godina izdanja:1961,1957,1960 izdavac: gradjevinska knjiga broj strana:747+1030+1410 -sadrzaj/ 1. opste tablice 2. matematika 3. tehnicko crtanje 4. nacrtana geometrija 5. fizika 6. hemija 7. geodezija 8. statika i otpornost materijala 9. gradjevinske masine 10. gradjevinski alat 11. gradjevinski materijali 12. tehnologija betona

Autor - osoba Šild, Erih Kaselman, H. F. Damen, Ginter Polenc, Rajner Naslov Građevinska fizika : projektovanje i primena / Erih Šild ... [et al.] ; preveo Aleksandar Flašar Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1985 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Građevinska knjiga, 1985 (Beograd : Savremena administracija) Fizički opis 215 str., [15] listova s tablama : ilustr., graf. prikazi ; 29 cm Drugi autori - osoba Flašar, Aleksandar Napomene Prevod dela: Bauphysik Planung und Anwendung / Erich Schild ... [et al.] Bibliografija: str. 207-213 Registar. Predmetne odrednice Građevinarstvo – Izolacija MG108 (N) Toplotna zaštita, difuzija pare, promene oblika, osvetljenje, zaštita od osunčavanja, prostorna akustika, zaštita od buke... Građevinska fizika-projektovanje i primena Pobude zbog kojih je pisana ova knjiga/1 Sadržina i svrha knjige/1 Izbor materijala/1 Položaj građevinske fizike/1 Građevinsko-fizički obračuni/2 ( odgovornosti – pravna pitanja/3 Uputstvo za upotrebu knjige/4 TOPLOTNA IZOLACIJA Projektni zadaci/5 Osnovna razmatranja 1. Toplotne izolacije pojedinih građevinskih elemenata/5 2. Gubitak toplote spoljnjeg omotača zgrade/7 8. Značaj temperature unutrašnjih površina/8 Poilsetnik-konstrukcije i projektna uputstva/9 Zahtevi i ocena 1. Toplotna izolacija pojedinog građevinskog elementa (najmanja toplotna zaštita)/10 2. Toplotna zaštita spoljnjeg omotača zgrade (povećana toplotna zaštita)/ll 3. Obezbeđenje optimalne temperature unutrašnjih površina (potpuna toplotna zaštita)/ 4. Primedbe uz zahteve 1 ... 3/12 Primer /14 DIFUZIJA VODENE PARE Projektni zadaci/18 Osnovna razmatranja 1. Pojmovi i uticajne veličine/19 1.2. Difuzija pare kroz građevinske elemente/2O 2. Pritisci pare i temperature u preseku građevinskog elementa/21 I. Stvaranje rose u preseku građevinskog elementa/23 VI. Jednoslojni građevinski elementi/23 1.2. Višeslojni građevinski elementi/24 I. Isušivanje rose stvorene tokom leta/25 I I. Jednoslojni građevinski elementi/25 I 2. Višeslojni građevinski elementi/26 S. Uticaj rose na toplotnu izolaciju/28 (>. Rosa na unutrašnjim površinama spoljnjih građevinskih elemenata/29 Konstrukcije i projektna uputstva 1. Sprečavanje površinske robe/31 2. Sprečavanje rose u preseku građevinskog elementa/31 2.1. Opšte/31 2.2. Zidovi/31 2.3. Jednoslojni neprovetreni krov (topli krov)/32 2.4. Dvoslojni provetreni krov (hladni krov)/32 2.5. „Obrnuti krov“/35 Podsetnik/35 Zahtevi i ocena 1. „Postupak gotovih elemenata“ /37 2. Proračun pomoću srednjih mesečnih vrednosti/37 3. Proračun rose na površinama/38 4. Primedbe uz zahteve 1 ... 3/39 Primer Ispitivanje stvaranja rose A Stvaranje rose u preseku krovne konstrukcije/40 В Sprečavanje rose u preseku zidne konstrukcije/45 C Stvaranje rose na unutrašnjim površinama zida/49 DEFORMACIJE Projektni zadaci/51 Osnovna razmatranja 1. Pojmovi i uticajne veličine/52 2. Procena deformacija/53 2.1. Deformacije građevinskih elemenata koji se međusobno graniče/53 2.2. Savijanje armirano-betonskih tavanica/55 Konstrukcije i projektna uputstva 1. Sprečavanje suviše velikih promena dužina/56 1.1. Toplotno izdužen je 1.2. Skupljanje 1.3. Oslonac krovne tavanice 2. Sprečavanje suviše velikih savijanja tavanica Podsetnik/58 Zahtevi i ocena 1. Granični klimatski uslovi/59 2. Dozvoljene razlike izduženja ДЕ i horizontalni ugao pomeranja у tan/59 3. Primedbe uz zahteve 1 ... 