Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
76-100 od 30421 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tag
klasici
Odlicno ocuvano... Kultna knjiga XX veka. „Slabi ili jaki, pametni ili priprosti, svi smo mi braća. Nijedna životinja nikad ne sme ubiti neku drugu. Sve životinje su jednake. A sada, drugovi, ispričaću vam šta sam prošle noći sanjao. Ne mogu vam opisati taj san. Bio je to san o tome kako će zemlja izgledati pošto Čovek sa nje iščezne. Ali podsetio me je na nešto što sam odavno već zaboravio.“ Povod za nastanak Životinjske farme nalazio se u Orvelovoj analizi posledica Ruske revolucije koja je prerasla u totalitarni režim i diktaturu stvorenu oko kulta ličnosti, kao i u njegovom iskustvu stečenom tokom Španskog građanskog rata. Iako je javnost često insistirala na momentu kritike sovjetske vlasti, Orvel je uvek naglašavao da se Životinjska farma iako prvenstveno satira o Ruskoj revoluciji, odnosi na svaku nasilnu revoluciju koju predvode nemarni ljudi gladni vlasti. „Hteo sam da naravoučenije bude da revolucije donose radikalno poboljšanje samo kada su mase budne i znaju kako da zbace svoje vođe čim ovi obave svoj posao. Trebalo je da prekretnica u priči bude trenutak kada svinje zadrže mleko i jabuke za sebe“, isticao je Orvel razočaran što je čitaocima možda promakao ovaj ključni momenat teksta. I pored piščeve bojazni, ova alegorijska antiutopija odmah je privukla veliku pažnju. Danas se smatra jednim od najboljih romana XX veka, postala je neizostavna lektira svakog savremenog čitaoca, a 1996. godine dobila je nagradu Hugo. Danas je možda više nego ikad pre potrebno da ovo delo čitamo i razumemo. „Sve životinje su jednake, ali neke životinje su jednakije od drugih.“
Knjiga je dobro očuvana.Ima malu flekicu gledano odozgo(kao naslici). ,,U romanu se postavljaju ključna pitanja: odnos esencije i egzistencije, umetničkog stvaralaštva, vremena, slobodne volje i smisla života. Mučnina, roman u formi dnevnika, nagoveštava istovremeno i osnovne ideje Sartrove egzistencijalističke filozofije. U njemu se postavljaju ključna pitanja: odnos esencije i egzistencije, umetničkog stvaralaštva, vremena, slobodne volje i smisla života. Antoan Rokanten pokušava da napiše knjigu sa istorijskom tematikom, ali osećaj mučnine i straha od egzistencije neprekidno ga proganjaju, te on postaje sve svesniji banalnosti predmeta koji ga okružuju, sopstvenog tela i drugih ljudi. Posmatrajući ljude oko sebe, uviđa da su svi njihovi postupci motivisani željom da prikriju ispraznost i besmisao njihovog postojanja. Jedna džez pesma inspiriše ga na razmišljanje o umetnosti kao mogućem polju traganja za smislom vlastite egzistencije.``
Knjiga je dobro očuvana.Bila malo zacepljena pri vrhu,uspešno prsesvučena providnom pvc folijom. Tvrd povez.Unutra u odličnom stanju. ,,Vrhunsko ostvarenje američke proze. Kultni roman velike američke pesnikinje Silvije Plat izvorno je objavljen 1963. pod pseudonimom Viktorija Lukas. Delimično zasnovan na Silvijinom životu, postao je klasik XX veka, proslavljen zbog crnohumornog i oštroumnog portretisanja pedesetih godina prošlog veka i prodat u milionima primeraka širom sveta. Mesec dana nakon objavljivanja romana Stakleno zvono Silvija Plat je izvršila samoubistvo. *** Kada Ester Grinvud 1953. pobedi na konkursu za studente koji je raspisala redakcija časopisa Ženski dan, ona odlazi u Njujork da provede mesec dana kao jedna od dvanaest odabranih gostujućih urednica ove redakcije. Ushićena je zbog ukazane prilike jer veruje da će tako ostvariti svoj životni san da postane pisac. Međutim, iako uživa u večerama, koktelima, poklonima, njen život se otrže kontroli. Ona tone u depresiju, u privatni pakao koji je dobrim delom posledica suočavanja sa nemogućim zahtevima koje pred ženu stavlja svet konzervativne Amerike pedesetih godina prošlog veka. Silvija Plat majstorskim umećem uspeva da čitaoca uvuče u Esterin slom s takvim intenzitetom da njeno ludilo postaje opipljivo, pa čak i razumljivo, što čini Stakleno zvono istinskim američkim klasikom.``