Kiadás éve: 1963 Kiadó: Közgazdasági és Jogi Kötés típusa: vászonkötés Nagyon szép, megkímélt állapotú. A kultúra világa (10 darabból álló sorozat) Közgazdasági és Jogi Könyvkiadó A kiadás évei: 1963-tól 1966-ig Vékony (biblia) papíron Sorozatcímek: 1) A világmindenség Az élő világ 2) A zene A tánc A színház A film 3) A képzőművészetek története 4)Az emberiség története 5) Az egészség Lélektan-Nevelés Sport és Testkultúra 6) Matematika Fizika Kémia 7) Világirodalom Filozófia 8) A Föld országai A világ népei 9) Magyar irodalom A magyar nép története 10) A technika fejlődése Postoji mogućnost slanja u Mađarsku

podsetnik iz fizike vuk karadzic beograd 1967 za 7 razred dzepno izdanje mali format nekoliko stranica imaju zapisi hemijskom olovkom

Kratki opis CLEMENTONI SCIENCE AKCIJA REAKCIJA TRAMBOLINA SET Detalji Uđite u svet fizike lako i zabavno! Stvori spektakularne eksperimente, probudi naučnika u sebi! Novi komplet za proširenje kompatibilan sa čitavim rasponom Action-Reaction Clementoni setova! Dodajte zabavne specijalne efekte i dodatno izoštrite svoju sposobnost da pogodite centar! Postavi maketu, pusti kuglicu i uživaj u čudima fizike, gravitacije i sile otpora dok kuglica juri ka cilju. Uzrast: 8+ godina Dimenzije: 7 x 23 x 18 cm

Clementoni Trimarino Gallegiante set CL61524 Mehanička laboratorija sa sistemom za igru za izgradnju, koja omogućava deci da naprave model sa tematskim dizajnom. Deca mogu iskoristiti svoju domišljatost da stvore sopstvene realne modele, sledeći osnovne principe fizike. Aktivnosti su različite složenosti i pogodne su za decu stariju od 7-8 godina, u zavisnosti od individualnih sposobnosti deteta. Broj delova: 180. Pogodno za decu stariju od 8 godina.

Knjiga je kao nova. Filosofska beda marksizma - Boris Petrovič Višeslavcev Izdavač: Logos Godina izdanja: 2014 Broj strana: 194 Format: 21 cm Povez: Broširani DIJALEKTIČKI MATERIJALIZAM 1. Dijalektički princip 2. Heraklitov luk i lira 3. Rat i mir 4. Identitet suprotnosti 5. Zakon protivurečnosti 6. Dijalektika kao razvitak i progres 7. Kvantitet i kvalitet 8. Dve metafizike 9. Dijalektika i metafizika 10. Dijalektika i materijalizam — dve nespojive stvari 11. Svaki materijalizam je „vulgaran” 12. Savremena nauka o materiji i dijamat. Teorija „odraza” i stvar po sebi 13. Problemi savremene fizike. Korpuskularna i dinamička teorija materije 14. Psihofizički problem

Opis Uz pribor za rekonstruisanje zabavnog luna-parka, otkrivanje mehanike i izazivanje zakona fizike postaje lako i zabavno. Sa preko 250 komponenti možete stvoriti 20 modela, kao što su ringišpil, točak za posmatranje na motorni pogon i druge atrakcije zabavnog parka. Uz pomoć neverovatne aplikacije Laboratorija mehanike i njenim 3D interaktivnim uputstvima, sastavljanje različitih modela postaje još jednostavnije. U pakovanju postoji i ilustrovani priručnik sa detaljnim uputstvima. Uzrast: 8 + godina Materjal: papir, karton, plastika Dimenzije: 45 x 31 x 7 cm Set sadrži: preko 250 komponenti za sastavljanje, ilustrovani priručnik sa uputstvima Proizvodjac: Clementoni Dodatne informacijeBrendClementoniPolDečaciUzrast8+ godina

cena: 3.590,00 din (PDV uključen) Vreme isporuke: 2 - 7 dana Cena isporuke: po cenovniku Težina za isporuku: 2,000 kg Deklaracija Kol: Opis i namena proizvoda Lisciani edukativna igra 20 eksperimenata sa vodom mali genije Karakteristike proizvoda Prava laboratorija sa svime što vam je potrebno za izvođenje 20 eksperimenata sa vodom i ledom. Pomoću ovih eksperimenata možete otkriti neke principe fizike i hemije. U kutiji se nalaze specijalne plastične kade, naočare, cevi, posude za pravljenje leda, baloni i još mnogo toga! Pored toga, ilustrovano i bogato uputstvo,na primer možete videti kako se baloni mogu naduvati sami... Dimenzije pakovanja 46 x 8 x 27 cm. Težina 2kg.

