Knjiga “Arhitektura 20. stoljeća” autora Petera Gössela i Gabriele Leuthäuser sveobuhvatan je pregled najvažnijih pravaca u arhitekturi 20. stoljeća, a nakon mnogih izdanja na više jezika izlazi i u hrvatskom prijevodu. Knjiga je podijeljena na pet cjelina koje se djelomično kronološki preklapaju, poštujući prvenstvo teme. Uvodni dio navodi inženjerska dostignuća i prijelomne događaje u znanosti i filozofiji 18. i 19. stoljeća koji su iznjedrili zametke novih stremljenja u arhitekturi. Drugi dio obrađuje stilove kraja 19. i početka 20. stoljeća. Treći dio razlaže razdoblje između dva svjetska rata, od ekspresionizma, De Stijla, Bauhausa, istraživanja na području prostora za stanovanje, međuratnih ostvarenja Gropiusa, Miesa, Le Corbusiera, Scharouna, Wrighta, Schindlera i drugih, preko utjecaja “New Deala” na arhitekturu i dizajn u SAD-u, do poglavlja koje govori o estetici totalitarnih režima. Četvrti dio daje pregled zbivanja u 50-tima i 60-tima, posvećujući zasebna poglavlja kalifornijskim kućama Case Study programa, organskom pokretu, eksperimentalnim projektima šezdesetih i brutalizmu. Peti, najopsežniji dio, obrađuje pluralizam stilova posljednjih desetljeća 20. stoljeća. Autori vode čitatelja kroz mnoštvo raznorodnih tema vrlo prohodnim tekstom u kojem obuhvaćaju društveni i politički kontekst u kojem su pojedini arhitektonski izrazi stasali, pravce u drugim umjetnostima, znanosti i filozofiji koji su na njih utjecali, te ga mjestimice obogaćuju anegdotama koje su pratile realizaciju pojedinih projekata ili su vezane uz istaknute ličnosti arhitekture 20. stoljeća. No najjači adut ove knjige svakako su njezine brojne ilustracije. Oko 460 izuzetnih fotografija te 155 nacrta, u velikoj mjeri originalni dokumenti vremena nastanka pojedinih projekata, daju i široj publici dojmljiv pregled značajnih ostvarenja arhitekture 20. stoljeća. Na kraju valja spomenuti opsežan dodatak s biografijama najistaknutijih arhitekata 20. stoljeća koje pružaju uvid u njihove karijere, razvoj, međusobne suradnje i najznačajnije projekte. Zbog svoje pregledne strukture i širine, knjiga svakako može poslužiti kao ishodište i stalna referenca u istraživanju arhitekture 20. stoljeća za studente i struku, dok će zbog vizualne atraktivnosti zacijelo naći čitatelje i u mnogo široj publici.

Knjiga je kao nova. Arhitektura 20. stoljeća - Gabriele Leuthäuser Izdavač: VBZ Godina izdanja: 2007 Broj strana: 608 Format: 27 cm Povez: Broširani Knjiga “Arhitektura 20. stoljeća” autora Petera Gössela i Gabriele Leuthäuser sveobuhvatan je pregled najvažnijih pravaca u arhitekturi 20. stoljeća, a nakon mnogih izdanja na više jezika izlazi i u hrvatskom prijevodu. Knjiga je podijeljena na pet cjelina koje se djelomično kronološki preklapaju, poštujući prvenstvo teme. Uvodni dio navodi inženjerska dostignuća i prijelomne događaje u znanosti i filozofiji 18. i 19. stoljeća koji su iznjedrili zametke novih stremljenja u arhitekturi. Drugi dio obrađuje stilove kraja 19. i početka 20. stoljeća. Treći dio razlaže razdoblje između dva svjetska rata, od ekspresionizma, De Stijla, Bauhausa, istraživanja na području prostora za stanovanje, međuratnih ostvarenja Gropiusa, Miesa, Le Corbusiera, Scharouna, Wrighta, Schindlera i drugih, preko utjecaja “New Deala” na arhitekturu i dizajn u SAD-u, do poglavlja koje