2/60 OSUNCAVANJE Ispitivanje deformacija na osloncu krovne tavanice/61 A Razlike izdužen ja između zida i krovne tavanice/62 В Pomeranje između krovne tavanice i sprat- ne tavanice ispod nje/66 DNEVNO SVETLO Projektni zadaci/68 Osnovna razmatranja 1. Pojmovi i uticajne veličine 1.1. Sunčevo zračenje/68 1.2. Dnevna svetlost-veštačka svetlost/68 1.3. Osnovni pojmovi svetlosne tehnike/69 1.4. Ravnomernost/69 1.5. Bleštanje/69 1.6. Senovitost/70 1.7. Meteorološki podaci/70 1.8. Količnik dnevne svetlosti/70 2. Proračun količnika dnevne svetlosti za prostorije sa bočnim prozorima zastakljenim staklom 2.1. Deo svetlosti sa vidnog delà neba Т /71 2.2. Deo refleksije spolja Tv /72 2.3. Deo unutrašnje refleksije Ta /72 2.4. Faktori slabljenja svetlosti/72 3. Prosečno određivanje svetlo-tehničkih zadovoljavajućih dimenzija prozora/73 Projektni zadaci/82 Osnovna razmatranja 1. Dijagram položaja sunca/82 2. Merač ugla senke/83 Konstrukcije i projektna uputstva 1. Orijentisanje zgrade/84 2. Oblikovanje osnove/84 Zahtevi i ocena/85 Primer Procenjivanje uslova osunčavanja odnosno zasenčenja fasade i nekog mesta/86 A Procenjivanje uslova osunčavanja odnosno zasenčenja fasade F/86 В Procenjivanje uslova osunčavanja odnosno zasenčenja mesta P/86 Konstrukcije i projektna uputstva 1. Raspored prozora/74 3. Dimenzije prostorije/74 4. Količnik dnevne svetlosti/75 5. Ravnomernost osvetljenosti/75 6. Nepostojanje bleštanja/75 7. Zasenčenje i pravac pada svetlosti/75 Podsetnik/75 Zahtevi i ocena 1. Veličina količnika dnevne svetlosti/76 2. Ravnomernost/77 Primer Ispitivanje dovoljne osvetljenosti dnevnom svetlošću za prostorije sa prozorima raspoređenim na jednoj strani i providnim zastakljenjem/78 ZAŠTITA OD SUNCA Osnovna razmatranja 1. Pojmovi i uticajne veličine 1.1. Uticaj usmeravanja prozora na uslove temperature u prostorijama/90 1.2. Zaštitne mere/91 2. Propustljivost energije kroz staklo/91 3. Upijanje toplote građevinskih elemenata unutar prostorije/92 Konstrukcije i projektna uputstva 1. Orijentacija zgrade i oblikovanje osnove/94 2. Površine prozora/94 3. Građevinski elementi koji ograđuju prostoriju/94 4. Prozorska propustljivost energije/94 OSUNCAVANJE Ispitivanje deformacija na osloncu krovne ta- vanlce/61 Л Razlike izduženja između zida i krovne ta- vanice/62 В Pomeranje između krovne tavanice i sprat- ne tavanice ispod nje/66 DNEVNO SVETLO Projektni zadaci/68 Osnovna razmatranja 1. Pojmovi i uticajne veličine 1.1. Sunčevo zračenje/68 1.2. Dnevna svetlost-veštačka svetlost/68 1.3. Osnovni pojmovi svetlosne tehnike/69 1.4. Ravnomemost/69 1.5. Bleštanje/69 1.6. Senovitost/70 1.7. Meteorološki podaci/70 1.8. Količnik dnevne shvetlosti/70 2. Proračun količnika dnevne svetlosti za prostorije sa bočnim prozorima zastaklje¬nim staklom 2.1. Deo svetlosti sa vidnog delà neba Тн /71 2.2. Deo refleksije spolja Tv /72 2.3. Deo unutrašnje refleksije Тв, /72 2.4. Faktori slabljenja svetlosti/72 3. Prosečno određivanje svetlo-tehničkih za-dovoljavajućih dimenzija prozora/73 Projektni zadaci/82 Osnovna razmatranja 1. Dij agram p oložaj a sunca/82 2. Merač ugla senke/83 Konstrukcije i projektna uputstva 1. Orijentisanje zgrade/84 2. Oblikovanj e osnove/84 Zahtevi i ocena/85 Primer Procenjivanje uslova osunčavanja odnosno za- senčenja fasade i nekog mesta/86 A Procenjivanje uslova osunčavanja