Kratki opis Proizvodjac: RAVENSBURGER SPIELEVERLAG Tip: Društvene igra Uzrast: 8+ Detalji RAVENSBURGER Društvene igre – Gravitrax Power Extension Interaction RA26188 Komplet za proširenje koji čini 7 GraviTrax POWER elemenata U ovom setu ekstenzija nalazi se 7 GraviTrax POWER elemenata, koji rade elektronski, sami se vraćaju u početni položaj i međusobno komuniciraju slanjem nevidljivih signala da bi pokrenuli svoj efekat. Nove i originalne funkcije za variranje ritmova, umnožavanje mogućnosti, produženje vremena putovanja i otkrivanje večnog kretanja. Prvi korak u programiranju i povezivanju sa GraviTrax POWER Sadržaj: - 13 komada - 1 daljinski upravljač - 1 povezani startni blok - 1 povezani okidač tunela - 1 povezani prekidač - 1 povezani element lifta - 1 povezani element poluge - 1 blok za završnu obradu sa 1 povezanim tunelom - 2 pločice - 2 vodiča - 1 uputstvo Edukativni element Kao i ostali elementi Gravitrax sistema, Power Lever je dizajniran da promoviše STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) učenje kroz igru. Ovaj dodatak pomaže igračima da razviju razumevanje osnovnih principa fizike i inženjeringa, dok istovremeno podstiče kreativno razmišljanje i rješavanje problema. Uzrast 8+ Deklaracija: Poreklo: Nemacka Proizvodjac: RAVENSBURGER SPIELEVERLAG GMBH Uvoznik: Licence Only doo

cena: 5.991,00 din (PDV uključen) Vreme isporuke: 2 - 7 dana Cena isporuke: po cenovniku Težina za isporuku: 2,800 kg Deklaracija Kol: Opis i namena proizvoda Igračka kamion damper 51cm Lena Toys Upoznajte LENA® GIGA TRUCKS Kamion Titan, robustnu i svestranu igračku koja je dizajnirana da izdrži kako igru u zatvorenom, tako i na otvorenom. Sa svojim modernim i upečatljivim dizajnom, ovaj kamion predstavlja idealan izbor za mališane starije od 3 godine, nudeći satima zabave i kreativne igre. Dimenzije Igračke: 51 x 26 x 34.5 cm, impresivna veličina za malene ruke, omogućavajući lako rukovanje. 2-Osovinske Osovine: Izrađene od pocinkovanog čelika 6 mm, garantuju izdržljivost i stabilnost tokom igre. Zaključavajuće Telo: Ravno preklopno telo omogućava sigurno skladištenje tereta tokom transporta. TUV Certified: Potvrda o bezbednosti i kvalitetu, osiguravajući da je proizvod prošao rigorozne testove. Upotreba na Otvorenom i u Zatvorenom: Versatilnost koja omogućava deci da igraju gde god požele, bez ograničenja. Zemlja Porekla: Proizvedeno u Evropi (CZ), garantujući visok kvalitet i standard proizvodnje. LENA® GIGA TRUCKS Kamion Titan je ne samo igračka koja će zabaviti vaše dete, već i obrazovni alat koji podstiče razvoj fine motorike, kreativnosti i razumevanja osnovnih principa fizike i inženjeringa. Sa svojom dugotrajnom konstrukcijom, ovaj kamion je savršen poklon koji će trajati godinama Karakteristike proizvoda pol: uniseks pakovanje: transportna kutija, braon zemlja porekla: CZ Dimenzija igračke 51 x 26 x 34.5 cm Dimenzije pakovanja 52.5 x 26.5 x 35.5 cm Težina 2760.0 gr

cena: 5.081,00 din (PDV uključen) Vreme isporuke: 2 - 7 dana Cena isporuke: po cenovniku Deklaracija Kol: Opis i namena proizvoda Igračka Lanard The Corps vojna Komotto ili tenk Lanard The Corps vojna vozila, uključujući model Komotto i tenk, su uzbudljive igračke dizajnirane da ožive maštu vašeg deteta kroz igru punu akcije. Opremljeni zvučnim i svetlosnim efektima, ovi modeli pružaju realistično iskustvo koje će deca obožavati. Pogodni za decu uzrasta 3 godine i više, ova vozila obećavaju sate zabave i igre. Komotto je robustno vozilo koje dolazi sa impresivnim