govori o estetici totalitarnih režima. Četvrti dio daje pregled zbivanja u 50-tima i 60-tima, posvećujući zasebna poglavlja kalifornijskim kućama Case Study programa, organskom pokretu, eksperimentalnim projektima šezdesetih i brutalizmu. Peti, najopsežniji dio, obrađuje pluralizam stilova posljednjih desetljeća 20. stoljeća. Autori vode čitatelja kroz mnoštvo raznorodnih tema vrlo prohodnim tekstom u kojem obuhvaćaju društveni i politički kontekst u kojem su pojedini arhitektonski izrazi stasali, pravce u drugim umjetnostima, znanosti i filozofiji koji su na njih utjecali, te ga mjestimice obogaćuju anegdotama koje su pratile realizaciju pojedinih projekata ili su vezane uz istaknute ličnosti arhitekture 20. stoljeća. No najjači adut ove knjige svakako su njezine brojne ilustracije. Oko 460 izuzetnih fotografija te 155 nacrta, u velikoj mjeri originalni dokumenti vremena nastanka pojedinih projekata, daju i široj publici dojmljiv pregled značajnih ostvarenja arhitekture 20. stoljeća. Na kraju valja spomenuti opsežan dodatak s biografijama najistaknutijih arhitekata 20. stoljeća koje pružaju uvid u njihove karijere, razvoj, međusobne suradnje i najznačajnije projekte. Zbog svoje pregledne strukture i širine, knjiga svakako može poslužiti kao ishodište i stalna referenca u istraživanju arhitekture 20. stoljeća za studente i struku, dok će zbog vizualne atraktivnosti zacijelo naći čitatelje i u mnogo široj publici.

Opis Klasik Vreme, prostor, arhitektura , prvi put objavljen 1941. godine, preveden na veliki broj jezika, a sada, u petom izdanju, Vreme, prostor i arhitektura je knjiga bez premca kada je u pitanju oblikovanje našeg arhitektonskog okruženja. Diskusije vodećih arhitekata – Rajta, Gropijusa, Le Korbizjea, Misa van der Roa, Alta, Utzona, Serta, Tangea i Makia – propraćene su sa preko 500 ilustracija. “Moje interesovanje se uglavnom koncentrisalo na novu tradiciju u arhitekturi koja nastaje, kao i na to da se obelodane njeni odnosi prema drugim delatnostima. Sličnost metoda vidi se u arhitekturi, konstrukciji, slikarstvu, urbanizmu i nauci. Sve brži porast stanovništva, čiji smo svedoci, zahteva u poslednjim decenijama ovog stoleća građevinski volumen kakvog nikad dosad nije bilo. Nerešeno pitanje ostaje: da li razvoj ide u tom pravcu da Zemlju pretvori u jedan jedini globalni grad, ili će pre toga gradovi shvatljivih dimenzija za ljude postati unutrašnja nužnost?” (Iz predgovora, 1964. godine, S.G.) S A D R Ž A J UVOD ARHITEHTURA OKO 1960: NADE I OPASNOSTI Pometnja i dosada Znaci tradicije koja nestaje Izmena strukture grada Univerzalna arhitektura Univerzalna arhitektura i regionalni razvitak Konstrukcija i njeno prostorno delovanje Odnos prema prošlosti Sadašnje stanje arhitekture Volumen u prostoru Plastične tendencije Arhitektura i plastika Problem presvođenja Ponovno oživljenje zida DEO I ISTORIJA KAO DEO ŽIVOTA Istoričar i njegovo doba Zahtev za kontinuitetom Istorija vremena Jednakost metoda Tranzitorni i konstitutivni elementi Arhitektura kao organizam Postupak DEO II ARHITEKTONSKO NASLEĐE Nova prostorna koncepcija: Perspektiva Brunelleschijev Dom za nahočad Kapela Pazzi u Firenci Perspektiva i urbanizam Uslovi porasta gradova Zvezdasti grad Filarete (1400 – 1469) Vigevano: Piazza Ducale (1493 – 1495) Univerzalizam renesansnog čoveka Perspektiva i