Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Za bolji vid vam možda i nije potrebno veće čudo od samih. Uz pomoć ove knjige možete se osloboditi sočiva, a naočari nositi samo iz estetskih razloga. Otkrijte kako sami da izlečite ili korigujete: kratkovidost, dalekovidost, astigmatizam, tačke pred očima, noćno slepilo, razrokost, kompjuterski zamor očiju, kataraktu, glaukom, zapaljenske procese. Revolucionarne tehnike dr Merilin Rosens Beret zasnovane su na seriji lako izvodljivih vežbi osmišljenih da poboljšaju cirkulaciju, opuste očne mišiće, spreče naprezanje očiju i onemoguće dalje pogoršavanje vida. Naučite kako da iskoristite svetlo, prirodno ili veštačko, i uz samo nekoliko minuta dnevno oporavite svoj vid do maksimuma.

Spremi se za neverovatnu i neponovljivu vožnju sa najboljim automobilima i kamionima! Kad staviš 3D naočare, ogromni automobili i zastrašujući kamioni odvešće se sa stranice! Oduševiće te 3D automobili i kamioni sa preko 50 nalepnica i obiljem zanimljivih činjenica! br. str. : 16 povez : broš Pismo : ćirilica Format: 216 x 265

Tri mlade devojke su završile svoju noćnu smenu kao čistačice poslovnih zgrada na Menhetnu. Zora se bliži, a one žele da se malo zabave. Odlučuju se za brzu vožnju, glasnu muziku i džoint na plaži. Ubrzo će dve od njih tri umreti jezivom smrću. Treća, njihova šefica Jin Li, jedva će izbeći istu sudbinu. Zašto je neko želi mrtvu? U kakav se mutan posao upetljao njen brat? Ona sada mora da nestane kako bi sačuvala živu glavu. Njen bivši dečko, vatrogasac Ray Grant, dobija zadatak da je pronađe. Međutim, on mora da bude brži od profesionalnih ubica...

Iz recenzije : Ovo je priča o jednom gradu, jednoj zemlji i jednom vremenu. Ispričana je iz perspektive vozača taksija kroz čije vozilo prolaze brojni ljudi različitih sudbina, preokupacija, svjetonazora, zanimanja, podrijetla… a svi oni upotpunjuju mozaik našega društva. Upoznat ćete tako narkomane, šminkere, kokete i njihovu egzaltiranu bahatost, pijane maloljetnike koje se pod rame mora odvoditi do kućnih vrata, stare kriminalce i “madamme”, dijalizirane pacijente koje je snašao “fantastičan” termin od dva do pet sati ujutro, radnike, turiste… odnosno stalne i slučajne klijente koji koriste taksi prijevoz. Paralelno s dnevnim i noćnim svijetom jednoga grada teče i priča o jednoj prosječnoj obitelji koja je s vremenom došla do svoga kraja, a koju je uzdrmala očeva transformacija u neobuzdanog rokera (što priliči slobodnom pedeset i nešto godišnjaku do motora i otvorene ceste?) i njegov odlazak od kuće. A “krivnju” za to snose odrasla neuspješna djeca i mlađi sin koji nikako da završi srednju školu te “glupa žena koja je vječno plaćala policijske kazne za krivo parkiranje i pokrivala tatu pred nezahvalnom djecom koja nisu znala da se tata trudi, ali, eto, baš mu i ne ide…” A uza sve to pratit ćete i tragičnu sudbinu hrvatskog književnika Janka Polića Kamova “koji je tako minuciozno, iskreno i duboko opisao duševna stanja, kako svoja, tako i svih njemu bliskih ljudi, svoju obitelj, svoje sestre, svoju braću, njihovu smrt, svoje gradove, svoju zemlju, Europu, svoju materijalnu bijedu, strahove, demone koji ga guše, koji je tako iskreno govorio da su drugi rekli da je – psovač…”

Izdavač: Finesa, Beograd Biblioteka Zdravlje, knjiga 2 Autor: Merilin Rosens Beret Prevod: Milena Čukić Povez: broširan Broj strana: 180 Ilustrovano. Odlično očuvana. Za bolji vid vam možda i nije potrebno veće čudo od samih. Uz pomoć ove knjige možete se osloboditi sočiva, a naočari nositi samo iz estetskih razloga. Otkrijte kako sami da izlečite ili korigujete: kratkovidost, dalekovidost, astigmatizam, tačke pred očima, noćno slepilo, razrokost, kompjuterski zamor očiju, kataraktu, glaukom, zapaljenske procese. Revolucionarne tehnike dr Merilin Rosens Beret zasnovane su na seriji lako izvodljivih vežbi osmišljenih da poboljšaju cirkulaciju, opuste očne mišiće, spreče naprezanje očiju i onemoguće dalje pogoršavanje vida. Naučite kako da iskoristite svetlo, prirodno ili veštačko, i uz samo nekoliko minuta dnevno oporavite svoj vid do maksimuma. (K-71)

Otkrijte kako da sami izlečite: kratkovidost, dalekovidost, astigmatizam, tačke pred očima, noćno slepilo, razrokost, kompjuterski zamor očiju, kataraktu, glaukom, zapaljenske procese. Revolucionarne tehnike dr Merilin Rosens Beret, na prvom mestu kombinacija saznanja dr Viljema Bejtsa i metode geštalt psihoterapije, kako bi bio omogućen optimalan vid, zasnovane su na seriji lako izvodljivih vežbi osmišljenih da poboljšaju cirkulaciju, opuste očne mišiće, spreče naprezanje očiju i onemoguće dalje pogoršavanje vida. "Kao što vežbanje i razne vrste relaksacionih tehnika čine da ostanemo u dobroj fizičkoj kondiciji, tehnike opisane u ovoj knjizi će mnogim ljudima pomoći da poboljšaju vid." - dr Valentin Zeltin, medicinski direktor Geštalt centra za psihoterapiju i trening u Njujorku

