Knjiga je u upotrebljivom stanju,Na prvim stranama(prvih 40) bilo nešto prosuto,uspešno osušeno ali blago smežurano(kao na slici).Odozdo i otpozadi pri dnu samo fleke. 33000 reči 1062 ilustracije 1263 strane.

Knjiga je dobro očuvana. Prosveta,Beograd,1991. 502 strane ,24cm

E. Clifton and J. Mc Laughlin A new revised edition by L. Dhaleine Editions Garnier Freres Paris Stanje knjige kao na slikama Tvrd povez 595.strana

Petar Mitropan Vera Marković Andrej Tarasjev Izdaje Bigz Knjiga je u solidnom stanju Mek povez 355.strana

Aleksandar P. Peric Izdaje Nolit Beograd Knjiga je u solidnom stanju Tvrd povez 768.strana

ŠKOLSKI ENGLESKO-SRPSKI REČNIK,Desanka Petković Mijatović, Zavod za udžbenike Bgd 1994, mek povez,285 strana 14x20cm

RUSKI SA IZGOVOROM 4000 reci i izraza Potpuno nova nekoriscena knjiga

Ova gramatika je namenjena svima onima koji zele da nauce pravilno da se sluze nemackim savremenim jezikom. Uz objasnjenja dati su primeri na nemackom jeziku uz paralelni prevod na srpski jezik. Nacin na koji je pisana omogucava lako snalazenje kako pocetnicima tako i onima koji zele da usavrse svoje znanje. Sjajna potpuno nova knjiga tvrde korice

izdavač: Macmillan Macmillan READERS. Sa CD-om, NOVO, idealno za učenje jezika, fond reči prilagođen Berinnger nivou. 0

SA FINSKIM U SVET Sadržaj : Gramatika, poslovni finski, kompjuteri, fraze i izrazi, putovanja, izgovor. Autori : Liisa-Elina ĆUKOVIĆ ; Čedomir CVETKOVIĆ Izdavač : Agencija Matić - Beograd ; 2005.god. Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` -------------- k

Rječnik latinskoga i hrvatskoga jezika, Milan Žepić Priredila: prof. Branka Horvat-Žepić Treće popravljeno izdanje Stanje: dobro, vidljivi tragovi starosti, na predlistu i poslednjim belim stranama ispisan tekst, stranice rečnika su neispisane.

SA ENGLESKIM U SVET Prof.Dubravka Ivković Ako želite da putujete, ili radite u inostranstvu, ako hoćete da naučite savremene engleske izraze, da se zabavite, nađete stan. i.... Ako ste đak, student, ako znate ili tek treba da naučite engleski, pomoćiće vam ovaj izuzetno praktičan priručnik. Najveća zastupljenost engleskog jezika u komunikacija sa svetom iziskuje potrebu za što boljim ovladavanjem ovim jezikom. (iz recenzije prof. dr Stojan Bulat) Knjiga u BESPREKORNOM,PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` -----------------⭐️ k,k

REČNIK I RAZGOVORNIK Srpski ARAPSKI Engleski ARGUS TOURS 152.,24. strane.,ilustr.,21.cm 2006.god + karta EGIPTA Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```⭐️ k

