AT. ŠUP - REŠENIE INŽENERNBIH ZADAČ NA EVM IZDAVAČ. MIR MOSKVA STRANA. 235 MEKOG POVEZA STANJE. RIKNA GORE MALO POHABANA, DOLE 2 CM, KNJIGA SE PODELILA NA 3 DELA, UNUTRAŠNJOST OČUVANA, KNJIGA KAO NA SLICI, OCENA. 3... DOSTAVU PLAĆA KUPAC 315

H.D. IKRAMOV - ČISLENNOE REŠENIE MATRIČNBIH URAVNENII IZDAVAČ. NAUKA MOSKVA STRANA. 160 MEKOG POVEZA STANJE. RIKNA POHABANA GORE I DOLE PO 4 CM, KNJIGA SE PODELILA NA 3 DELA, UNUTRAŠNJOST OČUVANA, KNJIGA KAO NA SLICI, OCENA. 3... DOSTAVU PLAĆA KUPAC, 317

Tadija Pejović - Matematička analiza 1 Izdavač: Naučna knjiga, 1981, Beograd Štampa : Bakar, Bor Broj stranica: 285 mek povez ; ćirilica dimenzije: 16,8cm x 24cm x 1,5cm trinaesto izdanje težina 500 grama Stanje knjige: 4 napukao hrbat gore u dužini 2cm pa prelepljen selotejpom

Tadija Pejović - Matematička analiza 3 Izdavač: Građevinska knjiga, 1980, Beograd Štampa : Nikola Nikolić, Kragujevac Broj stranica: 283 meke korice, latinica dimenzije: 17cm x 24cm x 1,8cm 6 izdanje težina 440 grama Stanje knjige: 5- u knjizi nigde nije pisano (osim datuma na zadnjem listu gore uz rub)

Dragoslav S. Mitrinović Matematika u obliku metodičke zbirke zadataka sa rešenjima 3 deo Izdavač: Građevinska knjiga, 1976, Beograd Štampa : Štamparija Bor Broj stranica: 252 meke korice, latinica dimenzije: 17cm x 24cm x 1,6cm 2 izmenjeno izdanje težina 400 grama Stanje knjige: 5-- u knjizi nije pisano (osim datuma na zadnjem listu gore uz rub)

Dragoslav S. Mitrinović Matematika u obliku metodičke zbirke zadataka sa rešenjima 1 deo Izdavač: Građevinska knjiga, 1982, Beograd Štampa : Štamparija Bor Broj stranica: 341 meke korice, latinica dimenzije: 17cm x 24cm x 2cm 6 dopunjeno izdanje težina 590 grama Stanje knjige: 5-- u knjizi nigde nije pisano (osim datuma na zadnjem listu gore uz rub)

Dragoslav S. Mitrinović Matematika u obliku metodičke zbirke zadataka sa rešenjima 2 deo Izdavač: Građevinska knjiga, 1982, Beograd Štampa : Štamparija Bor Broj stranica: 342 meke korice, latinica dimenzije: 17cm x 24cm x 2,1cm 5 dopunjeno izdanje težina 520 grama Stanje knjige: 5-- u knjizi nigde nije pisano (osim datuma na zadnjem listu gore uz rub)

Zlatko P. Mamuzić Elementi teorije determinanata, teorije vektora i analitičke geometrije, za studente tehničkih fakulteta Izdavač: Građevinska kniga, 1962, Beograd Štampa : Radiša Timotić, Beograd Broj stranica: 340 meke korice, ćirilica, dimenzije: 17,4cm x 24,2cm x 2cm težina 530 grama Stanje knjige: 4- fali deo hrbata gore 2cm, takođe isrzani i izguljeni rubovi korica uz hrbat, požutela sa nekoliko žutih fleka, potpis na najavnom listu - inače čista bez pisanja ili podvlačenja