dimenzijama od 28x13x18 cm. Opremljeno sa 2 AA baterije koje su uključene u pakovanje, spremno je za akciju odmah po otvaranju. Njegov dizajn je pažljivo osmišljen da oponaša stvarna vojna vozila, pružajući detetu autentično iskustvo. Tenk model je još jedna fascinantna igračka u ovoj seriji, sa dimenzijama od 28x14x15 cm i uključenim 3 AA baterijama. Ovaj model omogućava deci da istraže različite scenarije igre, razvijajući njihovu kreativnost i sposobnost rešavanja problema. Njegov robustan dizajn i pažnja posvećena detaljima čine ga izuzetno privlačnim za male avanturiste. Ono što Lanard The Corps vojna vozila čini posebnim jesu integrirani zvučni i svetlosni efekti koji dodatno obogaćuju igru. Efekti su dizajnirani da simuliraju realne zvuke i svetlosne signale vojnih vozila, pružajući tako realistično i uzbudljivo iskustvo svakom malom vojniku. Iako su dizajnirane kao zabava, ove igračke takođe nude edukativnu vrednost. Igra sa Lanard The Corps vojnim vozilima podstiče razvoj fine motorike, kreativnog mišljenja i socijalnih veština kroz igru uloga. Deca uče o timskom radu, strategiji i osnovama fizike dok manevrišu vozilima kroz različite terene. Lanard The Corps vojna vozila - Komotto i tenk, sa svojim zvučnim i svetlosnim efektima, pružaju deci ne samo sate zabave već i priliku za učenje kroz igru. Opremljeni baterijama i spremni za akciju, ovi modeli su savršen poklon za svako dete koje sanja o velikim avanturama. Idealni za decu uzrasta 3 godine i više, garantuju nezaboravne trenutke igre i istraživanja.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Redje u ponudi! Ilustrovao: Mladen Veza Vladimir Nazor (Brač, 30. maj 1876 — Zagreb, 19. jun 1949) bio je hrvatski i jugoslovenski književnik, a pri kraju života i predsednih NR Hrvatske. Rođen je u Bobovišću,[1] građansku školu je završio na ostrvu Braču, a gimnaziju u Splitu. Studirao je prirodne nauke, matematiku i fiziku u Gracu i Zagrebu. Diplomirao je 1902. godine. Predavao je u Hrvatskoj gimnaziji u Zadru, a od 1903. do 1918. godine u Istri, gdje je ujedno i proveo najviše svog života.[2] Penzionisan je 1933. godine u Zagrebu kao upravnik dječjeg doma. Prvo djelo mu je bilo Slavenske legende (1900). Godine 1904, u Zadru je objavljeno njegovo djelo Knjiga o hrvatskim kraljevima, a u to vrijeme je počeo pisati i Istarske priče. Koju godinu kasnije objavio je Velog Jožu (1908) — djelo po kome će Nazorova proza biti prepoznatljiva, a koje je on sam smatrao neuspjelijim. Godine 1916, objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena. Na izborima 1934. Nazor se krivim političkim potezom izjasnio za takozvanu Jevtićevu listu, te su mu neko vrijeme zatvoreni stupci svih novina, časopisa i vrata svih izdavača. Nedugo poslije toga, 1939. godine, objavio je Pastira Lodu i Dedeka Kajbumščaka. U partizanima Vladimir Nazor, rad Zvonka Cara Iako u godinama i narušenog zdravlja, godine 1942. je s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem preko reke Kupe otišao u partizane, o čemu je izvijestio čak i Radio London. Nazor je počeo voditi dnevnik S partizanima, koji se smatra jednim od najupečatljivijih ratnih dnevnika pored dnevnika Vladimira Dedijera i Dragojla Dudića.[3] Januara 1943. je u zapaljenom srpskom selu kraj Vrginmosta napisao jednu od najpotresnijih pesama o stradanjima Srba „Majka pravoslavna“.