Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 924 rezultata
Prati pretragu "Kolevka "
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Domaće pripovetke Ostali naslovi iz oblasti: Pripovetke
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno ...
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
POGLAVLJE 1 Gnosticizam, ključ ezoteričnog hrišćanstva POGLAVLJE 2 Paralele između istočne i zapadne filozofije POGLAVLJE 3 Aleksandrija, kolevka zapadnog misticizma POGLAVLJE 4 Simboli meditacije u hrišćanskom & gnostičkom misticizmu POGLAVLJE 5 Simbolizam gnostičkih dragulja
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Praistorija centralnog Balkana U istraživanjima Srednjeg Podunavlja u Srbiji utvrđeno je da su Panonija i Centralni Balkan kolevka Egejeske kulture. Dunav i njegove pritoke alegorija su čitavog mitološkog sistema Homera i Hesiodovog Olimpijskog panteona bogova.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
POGLAVLJE 1 Gnosticizam, ključ ezoteričnog hrišćanstva POGLAVLJE 2 Paralele između istočne i zapadne filozofije POGLAVLJE 3 Aleksandrija, kolevka zapadnog misticizma POGLAVLJE 4 Simboli meditacije u hrišćanskom & gnostičkom misticizmu POGLAVLJE 5 Simbolizam gnostičkih dragulja Čitaj dalje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Lara Croft: Tomb Raider - The Cradle of Life Lara Kroft: Pljačkaš grobova - Kolevka života (2003) režija: Jan de Bont uloge: Angelina Jolie, Gerard Butler titl: srpski, hrvatski, mađarski, slovenački dodaci: komentar režisera, alternativne scene, test snimci Džerarda Batlera, video spotovi... Paramount Pictures, 2003.
Antička filozofija Autor: Žan-Pol Dimon Povez Mek sa preklopnicom Pismo Ćirilica Prevodilac Ivan Vuković Broj strana: 135. Gde se rađa prva filozofska misao? Da li je kolevka zapadne civilizacije ujedno i kolevka filozofskog oblika mišljenja? Može li se izrekama mudraca ovekovečenih u mermeru pripisati filozofski status, ili su koreni filozofije u nastojanju prvih fizičara (filozofa prirode, ili fiziologa) da objasne svet i shvate prirodu? Ko su bili veliki grčki filozofi koji su oblikovali današnju filozofiju? Ovim pitanjima bavi se Žan-Pol Dimon u knjizi koja predstavlja sintezu osnovnih znanja iz antičke filozofije (od njenih korena, pa do kraja antičkog sveta), i koja je nezaobilazno polazište za svakog ko želi da krene putem otkrivanja “koji problemi najviše zavređuju pažnju duha u njegovoj težnji da kroz nestalnu pojavnost i promenljivo lice stvari dosegne suštinu, odnosno njihovu istinu”.
U istraživanjima Srednjeg Podunavlja u Srbiji utvrđeno je da su Panonija i Centralni Balkan kolevka Egejeske kulture. Dunav i njegove pritoke alegorija su čitavog mitološkog sistema Homera i Hesiodovog Olimpijskog panteona bogova. nova za koricu zaheftana vizitkarta Dr Antonija Škokljeva na naslovnoj pečat i potpis aiutora
Menli P. Hol Gnosticizam - ključ za razumevanje ezoteričnog hrišćanstva POGLAVLJE 1 Gnosticizam, ključ ezoteričnog hrišćanstva POGLAVLJE 2 Paralele između istočne i zapadne filozofije POGLAVLJE 3 Aleksandrija, kolevka zapadnog misticizma POGLAVLJE 4 Simboli meditacije u hrišćanskom & gnostičkom misticizmu POGLAVLJE 5 Simbolizam gnostičkih dragulja tvrd povez, 210 str.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Izdavač: Evro Giunti Broj strana: 91 Format:170 x 240 Povez: Tvrd Pismo: Latinica Godina izdanja :2004 ISBN:978-86-505-0219-9 Od kolevke do fakulteta – Sanja Mudrinić Knjiga praktičnim savetima pomaže da shvatite šta se dešava u glavi vašeg deteta, da mu pristupite na pravi način kako bi se ono osećalo voljeno i poštovano.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Roman ,,Ovo nije rastanak" govori o prijateljstvu i putovanju. Većina putovanja u ovom romanu odvija se prema toplom Mediteranu - Grčka, Portugal, Italija. Mediteran, kolevka evropske kulture i civilizacije, jeste svetlija strana Evrope. Treba naglasiti da je autorka izvrstan poznavalac ovog podneblja, ali ga ipak često posećuje i uvek pronalazi novu inspiraciju.