odnosno zasenčenja fasade F/86 В Procenjivanje uslova osunčavanja odnosno zasenčenja mesta P/86 Konstrukcije i projektna uputstva 1. Raspored prozora/74 3. Dimenzije prostorije/74 4. Količnik dnevne svetlosti/75 5. Ravnomernost osvetljenosti/75 6. Nepostojanje bleštanja/75 7. Zasenčenje i pravac pada svetlosti/75 Podsetnik/75 Zahtevi i ocena 1. Veličina količnika dnevne svetlosti/76 2. Ravnomernost/77 ZAŠTITA OD SUNCA Osnovna razmatranja 1. Pojmovi i uticajne veličine 1.1. Uticaj usmeravanja prozora na uslove temperature u prostorijama/90 1.2. Zaštitne mere/91 2. Propustljivost energije kroz staklo/91 3. Upijanje toplote građevinskih elemenata unutar prostorije/92 Konstrukcije i projektna uputstva Primer Ispitivanje dovoljne osvetljenosti dnevnom svetlošću za prostorije sa prozorima raspoređenim na jednoj strani i providnim zastakljenjem/78 1. Orijentacija zgrade i oblikovanje osnove/94 2. Površine prozora/94 3. Građevinski elementi koji ograđuju prostoriju/94 4. Prozorska propustljivost energije/94 5. Zaštitne mere/94 5.1. Opšti zahtevi za zaštitne uređaje/94 5.2. Konstrukciono oblikovanje zaštitnog sistema/94 5.3. Zaštitni uređaji koji su na spoljnoj strani zgrade/95 5.4. Zaštitni uređaji u ravni prozora/97 5.5. Uređaji unutrašnje zaštite od sunca/98 6. Prirodno provetravanje/98 7. Klimatizacija/98 Podsetnik/98 2.1. Reflektori/118 2.2. Difuzori/118 2.3. Apsorberi/118 2.4. Zaštitni zidovi i parcijalne kapsule/120 Konstrukcije-projektna uputstva 1.1. Zapremina prostorije/121 1.2. Oblik prostorije/121 1.3. Površine koje ograničavaju prostoriju/121 2. Prostorije grupe 2/124 Podsetniik/124 Zahtevi i ocena 1. Zagrevanje unutrašnjosti prostorije/99 2. Proračun potrebnih zaštitnih mera/79 Zahtevi i ocena/125 Primer Rešenje jedne male dvorane za predavanje/126 Primer Ispitivanje mera za sprečavanje suviše velikog zagrevanja prostorija tokom leta/101 ZVUČNA IZOLACIJA Projektni zadaci/129 Osnovna razmatranja ZAŠTITA OD ZVUKA Fizika-fiziologija 1. Zvuk kao talasno kretanje/103 2. Zvuk kao prenosilac energije/104 1. Zvuk kao fiziološko-psihološka veličina/107 1. Pojmovi i uticajne veličine/130 2. Zvučna izolacija jednostrukih građevinskih elemenata/132 3. Zvučna izolacija dvostrukih građevinskih elemenata/135 4. Zvučna izolacija višestrukih građevinskih elemenata/137 5. Uticaj spojnica i otvora/138 SPOLJNA BUKA Konstrukcija i projektna uputstva Projektni zadaci/110 Osnovna razmatranja 1. Pojmovi i uticajne veličine/110 2. Izvori buke/110 1. Rasprostiranje buke/111 1.1. Prigušivanje rasprostiranjа/111 1.2. Prepreke prostiranja – zaklonjenosti/111 1. Koncepcija osnove objekta/140 2. Jednostruki zidovi/140 3. Dvoslojnii zidovi/141 4. Spojnice i otvori/143 5. Tavanice/144 6. Prozori/144 7. Vrata/145 Podsetnik/146 Projektni zadaci Zahtevi i ocena/147 1. Zaštitna rastojanja/113 2. Zaštitne mere/113 Podsetnik/113 Primer Predlog rešenja pregradnog zida sa vratima/ 148 AKUSTIKA PROSTORIJE Projektni zadaci/115 Osnovna razmatranja 1. Pojmovi i uticajne veličine/115 Elementi za poboljšanje akustike prostora/118 ZAŠTITA OD ZVUKA UDARA Projektni zadaci/150 Osnovna razmatranja 1. Pojmovi i uticajne veličine/150 2. Izolacija od zvuka udara jednostrukih građevinskih elemenata/153 MG108 (N)