[4] Poslije rata Poslije rata objavio je i Pjesme partizanske. U ratu je bio predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, a nakon rata i prvi predsjednik hrvatskog Sabora. Kao novoprimljeni akademik, 1949. godine je imao i svoj posljednji javni nastup na kojem je čitao odlomke iz svoje nedovršene zbirke U zavičaju. Za pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio italijanske i njemačke pjesnike.[5] Njegovim imenom je nazvana najveća nagrada u Republici Hrvatskoj „Nagrada Vladimir Nazor“, koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, muzike, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, pozorišne umjetnosti, kao i arhitekture i urbanizma.[6] Osnovna škola u Đurđinu, kod Subotice nosi njegovo ime. Kritika Spomenik Vladimira Nazora u parku Tuškanac u Zagrebu, rad Stjepana Gračana iz 1972. godine Grob Vladimira Nazora na zagrebačkom groblju Mirogoj Nazor je jedan od najplodnijih pisaca u hrvatskoj književnosti, autor obimnog djela sastavljenog od različitih žanrova: pjesama, epova, novela, romana, dnevničkih zapisa, putopisa, eseja, članaka, priča i igrokaza za djecu. Prvih dvadesetak godina njegovog stvaralaštva uglavnom se poklapaju s razdobljem hrvatske moderne i u tom vremenu Nazor je prešao put od diletantskog pjesnika u traženju vlastitog puta, preko nacionalno angažovanog poetskog tribuna — ponesenog mitološko-legendarnim i istorijskim slovenskim motivima (Slavenske legende, 1900; Živana, 1902; Knjiga o kraljevima hrvatskijem, 1904) te potrebom za osvješćivanjem i prosvjećivanjem istarskog puka (poema Krvava košulja, 1905) — preko pjesnika dionizijske životne radosti i panteističkog zanosa prirodom koji se napaja na vrelu poganskoga klasicizma, te starozavjetnih biblijskih tekstova (Lirika, 1910; Nove pjesme, 1913), do sebi okrenuta refleksivnog lirika koji se počinje zatvarati u svoj unutrašnji svijet (Intima, 1915). Nazorova ditirampski raspjevana lirika, puna poleta i optimizma, razlikovala se od preovlađujućih pesimističkih, sumornih raspoloženja u poeziji hrvatske moderne, ali po svojoj okrenutosti mitu i legendi, pa i kultu snage, ona se ipak uklapala u slična neoromantičarska strujanja evropske moderne. Njegovi prozni radovi iz modernističke faze, s jedne strane, naslanjaju se na prošlovekovnu nacionalno-prosvjetiteljsku tradiciju (roman Krvavi dani, 1908), ali s druge strane u njima su vidljivi i uticaji novih, modernističkih stilova. U svojim Istarskim pričama (1913) Nazor je ostvario srećan kompromis između odrađivanja nacionalnog „duga“ i uklapanja u tokove moderne književnosti. U njima je snažno istaknuta autorska nacionalna i socijalna angažovanost, ali je ona iskazana na nov, moderniji način, specifičnim nazorovskim miješanjem realnog i fantastičnog, dok se uplitanje folklornih motiva (u Velom Joži, Boškarini i Divičinom gradu) podudaralo s neoromantičnim okretanjem folklornoj baštini i mitu. Njemu je odgovarala forma poetske alegorijske priče, veoma bliske artističkoj bajci Oskara Vajlda i Mauricija Meterlinka, a njegova liričnost, sklonost prema simbolu i umjetna dekorativnost idealno su se poklapale s njegovim umjetničkim nadahnućima, pa je svojim Istarskim pričama, posebno onima uvrštenima u prvo izdanje zbirke Halugica, Albus kralj..., potpuno zakoračio u svijet bajkovite modernističke secesionističke priče. Počevši od pjesničkih zbirki Intima i Pjesni ljuvene (1915) Nazor se sve više zatvarao u svoj unutrašnji svijet. U njegovom stvaralaštvu postaju dominantne teme unutrašnjeg pročišćenja, samopregorne žrtve i uzvišene usamljenosti, a sklonost ka alegorijskom iskazu sve je više bila vidljiva (ep Utva zlatokrila, 1916; zbirka priča Stoimena, 