U krevetu sa strancem, Džejms Gripando Edicija `Savremena svetska proza` `Evro Guinti` Beograd 2011. broširano izdanje, latinica, 430 str. kao nova knjiga, odlično očuvana Pejton Šilds je oduvek želela da bude lekar, i zahvaljujući svojoj upornosti, briljantnom akademskom uspehu i ogromnom dugu prema Harvardskom medicinskom fakultetu, sada je na prvoj godini specijalizacije u najboljoj dečjoj bolnici u Bostonu. Radi izuzetno mnogo, ali to je život koji želi, zajedno sa mužem, mladim advokatom koji obećava. Ali, noćna vožnja kući po snežnoj oluji sve menja. Kola koja idu pravo ka njoj isteruju je s puta u zaleđeno jezero. Pejton zna da ne bi preživela da je nepoznati muškarac nije izvukao iz olupine, pre nego što se izgubio u tami. Njen divni život se u trenu pretvara u noćnu moru. Niko ne veruje njenim tvrdnjama da se „nesreća“ nije dogodila slučajno - čak ni njen muž. On se bez ikakvog objašnjenja udaljava od nje, postaje ogorčen, tvrdi da je paranoična i optužuje je za avanturu sa čovekom s kojim je nekada bila u vezi. Ali sve to je tek početak strahota, jer Pejton počinje da snalazi niz neobičnih i sve opasnijih događaja, koje je približavaju opasnom neprijatelju bez lica koji kao da prati svaki njen pokret.

Međunarodna građevinska kompanija šalje izvođače radova u zemlju koja je tek izašla iz građanskog rata – da izgrade put koji povezuje siromašan jug sa bogatim severom. Vojnom paradom na novoizgrađenom putu biće proslavljeno uspostavljeno primirje. Iz bezbednosnih razloga dvojici muškaraca angažovanih za ovaj posao dati su pseudonimi. Četvorka, zadužen za vožnju futurističke mašine za asfaltiranje RS-80, monaškom disciplinom je prionuo na posao koji mora biti završen pre slavljeničke parade: napraviti savršeno prav put, dugačak 230 kilometara, za deset dana. Devetka, sa druge strane, čini sve što može da se ne pridržava strogog protokola: on je željan avanture i radoznalo istražuje novu kulturu, noćni život i egzotičnu hranu. Četvorka odmah shvata da je Devetka „agent haosa“, koji rizikuje da ugrozi posao, i povratak kući je sve neizvesniji. Put postaje sve duži, sukobi između dva muškarca sve oštriji. Slično slavnom romanu Tatarska pustinja Dina Bucatija, i u ovoj Egersovoj alegoriji iščekivanje je glavni protagonista. Ali Parada nam govori i o nepomirljivom sudaru kultura: stranci u ratom razorenoj zemlji, Četvorka i Devetka polako se suočavaju sa apsurdnošću svoga položaja i kobnim posledicama mirovne misije. „Angažovana književnost koja preispituje pojmove moći i nejednakosti, i možda pre svega ispravnosti zapadnjačkog ’napretka’. Izvanredno napisano.“ Literary Review „Bez ijedne suvišne reči, dovoljno mudra da poljulja opšteprihvaćene stavove… Priča koja potpuno zaokuplja pažnju.“ Evening Standard

Autor: Dejv Egers Žanrovi: Drama Izdavač: Laguna Godina izdanja: 2020. Broj strana: 168 Pismo: Latinica Povez: Mek Format: 13x20 cm „Veličanstveno.“ Spectator Međunarodna građevinska kompanija šalje izvođače radova u zemlju koja je tek izašla iz građanskog rata – da izgrade put koji povezuje siromašan jug sa bogatim severom. Vojnom paradom na novoizgrađenom putu biće proslavljeno uspostavljeno primirje. Iz bezbednosnih razloga dvojici muškaraca angažovanih za ovaj posao dati su pseudonimi. Četvorka, zadužen za vožnju futurističke mašine za asfaltiranje RS-80, monaškom disciplinom je prionuo na posao koji mora biti završen pre slavljeničke parade: napraviti savršeno prav put, dugačak 230 kilometara, za deset dana. Devetka, sa druge strane, čini sve što može da se ne pridržava strogog protokola: on je željan avanture i radoznalo istražuje novu kulturu, noćni život i egzotičnu hranu. Četvorka odmah shvata da je Devetka „agent haosa“, koji rizikuje da ugrozi posao, i povratak kući je sve neizvesniji. Put postaje sve duži, sukobi između dva muškarca sve oštriji. Slično slavnom romanu Tatarska pustinja Dina Bucatija, i u ovoj Egersovoj alegoriji iščekivanje je glavni protagonista. Ali Parada nam govori i o nepomirljivom sudaru kultura: stranci u ratom razorenoj zemlji, Četvorka i Devetka polako se suočavaju sa apsurdnošću svoga položaja i kobnim posledicama mirovne misije. „Angažovana književnost koja preispituje pojmove moći i nejednakosti, i možda pre svega ispravnosti zapadnjačkog ’napretka’. Izvanredno napisano.“ Literary Review „Bez ijedne suvišne reči, dovoljno mudra da poljulja opšteprihvaćene stavove… Priča koja potpuno zaokuplja pažnju.“ Evening Standard