konsitutivni elementi grada Zid, trg i ulica Bramante i spoljni stepenik Michelangelo i modelisanje spoljnog prostora Šta znači Area Capitolina? Leonardo da Vinci i početak regionalnog planiranja Sikst V (1585 – 1590) i planiranje baroknog Rima Grad u srednjem veku i renesansi Sikst V i njegov pontifikat Glavni plan Socijalni aspekti Pozni barok Valoviti zid i fleksibilna osnova Francesco Borromini, 1599 – 1676. Guarino Guarini, 1624 – 1683. Južna Nemačka: Vierzehnheiligen Organizacija spoljnog prostora Rezidencija i priroda Versailles Trgovi Nizovi trgova Niz trgova u Nansiju Bath: novi razvoj društvenog centra za oporavak Visoko razvijeni urbanizam u 18. veku: Piazza del Popolo Konstitutivni elementi Lansdowne Crescenta, Bath, (1794) DEO III RAZVOJ NOVIH MOGUĆNOSTI Industrijalizacija kao fundamentalan događaj Gvožđe Prve gvozdene konstrukcije u Engleskoj Sunderlandski most Prve gvozdene konstrukcije na kontinentu Od gvozdenog livenog stuba do čeličnog skeleta Gvozdeni liveni stub U susret čeličnom skeletu James Bogardus River Front u St. Louisu Rane skeletne konstrukcije Dizalice Odvajanje zadataka arhitekata i inženjera École Polytechnique: odnos prema nauci i životu Želja za novom arhitekturom Odnos između arhitekture i konstrukcije Henry Labrouste, arhitekt-konstruktor, 1801 – 1875. Biblioteka Sainte-Geneviève u Parizu Bibliothèque Nationale u Parizu, Labrousteovo majstorsko delo Novi zadaci – nova rešenja Tržnice Robne kuće kao posledica industrijalizacije Velike izložbe Londonska Svetska izložba 1851. Pariska Svetska izložba 1867. Pariska izložba 1867. Pariska izložba 1878. Pariska izložba 1889. Čikaška izložba 1893. Propast svetskih izložaba Gustave Eiffel i njegova kula DEO IV ZAHTEV ZA MORALOM U ARHITEKTURI Devedesete godine: Prethodnici moderne arhitekture Henry van der Velde, 1863 – 1957. Brisel, centar savremene umetnosti između 1880. i 1890. Časopis L’Art Moderne (1881) Prilog Victora Horta Berlageova amsterdamska Berza i zahtev za moralom Otto Wagner i bečka škola Uticaj armiranog betona Auguste Perret Tony Garnier DEO V AMERIČKI RAZVOJ Evropa posmatra američku proizvodnju Struktura američke industrije Balonski okvir i industrijalizacija Balloon Frame i izgradnja Zapada Pronalazak balloon framea George Washington Snow, 1797 – 1870. Balloon frame i Windsor-stolica Ravne površine u američkoj arhitekturi Fleksibilna i slobodna osnova Čikaška škola Čikaška arhitektura oko 1880. Stambena zgrada U susret čistim oblicima 251 Leiter Building, 1889. Reliance Building, 1894. Sullivan: robna kuća Carson-Pirie-Scott, 1899 – 1906. Uticaj Svetske izložbe u Čikagu 1893. Frank Lloyd Wright Wright i američki razvoj Krstata i izdužena osnova Ravne površine i struktura Organska arhitektura Kancelarijske zgrade Uticaj Frank Lloyda Wrighta DEO VI KONCEPCIJA PROSTOR – VREME U UMETNOSTI, KONSTRUKCIJI I ARHITEKTURI Nova prostorna koncepcija: Prostor – vreme Da li su nam potrebni umetnici? Ispitivanje prostora: kubizam Umetnička sredstva izražavanja Uobličavanje pokreta: futurizam Slikarstvo danas Konstrukcija i estetika: Ploča i površina Mostovi Roberta Maillarta Pogovor Walter Gropius i nemački razvoj Nemačka u 19. veku Walter Gropius Nemačka posle prvog svetskog rata i Bauhaus Zgrade Bauhausa u Desauu, 1926. Arhitektonski stav Walter Gropius u Americi Značaj evropske emigracije