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Redje u ponudi u kompletu! 1946 god. Elekrotehnika je nauka, deo fizike koja se, zbog svoje obimnosti i široke primene, a takođe i zato što se u određenim delovima znatno više približila matematici, vremenom izdvojila iz nje i sada predstavlja zasebnu naučnu disciplinu, sa svojim poddisciplinama. Kao glavni predmet proučavanja elektrotehnike najlakše se može reći da je upitanju električna struja. Međutim to nije najsretnije rešenje jer ono što elektrotehnika proučava počiva na samom elektronu kao nasiocu naelektrisanja, pa preko mnogih definicija električnih struja, uključujući i onu da struju možemo posmatrati kao fluid, i to sve od dejstva naelektrisanja na atomskom nivou, preko makroskopskih struja pa sve do struja visokog napona kakve se koriste u elektroenergetici....

ANALIZA KOLA PRIRUCNIK ZA LABORATORIJSKE VEZBE FIZICKI U ODLICNOM STANJU STANJE KAO NA SLIKAMA POGLEDAJTE I OSTELE KNJIGE ZA SREDNJU SKOLU https://www.kupindo.com/pretraga.php?Pretraga=&CeleReci=0&Prodavac=vasvp&Grupa=1993 POGLEDAJTE I MOJE OSTALE KNJIGE I PREDMETE: http://www.kupindo.com/Clan/vasvp/SpisakPredmeta ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Knige za osnovnu I srednju skolu Zavod za udzbenike Novi Logos Klett,Klet Bigz Vulkan Gerundijum Data Status Freska Eduka Matematskop Kreativni Centar English book Akronolo Pearson Krug --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Matematika, Srpski, Engleski, Nemacki, Hemija, Fizika, Geografija, Istorija, Biologija, Tehnika I tehnologija, Informatika I racunarstvo, Likovno, Muzicko, Digitalni Svet, Priroda I drustvo, Francuski, Ruski, Italijanski, Spanski, Zbirke , Strucni predmeti. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Osnovna skola 1 razred 2 razred 3 razred 4 razred 5 razred 6 razred 7 razred 8 razred Knjige za Srednju skolu 1 razred srednje 2 razred srenjue 3 razred srednje 4 razred srednju I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII Razred I Srednje II Srednje III Srednje IV Srednje 1 razred 2 razred 3 razred 4 razred 5 razred 6 razred 7 razred 8 razred Knjige za Srednju skolu 1 razred srednje 2 razred srenjue 3 razred srednje 4 razred srednju I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII Razred I Srednje II Srednje III Srednje IV Srednje

ANALOGNA ELEKTORNIKA DIGITALNA ELEKTRONIKA DIGITALNA INTEGRISANA ELEKTRONIKA PRIRUCNIK ZA LABORATORIJSKE VEZBE FIZICKI ODLICNA STANJE KAO NA SLIKAMA POGLEDAJTE I OSTELE KNJIGE ZA SREDNJU SKOLU https://www.kupindo.com/pretraga.php?Pretraga=&CeleReci=0&Prodavac=vasvp&Grupa=1993 POGLEDAJTE I MOJE OSTALE KNJIGE I PREDMETE: http://www.kupindo.com/Clan/vasvp/SpisakPredmeta ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Knige za osnovnu I srednju skolu Zavod za udzbenike Novi Logos Klett,Klet Bigz Vulkan Gerundijum Data Status Freska Eduka Matematskop Kreativni Centar English book Akronolo Pearson Krug --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Matematika, Srpski, Engleski, Nemacki, Hemija, Fizika, Geografija, Istorija, Biologija, Tehnika I tehnologija, Informatika I racunarstvo, Likovno, Muzicko, Digitalni Svet, Priroda I drustvo, Francuski, Ruski, Italijanski, Spanski, Zbirke , Strucni predmeti. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Osnovna skola 1 razred 2 razred 3 razred 4 razred 5 razred 6 razred 7 razred 8 razred Knjige za Srednju skolu 1 razred srednje 2 razred srenjue 3 razred srednje 4 razred srednju I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII Razred I Srednje II Srednje III Srednje IV Srednje 1 razred 2 razred 3 razred 4 razred 5 razred 6 razred 7 razred 8 razred Knjige za Srednju skolu 1 razred srednje 2 razred srenjue 3 razred srednje 4 razred srednju I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII Razred I Srednje II Srednje III Srednje IV Srednje

