Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 34 rezultata
1-25 od 34 rezultata
Prati pretragu " Kraljevina Jugoslavija"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tag
Pravo
Administrativno pravo Kraljevine Jugoslavije I i II deo, autor Laza M. Kostić. Prva knjiga: Ustrojstvo uprave, Druga knjiga: Delatnost uprave. Izdavačka knjižarnica Gece Kona iz 1933. i 1936. godine. Na pojedinim mestima je podvlačeno i pisano olovkom. Knjige su u odličnom stanju. Pogledajte i moje ostale oglase.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 1932 - 1933 Tri knjige ukoricene u jednu - Prva knjiga - Druga knjiga - Treca knjiga, sveska prva Dragoljub Aranđelović (Paraćin, 26. oktobar 1873 — Beograd, 4. maj 1950) bio je srpski pravnik, profesor i političar. Biografija Gimnaziju i Pravni fakultet, završio je u Beogradu, a 1904. doktorirao u Rostoku (Nemačka). Iste godine izabran je za docenta na Pravnom fakultetu u Beogradu, a 1906. postao je vanredni, a 1921. redovni profesor na tom fakultetu. Predavao je najpre rimsko pravo, a zatim građansko pravo i građanski sudski postupak. Uz nauku bavio se i publicistikom i politikom. Bio je narodni poslanik, a od juna 1911. do juna 1912. ministar pravde u Srbiji. Publicista Pisao je članke, monografije, prikaze i udžbenike iz predmeta koje je predavao na univerzitetu, a s nemačkog je preveo austrijski građanski zakonik. Neko vreme (1906—1910) je uređivao Arhiv za pravne i društvene nauke. Pravnik Kao pravnik pripadao je konzervativnoj struji, držeći se uglavnom austrijske pravne doktrine. Zauzimao se za punu recenziju austrijskog prava prilikom rada na izjednačavanju zakonodavska u predratnoj Jugoslaviji, a naročito za vreme šestojanuarske diktature. Jedan je od glavnih redaktora, predratnog jugoslovenskog građanskog sudskog postupka, vanparničkog postupka, stečajnog postupka, Zakona o prinudnom poravnanju van stečaja i sudskog poslovnika. Bio je u više navrata arbitar Jugoslavije u međunarodnim sudovima, a naročito u mešovitim sudovima koji su raspravljali sporove između Jugoslavije i Nemačke, Austrije i Mađarske, o imovinskim pitanjima u vezi s Versajskim mirom i drugim ugovorima u miru. Političar Kao političar pripadao je Radikalnoj stranci, a posle Prvog svetskog rata do 6. januar 1929. priklanja se Protićevom krilu Radikalne stranke, zalaže se za federativno uređenje Jugoslavije i u opoziciji je prema vladama. Posle šestojanuarske diktature 1929. godine Anđelković sarađuje sa režimom kralja Aleksandra, koji ga zbog toga nagrađuje, postavivši ga za senatora.
GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO KRALJEVINE JUGOSLAVIJE -DR. SREĆKO CULJA KNJIGE 1-2 Stanje kao na slikama.. Tvrd povez. Knjiga 1) Izdanje 1936 godine,posveta na predlistu,860 strana, Knjiga 2) Izdanje 1938 godine,posveta na predlistu,913 strana. Knjige imaju spoljne znakove stajanja i fleke na prednjim i zadnjim stranama. Više nego čitljive i pregledne. Cena je naravno za obe.
Zakonik o sudskom postupku u građanskim parnicama : (građanski parnični postupak). 1, Uvodni zakon : s komentarom i sudskim rješidbama / priredili Ante Verona i Srećko Zuglia Tisak Jugoslovenske štampe (kraljevina Jugoslavija) Tvrd povez,potpis,veoma očuvano,1028 strana vr175
Stečajni zakon za kraljevinu Jugoslaviju iz 1932. godine dr Gojko Niketić Izdavač GECA KON Knjiga je originalna, sa sve koricama. Sve unutra je u korektnom stanju, ništa nije podvlačeno, sve stranice su tu, ALI je 4-5 listova pogužvano, ali su potpuno čitljivi, što možete videti na jednoj od fotografija. Zato je ova cena. Lično preuzimanje na Novom Beogradu u 61 bloku.
GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO KRALJEVINE JUGOSLAVIJE 1-2-3. Tri kompletne knjige u jednoj, zajedno ukoričene. Tvrd povez. Pečat bivšeg vlasnika,poneko podvlačenje grafitnom. Više nego čitljive i pregledne. Očuvane. 1) Izdanje 1932 godine,264 strana, 2) Izdanje 1933 godine,270 strana, 3) Izdanje 1933 godine,242 strane. Izuzetno i retko.
Naucni i prakticni komentar krivicnog zakonika Kraljevine Jugoslavije Dr Mih. P. Cubinski - Naucni i prakticni komentar krivicnog zakonika Kraljevine Jugoslavije od 27. januara 1929. god., Izdavacka knjizarnica Gece Kona Beograd 1934 godine na predlistu ima potpis, dobro ocuvana, tvrdi povez POLICA 9
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Izdavač DRŽAVNA ŠTAMPARIJA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE – BEOGRAD Izdanje 1938 Povez MEKI Strana 248 Stanje Vrlo Dobro
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Redje u ponudi! 1934. godina TEORETSKO-PRAKTIČNI KOMENTAR ZAKONA O SUDSKOM VANPARNIČNOM POSTUPKU ZA KRALJEVINU JUGOSLAVIJU.. VANPARNIČNI POSTUPAK S UVODNIM ZAKONOM.. SASTAVIO GODINA DR DIONIS - ADVOKAT
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 1941. godina Dr Slavko Đ. Stojković (Negotin, 22. septembar 1900 − Beograd, 4. april 1983) bio je srpski i jugoslovenski pravnik, profesor i diplomata. Bio je sekretar Stalne delegacije Kraljevine Jugoslavije pri Društvu naroda u Ženevi, pravnik, honorarni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, redovni profesor Ekonomsko−komercijalne visoke škole (današnjeg Ekonomskog fakulteta) u Beogradu, državni zastupnik pri međunarodnim sudovima, načelnik Pravnog odeljenja Ministarstva inostranih poslova (MIP-a) Kraljevine Jugoslavije, član delegacije Kraljevine Jugoslavije na XIX zasedanju Skupštine Društva naroda u Ženevi od 12. do 30. septembra 1938.[1] Biografija Rođen je 22. septembra 1900. u Negotinu, okrug Krajinski, kao peto dete oca Đorđa S. Stojkovića, upravnika građanske škole (gimnazije) i majke Leposave. Pohađao je Drugu beogradsku gimnaziju. Četvrti razred gimnazije završio je u junu 1914, a viši tečajni ispit položio u istoj gimnaziji 24. septembra 1919. Svršio je pravni fakultet i doktorat u Parizu 14. marta 1924. Odbranio je doktorsku disertaciju u oblasti međunarodne arbitraže.[2] Zaposlio se kao pripravnik u Ministarstvu inostranih poslova 1. maja 1925. Početkom 1929. upućen je na rad u Kraljevsku delegaciju pri Reparacionoj komisiji u Parizu kao pisar, a 1930. na zahtev zastupnika u Kraljevskom poslanstvu u Hagu, premešten u to poslanstvo gde je ostao do januara 1933. Za honorarnog nastavnika Pravnog fakulteta u Beogradu na Katedri građanskog prava sa međunarodnim privatnim pravom izabran je na sednici Saveta Pravnog fakulteta oktobra 1933. godine. U međuvremenu je imenovan za sekretara Stalne delegaciju Kraljevine Jugoslavije pri Društvu naroda u Ženevi, `pa je tako Fakultet ostao bez odličnog stručnjaka za Međunarodno javno i Međunarodno privatno pravo.`[3] Na mestu sekretara Stalne delegacije u Ženevi radio je od septembra 1933. do jula 1935. Imenovan je za zastupnika Kraljevine Jugoslavije u svim parnicama pred jugoslovensko-nemačkim i jugoslovensko-mađarskim mešovitim sudovima 1. avgusta 1935. Ukazom Ministra prosvete od 1. jula 1937. postavljen je za redovnog profesora međunarodnog prava i diplomatske istorije na novoosnovanoj Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Beogradu (današnji Ekonomski fakultet u Beogradu). Ukazom kraljevskih namesnika od 15. septembra 1939. postavljen je za načelnika Pravnog odeljenja Ministarstva inostranih poslova. Odlukom Predsednika Ministarskog saveta od 7. novembra 1941. stavljen je na raspolaganje, a zatim penzionisan 17. oktobra 1942. Bio je državni zastupnik Kraljevine Jugoslavije pred Stalnim sudom međunarodne pravde u Hagu u sporu sa Švajcarskom vladom u slučaju Lozinger (the Losinger Case,1935-1936), kao i u sporu sa Mađarskom oko primene agrarne reforme na mađarske državljane (The Pajzs, Czáky, Esterházy Case, 1935-1936). Zajedno sa profesorom Tomom Živanovićem bio je delegat Kraljevine Jugoslavije na Konferenciji o suzbijanju terorizma. Tokom rada od 1-16. novembra 1937, Konferencija je razmatrala nacrte koje je sastavio odbor eksperata osnovan u skladu sa rezolucijom Saveta društva naroda od 10. decembra 1934. i usvojila sledeće akte: 1. Konvenciju o prevenciji i suzbijanju terorizma (Convention pour la prévention et la répression du terrorisme); 2. Konvenciju o stvaranju međunarodnog suda (Convention pour la création d`une cour pénale internationale). Prisustvovao je potpisivanju Protokola o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu. Tokom potpisivanja, pred oko 150 nemačkih i stranih novinara, `protivno protokolu, jugoslovenski poslanik u Berlinu, Ivo Andrić, i načelnik Ministarstva spoljnih poslova, dr Slavko Stojković, koji je bio u jugoslovenskoj delegaciji, nisu stajali iza Cvetkovića i Cincar-Markovića, već negde u uglu dvorane sa još nekoliko jugoslovenskih predstavnika`, zapisao je Danilo Gregorić.[4] Posle Drugog svetskog rata bio je pravni savetnik u Privrednom savetu i Ministarstvu finansija FNRJ i glavni pravni savetnik Narodne banke Jugoslavije. Učestvovao je kao arbitar i predsednik arbitražnih veća u više sporova po pravilniku Spoljnotrgovinske arbitraže pri Privrednoj komori Jugoslavije. Zastupao je jugoslovensko preduzeće Energoprojekt u više arbitražnih postupaka u inostranstvu. Umro je 1983. godine u Beogradu. Sahranjen je 6. aprila 1983. na Novom groblju. Bio je oženjen Milicom (nadimak: Boća), koja je završila medicinski fakultet u Francuskoj i sa njom je imao dvoje dece, Đorđa i Stanka. Đorđe se iselio u Švedsku, a Stanko u Sjedinjene Američke Države.
Teoretsko - praktični komentar Zakona o sudskom vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju: (vanparnični postupak) s uvodnim zakonom / Dr Dionis Godina Beograd 1934. Tvrd povez, XXXVI + 583 strane. Napomena: na predlistu potpis prethodnog vlasnika; na desetak strana tragovi grafitne olovke (uredno obeležena po rečenica ili njen deo); ako se to izuzme, knjiga je odlično očuvana. D7
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Nacrt predavanja o općem privatnom pravu od Ivana Maurovica Maurović, Ivan, hrvatski pravnik (Zagreb, 8. V. 1873 – Zagreb, 13. XII. 1952). Završio studij prava s doktoratom 1897. u Zagrebu. Specijalizirao se u privatnom pravu u Beču i Leipzigu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavao građansko pravo 1904–46., autorsko pravo 1904–05. i 1907–08. te rudno pravo 1906–07; bio je dekan 1914–15. Redoviti član JAZU (1938). Zauzimao se za reformu Građanskoga zakonika 1906–38. Glavna djela: Nacrt predavanja o općem privatnom pravu (I–VII, 1920–38), Izvještaj o predosnovi Građanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju (1934), Naše opće privatno pravo i nastojanja oko njegove reforme (1941).
