Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
76-100 od 849 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Sve laži o meni su istinite i sve istine o meni su lažne … Moja karijera je od početka bila ozbiljna stihija u kojoj još uvek dobro plivam i pritom uživam… … Imao sam lisice na rukama kad sam se u zatvorskom hodniku sreo s Cecom Ražnatović… … U zatvoru sam shvatio da čovek može da živi bez seksa, ali ne može da živi bez pesme… … Za jednu saobraćajku sa falš vozačkom dozvolom dobio sam četiri tužbe… … U hotelu u Negotinu pokušao sam da provedem jednu noć kao Kit Ričards… … Moja prva supruga Ceca bila mi je drugarica iz detinjstva, Nataša je htela da živim po njenim principima, a Sonja je pokušala da od mene napravi pudlicu… … Posle dvonedeljnih bahanalija u Parizu otišao sam u Švajcarsku, u specijalnu ustanovu za odvikavanje od droge… … Uoči koncerta u Međugorju vođa zelenih beretki iz Mostara poručio je da će me ubiti, a posle koncerta smo postali prijatelji… … Zašto na takmičenjima početnika majke padaju u nesvest, a očevi članovima žirija preporučuju svoje ćerke?… Povez knjige : Mek Strana : 224 Format knjige : 13x20 cm Pismo : Latinica
Slavoljub Đera Petrović SEĆANJA I ZAPISI JEDNOG BORCA I DIPLOMATE Autor: Slavoljub Đera Petrović Izdavač: DTA Beograd Godina izdanja: 2007 Broj strana: 264 Format: 23,5 x 16,5cm Povez: Meki povez Opis i stanje: Sadržaj na slici, ilustrovano, veoma dobro očuvano Tags: Jugoslavija Isorija 18.01.2024.
,,Autor : Džudi Grouvs, Rupert Vudfin Izdavač : HINAKI Po sadržaju odlična početnica posvećena je životu, radu, te filozofskim pogledima i idejama Aristotela. Izuzetno je korisna, vanserijski dobro napisana i koncipirana. Dragocena je svima koji ponešto žele da saznaju o ovom gorostasu, pravom Atlasu filozofije.``
Knjiga je odlično očuvana,kao nova. ,,Autor : Džudi Grouvs, Rupert Vudfin Izdavač : HINAKI Po sadržaju odlična početnica posvećena je životu, radu, te filozofskim pogledima i idejama Aristotela. Izuzetno je korisna, vanserijski dobro napisana i koncipirana. Dragocena je svima koji ponešto žele da saznaju o ovom gorostasu, pravom Atlasu filozofije.``
Izdavači: Narodna knjiga, Beograd / Matica srpska, Novi Sad Naslov originala: From Immigrant To Inventor Prevod: Aleksandar Marinčić Povez: tvrd Broj strana: 322 Ilustrovano. Sadržaj priložen na slici. Pečatirana, veoma dobro očuvana. Autobiografija jednog od najvećih svetskih naučnika našeg doba, nagrađena prestižnom Pulicerovovom nagradom. Knjiga koja se u SAD izučava kao obavezna lektira. Istinita priča o srpskom pastiru iz malog sela Idvor koji je postao jedan od preteča ere telekomunikacija. Prvi put na engleskom jeziku knjiga je objavljena 1923. godine u Njujorku, a godinu dana kasnije, 1924. godine knjiga je nagrađena Pulicerovom nagradom. „ Glavna svrha moga pripovedanja bila je da opišem divnu pojavu idelizma u amerikanskoj nauci, poglavito u prirodnim naukama i u industrijama koje su u vezi s njima. Svojim sam očima posmatrao kako je došlo do te pojave i kako se ona postepeno razvijala. Sve što sam do sada govorio, bio je pokušaj da o tome dam onu svedodžbu koju može dati samo stručnjak, čovek pozvan da o tim stvarima govori. Ali ima mnogo drugih amerikanskih naučnjaka koji su još više pozvani da o ovome poslu kažu svoj sud naučnjaka čija je reč pretežnija. Zašto, onda, da o idealizmu u amerikanskoj nauci govori jedan naučnjak koji je svoj život ovde počeo kao srpski useljenik, kraj tolikih rođenih amerikanskih naučnjaka, koji o tom predmetu znaju mnogo više nego ja? Ko je dovde pratio moja izlaganja, odgovor na to litanje naćiće sam. Podvućiću ovde samo tu, okolnost, da izvesni psihološki razlozi potkrepljuju moje mišljenje: da ima prilika koje padaju u oči useljeniku, dok umiču pogledu sinova neke zemlje. Ko vidi, taj i veruje. Neka govori onaj koji ima vere, samo ako ima ne u isporuku.“ (K-121)