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Mihovil Bolonić (Vrbnik, 3. siječnja 1911. – Krk, 16. veljače 1984.) je bio hrvatski povjesničar te aktivni društveni radnik. Životopis Rodio se u Vrbniku 1911. Studirao je u Ljubljani gdje je diplomirao na Bogoslovnom fakultetu. Radio je kao tajnik Krčke biskupije. Obnašao je dužnost Stolnog kaptola na Krku i tajnog komornika (noseći naslov monsinjora). Iako je bio crkvenom osobom, Izvršno vijeće Sabora SRH dodijelilo mu je `izuzetno priznatu mirovinu` zbog zasluga na kulturnom polju. Znanstvenim se radom bavi u kasnijoj dobi. Uglavnom se je bavio arhivskim materijalima na Krku. Najviše ga je znanstveno zanimala srednjovjekovna i novija povijest Krka, glagoljaška prošlost Krka i okolice, a osobita mu je zasluga otkrivanje ekonomskog i socijalnog položaja malog primorskog puka u prošlosti. Kao društveni radnik djelovao je u okviru akcija Katoličke Crkve i SSRNH. BOLONIĆ, Mihovil, povijesni pisac (Vrbnik na Krku, 3. I 1911 — Krk, 16. II 1984). Osnovnu školu završio je u Vrbniku, gimnaziju polazio u Krku (1921–27) i Splitu (1927–29), teologiju studirao u Splitu (1930–32) i Ljubljani (1932–36). Za svećenika je zaređen 1934. Obavljao je službe kapelana (1934–36), biskupijskog arhivara (1936–54) i tajnika biskupske kancelarije (1954–79) u Krku. Istodobno je bio dijecezanski konzultor i prosinodalni ispitivač. — B. istražuje kulturnu, socijalnu i crkvenu prošlost otoka Krka, kvarnerskih otoka i Hrvatskog primorja, napose djelovanje i život glagoljašâ. Objavio je više priloga i povijesnih rasprava u časopisima i godišnjacima: Krčki kalendar (1953–55), Bogoslovska smotra (1965–68, 1970, 1972, 1973, 1975–77), Krčki zbornik (1970–72, 1975), Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu (1972, 1974), Senjski zbornik (1973–75, 1977), Istarska danica (1974), Croatica Christiana periodica (1980) i dr. U brojnim studijama i djelima B. obrađuje dosad nedovoljno rasvijetljena pitanja iz krčke povijesti, temeljeći ih na bogatoj faktografskoj građi i obilju izvornih podataka. DJELA: Parčićeva tiskara u Glavotoku. Rijeka 1965. — Krčki seoski kaptoli pioniri i nosioci liturgijskog života. Bogoslovska smotra, 38(1968) 2, str. 263–284. — O životu i radu Ivana Feretića (1769–1839). Krčki zbornik, 1970, 1, str. 285–349. — O životu i radu Dragutina A. Parčića. Bogoslovska smotra, 42(1972) 4, str. 413–433. — Crkveni patronat na području senjsko-modruške biskupije. Senjski zbornik, 5(1973) str. 219–318. — Kapari vrbnički. Zagreb 1973. — Bratovština sv. Ivana Krstitelja – Kapari u Vrbniku (1323–1973) i druge bratovštine na Krku. Zagreb 1975. — Stoljetne veze krčkih i senjskih glagoljaša. Senjski zbornik 6(1975) str. 81–139. — Ekonomsko-socijalno stanje krčkih glagoljaša. Bogoslovska smotra, 45(1975) 1, str. 97–116; 46(1976) 4, str. 475–500; 47(1977) 1, str. 101–123. — Otok Krk kroz vjekove (suautor I. Žic Rokov). Zagreb 1977. — Otok Krk kolijevka glagoljice. Zagreb 1980. LIT.: N. Marulić: O prvoj štampariji na otoku Krku. Krčki zbornik, 1972, 5, str. 408–409. — M. Bogović: Bratovštine na otoku Krku. Zvona, 15(1976) 5, str. 5. — V. Dorčić: Mihovil Bolonić i Ivan Žic-Rokov, Otok Krk kroz vjekove. Marulić, 11(1978) 2, str. 206–207. — S. Kovačić: Mihovil Bolonić i Ivan Žic Rokov; Otok Krk kroz vjekove. Crkva u svijetu, 13(1978) str. 183–184. — Isti: Mihovil Bolonić, Bratovština sv. Ivana Krstitelja Kapari u Vrbniku (1323–1973) i druge bratovštine na Krku. Ibid., str. 184–185. — D. Horvatić (D. H.): Mihovil Bolonić »Otok Krk, kolijevka glagoljice«. Marulić, 14(1981) 4, str. 420–421. — F. E. Hoško: Mihovil Bolonić – Ivan Žic-Rokov: Otok Krk kroz vjekove. Croatica Christiana periodica, 5(1981) 7, str. 79–81. — Isti: Mihovil Bolonić: Otok Krk kolijevka glagoljice. Ibid., str. 81–83. — P. Strčić: Radovi Mihovila Bolonića o Krku i glagoljaštvu. Jadranski