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Naslov: Vanparnični postupak u ostavinskim, porodičnim, zemljišno-knjižnim eksproprijacionim, amortizacionim i drugim stvarima Autor: Srećko Zuglia Izdavač: Školska knjiga Mesto: Zagreb Godina: 1956 Povez: Tvrd Strana: 219 Format: 20 cm Pismo: Latinica Zuglia [cu`ļa], Srećko, hrvatski pravnik (Gračišće kraj Pazina, 19. XI. 1888 – Zagreb, 26. III. 1969). Pravni studij završio i doktorirao rigorozom u Zagrebu (1914). Radio u pravosuđu (1914–23). Građansko procesno pravo predavao na Pravnom fakultetu u Subotici (1923–25) i Pravnom fakultetu u Zagrebu (1924–41. te, nakon prisilnog umirovljenja 1941–45., ponovno 1945–59). Dekan Pravnoga fakulteta u Zagrebu 1926–27., 1931–32., 1940–41. i 1950–51. Sudjelovao u zakonodavnom radu i objavio niz zakonskih komentara. Autor je monografija i udžbenika: Građanski parnični postupak u Hrvatskoj i Slavoniji (1928), Građansko procesno pravo Kraljevine Jugoslavije (I–II, 1936–38), Sudovi i ostali organi koji učestvuju u vršenju građanskog pravosuđa (1956), Građanski parnični postupak FNRJ (1957). Zuglia, Srećko, pravnik, sveučilišni profesor (Čulji [Culji] kraj Gračišća, 19.XI.1888. - Zagreb, 26.III.1969.). Rođen u siromašnoj seoskoj obitelji kao najstarije od trinaestero djece. Školovao se u Gračišću i Pićnu, gdje je Fran Barbalić prepoznao njegovu nadarenost i uputio ga u pazinsku c. k. gimnaziju, u kojoj je maturirao 1908. Studij prava započeo je u Beču, 1910. nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1913. Do 1919. službovao je kao sudac u Puli, Rovinju, Pazinu, Tuzli, Trstu i Velikom Bečkereku (danas Zrenjanin). Prelazi potom u odvjetnike, a nedugo zatim, 1922. postaje docentom na Pravnom fakultetu u Subotici. Godine 1924. dolazi na Pravni fakultet u Zagrebu, gdje postaje izvanrednim, potom i redovitim profesorom na Katedri za građanski sudski postupak. U NDH bio je prisilno umirovljen, zatvaran u Lepoglavi i Kerestincu. Vratio se na Fakultet 1945. i radio do ponovnog umirovljenja 1959. Više puta bio je prodekanom i dekanom Pravnoga fakulteta u Zagrebu. Autor je više udžbenika iz područja građanskog prava, te stručni suautor više zakonskih tekstova iz tog područja. Kapitalno mu je djelo Građansko procesno pravo Kraljevine Jugoslavije, objavljeno u dva sveska u Beogradu 1936. i 1938. Nakon Drugog svjetskog rata svojim radovima Sudovi i ostali organi koji učestvuju u vršenju građanskog pravosuđa, Van parnični postupak i Prinudna likvidacija Zuglia je prvi sustavno i znanstveno dao tumačenje novog socijalističkog pravnog sustava. U Gračišću mu je 2002. podignuta spomen-ploča. Rodno mjesto mu je u lokalnom govoru Culji, ali službeno se piše Čulji...