Izdavač: Tehnička knjiga, Beograd Povez: broširan Broj strana: 268 Ilustrovano. Sadržaj priložen na slici. Obrisi tečnosti i neka bleda fleka na donjim marginama listova (bez posledica). Ako se ovo izuzme knjiga je veoma dobro očuvana. Knjiga »Tehnologija prerade aluminija« obuhvaća izabrana područja nauke o metalima primjenjena na slučaj aluminija i njegovih legura. Kod ovoga se naročito nastojalo povezati rezultate klasične nauke, fizike metala i pogonska iskustva, što ima za cilj unapređenje tehnologije prerade ovoga metala. Obzirom da se je ovom knjigom želelo pridobiti čim širi krug čitalaca pokušalo se je sve probleme prikazati na jedan određeni lak način, kako bi ona mogla služiti na fakultetima, a i u praksi kao pomoć stručnim radnicima. S A D R Ž A J I. RAZVOJ, SVOJSTVA I OZNAKE ALUMINIJA I NJEGOVIH LEGURA 1. Razvoj upotrebe aluminija 2. Svojstva aluminija 3. Oznake aluminija i njegovih legura II. MEHANIZAM SKRUĆIVANJA I KRISTALNA GENEZA ALUMINIJA I NJEGOVIH LEGURA 1. Metalno stanje 2. Strukturna mreža 3. Greške u strukturnoj mreži 4. Tok kristalizacije 5. Termička analiza 6. Oblik i veličina kristalnih zrna 7. Pojmovi legiranja 8. Skrućivanje krute otopine i segregacije u kristalu 9. Proces skrućivanja eutektika 10. Segregacija 11. Promjene volumena kod skrućivanja 12. Plin u aluminiju 13. Metode proučavanja kristalnog stanja metala 14. Dijagrami stanja tehničkih legura aluminija III. STRUKTURA UCVRŠCENJA 1. Osnove plastične promjene oblika 2. Termička obrada IV. PROIZVODNJA POLUPROIZVODA 1. Taljenje i lijevanje blokova i trupaca 2. Kontinuirano lijevanje — valjanje 3. Valjanje u vrućem stanju 4. Hladno valjanje 5. Proizvodnja Al folija 6. Prešanje aluminija i njegovih legura 7. Izvlačenje aluminija i njegovih legura (K-102)

ANALOGNA ELEKTRONIKA I PROJEKTI SA MIKROKONTROLERIMA! Hobi elektroničarima može biti zanimljivo da nauče nove veštine koje mogu koristiti u karijeri. Oni koji razumeju osnove elektronike mogu praviti sopstvena kola i projekte. Ipak pre nego što potrčite potrebno je naučiti da hodate. Počinje sa analognom elektronikom. Trebalo bi da se upoznate sa jednostavnim komponentama i kolima, i razumete njihove osnovne osobine i ponašanje, kao i probleme sa kojima bi mogli da se susrećete. Najbolji način da to uredite je preko eksperimenata. Sama teorija nije dovoljna. Knjiga nudi veliki broj praktičnih početničkih kola koje svako može sastaviti sa osnovnim iskustvom. U elektronici je počelo novo poglavlje sa širenjem primene mikrokontrolera. Mikrokontroleri sada izvode sve više zadataka koji su ranije bili rešavani korišćenjem diskretnih komponenata i konvencionalnih, standardnih integrisanih kola. Rad sa mikrokontrolerima je postajao sve lakši i lakši zahvaljujući platformama kao što su Bascom, Arduino, Micro:bit. U knjizi su predstavljane brojne primene mikrokontrolera kojima se lako upravlja. Sada imamo slučaj elektronike sa manje lemljenja a više programiranja Kompletna knjiga je u koloru! Kratak sadržaj Deo 1 • Analogna elektronika Poglavlje 1 • Elektronika za početnike (1) Poglavlje 2 • Elektronika za početnike (2) Poglavlje 3 • Elektronika za početnike (3) Poglavlje 4 • Elektronika za početnike (4) Poglavlje 5 • Elektronika za početnike (5) Poglavlje 6 • Elektronika za početnike (6) Poglavlje 7 • Elektronika za početnike (7) Poglavlje 8 • Elektronika za početnike (8) Poglavlje 9 • Elektronika za početnike (9) Poglavlje 10 • Elektronika za početnike (10) Poglavlje 11 • Operacioni pojačavači u praksi