Odlično stanje PRAVOPISNI PRIRUČNIK SRPSKOGA ili HRVATSKOGA JEZIKA Vladimir Anić Josip Silić tvrdi povez, 707 stranica SNL Lber Školska knjiga 1987 Pravopis ili ortografija (grč. ὀρθογραφία [orthografía]), skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika. Pravopisi se uređuju prema raznim načelima. Ta se načela odnose na različite dijelove pisane prakse: jedna odlučuju o interpunkciji, druga o velikim i malim slovima, treća o rastavljenom i sastavljenom pisanju riječi, četvrta o pisanju izgovaranih glasova, i još neka. Najzanimljivija su i najvažnija ona četvrta, a prema njima se onda i klasificiraju pravopisi pojedinih jezika. Pravopisi konkretnih jezika gotovo nikada nisu uređeni po samo jednome takvu načelu, ali jedno uvijek prevladava i onda pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom načelu. Tako primjerice na slavenskome jugu u slovenskom i bugarskom jeziku prevladava morfonološko načelo, pa njihove pravopise nazivamo morfonološkima, a u srpskohrvatskom i makedonskom prevladava fonološko načelo, pa su njihovi odgovarajući pravopisi fonološki. Stoga ćemo prikazati razna pravopisna načela: Sadržaj 1 Tipovi pravopisa 1.1 Fonetski pravopis 1.2 Fonološki pravopis 1.3 Morfonološki pravopis 1.4 Etimološki (korijenski) pravopis 1.5 Historijski pravopis 1.6 Arbitrarni pravopis 1.7 Ideografski pravopis 2 Vidi još Tipovi pravopisa[uredi | uredi kod] Fonetski pravopis[uredi | uredi kod] Prvo je načelo fonetsko. Po njemu bi trebalo pisati objektivno postojeće stvarne, fizičke glasove koje izgovaramo. Tako bi se primjerice u hrvatskome morao posebnim slovima pisati glas n kakav je u sastanak (to je naš najčešći najobičniji n, kakav je npr. u dan, danas, noć), drugi glas n u genitivu sastanka (takav n imaju Englezi, pišu ga dvoslovom ng, što najčešće nije n + g), treći glas u sastančiti ako dobro izgovaramo č (takav n imaju indijski jezici), četvrti u anđeo (takav n imaju Rusi). Otkako se u čovječanstvu piše, nije bilo pravopisa u kojem bi prevladavalo fonetsko načelo, nešto jače bilo je zastupljeno u sanskrtskome pravopisu, ali pisanje su u tome jeziku uveli učeni ljudi tek kada je on već bio mrtav kao u Europi latinski, pa nije bilo naroda koji bi se mogao buniti. Fonološki pravopis[uredi | uredi kod] Dok se u znanosti nije razlikovala fonetika od fonologije, pravopise uređene prema fonološkome načelu zvali su fonetskima, a mnogi ih laici i danas tako zovu. Fonologija se ne bavi ljudskim glasovima kao fizičkim pojavama, nego glasovima kako se odražavaju u svijesti prosječnoga govornika odredenog jezika, pa su onda za nas svi gore navedeni fizički različiti glasovi tipa n jednostavno glas n. Tako shvaćen glas zove se fonem i piše se u kosim zagradama (primjerice fonem /n/). Prema fonološkome načelu pišu se isti fonemi uvijek jednako. Tako mi prema fonološkome pravopisu pišemo vrapca iako je nominativ vrabac, jer je glas p u vrapca za našu svijest (a ovaj put i fizički) savršeno jednak kao p u hropca prema nominativu hropac. Hrvatski je pravopis fonološki, iako u njemu ima i primjesa nekih drugih načela, o čemu poslije. Morfonološki pravopis[uredi | uredi kod] Treće se načelo naziva morfonološkim (ili rjeđe i duže morfofonološkim). Prema tome načelu ne označuju se u pismu fonemi koji se stvarno izgovaraju, nego se zadržavaju slovni znaci za foneme u osnovnome obliku. Ako je osnovni oblik nominativ vrabac, onda po tome načelu i u genitivu treba biti vrabca. Morfonološko su načelo u starijoj filologiji zvali etimološkim (korijenskim), a mnogi ga i danas tako zovu, jedni iz neznanja, drugi svjesno radi difamacije onih koji se s njima ne slažu. No to je posve drugačije, sljedeće načelo. Etimološki (korijenski) pravopis[uredi | uredi kod] Sljedeće, četvrto načelo, jest etimološko (korijensko). Ni ono, kao ni fonetsko, nije do sada prevladavalo ni u čijem pravopisu. U morfonološkome pravopisu znamo da je b u vrabca prema vrabac, t u svatba prema svatovi, d u sladka prema sladak, i slično. Ali ako neki Slaveni pišu oblike kakvi bi u hrvatskome bili *istba, *obći za izba, opći, onda za to nema uporišta u drugim riječima ili u oblicima, nego valja znati etimologiju, koja je vrlo specijalna i uska lingvistička disciplina. Etimološka je primjesa u ruskome pravopisu pisanje nastavaka -ogo, —ego (naše -oga, -ega), iako je izgovoru v umjesto g, a za pisanje g umjesto v nema u suvremenom ruskome nikakva razloga. Prema strogo etimološkom načelu mi bismo pisali dhor umjesto tvor. Historijski pravopis[uredi | uredi kod] Rusko pisanje —ogo, —ego umjesto -ovo, —evo može se objasniti ne samo etimološkim nego i petim načelom, historijskim. A ponekad je teško razlikovati i morfonološko načelo od historijskoga. Tako bi se, da ostanemo na ruskome, poznato rusko zanemarivanje akanja na pismu moglo objasniti u nekim slučajevima morfonološki (primjerice pisanje voda umjesto izgovornoga vada zbog akuzativa vodu), ali ipak preteže historijsko načelo, jer ono objašnjava i one slučajeve gdje nema morfonološke podrške, pa za pisanje potok umjesto izgovornoga patok nema kriterija dostupnoga prosječnomu čovjeku. Dobre primjere za primjenu historijskoga načela nudi francuski pravopis — u njem se i danas veoma često piše kako se nekada davno izgovaralo. Tako se za “100” piše cent, a danas izgovara sa (a = nosni a). Arbitrarni pravopis[uredi | uredi kod] Šesto načelo nije u pravom smislu načelo — radi se o arbitrarnim propisima u nekim pravopisima, Tako se u španjolskome vokal i u riječima uvijek piše i ali kada je sam (tada služi kao veznik), piše se slovo y, koje inače predstavlja glas /j/. U ruskome pravopisu do 1918. pisao se vokal i latiničkim slovom i ispred vokala i ispred ruskoga slova za glas j, a u svim ostalim slučajevima normalnim ćiriličkim slovom и (uz jednu iznimku, o kojoj poslije). Ideografski pravopis[uredi | uredi kod] Posljednje, sedmo načelo, ideografsko, veoma je rijetko zastupano u postojećim pravopisima. Ono se ponekad primjenjuje kada se bez ikakva temelja, kakvi postoje u svim do sada obradenim načelima, određuje neki način pisanja isključivo prema značenju u inače posve jednaku izgovoru. Tako se ruska riječ izgovarana m’ir pisala s ćiriličkim slovom и u značenju ‘mir’, a s latiničkim slovom i u značenju ‘svijet’. To je već spomenuta iznimka. Iznesenih sedam načela obuhvaćaju svu pravopisnu problematiku što se tiče predstavljanja izgovora slovima. Ali ta se tema ne iscrpljuje pravopisom (ortografijom), tu odlučuje i slovopis (grafija) pojedinoga jezika. Vidi još[uredi | uredi kod] grafologija lista pravopisa po jeziku srpskohrvatski pravopis paleografija pismo preskripcija i deskripcija

