnovala je s nekoliko prijatelja asocijaciju Federacija psihoanalitičkih radionica i pokrenula časopis L‘Ordinaire du psychanalyste.Članovi asocijacije su u njemu nekoliko godina objavljivali svoje radove, ne doterujući ih i ne potpisujući ih. Mnogo kasnije Radmila Ziguris je odabrala nekoliko slučajeva na kojima je radila u to vreme i objavila ih 2012. u knjizi L’Ordinaire, symptome, prvoj samostalnoj knjizi objavljenoj na francuskom. Neki njeni radovi, rasuti po časopisima, zbornicima sa stručnih seminara i internetu, sabrani su u nekoliko knjiga objavljenih na španskom, portugalskom i grčkom, a na srpskom je dosad objavljena knjiga njenih eseja Paradoksalna ljubav, nagoni života (Službeni glasnik, 2011).

Autor: Radmila ZigurisMože li se još govoriti o „pravoj“ psihoanalizi? Postoji toliki raskorak između raznih psihoanalitičkih struja da je teško videti njeno jedinstvo. Nalazimo se usred mutacije na samom polju psihoanalize. Profiliše se izvesna promena paradigme, stara više nije prepoznatljiva, nova još nije čitljiva. Neki su u frojdovskoj dogmi, ili u lakanovskoj dogmi, a drugi su sami svoji majstori. Za one koji veruju – sve vrši posao. A sve to nije ništa posebno. Verovatno će se nametnuti neka korenita promena, a ona će doći spolja. Ja danas vidim nužnost jedne mnogo radikalnije pobune, pobune koja u središtu više ne bi imala samo psihoanalizu ili neku psihoanalitičku ustanovu, nego sveukupno društvo. Dovoljno je videti u kakvom su stanju škole, bolnice, kako se postupa s decom, i s ludacima. O siromašnima da i ne govorimo. Deca, ludaci, siromašni i stranci, to je već mnogo. A, kao slučajno, svi su oni bespomoćni, bez odbrane i bez instrumenata. Da li bi ih psihoanaliza mogla snabdeti korisnim instrumentima? Instrumentima da se pobune… i žive? Da li bi diskurs analize, ili angažovanje analitičara kao takvih u toj pobuni doneo nešto specifično i prikladno?Radmila Ziguris, Prelaženje granica (razgovor s Pjerom Babenom)Radmila Ziguris je francuska psihoanalitičarka srpskog porekla. Nakon kolebanja u mladosti, odlučila je da se bavi psihonalizom. U početku bliska lakanovskoj psihoanalitičkoj orijentaciji (Lakan joj je bio i supervizor), kasnije joj se učinilo da je ona suviše dogmatična; u želji da psihoanaliza ostane otvoren sistem dostupan svima, osnovala je s nekoliko prijatelja asocijaciju Federacija psihoanalitičkih radionica i pokrenula časopis L‘Ordinaire du psychanalyste.Članovi asocijacije su u njemu nekoliko godina objavljivali svoje radove, ne doterujući ih i ne potpisujući ih. Mnogo kasnije Radmila Ziguris je odabrala nekoliko slučajeva na kojima je radila u to vreme i objavila ih 2012. u knjizi L’Ordinaire, symptome, prvoj samostalnoj knjizi objavljenoj na francuskom. Neki njeni radovi, rasuti po časopisima, zbornicima sa stručnih seminara i internetu, sabrani su u nekoliko knjiga objavljenih na španskom, portugalskom i grčkom, a na srpskom je dosad objavljena knjiga njenih eseja Paradoksalna ljubav, nagoni života (Službeni glasnik, 2011).