Branko Sjekloća : SMRT U PODNE / Priče Нови Сад : Светови, 1996 , Fizički opis 163 стр. ; 20 cm Zbirka Савремена књижевност Слика аутора и белешка о аутору и делу на пресавитку омота. Sadržaj С а д р ж а ј: Смрт у подне (5); Вечера у Коларцу (6-21); Лудило (22-36); Сан у три слике (37-66); Колонија (67-80); Вулкан Чумамака (81-108); Ноћна вожња (109-118); Кошмар (119-134); Мухоловац (135-143); Прокопијева смрт (144-159); Сократ из контејнера (160-163). Očuvanost 4. Branko Sjekloća (1946-1999), rođen u Nikšiću. Književnik, slikar i dugogodišnji urednik programa Centra za kulturu u Nikšiću. Romani: Hotel Enterprajz (1992 / 1996), Dnevnik iz budućnosti (1994), Mama ja sam Selendžer (1996) ; knjige priča: Ipekakuana (1987), Sjeverni psi (1989), Smrt u podne (1996) ; Andrijanin svlak (2001).

Detalji predmeta Stanje Polovno Prigrlite neočekivano. Nećete odoleti radosti koju donosi svaki iskorišćen dan. Leto za Sem nije počelo sjajno. Ilaj, njen dečko, otišao je na putovanje po Evropi a ona je sad savetnica u Plavim potocima: letnjem kampu u koji se kao jedanaestogodišnjakinja zaklela da neće ponovo doći. Sem očekuje da narednih sedam nedelja budu potpuna katastrofa. Tako i jeste dok ne sretne Gevina, instruktora jedrenja u kampu, koji će sasvim preokrenuti njena očekivanja. Gevin je taj posao verovatno dobio samo zahvaljujući stomačnim mišićima. Ili onom osmehu. Ili tome kako ispunjava Semino slobodno vreme uzbudljivim doživljajima – plivanjem pod slapovima zvezda, šaputanjem tajni uz pečeni slez, noćnom (veoma opasnom) vožnjom kanuom. To nema nikakvog smisla. Sem voli Ilaja. Međutim, možda je sasvim otkačeno leto upravo ono što je Sem potrebno. A možda tek treba da shvati šta zapravo želi.

Autor:: Dejvid Vilijams ;Žanrovi:: Drama ;Izdavač:: Propolis Books ;Godina izdanja:: 2017. ;Broj strana: 461 ;Pismo: Latinica ;Povez: Mek ;Format: 20 cm ; ;Najnoviji roman genijalnog Dejvida Valijamsa. Dirljiva priča o deci na bolničkom lečenju, kojima neko svake noći ispunjava po jedan san. Urnebesne avanture, neverovatne ideje i srcolomne sudbine. I naravno da uvek postoji neko ko će pokušati da prekine čitavu zabavu! Zavirite u svakodnevicu na jednom dečjem odeljenju. Za njih avantura u toj sobi tek počinje. I to svake noći tačno u ponoć. Jer je neko, ko nije rođen srećan, rešio da im oboji svet. Krađa ogromnog broja balona, starica koja leti, tamanjenje čokolade u potaji, luda noćna vožnja, sjurivanje niz četrdeset četiri sprata kroz cev za prljav veš, odlazak na Severni pol… sve to i još mnogo više pripremio nam je Valijams u novom romanu! Najdirljivijem dosad. POGLEDAJTE I OSTALE MNOGOBROJNE KNJIGE KOJE PRODAJEM KLIKNITE DA LINK http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=mikce024&Grupa=1 GA

PONOĆNA BANDA, Dejvid Valijams Žanr: Drama Pismo: Latinica Broj strana: 461 Povez: Mek Format: 20 cm Propolis books, Beograd, 2017. ilustrovano Stanje : Lepo ocuvana, cista unutrasnjost, samo malo flekcice neke donji deo knjige samo ivice stranica, ne po stranicama (uslikano). Najnoviji roman genijalnog Dejvida Valijamsa. Dirljiva priča o deci na bolničkom lečenju, kojima neko svake noći ispunjava po jedan san. Urnebesne avanture, neverovatne ideje i srcolomne sudbine. I naravno da uvek postoji neko ko će pokušati da prekine čitavu zabavu! Zavirite u svakodnevicu na jednom dečjem odeljenju. Za njih avantura u toj sobi tek počinje. I to svake noći tačno u ponoć. Jer je neko, ko nije rođen srećan, rešio da im oboji svet. Krađa ogromnog broja balona, starica koja leti, tamanjenje čokolade u potaji, luda noćna vožnja, sjurivanje niz četrdeset četiri sprata kroz cev za prljav veš, odlazak na Severni pol… sve to i još mnogo više pripremio nam je Valijams u novom romanu! Najdirljivijem dosad.

