Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Sve kategorije
keyboard_arrow_down
Opseg cena (RSD)
Prikaži sve
keyboard_arrow_down
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
Svi sajtovi uključeni
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

Režim promene aktivan!

Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

Aktivni filteri

  • Tag

    Muzika i filmovi
  • Tag

    Putopisi

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Prvo izdanje! Posveta Autora! Kumevava, sin prašume Prilikom brodoloma na reci Aragvaji u amazonskoj prašumi, putnici upoznaju neobičnog malog Indijanca, Kumevavu. Vešt i pametan, Kumevava će im pokazati da je džungla mnogo zanimljivija, ali i opasnija nego što su mislili, a takođe će ih naučiti raznim korisnim veštinama. Priča je napisana po istinitom događaju. Tibor Sekelj (mađ. Székely Tibor; Spiška Sobota, 14. februar 1912 — Subotica, 20. septembar 1988) je bio svetski putnik, geograf, novinar, muzeolog, poliglot, pisac i istraživač jevrejskog porekla. Bio je svetski poznati esperantista. Tibor Sekelj je rođen 1912. u Spiškoj Soboti (Spišská Sobota) kod Poprada, tada u Austrougarskoj, a umro u Subotici 1988. godine. Ovaj svetski putnik je igrom sudbine, mladost proveo u Vojvodini. Otac mu je bio veterinar, i pošto je to bio tražen posao porodica je često menjala prebivalište. Tako stižu u Vojvođanski Čenej, gde ostaju do Tiborove desete godine. Osnovnu školu završava u Kikindi, u koju dolaze 1922. godine. Iako mu je mađarski jezik bio maternji, još kao mali naučio je i nemački, kao jezik sredine koji se u Vojvodini tada mnogo koristio. Ubrzo njegov otac dobija posao u Nikšiću, gde se Tibor upisuje u nikšićku gimnaziju. Ovde 1928. godine osniva prvi izviđački steg u Crnoj Gori, i zbog toga se smatra jednim od osnivača crnogorskog skautizma. Danas u Nikšiću i dalje radi izviđački odred koji je naslednik Tiborovog stega, ime mu je Odred izviđača „Dragan Cerović Gigo“. Svetski putnik Za života posetio je 74 zemlje sveta, na svih 5 kontinenata. Proputovao je širom Južne Amerike, Azije i Afrike, a naročito je voleo da putuje na nepoznata i opasna mesta kao što su prašume Afrike i Amazonije i da posećuje najmanje poznata domorodačka plemena na svetu. Tu se bavio etnologijom i pokupio ogromnu zbirku izvornih plemenskih predmeta, koje danas čuvaju muzeji u Zagrebu, Subotici i Senti. Za razliku od drugih poznatih svetskih pustolova kao što je, na primer, Željko Malnar iz Zagreba, uspeo je da nikada ne dobije malariju. Svoja ogromna iskustva sa putovanja nije umeo da pretvori u visoko tiražne knjige a time i prihode, tako da je celog života bio skromnih materijalnih mogućnosti. Pri kraju života bio je Upravnik muzeja u Subotici. Poliglot Bio je nadareni multilingvista. Osim što je govorio mađarski i srpskohrvatski kao maternje jezike, a vladao i nemačkim, odlično je baratao španskim, engleskim, francuskim i esperantom. Bio je član Akademije za esperanto i počasni član Svetskog esperantskog saveza. Neka od svojih dela je pisao izvorno na esperantu. Neka druga izvorno na španskom. Imao je posebnu metodu učenja stranog jezika — svaki dan po 10 reči. Posle 40 dana bi znao 400 reči i smatrao je da je to sasvim dovoljno za sporazumevanje. Na taj način služio se sa ukupno 44 jezika. Govorio je i mnoge egzotične, indijanske jezike, koje je kasnije delom zaboravljao. Ipak, u bilo kom delu sveta se našao, uspevao je da se sporazumeva. Stripska scenaristika Bio je scenarista stripova, između ostalog i čuvenom umetniku Aleksandru Heclu, na delima „Kumeuaua — sin prašume“ 1960 — 1961. za list Pioniri (Beograd) i u „U zemlji Indijanaca“ 1962. za list Plavi vjesnik (Zagreb). Druga dvojica uglednih stripara, scenarista Norbert Nojgebauer i crtač Julio Radilović Jules, uradili su po Sekeljevoj knjizi strip „Istraživač Tibor Sekelj priča: Kroz zeleni pakao Mato Grosa“ za list Plavi vjesnik (br. 558-575, Zagreb, 1965).

Prikaži sve...
1,490RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj