Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-4 od 4 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-4 od 4
1-4 od 4 rezultata
Prikaz
Prati pretragu "Zitije Svetog Simeona"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Cena
500 din - 549 din
Опис Велики подвижник преподобни отац наш Симеон Мироточиви Стефан Немања, био је најпре велики владалац српског народа, ујединитељ српских земаља, творац независне српске државе, бранитељ православља, истребитељ јереси. Притом, целог живота човек велике вере, велике љубави, велике молитвености, велике милостивости, велике јеванђелске ревности. Он, по речима свога животописца хиландрарског јеромонаха Доментијана: “Млад заволе да служи Господу светошћу и правдом и остаде Му веран у све дане ћивота свога.” Његов живот, богат Бгом и јеванђелском правдом, описала су два света сина његова: свети Сава и свети Стефан Првовенчани, и ученик светог Саве хиландарски јеромонах Доментијан …
Sveti Sava sa srbima vjekovima (Srpske golgote) Milisav Lj. Bojović Izdavač: Slovo, Kraljevo Godina izdanja: 1990 Format: 24 X 16,5 cm. Povez: Meki Pismo: Ćirilica Broj strana: 304 86-7463-014-6 Sveti Sava (oko 1175—14. januar 1236) bio je srpski princ, monah, iguman manastira Studenice, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, i brat Vukana i Stefana Prvovenčanog. Kao mladić dobio je od oca na upravu Zahumlje (1190. ili 1191). Ubrzo 1192. godine Rastko je pobegao na Svetu goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, gde je dobio ime Sava. Kasnije je sa svojim ocem, koji se zamonašio i dobio ime Simeon (verovatno 25. mart 1196), podigao manastir Hilandar (1198—99), prvi i jedini srpski manastir na Svetoj gori. U Srbiji je 1202. godine došlo do rata za vlast između sinova župana Stefana Nemanje. Posle izmirenja 1204. godine veliki župan Stefan Prvovenčani i knez Vukan pozvali su Savu da ih potpuno izmiri i on se vratio u Srbiju početkom 1208. godine. Istovremeno se bavio prosvetiteljskim radom, nastojeći približiti svojim sunarodnicima osnove verske i svetovne pouke, da bi se 1217. vratio na Svetu goru. Godine 1219. Sava I Srpski je ubedio Vaseljenskog patrijarha i nikejskog cara da odobre autokefalnost (samostalnost) srpske crkve sa statusom arhiepiskopije. Vaseljenski patrijarh Manojlo I Carigradski u Nikeji je imenovao Savu I za prvog arhiepiskopa Srbije. Sava ostao je arhiepiskop sve do 1233. godine, da bi ga tada zamenio njegov učenik Arsenije I Sremac. Dva puta je putovao u Palestinu. Na povratku sa drugog od tih hodočašća u Svetu zemlju, smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu 14. januara 1236. Njegove mošti je u manastir Mileševu preneo njegov nećak, kralj Stefan Vladislav I. Sava je ostavio više pisanih dela. Zato je bio jedan od značajnijih pisaca i pravnika iz srednjeg veka kod Srba. Njegova najznačajnija pisana dela su Žitije Svetog Simeona, Karejski tipik, Hilandarski tipik i Studenički tipik, kao i Zakonopravilo. Obrazujući buduće službenike pravoslavne crkve stekao je velike zasluge za razvoj školstva i prosvete kod Srba u srednjem veku. U Srbiji i Republici Srpskoj se dan njegove smrti (27. januar po novom kalendaru) obeležava kao Dan prosvete. Savin kult u narodu bio je jak. Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paša je naredio da se spale mošti Svetog Save na Vračaru verovatno 1594. Na mestu gde se misli da je bila dignuta lomača da uništi poslednje ostatke Svetog Save sazidan je Hram Svetog Save, najveća pravoslavna bogomolja kod Srba. ***Odlično očuvano, sa posvetom autora***
Опис „Врлина је огњена и чудесна ствар, у стању да распири жар љубави божанске и да сву душу пресади у огањ; она је такође у стању да окрилати ум и да га са земље узнесе на небо, и да целог човека начини богом по благодати“. Овим речима Преподобни Никита Ститат започиње житије свог духовног учитеља Симеона Новог Богослова, а оне се и нама учинише најприкладнијим за почетак и подстицати људе на њих у ова времена, када се оне од већине савременика потискују у страну, па чак и излажу подсмеку, док се порок и грех истичу као добар пример – тежак је задатак који је преузело хиландарско братство кроз своју издавачку делатност…