Odabrana djela Gustava Krkleca: knj. 1: Srebrna cesta: pjesme knj. 2.: Žubor života: pjesme knj. 3.: Lica i krajolici knj. 4.: Pisma iz provincije knj. 5.: Noćno iverje knj. 6.: Majmun i naočari Alfa, Zagreb, 1977. Povez tvrdi, omoti malo iskrzani, unutra dobro očuvano. Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun. U Zemunu je radio kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine. Bio je predsjednikom Veslačkog kluba Zemun. Nakon toga se sa suprugom Mirjanom nakratko preselio u Slankamen a kraj rata je dočekao u Samoboru. U rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu sve do smrti 30. listopada 1977. godine. Književno stvaralaštvo Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. Djela Nepotpun popis: Lirika, Zagreb, 1919. Grobnica: rapsodija u tri djela, Zagreb, 1919. Srebrna cesta, 1921. Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja, 1921. Nove pjesme, 1923. Ljubav ptica, 1926. Izlet u nebo, 1928. San pod brezom, 1940. Darovi za bezimenu, 1942. (Mladinska knjiga, Zagreb, 1991.) Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada „Hrvatski orač“, Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović) Tamnica vremena, 1944. Izabrane pjesme, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947. Telegrafske basne, 1952. (2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2003.) Lica i krajolici, 1954. Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956. Zagorski vinograd, 1958. Noćno iverje, 1960. Izabrane pjesme, uredio Dragutin Tadijanović ; izbor i pogovor Saša Vereš, Matica hrvatska, Zagreb, 1961. Izabrani epigrami, Zora, Zagreb, 1963. Drveni bicikl, Naša djeca, Zagreb, 1964. Drveni klinci: izabrani epigrami, aforizmi i telegrafske basne, `August Cesarec`, Zagreb, 1973. Crni kos: izabrane pjesme, Nolit, Beograd, 1974. Odabrana djela Gustava Krkleca, knj. 1: Srebrna cesta: pjesme, knj. 2.: Žubor života: pjesme, knj. 3.: Lica i krajolici, knj. 4.: Pisma iz provincije, knj. 5.: Noćno iverje, knj. 6.: Majmun i naočari, Alfa, Zagreb, 1977. Izbor iz djela, priredio Cvjetko Milanja, Riječ, Vinkovci, 2000. Bog u noćnim ulicama, priredio Branko Maleš, Riječ, Vinkovci, 2007. Nagrade 1944.: Antunovska nagrada 1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo Spomen Prigodom stote obljetnice piščeva rođenja 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca. MG Ć (K)

Ofrlje kroz Italiju: Dnevnik s putovanja Anrija Kalea, oživljava uspomene jednog od najzanimljivijih francuskih pisaca XX veka, koji je dugo bio zaboravljen usled promenljivih književnih trendova. Anri Kale, poznat po svojoj nekonvencionalnosti i sklonosti ka neobičnom, predstavlja se kao putnik koji više ceni suštinu svakodnevnog života nego tradicionalne turističke znamenitosti. Njegovo putovanje kroz Italiju postaje prilika da se kroz vozne vožnje, noćne avanture i detalje iz svakodnevica posleratne Italije ispričaju fragmenti života, uhvaćeni u prolazu, poput scena iz filma. Kroz stranice ovog dnevnika, Kale se kreće sa lakoćom, čas oduševljen, čas obeshrabren, pokazujući nam svoje višestruke identitete i kompleksnost. Njegov stil je blagonaklon, ali i odvažan, a iz njegovog paradoksalnog doživljaja normalnosti izviru melankolija i osmeh, koji nas podsećaju da putovanja, iako mogu izgledati uzaludna jer smo uvek u društvu samih sebe, pružaju jedinstven uvid u naš unutrašnji svet. Kaleova introspekcija o putovanju kao metafori za životnu avanturu odzvanja kroz stranice, pružajući čitaocima ne samo uvid u Italiju, već i u dublje slojeve ljudske egzistencije.

61740) ČOVJEK ZVAN OVE , Fredrik Backman , Fokus Zagreb 2015 , Čovek po imenu Uve ,Fredrik Bakman na hrvatskom jeziku Morate upoznati Ovea. Ljudi poput njega prava su noćna mora za susjede. Ima svo vrijeme ovog svijeta, prozor s kojeg drži na oku cijelu ulicu, stroge principe, kirurški precizne rutine i – kratak fitilj. Dozlaboga je drzak i inatljiv. Prezire svijet oko sebe, točnije – ono u što se neuredna, neodgovorna i nesposobna ljudska rasa prometnula. A nije ni da svijet njega silno voli… Najmanje što mu u životu treba su novi susjedi, još k tome useljenici, nevjerojatno glasni, brbljavi i radosni, s dvije male musave napasti. Naravno da ga je snašlo upravo to. I prije nego što su se pošteno smjestili, uspjeli su automobilom (jer jasno da nemaju pojma o vožnji u rikverc), izobličiti Oveov poštanski sandučić. I nikad više, s tim nisu prestali. Malo po malo, izobličili su sve ono što je Ove mislio da jest. mek povez, format 15 x 23 cm, latinica, 235 strana,

Detalji predmeta Stanje Polovno Autor: Hišam Matar Format: 22 Broj strana: 229 Povez: broširan `Bilo je to 1979. godine, i svugde je bilo Sunce,Tripoli je ležao blistav i nepomičan pod njim.` Devetogodišnji Sulejman upravo se probudio u svetu većem od onog koji su doskora činile samo igre na vrelom pločniku ispred njegove kuće i izvan roditeljskog okrilja punog ljubavi. On postaje `glava porodice` kad god njegov otac odlazi poslom na put. U tim očevim dugim zabrinjavajućim odsustvima, Sulejman traži utočište u majci, koja mu svojim, njemu nerazumljivim, noćnim potonućima poverava tajnu priču svog detinjstva u muškoj zemlji... Ali jednom,dok je verovao da je otac bio na takvom jednom poslovnom putovanju, on ga ugleda na gradskom trgu i prepoznaga iza tamnih naočara za sunce. I odjednom taj veliki svet postane zastrašujuće mesto, u kome roditelji lažu a sva pitanja ostaju bez odgovora... A kako laži i strahovi postaju sve veći, čini se da kao da će se zidovi Sulejmanovog doma slomiti zatrpavajući i njega i sve njihove tajne pod sobom. Izuzetno sugestivan portret jedne porodice, roman U muškoj zemlji istovremeno je i svedočanstvo i literatura. On je krajnje okrutan prema promašajima tuđeg i sopstvenog života. Tužan je i hrabar, nemilosrdan i nežan, muški i ženski. To je priča o promašenom pokušaju izbeglištva i započinjanja života `iz početka`, priča o besmislenoj okrutnosti i priča o samoći i nemogućnosti da se živi tamo gde bi čovek trebalo da je kod kuće.