Druga knjiga iz projekta „U Sazvježđu velikana“ Branke Bogavac Pisanje kao izvor nade sadrži razgovore sa Horhe Luisom Borhesom, Umbertom Ekom, Eženom Joneskom, Adonisom, Milanom Kunderom, Emilom Sioranom, Amosom Ozom, Alenom Boskeom, Margerit Diras i jedno svjedočanstvo o susretima s Danilom Kišom. Kada se navedu imena autora iz ovog toma nema potrebe da se opravdava baš njihov izbor za nastavak ove izuzetno značajne serije razgovora s velikim stvaraocima XX i XXI vijeka. Iako nijesu ovjenčani nekom tako prestižnom nagradom, ovi pisci su, ako ne svi, onda skoro svi, bili ili su to još uvijek, književne legende koje održavaju mit – stvaralački i ljudski, u svojoj raskošnoj i veličanstvenoj dimenziji. Branka Bogavac je toliko puta pokazala da umije da inspiriše autore da ponovo urone i u sopstvena djela, ali i u epohu koju su živjeli i opisivali. Ovdje se radi o nastavku dijaloga o vremenu, još jednom rijetkom svjedočanstvu o ovom burnom periodu istorije, kao i o onom stalnom i spasonosnom plamenu stvaralaštva koji se prenosi iz naraštaja u naraštaj, od autora do autora. Rečenice Gao Sinđijana, zastupljenog u prvom tomu, ili Horhe Luisa Borhesa, iz knjige koja je pred nama, o tome šta je pisanje, nijesu samo dio njihove poetike, ili svjedočanstvo jedne vrste osjetljivosti na svijet, već postaju temelj one posebne spoznaje stvarnosti koju karakteriše umjetnički doživljaj i senzibilitet… Iz predgovora Branka Maširevića
Broj strana: 254 Pismo: Latinica Povez: Tvrd Format: 21 cm Agram ili Zagreb je grad u kome je rođen naš autor. Agram ili Zagreb je grad u kome se radnja ovog romana i odvija. Agram ili Zagreb je biografija, dnevnik ili svedočanstvo o događajima koji su iz korena promenili živote mnogih na ovim prostorima pa i život Dragana Štekovića. Rođen 1973. u Zagrebu, kao sin jedinac. Proleća 1991. godine, auto-putem Bratstvo i jedinstvo dolazi u Beograd. Istim se nikad nije vratio u rođeni grad, iako je razdaljina ostala ista do današnjih dana, i dalje živi i radi u Beogradu. Voli i jedan i drugi grad. Oženjen, otac dve ćerke.
Izdaje - Vukotić Medija - Novi Sad Uzbudljiv život – uzbudljiva knjiga. „Matija – njim samim“ u kojoj je veliki pesnik, akademik, opisao svoj život u beležnicu Radovana Popovića, najboljeg biografa srpskih pisaca. U knjizi je sve - od dana kad se zaputio iz Sente, preko Rovaca, Kolašina, Valjeva, do Beograda. Svuda i uvek su ga pratila iznenađenja, muke, radosti, uzbuđenja. Raskošni pesnički dar pretočio je u tomove knjiga. Postao je najomiljeniji pesnik, najviše citiran, najčešće nagrađivan. Knjiga „Matija – njim samim“ je vrlo čitljiva, iskrena, bogata događajima, anegdotama i pesmama. Jedno novo i iskreno lice velikog pesnika. Stanje knjige kao na priloženim slikama - ocena 10 od 10 Mek povez 219.strana
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Tutankamon (arap. توت عنخ آمون,[4] ili Tutankamen), nazvan Tutankaton po rođenju, je bio egipatski faraon. Vladao je najverovatnije od 1334. p. n. e. do 1325. p. n. e. za vreme osamnaeste dinastije. Njegovo prvobitno ime, Tutankaton, znači „živa slika Atona“, dok Tutankamon znači „živa slika Amona“. Moguće je da je on „Niburereja“ u pismima iz Amarne. Istorijski značaj Tutankamona se ogleda najviše u tome što je započeo napuštanje atonizma (koji je uveo Ehnaton), i vraćanje staroj egipatskoj religiji. Kako je Tutankamon započeo vladavinu u devetoj godini svog života, veliki deo vlasti imao je vezir, i njegov naslednik, Aj. U današnje vreme, Tutankamon spada u najpoznatije faraone, pre svega zbog toga što je on jedini egipatski faraon čija je grobnica pronađena netaknuta u 20. veku. Porodica Nije sigurno ko su bili Tutankamonovi roditelji. Tutankamon se pominje kao kraljev sin, ali nije jasno o kom kralju se radi. Najveći broj stručnjaka smatra da je on bio sin Amenhotepa III (verovatno ne sa njegovom ženom Tijom) ili Amenhotepa IV (Ehnatona), verovatno sa njegovom drugom ženom, Kijom. Kada je Tutankamon nasledio Ehnatona na prestolu, Amenhotep III je već neko vreme bio mrtav. Neki egiptolozi smatraju da je period od smrti Amenhotepa III, do dolaska na vlast Tutankamona iznosio sedamnaest godina, iako oko tog pitanja nema konsenzusa. Tutankamon je vladao Egiptom između osam i deset godina. Ispitivanja njegove mumije govore da je Tutankamon bio veoma mlad kada je umro. Pretpostavlja se da je tada imao samo 19 godina. Do ovog zaključka se došlo posle ispitivanja njegovih