Opis Ivan Dončević Matica hrvatska 1948

Opis Ivan Ivanji Stubovi kulture 2010

Opis Ivan Ivanović Filip Višnjić 1986

Opis Ivan Ivanović Matica Srpska 1994

Opis Ivan Šmeljov Savremena biblioteka 1931

Opis Ivan Andrović Knjižara Mudrost 1947

Opis Ivan Goran Kovačić Mladost 1987

Odlično očuvana knjiga. dr Ivan Radosavljević

Preveli: Ksenija Maricki Gađanski Ivan Gađanski

Prevod: Dr. Miodrag Cekić Ivan Ivanji

Ivan Koukouzel the Angeloglassny Bez oštećenja.

Detalji predmeta Stanje Polovno IVAN VUKIC

Autori:Vjekoslav Sajfert, Ivan Tasić, Marina Petrović.

Autori: Branko Trbović i Ivan Ćosić

A borítólapot Méhely Iván grafikusművész tervezte.

m9 Momcilo R. Todosijevic Ivan Velickovic

Motiv iz šibenika - Crkva SV. IVAN

Detalji predmeta Stanje Polovno IVAN CANKAR

Nova sličica. Katar Hrvatska. Ivan Perišić

Nova sličica. Plava pozadina. Ivan Perišić

ivan tvrd povez odlično očuvana velok2

Opis Ivan Sitarić Jeronimska knjižnica, Zagreb

odlično očuvano kao na slikama retko! Ivan Mažuranić Zagreb 1895, tvrdi orig. povez sa zlatotiskom, stanje: odlicno, str. 245 + 2 ilustracije sa slikom autora + 1 faksimil, latinica Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. avgust 1814. – Zagreb, 4. avgust 1890.) je bio hrvatski pesnik, lingvista i političar. Obavljao je dužnost bana Hrvatske i Slavonije od 1873. do 1880. godine. Sadržaj 1 Biografija 2 Reference 3 Spoljašnje veze 4 Literatura Biografija Ivan Mažuranić je najznačajnija kreativna ličnost Hrvatskog narodnog preporoda (pesnik, lingvista, hrvatski ban). Potiče iz imućne građansko-težačke, poljoprivredno-vinogradarske familije u Novom Vinodolskom. Bio je oženjen Aleksandrom Demeter (sestrom književnika Dimitrija Demetera bogatom i obrazovanom devojkom iz Zagreba, sa kojom je imao sedmoro dece. Potomci Ivanovi su ugledni, obrazovani pojedinci, a najpoznatija je njegova unuka Ivana Brlić-Mažuranić hrvatska književnica.[1] Rodio se u hrvatskom primorju, u `Novom`. Gimnaziju je završio u Rijeci, gde je dobro naučio mađarski jezik. Započeo je filozofiju u Zagrebu, a druge školske 1834/35. godine slušao je u Mađarskoj u Sombathelju,[2] pa se 1835. godine vratio u Hrvatsku. Okončao je pravne nauke u Zagrebu, i kasnije stekao doktorat. Otvorio je advokatsku kancelariju u Gornjem Karlovcu i uključio se u javni život. U Zagrebu je 1835. godine prišao Gajevom narodnom pokretu. Bio je jedan od njegovih najvatrenijih pristalica. U Gajevoj `Danici`[3] je iste godine objavio svoj prvenac, `Odu` Ljudevitu Gaju. Međutim započeo je književni rad kao `mađarski pesnik`, objavivši 1832. godine u Rijeci, `Oproštajnu pesmu`, na mađarskom jeziku.[4] Radio je tokom 1841. godine na `Nemačko-ilirskom rječniku`. Pisao je političke članke u novinama: `Narodne novine` i `Slovenski jug`. Revolucionarne 1848. godine postao je član Hrvatsko-slovenske deputacije koja je trebalo da ide u Beč da radi na uređenju austrijske države. Između 1850-1860. godine bio je glavni odvjetnik za Hrvatsku i Slavoniju i potom i državni savetnik. Kada je grof Ivan postao državni pouzdanik, radio je od 1861. godine na poravnanju (pomirenju) Hrvata i Mađara. Tada je on zastupnik Izbornog sreza Vinodolskog. Imenovan je prvog hrvatskog kancelara[5], a pošto je poravnanje obavljeno ukinuta je Dvorska kancelarija. Od tada se okrenuo sasvim politici, i postao predsednik Zemaljskog sabora u Zagrebu. Imenovan je septembra 1873. godine za hrvatskog bana[6], i na tom položaju proveo do 1880. godine. Bilo je to njegovo vladanje (`bana pučanina`[7]) na veliku štetu Srba i pravoslavlja u Hrvatskoj i Slavoniji. Kao režimski čovek uz pomoć represivnog državnog aparata je žestoko progonio srpsku ćirilicu, srpsko ime i srpsku zastavu,[8], pretvorivši se od narodnjaka, u bezdušnog šovinistu. Nije dozvoljavao da se u hrvatskom saboru pominje ništa srpsko, a onoga ko bi to prekršio nazivao je `izdajicom`.[9] U „Danici“ je, od samog početka, bio jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pesnika, a kao čovek neobično uman, temeljnog obrazovanja i prostranih vidika, preporodni pokret shvatio je dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-političkih intencija i nijansi. I Mažuranić se ozbiljno spremao za svoje veliko delo. Od prvih stihova (Vinodolski dolče, da si zdravo!) koje piše 16-godišnji đak riječke gimnazije kao pozdrav svome zavičaju, do dopune Gundulićeva „Osmana“ (1844), dug je i strm put; ali u trenutku kad se latio toga posla, on je taj put već svladao: i razjašnjenje metričkih problema vezanih za hrvatski jezični izraz, i vergilijanski ep s iskustvom koje iz njega proizlazi, a tiče se odnosa istorije i poezije. Kao lingvista, ostvario je prvi moderan hrvatski rečnik: zajedno s Josipom Užarevićem, sastavio je delo od 40.000 reči u kom je, osim apsorpcije starijeg nazivlja iz rečnika Mikalje i Stullija, skovao hrvatsko pojmovlje za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put Bogoslavu Šuleku. Njegov pesnički ugled bio je u to doba već tako nepreporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pevanje Gundulićeva velikog epa. Tri pesnika probala su se u tom poslu pre njega: Pjerko Sorkočević, Marin Zlatarić i jedan koji se nije potpisao; posle njega niko više nije ni pokušavao nadmašiti Ivana Mažuranića: toliko se njegova dopuna stopila s celinom Gundulićevog dela. Uspeh je i u javnosti bio toliki da ga je, karlovačkog advokata, šurjak Dimitrija Demetera, brat njegove supruge Aleksandre, nagovorio da za almanah “Iskra” napiše nešto novo. To novo bio je spev “Smrt Smail-age Čengića” (1846), koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva očekivanja. Kačić i Gundulić: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuranićeva epa. Ako je pošao od Kačića, tek preko Gundulića dosegao je vlastiti izraz. U svome danas već klasičnom delu, jednom od najblistavijih, najmoćnijih umetnina hrvatske reči, opevao je stvarni događaj, ali ga je on, ne držeći se svih istorijskih činjenica (esencijalno, radi se o moralno dvojnom provincijalnom događaju-ubistvu lokalnoga tiranina na pretvorno-mučki način), pesnički toliko preradio, i produbio, da se u njemu jedan pojedinačni slučaj uzdiže do opšte, univerzalne ideje, misli-vodilje celog našeg preporodnog pokreta: ideje slobode i pravde. Nakon objavljivanja epa, nije zatim ništa uradio za sledeće 34 godine (1880). U antologiji hrvatskog pesništva iz 1892. godine izašla je njegova oda `Grofu Janku Draškoviću`.[10] Grof Ivan Mažuranić je umro 1890. godine u Zagrebu.[11] antikvarne knjige

vinil: 4 omot: 5 Korda György ‎– Válassz Ki Egy Csillagot Label: Favorit ‎– SLPM 17947 Format: Vinyl, LP, Album Country: Hungary Released: 1985 Genre: Pop Style: Chanson, Schlager TracklistHide Credits A1 Válassz Ki Egy Csillagot Lyrics By – Bradányi Iván Songwriter – Elvis Presley A2 Buona Sera Signorina Lyrics By – Bradányi Iván Songwriter – Carl Sigman, Peter de Rose A3 Amíg Csak Élek Songwriter – Balázs Klári, Bradányi Iván, Wolf Péter* A4 Lady, Lady, Lady Lyrics By – Bradányi Iván Songwriter – Giorgio Moroder A5 Engedd Meg, Hogy Szeresselek Songwriter – Balázs Klári, Bradányi Iván, Wolf Péter* A6 Száz Éve Már Songwriter – Komáromi Andor*, Frédéric Chopin, G. Dénes György A7 Mama-Maria Lyrics By – Vándor Kálmán Songwriter – Cristiano Minellono, Dario Farina B1 Őrizd Meg A Szerelmem Lyrics By – Vándor Kálmán Songwriter – John Edward, Susanna Edward* B2 Jolly Joker Songwriter – Fülöp Kálmán, Wolf Péter* B3 Amore Mio Lyrics By – Vándor Kálmán Songwriter – Cristiano Minellono, Dario Farina B4 Nem Kell Már Senki Más Songwriter – Wolf Péter*, S. Nagy István B5 Memory Lyrics By – Romhányi József Songwriter – Andrew Lloyd Webber, Thomas Stearns Eliot* B6 Ma Ünnep Lesz Az Éjszakánk Lyrics By – Bradányi Iván Songwriter – Gerry Goffin, Michael Masser Companies, etc. Recorded At – Magyar Rádió Credits Backing Vocals – Geri Edit Quartett, Harmónia Együttes*, Kószás László Quartett Bass Guitar – Balázs Gábor* Conductor – Bolba Lajos Drums – Solti János*, Szabó Ferenc Drums, Tambourine – Dán András* Engineer – Bányai László Engineer, Programmed By – Szita István Featuring – Expressz Együttes* Featuring, Vocals – Balázs Klári Graphics – Henk István Guitar – Berki Géza, László Attila Harp – Maros Éva* Horn – Mészáros János (2) Music Director, Conductor – Malek Miklós Music Director, Conductor, Synthesizer, Piano, Backing Vocals – Wolf Péter* Oboe – Kemény János Percussion – Horváth Kornél Photography By – Vértes György Programmed By – Bányai Lajos, Lakatos Gábor Saxophone – Dés László Strings – Kószás Együttes* Vibraphone – Zsoldos Béla* Vocals – Korda György

Autor: Ivan Blagojević Br. str.: 237 Povez: Tvrd Format: 170mm x 240mm Pismo: Latinica Hod po džezu – autor Ivan Blagojević „Hod po džezu“ su tekstovi Ivana Blagojevića, koje je autor tokom proteklih nekoliko godina objavljivao na VIP blogu B92, a u sklopu knjige se nalazi i kompilacijski DVD „The Best Of Nisville“ sa video snimcima nekih od najpoznatijih učesnika sa dosadašnjih 20 izdanja festivala.