Autor: Hišam Matar Format: 22 Broj strana: 229 Povez: broširan `Bilo je to 1979. godine, i svugde je bilo Sunce,Tripoli je ležao blistav i nepomičan pod njim.` Devetogodišnji Sulejman upravo se probudio u svetu većem od onog koji su doskora činile samo igre na vrelom pločniku ispred njegove kuće i izvan roditeljskog okrilja punog ljubavi. On postaje `glava porodice` kad god njegov otac odlazi poslom na put. U tim očevim dugim zabrinjavajućim odsustvima, Sulejman traži utočište u majci, koja mu svojim, njemu nerazumljivim, noćnim potonućima poverava tajnu priču svog detinjstva u muškoj zemlji... Ali jednom,dok je verovao da je otac bio na takvom jednom poslovnom putovanju, on ga ugleda na gradskom trgu i prepoznaga iza tamnih naočara za sunce. I odjednom taj veliki svet postane zastrašujuće mesto, u kome roditelji lažu a sva pitanja ostaju bez odgovora... A kako laži i strahovi postaju sve veći, čini se da kao da će se zidovi Sulejmanovog doma slomiti zatrpavajući i njega i sve njihove tajne pod sobom. Izuzetno sugestivan portret jedne porodice, roman U muškoj zemlji istovremeno je i svedočanstvo i literatura. On je krajnje okrutan prema promašajima tuđeg i sopstvenog života. Tužan je i hrabar, nemilosrdan i nežan, muški i ženski. To je priča o promašenom pokušaju izbeglištva i započinjanja života `iz početka`, priča o besmislenoj okrutnosti i priča o samoći i nemogućnosti da se živi tamo gde bi čovek trebalo da je kod kuće.

Priručnik za održavanje mladosti i produženje životnog vijeka "Većina nas o starenju razmišlja ovako: živimo sretno svoj život, sve dok se jednoga dana ne počnemo osjećati starima, a simptomi se jedan za drugim nižu pred našim mrenom prekrivenim očima. Kosti nam škripe, bole nas leđa, zaboravljamo imena svojih susjeda, mrska nam je noćna vožnja, više ne možemo igrati tenis, ne čujemo što nam supružnik govori, a seksualni nam se život uglavnom svodi na to da se u prolazu očešamo o perilicu rublja... Uskoro počinjemo večerati u pola četiri poslijepodne, a glavni dnevni cilj nam je da ostanemo dovoljno dugo budni kako bismo mogli odgledati Dnevnik." Odlomak iz knjige VI - Zauvijek mladi Međutim, ne mora biti tako! Dr. Roizen i dr. Oz vraćaju nam se s još jednim uzbudljivim nastavkom svojih bestselera o VAMA – "VI - Zauvijek mladi: Priručnik za održavanje mladosti i produženje životnog vijeka". Zabavnim stilom i detaljnim objašnjenjima oni vam pokazuju kako možete pobijediti naizgled neizbježno starenje svoga organizma. Njihova prosvijetljujuća objašnjenja o glavnim uzročnicima starenja, koji su tek nedavno znanstveno potvrđeni, kulminiraju u čudesnom dvotjednom planu održavanja mladosti koji nam može pomoći da živimo dulje i osjećamo se živahnije. Uza sve to, ova će vas knjiga uvelike i zabaviti, jer se "produženje vašeg jamstvenog roka" ne svodi samo na izbjegavanje bolesti, već i na izbjegavanje nemoći koja onemogućuje dostojanstveno starenje. Autori su redoviti gosti u Oprah Showu, gdje propagiraju svoj koncept zdravog života. NA PRVOME MJESTU NEW YORK TIMESOVE LJESTVICE NAJPRODAVANIJIH KNJIGA V.B.Z. PREDSTAVLJA BESTSELERE OPRAH’S BOOK CLUBA

GDE JE ŠTA GLASOVI Dejan Aleksić: TAMA Divna Vuksanović: NA BAZENU Saša Radojčić: GOSPODIN SOVULjAGA Dušan Vejnović: DELIĆI SVETLOSTI Jasna Dimitrijević: FLOMASTER Amar Ličina: BERBERNICA NA BRDU Darko Daničić: KUĆA NA SELU VRT: EN SEKSTON Dajana Milovanov: ORGANIZOVAN LOV NA EN SEKSTON En Sekston: LjUBAZNI GOSPODINE OVAJ GAJ Džilijan Vajt: NEŠTO ZA NEKOGA Džo Gil: EN SEKSTON I ISPOVEDNA POETIKA ZLATNA GREDA Zorana Simić: SELENA I BESKRAJNI TAMNI KRUG RED VOŽNjE Voki Erceg: VAKAT Katalin Ladik i Radmila Gikić Petrović: „MI SMO DA STVARAMO, A NE HVALIMO“ Goran Stanković: DRUŠTVO CRVENE PRAŠINE DOZIVI Rodolfo Fogvil: PUTNICI NOĆNOG VOZA Katerina Mihaljicina: „(META SAM...)“ Darina Gladun i Lesik Pansjuk: LjUDI ISPOD MOSTA RAZMENA DAROVA Bojan Vasić: ULAZAK U REČ (Nikola Vujčić: U jednom danu, Arhipelag, Beograd, 2022) Vladan Bajčeta: DANONOĆNA IZLOŽBA (Živorad Nedeljković: Otet predeo, Kulturni centar Novog Sada, Novi Sad, 2022) Jelena Lalatović: AGONIJA PROLETARIJATA U KNjIŽEVNOSTI (Goran Ferčec: O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća, Fraktura, Zaprešić, 2021) Vladimir Arsenić: SPOMENIK TEKSTU KAO TAKVOM (Stefan Bošković: Ministar, Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2022) Dragan Babić: KINTSUGI PORODICE (Senka Marić: Gravitacije, Partizanska knjiga, Kikinda, 2021) Srđan Srdić: OVO NIJE KNjIŽEVNOST (Marsel Sovažo: Ostavite me (komentar), AED studio, Beograd, 2006) Vladimir Gvozden: EVROPSKE PRESTONICE ENTROPIJE I PRAŠTANjA (Aleš Šteger: Odrešenja, Kulturni centar Novog Sada, Novi Sad, 2021) Violeta Mitrović: TRANSGRESIJA KAO POETIČKO I INTERPRETATIVNO UPORIŠTE (Igor Cvijanović: Nik Kejv i poetika prestupa, Kulturni centar Novog Sada – Partizanska knjiga, Novi Sad – Kikinda, 2022) SVETLA KOMORA Vesna Latinović: DVE IZLOŽBE I MOZAIK ZA DVA POBRATIMA KO JE KO