zbornik, 12(1982–85) str. 555–563. — Isti: In memoriam mons. Mihovilu Boloniću. Vjesnik, 45(1984) 13 097, str. 5. — M. Valković: In memoriam – Mihovil Bolonić 1911–1984 (s bibliografijom radova). Croatica Christiana periodica, 8(1984) 14, str. 225–229. — A. Benvin: In memoriam Mihovil Bolonić. Slovo, 35(1985) str. 155–156. Glagoljica (staroslovenski – sloven – `sloviti` – `govoriti`) je pismo koje su slovenski narodi koristili u drugoj polovini 9. veka. U današnjoj nauci prevladava mišljenje da ju je sastavio jedan od slovenskih misionara Ćiril u drugoj polovini 9. veka (oko 863. godine), uz pomoc svog brata Metoda. On je tim pismom preveo Bibliju i to na staroslovenski jezik. Glagoljica je sastavljena, po jednoj hipotezi, prema grčkom tajnopisu. Prvobitno je imala 40 slova, a posle 38 slova (svako slovo je imalo dvojaku vrednost – glasnovnu i brojnu). Od spomenika pisanih glagoljicom poznati su: Zografsko jevandjelje, Asemanovo jevandjelje, Sinajski psaltir, Marijinsko jevandjelje, Baščanska ploča i Kocev glagoljaš, Bečki listići, Hrvojev misal. Originalni tekstovi Kirila i Metoda nisu sačuvani, vec samo prepisi tih tekstova s kraja 10. i početka 11. veka. Prvobitna glagoljica je predstavljala tip oble glagoljice sa okruglim slovima. Ovom su glagoljicom pisane knjige koje koje su doneli ucenici slovenske brace iz Moravske u Bugarsku, Makedoniju, Rasku, i u primorsku Hrvatsku i Dalmaciju. U zapadnim predelima glagoljica je ostala vrlo dugo u upotrebi u crkvi, ali se promenila pod uticajem beneventane i gotice, postala ostrija, uglasta, sa izlomljenim linijama i zato se naziva uglasta glagoljica. U nekim mestima Dalmacije rimokatolicki svestenici i danas odrzavaju glagoljicu kao slovensko pismo za koje se u 10. veku borio Grgur Ninski. Glagoljicu su negovali i uporno cuvali narodni svestenici nazvani `glagoljasi`, iz otpora prema tudjinskom uticaju preko latinskog pisma u crkvi. Stare hrvatske glagoljske knjige liturgijskog karaktera pisane su svecanom glagoljicom, lepim, uspravnim slovima. Od kraja 14. veka, kada je usla u administraciju, glagoljica je brzopisna, sa mnogo ligatura i abrevijacija (vezanih slova i skracenica).
Mladen St. Djuricic - Sabac kao kulturna ziza Srbije XIX i XX veka Biblioteka Narodnog univerziteta Sabacke narodne knjiznice i citaonice, Sabac, 1937. Mek povez, 36 strana, posveta pisca profesoru Vinku Vitezici. Bugjur delen, Zaslon, U vremenu Prvog ustanka, Sabaca gospodar Jevrema, Uredjenje Macve, Prvi kej u Sapcu, Kolevka nove knjizevnosti, Trgovacki Sabac, Sabacka stampa, Posle Evropskog rata...
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
U susret Andriću komplet je od 12 knjiga objavljenih uoči 130 godina od rođenja srpskog nobelovca. Komplet sadrži: Pesnik i pobunjenik O večnom i Svemogućem Pogled iz tamnice Bosna, kolevka života Andrić bira najlepše pripovetke 1 Andrić bira najlepše pripovetke 2 O Vuku i povodom Njegoša Slika sveta Lepa mlada žena govori Na Drini ćuprija Travnička hronika Gospođica
МИЛОШ МАТИЋ КОЛЕВКЕ ЗБИРКА ПОКУЋСТВА ЕТНОГРАФСКОГ МУЗЕЈА У БЕОГРАДУ ЕТНОГРАФСКИ МУЗЕЈ У БЕОГРАДУ БЕОГРАД 2013 а) ЕТНОГРАФСКИ МУЗЕЈ (БЕОГРАД) - КОЛЕВКЕ - КАТАЛОЗИ б) КОЛЕВКЕ - СРБИЈА - 18в - 20в - КАТАЛОЗИ ................................................................ ТЕКСТ НА СРПСКОМ и ПРЕВОД НА ЕНГЛЕСКИ 86 КОЛЕВКИ (слике) ИЛУСТРАЦИЈЕ БРОШ ЋИРИЛИЦА 21 x 21 x cm 144 СТРАНА ЕКСТРА ***********
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Ој Косово поље равно, Ти си било вазда славно. Народ те је, ој Косово, Уз звездице стално ково. Србима си од вајкада Било понос, било нада. Огњиште си и колевка Српском роду до вијека… Наслов: Српско слово за Косово: поема Издавач: Беседа Povez: meki Писмо: ћирилица Формат: 14,5 x 20,5 cm Година издања: 2008 ИСБН: 978-86-86117-21-2
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno VASPITANJE DETETA od kolevke do školske klupe , Berislav Berić ,Medicinska knjiga Beograd Zagreb 1986 #7