1916; Legenda o svetom Hristoforu, 1922; Pjesme o četiri arhanđela, 1927). Kroz Nazorovo stvaralaštvo možemo pratiti motivsko-tematsku i stilsku povezanost pojedinih djela koja organski izrastaju jedna iz drugih, a ipak su raznolika, jer je kod njega primetna stalna težnja za promenom. Tako u vreme kad su u hrvatskoj književnosti postali sve dominantniji avangardni stilovi, posebno ekspresionizam, Nazor je tražeći nov izraz i nove motive pokušao da slijedi posleratni senzibilitet (novela Crveni tank, 1922), ali je nove kvalitativne domete u svom stvaralaštvu ostvario na drugom području, okrenuvši se svojim vlastitim inspiracijama (sjećanju na djetinjstvo na ostrvu i mladost) i jednostavnijem umjetničkom iskazu. Artistička dekorativnost i izveštačenost, koja je karakterisala dobar dio novela iz njegove modernističke faze, ustupila je mjesto kazivanju koje ne zazire od imenovanja i oblikovanja lica, stvari i pojava, te odnosa među njima. Kao rezultat novih nadahnuća i novih umjetničkih usmjerenja nastali su: knjiga poezije Niza od koralja, 1922. Priče iz djetinjstva, 1924. i Priče s ostrva, iz grada i sa planine, 1927. (dvije zbirke autobiografske novelistike). Crikveničke proze (Tri pripovijetke iz jednog dječjeg doma, 1929; roman Šarko, 1930) tematski i hronološki znače nastavak njegovog pričanja o samom sebi. Pokušavajući da progovori o sebi „sada i ovdje“ Nazor, međutim, zbog nekih svojih unutrašnjih kočenja, a sigurno i zbog preduge izolovanosti i samotnjačke udaljenosti od običnih ljudi, nije uspio da oblikuje kvalitetna književna ostvarenja. Zato se on ponovno okrenuo motivima izvan sebe, pa tridesetih i četrdesetih godina u njegovoj književnosti preovlađuju socijalne teme Pjesme o bratu Gavanu i seki Siromaštini, 1931; ciklus feljtonskim stilom pisanih novela o sirotinji sa zagrebačke periferije *Zagrebačke novele, 1942), a na području stiha dosta eksperimentiše, varira razne ritmove i strofe (Deseterci, 1930; Topuske elegije, 1933). Uz to, počinje da piše dnevničke zapise, putopise, studije i eseje o domaćim i stranim autorima, o problemima versifikacije (O hrvatskom jedanaestercu 1838—1900, 1935), bavi se prevodilaštvom, prepravlja stara djela, s velikim ambicijama piše roman o višemilenijumskoj istoriji rodnog ostrva (Pastir Loda, 1938, 1939), ali njegove kreativne mogućnosti kao da su do kraja bile iscrpljene. S Partizanima Priključivši se partizanima, Nazor je revitalizovao kreativni opus, unoseći nove teme i intonaciju: Pjesme partizanke, 1944. Dnevnik S partizanima, 1945. Pored dnevnika Dragojla Dudića i Vladimira Dedijera, jedan od napoznatijih partizanskih dnevnika Istina, tu ima i dosta melanholičnih stihova koji ne mogu odoljeti ozbiljnijoj kritici, no treba reći da je i to izliv Nazorovog bujnog mediteranskog temperamenta i vitalističkog zanosa. Treba napomenuti da je to razdoblje u kojem je Nazor dao i neke od svojih najboljih stihova nacionalne tematike (Hrvatski jezik, 1944), ne upavši u melodramatski patos. Vladimir Nazor se istakao i kao prevodilac s nekoliko jezika (Dante, Šekspir, Hajne...). Mladen Veža (Brist, 7. veljače 1916. – Zagreb, 19. veljače 2010.), hrvatski slikar, grafičar i ilustrator. S nepunih trinaest godina dolazi u Zagreb. Umjetničku akademiju završio je 1937. godine u Zagrebu pod vodstvom Vladimira Becića.[1] Iste godine prvi put izlaže u Salonu Urlich sa suizlagačem Slavkom Kopačem. Povremeno je podučavao na Akademiji primijenjenih umjetnosti do 1981. godine.