POGLED TVOJ JE POGLED MOJ - Ivana Lekić 656 strana napisanih jezikom ljubavi. Ispunjena filozofijom, nadahnućem i praktičnošću, ovo je knjiga koja može da vas promeni jer pokreće nešto tajanstveno. Nešto što stvara čuda u najsloženijem od svih područja života: u ljudskom srcu. Može li ljubav biti toliko velika da zbog nje odbacite sve svoje? Pogaziti sve u šta verujete? Koliko strast može biti velika, a opčinjenost jaka za nekom osobom? Doživljavamo li iskustva za koja smo čvrsto tvrdili da nam se nikad neće dogoditi? Ljubav u ovom romanu postaje jedan sveopšti pojam koji nadzire celi svet, pa čitanje njegovih stranica možemo nazvati intelektualnim iskustvom. ,, Pogled tvoj je pogled moj…’’ je jedna od onih knjiga koje podsećaju na moć knjiga, klasičnih ostvarenja, skrivenih na prašnjavim tavanima sa specifičnim mirisom tinte i žutog papira. One nas podsete da su knjige poput naočara u novi svet, mesta gde upoznajemo mnoštvo novih ljudi i naprosto - gradimo sebe. ,,Obična sam devojka... Žena... Imam godine kojih se ne stidim. Imam san kome težim. Imam ljubav kojoj se nadam. Moja priča je obično – neobična. Moj put do ljubavi je pakao bez dna. Moje ostvarenje sna je noćna mora posuta pepelom obojene svakodnevice. Nisam jedina, ali sam verovatno u krugu malobrojnih koji se ne boje da priznaju da još uvek sanjaju i još uvek tragaju za sopstvenim ostvarenjem. Još uvek se nadmećem sa vremenom!`` „Nije puštao moju ruku. Nisam mogla da mu vidim lice ali sam znala, po glasu, da je to ON. Da li je moguće da ON postoji? Da nije samo u mojoj glavi? Da nije izmišljotina? Moj san? Ni u snu mu nisam videla lice ali njegov glas onako dečački, nestašan, raspevan... Od tog glasa bih uvek blago zadrhtala...“ „...snovi su snovi. Izmenjeni ili ne, skriveni ili ne, ostaju večno. Ili se ostvaruju, ili te muče celog života...“ „Ima vremena za sve, samo se mora biti svestan vremena...“ Beograd 2018 god, 654 str, meki povez. HOD. L.