posle 1930. Walter Gropius i Amerika Arhitektonska delatnost Gropius kao učitelj Walter Gropius: 1953 – 1964. Američka ambasada u Atini, 1961. Le Corbusier i arhitektonska sredstva izražavanja Villa Savoie, 1928 – 1930. Konkurs za palatu Društva naroda, 1927. Centrosojuz, Moskva Velike građevine i arhitektonski ciljevi Razvoj Le Corbusiera između 1938. i 1952. St. Dié Unité d’Habitation u Marseju Čandigar Le Corbusierov razvoj između 1953. i 1964. Carpenter Center for visual arts Harvardskog univerziteta Postanak centra Planiranje Zašto nema nikakvih uzora? Le Corbusier i investitori ove epohe Mies van der Rohe i integritet oblika Elementi Mies van der Roheove arhitekture Letnjikovci, 1923. Mies van der Rohe i naselje Weissenhof, Štutgart 1927. Mies van der Rohe gradi Illinois Institute of Technology Stambene kule od 1949. O integritetu oblika Mies van der Rohe 1953 – 1964. Upravna zgrada Bacardi kod Meksiko Sitija, 1961. Galerija 20. veka u Berlinu, 1963. Alvar Aalto: iracionalnost i standard Komplementarnost diferenciranog i primitivnog Finska Finska arhitektura pre 1930. Aaltove prve zgrade Sanatorijum Paimio, 1929 – 1933. Talasasti zid Sunila: Fabrične zgrade i predeo, 1937 – 1939. Kuća Mairea, 1938 – 1939. Organski urbanizam Nameštaj u standardnim oblicima Aaltovo delo između 1953. i 1964. Urbanistička delatnost 1953 – 1964. Saynätsalo Kulturni centri Seinäjoki, 1960. Kulturni centar Helsinkija, 1958. Aalto kao arhitekt Humana strana Jørn Utzon i treća generacija Odnos prema prošlosti Jørn Utzon Horizontalna površina kao suštinski element Pravo na izraz: svodovi opere u Sidneju Uživljavanje u situaciju: pozorište u Cirihu, 1964 Saživljavanje sa anonimnim investitorom Mašta i realizacija Internacionalni kongresi za novo građenje i formiranje današnje arhitekture DEO VII URBANIZAM U DEVETNAESTOM VEKU Rani 19. vek Rue de Rivoli Napoleona I Grad i zelena površina: Trgovi Londona Vrtni trgovi Bloomsburya Razvoj stambene izgradnje u velikim razmerama: Regent’s park Ulica postaje dominantna: transformacija Pariza 1853 – 1868 Pariz u prvoj polovini 19.veka Tri réseauxa Eugène Haussmanna Trgovi, bulevari, vrtovi i rastinje Grad kao tehnički problem Haussmannova primena modernih metoda finansiranja Najamna kuća u Haussmannovo doba Razmera ulice Haussmannova predviđanja: njegov uticaj DEO VIII URBANIZAM KAO HUMANI PROBLEM Pozni 19. vek Stav Otta Wagnera prema velegradu Ebenezer Howard i vrtni grad Patrick Geddes i Arthur Soria y Mata Cité Industrielle Tony Garniera, 1901 – 1904. Amsterdam i ponovno rađanje urbanizma između 1900. i 1930. Plan proširenja Amsterdama, 1934. Odnosi između gradnje stanova i želja privatnog života DEO IX PROSTOR – VREME U URBANIZMU Današnje shvatanje urbanizma Razaranje ili transformacija? Novo merilo u urbanizmu Parkway Visoke kuće u slobodnom prostoru Rockefeller Center Promena pojma grada Pogovor Napomene Registar