RUSKO-SRPSKOHRVATSKI REČNIK U SLIKAMA BIGZ, Beograd, 1966. tvrd povez veoma dobro očuvana knjiga za svoje godine, sićušan potpis na predlistu 640 strana

1964., tvrdi povez, XXIII + 743 strane, požutela, veliki format, nepodvlačena, težina 1450 grama. **

REČNIK I RAZGOVORNIK Srpski Bugarski Engleski ARGUS TOURS 66.,4. strane.,ilustr.,21.cm 2003.god + karta Bugarske k

Privredno poslovni srpsko-grčki REČNIK 165.str.,20.cm Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```⭐️ ----------------------- k

Knjiga je upotrebljivom stanju,korice okrzane po uglovima.Ima flek male po ivici prve stranice i nastranama sa strane zaprljano malo(kao na slici)

Knjiga je dobro očuvana.

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 269

Drita TUTUNOVIĆ LADINO SRPSKI REČNIK - DIKSIONARIO LADINO SERBO Broj primerka: 000333 Izdavač: Nova, Beograd, 1992. Broj strana: 164 Format: 22 x 15 cm STANJE: Korice malo pohabane i uprljane stajanjem. Str. 107 ODŠTAMPANA PRAZNA (bez teksta). Nedostajuća strana kopirana iz drugog primerka (iz biblioteke, njoj nedostaju neke druge stranice) i lagano prilepljena na prazno mesto (slika).

Evgenija Ilić Izdaje - Tehnička knjiga Zagreb Potreba za jednim elektrotehničkim rečnikom ruskoga jezika kod nas već odavna postoji. Nju nameće sve življa trgovačka razmena sa Sovjetskim savezom i obilna stručna literatura, koja u toj zemlji postoji. Ova je knjiga prvi pokušaj takvog rečnika, pa je jasno, da se pri njenom sastavljanju nailazilo na velike poteškoće i da će onauza sva nastojanja sastavljača pokazivatiizvesne slabosti, koje su u takvom pionirskom radu neizbežne. Stanje knjige kao na slikama Tvrd povez 388.strana

✰Izdavač: Praktična knjiga , 2003. ✰Povez: tvrdi, 429 strana, tiraž 1000 ✰Prvih 60 strana zasečeno (beli deo), sitna oštećenja, težina 400 grama. *

INDUSTRIJSKI REČNIK NEMAČKO-SRPSKOHRVATSKI 4 REČNIK INDUSTRIJSKE OPREME MOTORI I MOTORNA VOZILA IZDAVAČ: INTERPRES BEOGRAD STRANA: 628 TVRDOG POVEZA STANJE: VEOMA OČUVANA KNJIGA KAO NA SLICI, OCENA: 4+ DOSTAVU PLAĆA KUPAC, 356