Autor: Hišam Matar Povez: broširan Br. strana: 226 Format: 12x20,5 `Bilo je to 1979. godine, i svugde je bilo sunce. Tripoli je ležao blistav i nepomičan pod njim.“ Devetogodišnji Sulejman upravo se probudio u svetu većem od onog koji su doskora činile samo igre na vrelom pločniku ispred njegove kuće i izvan roditeljskog okrilja punog ljubavi. On postaje „glava porodice“ kad god njegov otac odlazi poslom na put. U tim očevim dugim zabrinjavajućim odsustvima, Sulejman traži utočište u majci, koja mu u svojim, njemu nerazumljivim, noćnim potonućima poverava tajnu priču svog detinjstva u muškoj zemlji... Ali jednom, dok je verovao da je otac bio na takvom jednom poslovnom putovanju, on ga ugleda na gradskom trgu i prepozna ga iza tamnih naočara za sunce. I odjednom taj veliki svet postane zastrašujuće mesto, u kome roditelji lažu a sva pitanja ostaju bez odgovora... A kako laži i strahovi postaju sve veći, čini se da kao da će se zidovi Sulejmanovog doma slomiti zatrpavajući i njega i sve njihove tajne pod sobom. Izuzetno sugestivan portret jedne porodice, roman U muškoj zemlji istovremeno je i svedočanstvo i literatura. On je krajnje okrutan prema promašajima tuđeg i sopstvenog života. Tužan je i hrabar, nemilosrdan i nežan, muški i ženski. To je priča o promašenom pokušaju izbeglištva i započinjanja života „iz početka“, priča o besmislenoj okrutnosti i priča o samoći i nemogućnosti da se živi tamo gde bi čovek trebalo da je kod kuće. „Matar predivno piše... On je istančan posmatrač s darom da povezuje apsurdno s najdubljim i najtežim osećanjima.“ - Gardijan. „Ono što ostaje iza ovog dirljivog i prelepog romana jeste uporno nastojanje da sećanje na ljubav preživi u muškoj zemlji.“ - Indipendent.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Posveta! Majmun i naocale Gustav Krklec Biblioteka Vjeverica Mladost, Zagreb, 1987. Ilustracije: Nives Kavuric - Kurtovic Nagrada `Grigor Vitez` 1967. Nagrada `Maldo pokolenje` 1969. Povelja `Zmajevih decjih igara` 1976. Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells.[1] Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun.[1] U Zemunu je radio kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine.[1] Bio je predsjednikom Veslačkog kluba Zemun.[2] Nakon toga se sa suprugom Mirjanom nakratko preselio u Slankamen, a kraj rata dočekao je u Samoboru. U rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu sve do smrti 30. listopada 1977. godine.[1] Književno stvaralaštvo Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. Nepotpun popis: Lirika, Zagreb, 1919. Grobnica: rapsodija u tri djela, Zagreb, 1919. Srebrna cesta, 1921. Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja, 1921. Nove pjesme, 1923. Ljubav ptica, 1926. Izlet u nebo, 1928. San pod brezom, 1940. (digitalizirano izdanje) Darovi za bezimenu, 1942. (Mladinska knjiga, Zagreb, 1991.) (digitalizirano izdanje) Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada `Hrvatski orač`, Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović)[3] Tamnica vremena, 1944. Izabrane pjesme, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947. Telegrafske basne, 1952. (2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2003.) Lica i krajolici, 1954. Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956. Zagorski vinograd, 1958. Noćno iverje, 1960. Izabrane pjesme, uredio Dragutin Tadijanović ; izbor i pogovor Saša Vereš, Matica hrvatska, Zagreb, 1961. Izabrani epigrami, Zora, Zagreb, 1963. Drveni bicikl, Naša djeca, Zagreb, 1964. Drveni klinci: izabrani epigrami, aforizmi i telegrafske basne, `August Cesarec`, Zagreb, 1973. Crni kos: izabrane pjesme, Nolit, Beograd, 1974. Odabrana djela Gustava Krkleca, Alfa, Zagreb, 1977. Knjiga 1: Srebrna cesta: pjesme Knjiga 2.: Žubor života: pjesme Knjiga 3.: Lica i krajolici Knjiga 4.: Pisma iz provincije Knjiga 5.: Noćno iverje Knjiga 6.: Majmun i naočari Izbor iz djela, priredio Cvjetko Milanja, Riječ, Vinkovci, 2000. Bog u noćnim ulicama, priredio Branko Maleš, Riječ, Vinkovci, 2007. Nagrade 1944.: Antunovska nagrada[2] 1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo Spomen Prigodom stote obljetnice piščeva rođenja 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu spomen-ploču.[1] U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.[1] Osnovna škola Gustava Krkleca, Zagreb[4] Osnovna škola Gustav Krklec, Maruševec[5] Gradska knjižnica i čitaonica Gustav Krklec, Ivanec

Prvo izdanje kultne knjige za decu Gustava Krkleca „Telegrafske basne“ iz 1952. s ilustracijama hrvatske slikarke Vesne Boričić. Stanje: nedostaje rikna (v. sliku), potpis na predlistu, osim toga kompletno, bez pisanja, pečata, podvlačenja. Izuzetno retko u ponudi. Autor - osoba Krklec, Gustav, 1899-1977 Naslov Telegrafske basne / stihovi Gustav Krklec ; ilustracije Vesna Borčić Vrsta građe poezija Jezik hrvatski Godina 1952 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Mladost, 1952 (Zagreb : `Ognjen Prica`) Fizički opis 52 str. : ilustr. ; 24 cm Drugi autori - osoba Borčić, Vesna ISBN (Karton) Napisano je mnogo basni, a djeca najviše vole basne Gustava Krkleca jer su kratke i još se rimuju. Za razliku od ostalih basni njihovo nije da samo kritiziraju i pokušavaju djecu naučiti važnim životnim lekcijama, one su napisane kako bi nasmijale svakog čitatelja, kako mlađeg tako i starijeg. Telegraske basne su napisane s namjerom da se čitatelj nasmije najčešćim ljudskim manama, pa je tako u velikom djelu prisutno puno ismijavanja. Spomenute basne su pjesme koje je Krklec prvo pisao za svoju kćer, a koje su tek kasnije dobile naziv “Telegrafske”. Odakle naziv “Telegrafske basne”? Telegraf je nekada bio jedini uređaj putem kojeg su se mogle sve poruke brzo prenijeti. Bilo je to važno kada nije bilo drugog načina, a upravo je Krklec smatrao da je potrebno da do što većeg broja čitatelja dođu poruke koje je on iznio u šaljivim pričama. Basne Gustava Krkleca imaju četiri stiha, s tim da svi stihovi u jednoj pjesmi imaju podjednak broj slogova. Napisane su kako bi ismijale ljudske slabosti. Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. - Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun. U Zemunu je radio kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine. Bio je predsjednikom Veslačkog kluba Zemun. Nakon toga se sa suprugom Mirjanom nakratko preselio u Slankamen a kraj rata je dočekao u Samoboru. U rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu sve do smrti 30. listopada 1977. godine. Književno stvaralaštvo Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. Djela Nepotpun popis: Lirika, Zagreb, 1919. Grobnica: rapsodija u tri djela, Zagreb, 1919. Srebrna cesta, 1921. Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja, 1921. Nove pjesme, 1923. Ljubav ptica, 1926. Izlet u nebo, 1928. San pod brezom, 1940. Darovi za bezimenu, 1942. (Mladinska knjiga, Zagreb, 1991.) Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada `Hrvatski orač`, Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović) Tamnica vremena, 1944. Izabrane pjesme, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947. Telegrafske basne, 1952. (2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2003.) Lica i krajolici, 1954. Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956. Zagorski vinograd, 1958. Noćno iverje, 1960. Izabrane pjesme, uredio Dragutin Tadijanović ; izbor i pogovor Saša Vereš, Matica hrvatska, Zagreb, 1961. Izabrani epigrami, Zora, Zagreb, 1963. Drveni bicikl, Naša djeca, Zagreb, 1964. Drveni klinci: izabrani epigrami, aforizmi i telegrafske basne, `August Cesarec`, Zagreb, 1973. Crni kos: izabrane pjesme, Nolit, Beograd, 1974. Odabrana djela Gustava Krkleca, knj. 1: Srebrna cesta: pjesme, knj. 2.: Žubor života: pjesme, knj. 3.: Lica i krajolici, knj. 4.: Pisma iz provincije, knj. 5.: Noćno iverje, knj. 6.: Majmun i naočari, Alfa, Zagreb, 1977. Izbor iz djela, priredio Cvjetko Milanja, Riječ, Vinkovci, 2000. Bog u noćnim ulicama, priredio Branko Maleš, Riječ, Vinkovci, 2007. Nagrade 1944.: Antunovska nagrada 1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo Spomen Prigodom stote obljetnice piščeva rođenja 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca. Borčić, Vesna, hrvatska slikarica i grafičarka (Split, 16. V. 1920). Diplomirala na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1945 (Lj. Babić), a specijalni tečaj grafike završila kod T. Krizmana. Slika i radi u svim grafičkim tehnikama, ostvarujući lirske kompozicije naglašenih svjetlosnih kontrasta. Ilustrira dječje knjige, crta kazališne kostime i izrađuje dekorativne keramičke predmete. KC (K)