Poglavlje 12 • Operacioni pojačavači u praksi Poglavlje 13 • Operacioni pojačavači u praksi Poglavlje 14 • Granične vrednosti EMV-EMC i CE deklaracija Poglavlje 15 • LED-LDR ring oscilator Poglavlje 16 • Piko ampermetar Poglavlje 17 • LC oscilator sa podešavanjem uz pomoć potenciometra Poglavlje 18 • Merenje radijacije sa FET-om Poglavlje 19 • “zelena” solarna lampa Poglavlje 20 • Održavanje baterije Poglavlje 21 • Naponski pretvarač sa jednim tranzistorom Poglavlje 22 • Analogno trčeće LED svetlo Poglavlje 23 • Eksperimentalni Hall senzor Poglavlje 24 • Jednostavni Dip metar Poglavlje 25 • Širokopojasni prijemnik za varničar Poglavlje 26 • Ring oscilator Poglavlje 27 • LED višestruka bljeskalica Poglavlje 28 • Audion sa emiterskim sledilom Poglavlje 29 • Relaksacioni oscilatori sa NPN tranzistorima Poglavlje 30 • Merenje Gama zraka sa foto diodom Poglavlje 31 • Kratkotalasni regenerativni prijemnik Poglavlje 32 • DRM superheterodini prijemnik (digitalni radio) Poglavlje 33 • Tranzistorski Dip metar Poglavlje 34 • DRM sa direktnim mikserom upotrebom cevi EF95/6AKS Poglavlje 35 • Modulator srednjih talasa Poglavlje 36 • EE večni treptač Poglavlje 37 • Kratkotalasni super regenerativni prijemnik Poglavlje 38 • Kratkotalasni pretvarač Deo 2 • Mikrokontroler Poglavlje 39 • Osnove osnova (1) Poglavlje 40 • Osnove osnova Mikrokontrolera (2) Poglavlje 41 • Osnove osnova Mikrokontrolera (3) Poglavlje 42 • Osnove osnova Mikrokontrolera (4) Poglavlje 43 • Osnove osnova Mikrokontrolera (5) Poglavlje 44 • Osnove osnova Mikrokontrolera (6) Poglavlje 45 • Osnove osnova Mikrokontrolera (7) Poglavlje 46 • Senzori imaju smisla (1) Poglavlje 47 • Senzori imaju smisla (2) Poglavlje 48 • Senzori imaju smisla (3) Poglavlje 49 • Senzori imaju smisla (4) Poglavlje 50 • Uputstvo za početnike za rad sa razvojnim okruženjem Poglavlje 51 • BBC micro:bit za elektroničare (1) Poglavlje 53 • RF detektor uz pomoć Arduino Poglavlje 54 • Merenje otpornosti sa Arduino Poglavlje 55 • AM predajnik uz pomoć Arduino Poglavlje 56 • Bezbednosne nalepnice kao ključ BURKHARD KAINKA je rođen 1953, radio amater sa pozivnim znakom DK7JD. Više godina je radio kao nastavnik fizike a od 1996 je samostalni razvojni inženjer i autor knjiga iz oblasti elektronike i mikrokontrolera. Između ostalih projekta održava stranice www.elektroniklabor.de i www.b-kainka.de

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Prvo izdanje !!! Fizika Metala Frederick Seitz (4. srpnja 1911. - 2. ožujka 2008.) bio je američki fizičar, lobist duhanske industrije, poricatelj klimatskih promjena i bivši čelnik Nacionalne akademije znanosti Sjedinjenih Država. Seitz je bio 4. predsjednik Sveučilišta Rockefeller od 1968. do 1978. i 17. predsjednik Nacionalne akademije znanosti Sjedinjenih Država od 1962. do 1969. Seitz je bio dobitnik Nacionalne medalje za znanost, NASA-ine nagrade za istaknute javne usluge i drugih počasti . Osnovao je Laboratorij za istraživanje materijala Frederick Seitz na Sveučilištu Illinois u Urbana-Champaignu i nekoliko drugih laboratorija za istraživanje materijala diljem Sjedinjenih Država.[1][2] Seitz je također bio osnivač i predsjednik Instituta George C. Marshall [3], konzultant za duhansku industriju i istaknuti poricatelj klimatskih promjena. Pozadina i osobni život Rođen u San Franciscu 4. srpnja 1911., Seitz je diplomirao u srednjoj školi Lick-Wilmerding sredinom zadnje godine, te nastavio studirati fiziku na Sveučilištu Stanford i stekao diplomu prvostupnika za tri godine, [1] diplomirao je 1932. [4] Oženio se s Elizabeth K. Marshall 18. svibnja 1935. [5] Seitz je umro 2. ožujka 2008. u New Yorku.