Sadrži sledeće drame: Bundu od dabrovine, Hannelino uznesenje, Michaela Kramera, Herberta Engelmanna, Pred suton; berlinsku tragikomediju Štakori i rekvijem Pomračenja.

izd Mostar 1900, 141str, knjižarnica Pahera i Kisića u prva dva lista nedostaje deo teksta, ostali tekst u celosti selo seoska bunda preferans ignjatije jevremović vampir, ....

dama u bundi dimenzije - 6,5 x 10,5 cm Ime i prezime: Egidius K. Danenbaum Godina rođenja - smrti: Period aktivnosti: 1890 - 1933 Lokacija: Mitrovica na Savi, Srbija

Detalji predmeta Stanje Polovno Аутор Gallas, Helga Наслов Marksistička teorija književnosti / Helga Gallas ; prevod Tamara Marčetić Јединствени наслов Marxistische Literaturtheorie kontroversen im Bund proletarisch-revolutionärer Schriftsteller. scr Врста грађе књига Језик српски Година 1977 Издање 3. izd. Издавање и производња Zagreb : Školska knjiga, 1977 (Rijeka : Riječka tiskara) Физички опис 196 str. ; 20 cm Остали аутори Marčetić, Tamara Solar, Milivoj Збирка ǂBiblioteka ǂSuvremena misao ISBN (Broš.) Напомене Prevod dela: Marxistische Literaturtheorie kontroversen im Bund proletarisch-revolutionärer Schriftsteller Podatak o izdanju preuzet iz uvoda Str. 5-10: Predgovor / Milivoj Solar Napomene i bibliografske reference uz tekst Bibliografija: str. 185-194 Registar. Предметне одреднице Теорија књижевности – Марксизам

Može li se još govoriti o „pravoj“ psihoanalizi? Postoji toliki raskorak između raznih psihoanalitičkih struja da je teško videti njeno jedinstvo. Nalazimo se usred mutacije na samom polju psihoanalize. Profiliše se izvesna promena paradigme, stara više nije prepoznatljiva, nova još nije čitljiva. Neki su u frojdovskoj dogmi, ili u lakanovskoj dogmi, a drugi su sami svoji majstori. Za one koji veruju – sve vrši posao. A sve to nije ništa posebno. Verovatno će se nametnuti neka korenita promena, a ona će doći spolja. Ja danas vidim nužnost jedne mnogo radikalnije pobune, pobune koja u središtu više ne bi imala samo psihoanalizu ili neku psihoanalitičku ustanovu, nego sveukupno društvo. Dovoljno je videti u kakvom su stanju škole, bolnice, kako se postupa s decom, i s ludacima. O siromašnima da i ne govorimo. Deca, ludaci, siromašni i stranci, to je već mnogo. A, kao slučajno, svi su oni bespomoćni, bez odbrane i bez instrumenata. Da li bi ih psihoanaliza mogla snabdeti korisnim instrumentima? Instrumentima da se pobune… i žive? Da li bi diskurs analize, ili angažovanje analitičara kao takvih u toj pobuni doneo nešto specifično i prikladno? Radmila Ziguris, Prelaženje granica (razgovor s Pjerom Babenom) Radmila Ziguris je francuska psihoanalitičarka srpskog porekla. Nakon kolebanja u mladosti, odlučila je da se bavi psihonalizom. U početku bliska lakanovskoj psihoanalitičkoj orijentaciji (Lakan joj je bio i supervizor), kasnije joj se učinilo da je ona suviše dogmatična; u želji da psihoanaliza ostane otvoren sistem dostupan svima, osnovala je s nekoliko prijatelja asocijaciju Federacija psihoanalitičkih radionica i pokrenula časopis L‘Ordinaire du psychanalyste. Članovi asocijacije su u njemu nekoliko godina objavljivali svoje radove, ne doterujući ih i ne potpisujući ih. Mnogo kasnije Radmila Ziguris je odabrala nekoliko slučajeva na kojima je radila u to vreme i objavila ih 2012. u knjizi L’Ordinaire, symptome, prvoj samostalnoj knjizi objavljenoj na francuskom. Neki njeni radovi, rasuti po časopisima, zbornicima sa stručnih seminara i internetu, sabrani su u nekoliko knjiga objavljenih na španskom, portugalskom i grčkom, a na srpskom je dosad objavljena knjiga njenih eseja Paradoksalna ljubav, nagoni života (Službeni glasnik, 2011).

Četiri dopisnice: - Esperanto Klubo `Mojsije Paić`, Zemun, putovala 1928. - Esperanto Bund Plauen, Germanujo, putovala 1927. - Novosadsko Prijateljsko Kolo Esperantista, Zabavno veče, Pozivnica sa programom, 1930. -Amiko Rondo Esperantista, Novi Sad, putovala 1925. K Š S 11 R5