GDE JE ŠTA GLASOVI Nina Živančević: GAVRAN Tatjana Gromača: ŽIVOT JE LIJEP Enes Halilović: MLADUNČE KENGURA Borivoj Gerzić: PESMA ZA BAUBO Miloš Kordić: U SUMRAČJE: ITAKA Emsura Hamzić: NOVA STARA PRIČA Đorđe Despić: PESMA I KAMEN VRT: O ŽIVOTINJAMA U ISTORIJI I IMAGINARNOM SREDNJEG VEKA (priredila i sa francuskog prevela Marija Panić) Rene Sentre: ŽIVOTINJE KAO „IZOBRAŽENJE PRIMERA“ Frederika Oduen Ruzo: ŽIVOTINJA Mišel Pasturo: KO JE KRALЈ ŽIVOTINJA? Mišel Pasturo: SIMBOL ZLATNA GREDA Anes Osmić: TIJELO U ZBIRCI PJESAMA DOROTI PARKER BLUZ RADMILE LAZIĆ IME: ADRIJEN RIČ Adrijen Rič: NOĆNA STRAŽA Adrijen Rič: POEZIJA I ANGAŽMAN Adrijen Rič i Kejt Voldman: O ZBIRCI VEČERAS POEZIJA NE SLUŽI Vilijam S. Vadel: ODAKLE POSMATRAMO: ADRIJEN RIČ I REKONSTRUKCIJA AMERIČKOG PROSTORA ADRIJEN RIČ (1929–2012) RED VOŽNJE Karlos Fuentes: KULTURA NEZAVISNOSTI Mark Slouka: HITLEROV KAUČ DOZIVI Konstantin Leontjev: NOĆ U PČELINJAKU Etgar Keret: PET PRIČA Henrih Sapgir: ŽUŽUKINA DECA RAZMENA DAROVA Srđan Srdić: IZGUBITI SVE RATOVE (Slobodan Šnajder: Doba mjedi, TIM Press, Zagreb, 2015) Milomir Gavrilović: TAMNI IZRAZ PESNIČKE SAMOSVESTI (Živorad Nedelјković: Ulazak, Arhipelag, Beograd, 2014) Bojan Samson: NEISCRPNI TALOG MOGUĆNOSTI (Vladimir Stojnić: Reverb, Kulturni centar Novog Sada, Novi Sad, 2015) Violeta Mitrović: ŽIŽNO MESTO JEDNE EPOHE (Dejan Tiago Stanković: Estoril, Geopoetika, Beograd, 2015) Marjan Čakarević: MRSKO „MI“ (Hrvatska mlada lirika 2014, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2014) Aleksandar B. Laković: PESME ISKUSTVA I MEDITACIJA (Petar Cvetković: Pogled s trema, Tanesi, Beograd, 2015) Vasa Pavković: KONDOR LETI, KAO U STAROJ PESMI (Marijana Jovelić: Kondor, Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“, Kraljevo, 2015) Branislav Živanović: ČUDNIJE OD FIKCIJE (Karl Uve Knausgor: Moja borba [drugi tom], Booka, Beograd, 2016) Dajana Milovanov: RUPA U STVARNOSTI, RUPA U JEZIKU (Samanta Šveblin: Ptice u ustima i druge priče, Agora, Zrenjanin, 2015) Dragan Babić: SERIJA NESREĆNIH DOGAĐAJA, ILI „DA LI JE STIGMA BILA VAŽNIJA OD DETETA?“ (Lidija Dimkovska: Rezervni život, Agora, Zrenjanin, 2015) Dušan Stojković: PESNIČKA EKSPLOZIJA BOJA (Risto Vasilevski: Moćne strune, Antologija makedonskog pesništva (IX–XXI vek), Arka, Smederevo, 2015) Žarko Trebješanin: MIT O EROSU I PSIHI IZ PERSPEKTIVE ARHETIPSKE PSIHOLOGIJE (Erih Nojman: Amor i psiha: psihički razvoj ženskog: tumačenje Apulejeve bajke, Fedon, Beograd, 2015) SVETLA KOMORA Ksenija Marinković: DVOSTRUKA PERCEPCIJA JELENE JELAČE KO JE KO BIBLIOGRAFIJA „POLJA“ 2013–2015 (priredila Gordana Đilas)