[1] Godine 1938. godine sudjelovao je na prvoj izložbi u Domu primijenjenih umjetnosti pod nazivom Pola stoljeća hrvatske umjetnosti, koju je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac i otvorio Vladko Maček.[2] Također je sudjelovao na I., II., III. i IV. Izložbi hrvatskih umjetnika NDH (1941. – 44.). godine.[2] Na izložbama hrvatske umjetnosti u Berlinu, Beču i Bratislavi sudjelovao je s trima slikama. Neposredno nakon rata časni sud Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) u sastavu Đuro Tiljak (predsjednik), Marino Tartaglia i kipar Grga Antunac, isključio ga je na godinu dana iz javnog djelovanja zajedno s Ljubom Babićem (oslobođen na intervenciju Krste Hegedušića). Nakon mjesec dana zabrane imenovali su ga voditeljem zagrebačkog Agitpropa. Za vrijeme rata politički je neaktivan, službovao je u gimnazijama u Zagrebu i Karlovcu, slikao rodni kraj i savske krajolike, portretirao, ilustrirao knjigu Danijela Crljena Naš Poglavnik. Imao je četiri brata i svi su bili u partizanima. Oženjen je s Mirjanom Vežom, povjesničarkom umjetnosti i enciklopedisticom. Mladen Veža je također izlagao i u Zagrebu, Beogradu, Sisaku, Mariboru, Splitu, rodnom Bristu, Sarajevu, Osijeku i Bejrutu.[3] Veža je primio mnoge nagrade i priznanja uključujući i nagradu Vladimir Nazor 1994. godine.[2] Preminuo je 19. veljače 2010. u Zagrebu....

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Zastitni omotac malo ostecen, sama knjiga u dobrom i urednom stanju! Ser Artur Čarls Klark (engl. Sir Arthur Charles Clarke; Majnhed, 16. decembar 1917 — Kolombo, 19. mart 2008) je bio britanski pisac i pronalazač. Uz Ajzaka Asimova smatra se najpoznatijim piscem naučne fantastike, ali za razliku od njega Klark se čvrsto drži nauke i njenih realnih dometa i hipoteza. Glavne teme njegovih romana i priča su istraživanje kosmosa, mora i vremena, mesto čoveka u vasioni i posledice ljudskih kontakata sa vanzemaljskim inteligencijama. Rođen je u Majnhedu u Samersetu u Engleskoj. Posle srednje škole, pošto nije imao para da plati univerzitetsko obrazovanje, zaposlio se kao revizor u jednom ministarstvu. Tokom Drugog svetskog rata služio je u RAF-u kao specijalista za radare i učestvovao je u izgradnji prvih sistema za rano uzbunjivanje i automatsko navođenje pilota sa zemlje. Njegova jedina ne-naučno-fantastična knjiga Glide Path bazirana je na tom radu. Posle rata završio je Kraljevski Koledž u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku 1948. Oženio se Amerikankom Merilin Mejfild u junu 1953. ali su se već u decembru iste godine razveli. Kako je sam kasnije rekao `To je bio ključni dokaz da ja nisam za brak. Ali mislim da svaki čovek to mora da proba barem jednom u životu`. Njegov najveći doprinos nauci je ideja da bi geostacionarni sateliti mogli da se koriste kao komunikacioni releji. U njegovu čast, Međunarodna astronomska unija nazvala je geostacionarnu orbitu (42.000 km) Klarkovom orbitom. Godine 1951, napisao je kratku priču Stražar (engl. The Sentinel) koju je poslao na jedno BiBiSi-jevo takmičenje. Priča je odbijena na tom takmičenju i komisija ju je ocenila veoma lošom. Međutim, 1964. će ta priča postati glavna inspiracija za delo i film koje je napisao zajedno sa Stenlijem Kjubrikom - 2001: Odiseja u svemiru (premijerno prikazan 1968). Iako se na koricama knjige ne nalazi Kjubrikovo ime a na špici filma pod reditelj ne stoji i Klarkovo, sam Klark je često govorio da bi na knjizi moralo da stoji: `Napisali Artur Klark i Stenli Kjubrik“ a na filmu „Režirali Stenli Kjubrik i Artur Klark“. Od 1956. godine živi u Kolombu u Šri Lanki. 