Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-101 od 101 rezultata
Prati pretragu "slicni:102159173 brus New Yorker"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Posle knjiga `Nuspojave` i `Sad smo kvit` Vudi Alen je stekao status jednog od najvećih živih svetskih satiričara i humorista. Hejvud „Vudi” Alen (engl. Heywood `Woody` Allen), rođen kao Alan Stjuart Konigsberg (engl. Allan Stewart Konigsberg; Njujork, 1. decembar 1935),[1] američki je režiser, pisac i glumac.[2] Jedan je od uticajnijih i cenjenijih ljudi u svetu filma.[3] Takođe je počeo da piše materijal za televiziju, objavio je nekoliko knjiga sa kratkim pričama i pisao humoristične komade za The New Yorker. Biografija Rođen je u jevrejskoj porodici.[4] Početkom šezdesetih nastupao je kao stend-ap komičar u Grinvič Vilidžu zajedno sa Lenijem Brusom, Elejn Mej, Majk Nikolsom i Džoun Rivers. Tamo je razvio monološki stil (umesto tradicionalnih šala), i ličnost nesigurnog, intelektualnog, uznemirenog kolebljivca, za koju on tvrdi da se prilično razlikuje od njegove stvarne ličnosti.[5] On je objavio tri komediografska albuma tokom sredine i kasnih 1960-ih, čak je i nominovan za nagradu Gremi za svoj komični album iz 1964. pod nazivom Vudi Alen.[6] Godine 2004, Komedi sentral je rangirao Alena na četvrto mesto liste 100 najvećih stend-ap komičara,[7][8] dok je jedna anketa sprovedena u Velikoj Britaniji Alena rangirala na treće mesto među najvećim komičarima.[9] Sredinom 1960-ih, Alen je pisao i režirao filmove, prvo se specijalizujući za slapstik komedije kao što su Nemoj da piješ vodu (1966)[2], Uzmi pare i beži (1969), Banane (1971)[2], Spavač (1973)[2], i Život i smrt (1975), pre nego što je prešao na dramski materijal pod uticajem evropske umetničke kinematografije tokom kasnih 1970-ih sa Unutrašnjost (1978), Menhetn (1979) i Memorije zvezdanog praha (1980), i naizmenično se bavi komedija i dramom do danas. Alen se često identifikuje kao deo novog holivudskog talasa filmskih stvaralaca od sredine 1960-ih do kasnih 1970-ih, kao što su Piter Bogdanovič, Martin Skorseze, Robert Altman i Sidni Lumet.[10] On često glumi u svojim filmovima, obično ličnosti koje je razvio kao stand-up. Njegov film Eni Hol (1977)[2], romantična komedija u kojoj su učestvovali Alen i njegova česta saradnica Dajana Kiton, osvojio je četiri nagrade Oskar, uključujući najbolji film, najbolju režiju, najbolji originalni scenario i najbolju glumicu za Kiton. Kritičari su njegovo delo iz 1980-ih nazvali njegovim najrazvijenijim periodom. Njegovi filmovi uključuju Zeling (1983), Brodvej Dani Rouz (1984), Ljubičasta ruža Kaira (1985), Hana i njene sestre (1986),[2] Radio dani (1987), Druga žena (1988), i Zločini i prekršaji (1989).[2] Mnogi od njegovih filmova 21. veka, uključujući Meč poen (2005), Ljubav u Barseloni (2008) i Ponoć u Parizu (2011), smešteni su u Evropu. Nesrećna Džasmin (2013) i Kafe društvo (2016) smešteni su u Njujorku i San Francisku. Kritičar Rodžer Ibert opisao je Alena kao „bogatstvo kinematografije“.[11] Alen je dobio mnoga priznanja i počasti. On je dobio najviše nominacija za Oskara za najbolji originalni scenario, sa 16. Dobitnik je četiri nagrade Oskar, jedne za najbolju režiju i tri za najbolji originalni scenario. Takođe je dobio devet filmskih nagrada Britanske akademije. Britanska akademija za filmsku i televizijsku umetnost je Alen dodelio BAFTA nagradu 1997. godine. U 2014. godini dobio je nagradu Nagradu Sesil B. Demil za životno delo i nominaciju za Toni nagradu za najbolju knjigu mjuzikla za Meci nad Brodvejom.[12] Američki ceh pisaca imenovao je njegov scenario za Eni Hol prvim na listi „101 najsmešnijih scenarija“.[13] U 2011. godini PBS je prikazivao filmsku biografiju Vudi Alen: Dokumentarni film o svojoj seriji Američki majstori.