[6][7] Iza sebe je ostavio sina, troje unučadi i četiri praunučadi.[6] Početak karijere Konstrukcija Wigner–Seitz primitivne ćelije. Seitz se preselio na Sveučilište Princeton kako bi studirao metale kod Eugenea Wignera [1], stekavši doktorat 1934. [6] [8] On i Wigner su bili pioniri jedne od prvih kvantnih teorija kristala i razvili su koncepte u fizici čvrstog stanja kao što je Wigner-Seitz jedinična ćelija[1] koja se koristi u proučavanju kristalnog materijala u fizici čvrstog stanja. Akademska karijera Nakon diplomskog studija, Seitz je nastavio raditi na fizici čvrstog stanja, objavivši The Modern Theory of Solids 1940. godine, motiviran željom da `napiše kohezivni prikaz različitih aspekata fizike čvrstog stanja kako bi tom području dao vrstu jedinstvo koje zaslužuje`. Moderna teorija čvrstih tijela pomogla je objediniti i razumjeti odnose između polja metalurgije, keramike i elektronike. Također je bio konzultant na mnogim projektima povezanim s Drugim svjetskim ratom u metalurgiji, radijacijskim oštećenjima krutih tvari i elektronici, između ostalog. On je, zajedno s Hillardom Huntingtonom, napravio prvi izračun energija formiranja i migracije praznina i intersticijala u bakru, inspirirajući mnoge radove o točkastim defektima u metalima.[1] Opseg njegovih objavljenih radova bio je širok, također pokrivajući `spektroskopiju, luminiscenciju, plastičnu deformaciju, učinke zračenja, fiziku metala, samodifuziju, točkaste defekte u metalima i izolatorima, te znanstvenu politiku`.[1] Na početku svoje akademske karijere, Seitz je radio na fakultetu Sveučilišta u Rochesteru (1935.-37.)[4], a nakon pauze kao istraživač fizičar u General Electric Laboratories (1937.-39.)[4] bio je na Sveučilištu u Pennsylvania (1939. – 1942.), a zatim Carnegie Institute of Technology (1942. – 1949.).[4] Od 1946. do 1947. Seitz je bio direktor programa obuke za atomsku energiju u Nacionalnom laboratoriju Oak Ridge. Imenovan je profesorom fizike na Sveučilištu Illinois, Urbana-Champaign, 1949. godine, postavši predstojnik odjela 1957. te dekan i potpredsjednik za istraživanje 1964. Seitz je također služio kao savjetnik NATO-a.[6] Od 1962. do 1969. Seitz je služio kao predsjednik Nacionalne akademije znanosti Sjedinjenih Država (NAS), s punim radnim vremenom od 1965. [9]. Kao predsjednik NAS-a inicirao je Sveučilišnu istraživačku udrugu, koja je sklopila ugovor s Komisijom za atomsku energiju za izgradnju najvećeg akceleratora čestica na svijetu u to vrijeme, Fermilaba.[1] Bio je predsjednik Sveučilišta Rockefeller od 1968. do 1978. tijekom kojeg je pomogao u pokretanju novih istraživačkih programa u molekularnoj biologiji, staničnoj biologiji i neuroznanosti kao i stvaranju zajedničkog MD-PhD programa sa Sveučilištem Cornell.[6] Povukao se sa Sveučilišta Rockefeller 1979., kada je postao predsjednik emeritus. Konzultantska karijera Nakon što je Seitz objavio rad o tamnjenju kristala, DuPont ga je 1939. zamolio za pomoć oko problema koji su imali sa postojanošću krom žute boje. Postao je `duboko uključen` u njihove istraživačke napore.[10] Između ostalog, istraživao je moguću upotrebu netoksičnog silicijevog karbida kao bijelog pigmenta.[11] Seitz je bio direktor Texas Instrumentsa (1971.-1982.) i Akzona Corporationa (1973.-1982.).