1988. konstantovano je da boluje od post poli sindroma i od tada je vezan za invalidska kolica. Britanska kraljica Elizabeta II ga je 1998. godine proglasila vitezom. Preminuo je 19. marta 2008.[1] Pogledi O religiji Tema religioznosti i duhovnosti se pojavljuje u mnogim spisima Artura Klarka. Govorio je: „Svaki put do znanja je put do Boga – ili Stvarnosti, koja god reč vam je draža“.[2] O sebi je govorio da je „fasciniran konceptom Boga“. J. B. S. Haldane je, nešto pre svoje smrti, naglasio Klarku u privatnom pismu da bi Klark trebalo da dobije nagradu iz teologije jer je tek jedan od nekolicine koji su napisali nešto novo u tom polju, i u nastavku je čak napisao da bi Klark predstavljao pretnju, da njegovi spisi nisu sadržali više kontradiktornih teoloških stanovišta.[3] Kada je stupio u britansko Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo, Klark je insistirao da na (vojnim identifikacijskim) pločicama ipak bude obeležen kao panteista, a ne kao što je uobičajeno – Engleska crkva.[4] U eseju „Kredo“ iz 1991. je napisao za sebe da je logički pozitivista još od desete godine.[3] Za šrilančanske novine „Ostrvo“ je 2000. izjavio „Ne verujem u Boga niti u zagrobni život`[5] i izjasnio se kao ateista.[6] Bio je počasni laureat humanista na Međunarodnoj akademiji za humanizam.[7] Takođe se izjašnjavao kao „kripto-budista“, insistirajući na tome da budizam nije religija.[8] U ranijem životu je pokazao malo interesovanja za religiju, npr, nekoliko meseci nakon venčanja je otkrio da mu je supruga prezviterijanac. Čuvena Klarkova rečenica, koja se često citira je „Jedna od najvećih tragedija čovečanstva je što je religija kidnapovala moral“.[8] Takođe su citirane njegove reči u vezi sa religijom 2004. u časopisu „Popularna nauka“ „Najzlokobniji i najuporniji od svih umnih virusa. Treba da ga se otarasimo što pre.`[9] U trodnevnim „dijalozima o čoveku i njegovom svetu“ sa Alanom Votsom je naveo da je bio pristrasan u borbi protiv religije i da nije mogao da oprosti religijama nesposobnost da vremenom spreče zverstva i ratove.[10] U osvrtu na dijalog, u kom je još jasnije naglasio „čovečanstvo“, u pretposlednjoj epizodi emisije „Misteriozni svet“ imena „Čudna nebesa“, rekao je: „Ponekad pomislim da je univerzum zapravo mašina napravljena da neprestano iznenađuje astronome“. Pri kraju te iste epizode, u poslednjem segmentu, u kom se govorilo o Vitlejemskoj zvezdi, Klark je naveo da je njegova najomiljenija teorija[11] da bi to mogao biti pulsar. S obzirom na to da su pulzari otkriveni u vremenskom intervalu između pisanja kratke priče „Zvezda“ 1995. i pravljenja „Misterioznog sveta“ 1980. i s obzirom na najnovije otkriće pulsara PSR B1913+16, Klark je rekao „Kako romantično, ako i sada možemo da čujemo umirući glas zvezde koji je najavio hrišćansku eru.`[11] Klark je ostavio pisane instrukcije za sahranu, koje glase: „Apsolutno nijedan religijski ritual bilo koje vrste koji se odnosi na bilo koju religijsku veru ne sme da ima veze sa mojom sahranom“.[12] O paranormalnim fenomenima Klark je ranije u svojoj karijeri bio opčinjen paranormalnim i naveo je da je to bila inspiracija za njegov roman „Kraj detinjstva“. Citirajući gomilu obećavajućih tvrdnji o paranormalnom koje su kasnije opovrgnute, Klark je opisao kako je njegova ranija otvorenost prema paranormalnom prerasla u „gotovo apsolutni skepticizam“ do njegove biografije iz 1992. godine.