zuba. Ako bi ovo bilo tačno, to bi značilo da je Tutankamon rođen između 1342. p. n. e. i 1340. p. n. e. i učinilo bi manje verovatnom pretpostavku da je Amenhotep III bio njegov otac. Tutankamon je bio oženjen za Ankesenpaton, Ehnatonovu ćerku. Ankesenpaton je takođe promenila svoje ime u Ankesenamon. Zna se za dvoje njihove dece, obe devojčice, rođene mrtve. Njihove mumije su pronađene u Tutankamonovom grobu. Vladavina Za vreme Tutankamonove vladavine, Ehnatonova atonistička revolucija je počela da biva napuštena. Ehnaton je pokušao da zameni postojeću religiju novom, verom u boga Atona, koji je do tada smatran sporednim bogom. U trećoj godini Tutankamonove vladavine (verovatno 1331. p. n. e.), kada je Tutankamon imao 11 godina (verovatno pod Ajevim uticajem), stara egipatska religija je ponovo postala zvanična religija, a Teba ponovo postala glavni grad. Mladi faraon je promenio svoje ime Tutankaton u Tutankamon. Pretpostavlja se da su većinu ovih odluka doneli drugi, u njegovo ime, jer je Tutankamon tada bio veoma mlad. Događaji posle njegove smrti Poznato pismo kralju Hetita, Supiuliumasu I, od kraljice Egipta koja je ostala bez muža, koja objašnjava svoje probleme i traži jednog od njegovih sinova za muža, se pripisuje kraljici Ankesenamon (između ostalih). Supiuliumas I je prvo poslao glasnika da ispita tačnost ovih tvrdnji, a zatim i svog sina, prihvatajući njenu ponudu. On nije stigao dalje od granice, pre nego što je preminuo. Moguće je da je ubijen. Ako je kraljica o kojoj se radi zaista Ankesenamon, a princ je zaista bio ubijen, njegovo ubistvo su verovatno naručili Aj ili Horemheb, jer su obojica imali priliku i motiv. Posle Tutankamonove smrti, Ankesenamon se udala za Aja, moguće pod prinudom, i ubrzo nestala iz pisane istorije. Tutankamona je nasledio Aj, a ubrzo zatim, Horemheb, koji je uklonio većinu tragova o Ehnatonu, Tutankamonu i Aju....
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Nefertiti,[3], Nefertitis, Nefretete ili Nofretete (oko 1370 – oko 1330. pne) bila je žena egipatskog faraona Ehnatona IV (Akhenatona). Njeno ime približno znači „lepotica je stigla“. Iako je jedna od najpopularnijih ličnosti Starog Egipta, danas je od nje sačuvano veoma malo predmeta, od kojih je najpoznatija njena bista, koja se čuva u muzeju u Berlinu. U istoriji je upamćena po verskoj reformi, koju je sprovela u Egiptu zajedno sa svojim mužem, faraonom Ehnatonom IV. Sa suprugom je vladala onim što je verovatno najbogatiji period istorije drevnog Egipta.[4] Neki naučnici smatraju da je Nefertiti vladala kratko kao Neferneferuaten nakon smrti njenog supruga i pre pristupanja prestola Tutankamonu, mada je ta identifikacija stvar tekuće rasprave.[5][6] Ako je Nefertiti vladala ka faraon, njena vladavina je obeležena padom Amarne i preseljenjem prestonice u tradicionalni grad Tebu.[7] Nefertiti je imala mnogo titula, uključujući nasledna princeza (iryt-p`t); velika od pohvala (wrt-Hzwt); Dama milosti (nbt-im3t), Slast ljubavi (bnrt-mrwt); Dama iz dve zemlje (nbt-t3wy); glavna kraljeva supruga, njegova voljena (Hmt-nswt-‘3t mryt.f); velika kraljeva supruga, njegova voljena (Hmt-nswt-wrt mryt.f), Dama svih žena (Hnwt-Hmwt-nbwt); i gospodarica Gornjeg i Donjeg Egipta (Hnwt-Shm’w-mhw). Dok joj savremeni egiptološki izgovor daje ime Nefertiti, njeno ime je verovatno istovremeno izgovarano kao Nafertjiti. Porodica Ne zna se mnogo o njenom poreklu i njenim roditeljima. Postoji mnogo teorija, ali je danas najzastupljenija ona po kojoj je Nefertiti ćerka egipatskog velikodostojnika Aja i Tadukipe, princeze kraljevstva Mitani. O njenom detinjstvu se zna vrlo malo, pa tako datum njenog venčanja sa Amenhotepom, kasnije Ahenatonom, kao i datum njenog krunisanja, nisu poznati. Ipak, zna se da kraljevski par nije mogao dobiti tako željene sinove, već su imali čak šest ćerki: Meritaton, Meketaton, Ankesenamon (Tutankamonova kraljica), Neferuaton, Neferne i Setepenre. Sa sigurnošću se pretpostavlja da Nefertitinih šest kćeri nisu od istog oca. Neki naučnici veruju da je Nefertiti svojim dolaskom na dvor povela i svoju polusestru Matnodžmet, kasnije majku kraljice Nefertari, žene Ramzesa II.