Reč izdavača : ’’Petra Somek, profesorica etnologije i povijesti umjetnosti i direktorica izdavačke kuće Meridijani, na sustavan način obradila je nastanak i tipologiju tradicijskog graditeljstva u podravskim selima, od Vrbanovca na zapadu do Staroga Graca na istoku. Uz definiranje geografskog prostora Podravine i rezultata dosadašnjih istraživanja, autorica je temeljito razradila sve najvažnije čimbenike koji su utjecali na razvoj i strukturu tradicijskog graditeljstva. To se osobito odnosi na starinsku ruralnu gradnju nastalu u razdoblju 19. i prve polovice 20. stoljeća, koja je djelomice sačuvana do danas. Na temelju terenskog istraživanja, autorica po prvi put postavlja osnovicu tipologije podravskih ruralnih naselja, zatim kućišta, te starinskih kuća i kleti. Uz to donosi temeljiti opis izgradnje tradicijskih podravskih hiža, gospodarskih objekata i kleti, uz dokumentaciju i crteže. Na kraju knjige nalazi se i skica narodnog nazivlja u tradicijskom graditeljstvu. Knjiga je popraćena s više od 200 pomno izabranih fotografija, kako onih snimljenih tijekom 20. stoljeća, tako i onih suvremenih o očuvanim objektima narodne arhitekture. Ova knjiga je prava oda podravskom tradicijskom graditeljstvu, koja kod starijih budi nostalgiju djetinjstva, a kod mladih utvrđuje vrijednosti graditeljstva djedova i baka. To je i knjiga koja upozorava na manjkavost etnoloških istraživanja Podravine i poziva na nove pothvate na tom području. Što je najvažnije, ova knjiga govori o sve bržem izumiranju starinskih objekata u našim selima, te naglašava potrebu njihova čuvanja i obnove. Zanimljivo je da su autorici bili kazivači ponajbolji poznavatelji podravske etnografske baštine Josip Cugovčan, Željko Kovačić, Dražen Podravec, Davorin Hećimović, Zlatko Filipović, Vjekoslav Prvčić, Dragutin Feletar i drugi. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Branko Đaković, doc. dr. sc. Hrvoje Petrić, mr. sc. Dražen Podravec i dr. sc. Sanja Potkonjak.’’

Sarajevo 2019. Tvrd povez, 1200 strana. veći format deo sadržaja na slikama NOVO KNJIGA I — Historija islamskog svijeta 1 – Porijeklo (nastanak) islamske civilizacije: od oko 600. do oko 1200. Od islamske kulture do islamskog društva: Irak i Iran (945-1200). Širenje islamskih društava u svijetu od X do XIX stoljeća. KNJIGA II — Historija islamskog svijeta 2 – Moderne transformacije: muslimanski narodi u 19. i 20. stoljeću. Ira Lapidus istražuje nastanak i razvoj muslimanskih društava širom svijeta. Njegovo obuhvatno gledanje unosi perspektivu i koherentnost u bogatu i raznoliku historiju, koja je osvježena i revidirana. Knjiga je podijeljenja u tri dijela. Prvi pokriva formativnu eru islamske civilizacije i bavi se transformiranjem islama iz kompleksa učenja i kultura u organizirajući princip srednjoistočnih društava. Drugi dio prati stvaranje sličnih društava na Balkanu, u sjevernoj Africi, centralnoj Aziji, Kini, Indiji, jugoistočnoj Aziji i supsaharskoj Africi. Treći se dio bavi reakcijama tih društava na evropski imperijalizam i opisuje kako se ona početkom dvadesetog stoljeća pojavljuju kao nezavisne države s novorođenim privredama. Završna poglavnja bave se novijom historijom islama, nastankom islamskih obnoviteljskih pokreta u njihovim vjerskim, društvenim i političkim dimenzijama, te globalnim islamskim identitetima i organizacijama. Kroz čitavu knjigu, autor se bavi društvenom strukturom društava, porodicama i zajednicama, vjerskim skupinama i političkim režimima. Bogatstvo islamske civilizacije ilustrirano je kroz jezik, teologiju, filozofiju i pravo, kroz umjetnost i arhitekturu. Još otkad je prvi put objavljena, knjiga je postala nezaobilazno štivo za studente i sve one koji nastoje razumjeti muslimanske narode, njihovu historiju i civilizaciju.