[4] Tokom intervjua, i 1993. i 2004 – 2005, govorio je da ne veruje u reinkarnaciju, jer ne postoji mehanizam koji bi to omogućio, mada je često i navodio .`Uvek parafraziram Dž. B. S. Haldana: Univerzum nije samo čudniji više nego što zamišljamo, čudniji je više nego što možemo da zamislimo.`.[13][14] Nazvao je ideju o reinkarnaciji fascinantnom, ali je preferirao konačnost u postojanju.[15] Klark je veoma poznat i po tv serijama koje su se bavile istraživanjem paranormalnih fenomena –Artur Klarkov misteriozni svet- (1980), -Artur Klarkov misteriozni univerzum- (1985) i -Artur Klarkov svet čudesnih moći- (1994) – što je rezultiralo parodijom u jednoj od epizoda serije `The Goodies`, u kojoj je Klarkov šou otkazan nakon tvrdnje da Klark - ne postoji. Bibliografija Prelude to Space (1951) Pesak Marsa (The Sands of Mars) (1951) Ostrva na nebu (Islands in the Sky) (1952) Ka spuštanju noći (Against the Fall of Night) (1953) Kraj detinjstva (Childhood`s End) (1953) Expedition to Earth (1953), zbirka pripovedaka Svetlost zemaljska (Earthlight) (1955) Reach for Tomorrow (1956), zbirka pripovedaka Grad i zvezde (The City and the Stars) (1956) Tales from the White Hart (1957), zbirka pripovedaka Duboko poniranje (The Deep Range) (1957) S druge strane neba (The Other Side of the Sky) (1958), zbirka pripovedaka Pad mesečeve prašine (A Fall of Moondust) (1961) Tales of Ten Worlds (1962), zbirka pripovedaka Ostrvo delfina (Dolphin Island) (1963) Glide Path (1963) - njegova jedina ne-naučno-fantastiča knjiga The Nine Billion Names of God (1967), zbirka pripovedaka 2001: Odiseja u svemiru (2001: A Space Odyssey) (1968), sa Stelnijem Kjubrikom The Lion of Comarre & Against the Fall of Night (1968) Of Time and Stars (1972), zbirka pripovedaka Sunčani vetar (The Wind from the Sun) (1972), zbirka pripovedaka Sastanak sa Ramom (Rendezvous with Rama) (1973) The Best of Arthur C. Clarke (1973), zbirka pripovedaka Matica Zemlja (Imperial Earth) (1975) Rajski vodoskoci (The Fountains of Paradise) (1979) 2010: Druga odiseja (2010: Odyssey Two) (1982) Stražar (The Sentinel) (1983), zbirka pripovedaka Svet zagonetnih sila (World of strange powers) (1984), po istoimenoj TV seriji Pesme daleke zemlje (The Songs of Distant Earth) (1986) 2061: Treća odiseja (2061: Odyssey Three) (1988) Susret sa meduzom (A Meeting With Medusa) (1988) Kolevka (Cradle) (1988), sa Džentrijem Lijem (engl. Gentry Lee) Rama II (Rama II) (1989), sa Džentrijem Lijem S one strane spuštanja noći (Beyond the Fall of Night) (1990), sa Gregorijem Benfordom (engl. Gregory Benford) Tales From Planet Earth (1990), zbirka pripovedaka Duh sa Grand Benksa (The Ghost from the Grand Banks) (1990) More Than One Universe (1991), zbirka pripovedaka Vrt Rame (The Garden of Rama) (1991), sa Džentri Lijem Otkriveni Rama (Rama Revealed) (1993), sa Džentri Lijem Božji čekić (The Hammer of God) (1993) The Snows of Olympus - A Garden on Mars (1994), album slika sa komentarima Apokalipsa Amerike (Richter 10) (1996), sa Majkom Makvejom (engl. Mike McQuay) 3001: Konačna odiseja (3001: The Final Odyssey) (1997) Okidač (The Trigger) (1999) Svetlost drugih dana (The Light of Other Days) (2000), sa Stivenom Baksterom (engl. Stephen Baxter) Oko vremena (Time`s Eye) (2004), sa Stivenom Baksterom (prvi deo trilogije Vremenska odiseja) Oluja sa Sunca (Sunstorm) (2005), sa Stivenom Baksterom (drugi deo trilogije Vremenska odiseja) Prvorođeni (Firstborn) (2007), sa Stivenom Baksterom (treći deo trilogije Vremenska odiseja) Poslednja teorema (The last Theorem) (2008), sa Frederikom Polom