[12] Nedugo prije svog umirovljenja 1979. sa Sveučilišta Rockefeller, Seitz je počeo raditi kao stalni konzultant za R.J. Reynolds Tobacco Company, koja je savjetovala njihov program medicinskog istraživanja [13] do 1988. [6] Reynolds je prethodno pružio `vrlo velikodušnu` potporu za biomedicinski rad u Rockefelleru.[14] Seitz je kasnije napisao da je `sav novac potrošen na temeljnu znanost, medicinsku znanost,` i ukazao na istraživanje kravljeg ludila i tuberkuloze koje je financirao Reynolds.[6] Ipak, kasnije akademske studije o utjecaju duhanske industrije zaključile su da je Seitz, koji je pomogao u dodjeli 45 milijuna dolara Reynoldsovog financiranja istraživanja, [15] `odigralo je ključnu ulogu... u pomaganju duhanskoj industriji da proizvede nesigurnost u pogledu utjecaja pušenja na zdravlje.` [16] Prema dopisu duhanske industrije iz 1989., Seitz je opisan kao zaposlenika Philip Morris Internationala kao `prilično starijeg i nedovoljno racionalnog da ponudi savjet.`[17] Godine 1984. Seitz je bio osnivački predsjednik Instituta George C. Marshall [18] [19] i bio je njegov predsjednik do 2001. [20] [21] Institut je osnovan kako bi se zalagao za Stratešku obrambenu inicijativu predsjednika Reagana, [22] ali `u 1990-ima se razgranao i postao jedan od vodećih think tankova koji pokušavaju razotkriti znanost o klimatskim promjenama.` [23] [24] A 1990. izvješće koje je koautorstvo sa suosnivačima Instituta Robertom Jastrowom i Williamom Nierenbergom `centralno informiralo o stajalištu Bushove administracije o klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem`.[25] Institut je također promovirao ekološki skepticizam općenito. Godine 1994. Institut je objavio Seitzov rad pod naslovom Kontroverze o globalnom zagrijavanju i ozonskim rupama: izazov znanstvenom sudu. Seitz je doveo u pitanje mišljenje da su CFC `najveća prijetnja ozonskom omotaču`.[26] U istom radu, komentirajući opasnosti sekundarnog udisanja duhanskog dima, zaključio je da `nema dobrih znanstvenih dokaza da je pasivno udisanje doista opasno u normalnim okolnostima.`[27] Seitz je bio središnja figura među poricateljima globalnog zatopljenja.[6][28] Bio je znanstvenik najvišeg ranga u grupi sumnjivaca koji su, počevši od ranih 1990-ih, odlučno osporavali sugestije da je globalno zatopljenje ozbiljna prijetnja.[29] Seitz je tvrdio da je znanost koja stoji iza globalnog zatopljenja neuvjerljiva i da `sigurno ne opravdava nametanje obveznih ograničenja emisija stakleničkih plinova`.[29] Godine 2001. Seitz i Jastrow postavili su pitanje je li globalno zatopljenje antropogeno.[30] Seitz je 1995. potpisao Deklaraciju iz Leipziga i, u otvorenom pismu pozivajući znanstvenike da potpišu peticiju o globalnom zatopljenju Oregonskog instituta za znanost i medicinu, pozvao je Sjedinjene Države da odbace Protokol iz Kyota.[6] Pismo je bilo popraćeno člankom od 12 stranica o klimatskim promjenama koji je slijedio stil i format gotovo identičan prilogu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), znanstvenom časopisu, [31] uključujući čak i datum publikacija (`26. listopada`) i broj sveska (`Vol. 13: 149–164 1999`), ali zapravo nije bila publikacija Nacionalne akademije znanosti (NAS). Kao odgovor, Nacionalna akademija znanosti Sjedinjenih Država poduzela je ono što je New York Times nazvao `izvanrednim korakom pobijanja stajališta jednog [od] svojih bivših predsjednika.` [6] [32] [33] NAS je također jasno dao do znanja da `Peticija ne odražava zaključke stručnih izvješća Akademije.` Seitz je opsežno surađivao s Fredom Singerom tijekom njegove konzultantske karijere za duhanske i naftne korporacije u pitanjima zdravlja i klimatskih promjena.