Autor: Pajtim Statovci Godina izdanja: 2020. Br. str.: 260 Povez: Tvrd Format: 125mm x 200mm Pismo: Latinica Opis Moja mačka Jugoslavija – autor Pajtim Statovci Moja mačka Jugoslavija prvi je i iznimno hvaljen roman Pajtima Statovcija (1990.), mladog finskog autora podrijetlom s Kosova, dobitnika ovogodišnje „Finlandije“, najprestižnije finske književne nagrade, za svoj zadnji roman Bolla (2019.). Statovcijev književni prvijenac prati sazrijevanje mlade Albanke Emine, koja živi u ruralnom dijelu Kosova. Ondje je Emine, osamdesetih godina 20. stoljeća, odrastala u okruženju punom predrasuda, nacionalnih, vjerskih, ali i onih prema ženama, kojima je, kako se smatralo, bilo mjesto u kući, gdje su nakon udaje trebale rađati, obavljati sve kućanske poslove i podvrgavati se muževoj volji. Unatoč tome, Emine je uzbuđena oko svadbene svečanosti. Svečanosti na kojoj će se udati za naočita muškarca, Bajrama, kojega je dotad vidjela samo jedanput i o kojemu gotovo ništa ne zna, ali kojega se ipak nada jednog dana zavoljeti, iako je oduvijek sanjala o romantičnoj ljubavi i zaljubljivanju prije svadbe. No ubrzo se Jugoslavija, zemlja u kojoj Emine, Bajram i njihova djeca žive, počinje urušavati. Oni bivaju prisiljeni pronaći privremeni dom negdje drugdje, daleko na sjeveru, u Finskoj. No ta zemlja početkom devedesetih nije bila nimalo navikla na useljenike. Niti je bila gostoljubiva prema njima. Bez obzira na to zbog kojega razloga i iz kojega dijela svijeta dolazili. Život u novoj sredini težak je cijeloj obitelji. Ponajviše zbog jezičnih i kulturoloških razlika. U početku najteže pada djeci. Osobito njihovu darovitom sinu Bekimu, koji se s vremenom ipak nauči nositi s predrasudama nove okoline prema svome podrijetlu, vjeri, pa čak i imenu („stvar koju uvijek moram objašnjavati“). Jednog dana, Bekim, sada već odrastao, obrazovan muškarac, odluči nabaviti neobičnog kućnog ljubimca, kraljevsku bou, no stvari postaju zanimljive kada mu se u stan useli mačka koju je upoznao u gej baru. Bila je to potpuno drugačija mačka od svih mačaka koje je dotad upoznao… O autoru Pajtim Statovci (1990.), književnik podrijetlom s Kosova, jedan je od najvažnijih finskih pisaca mlađe generacije. Studirao je komparativnu književnost na Helsinškom sveučilištu, a potom i studij dramaturgije (scenaristiku) na Fakultetu za umjetnost, dizajn i arhitekturu Sveučilišta Alto. Svoj prvi roman Moja mačka Jugoslavija (Kissani Jugoslavia) objavio je 2014. i za njega je iste godine dobio nagradu „Helsingin Sanomat“, najvažnije finsko književno priznanje za najbolji debitantski roman. Za drugi roman, Tiranan sydän (2016.), dodijeljena mu je književna nagrada „Toisinkoinen“. Njegov zadnji roman, Bolla (2019.), dobio je najprestižniju finsku književnu nagradu „Finlandia“ te je tako Statovci postao najmlađi dobitnik te nagrade u njezinoj povijesti.