Stjepan Mintaković Zbirka zadataka iz algebre - I dio : sa uputima i rezultatima ; prema programu I razreda škola drugog stepena Izdavač: Zavod za izdavanje udžbenika, 1965, Sarajevo Štampa: Grafički zavod `Rade Bitanga`, Mostar 228 strana, meke korice, latinica, dim. ↕24cm x ↔16,5cm x 1cm 5 prerađeno izdanje težina knjige: 340 grama Stanje knjige: 4- potpis na najavnom listu i na zadnjoj korici, zacepljen hrbat gore 1cm, tragovi presavijanja i zaprljanosti vidljivi na koricama, u knjizi nigde nije pisano

Izdavač: Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd Odeljenje prirodno-matematičkih nauka, knjiga V Grupa autora. Urednik: Zlatibor Petrović Povez: broširan Broj strana: 180 Ilustrovano. Sadržaj priložen na slikama. Pečatirana, odlično očuvana. S A D R Ž A J: 1. Prilog poznavanju faune Anostraca (Crustacea) u Srbiji 2. Revizija taksonomskih karakteristika Conchostraca (Phyllopoda, Crustacea), I 3. Rezultati dosadašnjih istraživanja faune Conchostraca (Crustacea) Jugoslavije 4. Ispitivanje ektoparazitske protozoofaune ribnjačkog šarana (Cyprinus carpio L.) ribnjaka Uzdin 5. Bodorka (Rutilus rutilus L.) novi domaćin za parazitsku larvu Raphidascaris acus juv. 6. Prilog poznavanju faune parazitskih muva tahina (Diptera, Tachinidae) Kopaonika 7. Prilog poznavanju viših dvokrilaca (Diptera: Calliphoridae, Sarcophagidae, Rhinophoridae) Kopaonika 8. Prilog poznavanju faune parazitskih muva tahina (Diptera, Tachinidae) Fruške Gore 9. Prilog poznavanju faune Tachinidae (Diptera) Velikog Jastrepca 10. Fauna Chironomidae Velike Morave 11. Fauna Collembola podunavskih peskova Srbije 12. Prilozi za faunu slepih miševa (Chiroptera, Mammalia) jugoistočne Srbije 13. Belorubi slepi mišić - Pipistrellus kuhlli Kuhl, 1817 (Chiroptera, Vespertilionidae) - nova vrsta u fauni sisara Srbije (K-143)

"Kosmos" nije samo knjiga, već i fascinantno putovanje koje nas vodi kroz dubine svemira i ljudskog znanja. Karl Segan, jedan od najcenjenijih naučnika i popularizatora nauke, nas vodi na istraživanje koje prevazilazi granice našeg svakodnevnog iskustva. U ovoj knjizi, Segan razotkriva raskoš kosmičkog pejzaža i postavlja pitanja koja su odjekivala kroz vekove: Odakle dolazimo? Kuda idemo? Kako se uklapamo u beskrajni tok vremena i prostora? Kroz Seganovu jedinstvenu sposobnost da složene naučne koncepte prenese na razumljiv i inspirativan način, "Kosmos" nas vodi kroz istoriju čovekove potrage za razumevanjem sveta oko nas. Od drevnih mitova i kosmoloških pitanja do modernih naučnih saznanja, Segan nas vodi kroz epohe i ideje koje su oblikovale naš pogled na svemir. Ova knjiga nam otkriva da nauka nije samo hladan skup činjenica, već i duboka i uzbudljiva avantura spoznaje. Svojim bogatstvom reči i slikama, Segan nam pokazuje kako je nauka otvorila vrata nepreglednim prostranstvima kosmosa, približavajući nam zvezde, planete i tajne svemira na način koji je ranije bio nezamisliv. "Kosmos" nas podseća da smo mi deo toga, da smo povezani sa zvezdama, da smo usidreni u svemiru, i da je nauka ono što nam omogućava da razumemo taj odnos. Sagan nas poziva da istražimo kosmičku perspektivu, da se suočimo sa čudima i pitanjima koja nas okružuju, da budemo radoznali i zahvalni na darovima koje nam pruža nauka. Ova knjiga nas inspiriše da istražujemo dalje, da postavljamo pitanja, da tragamo za istinom, i da se divimo čudesima svemira. "Kosmos" je ne samo knjiga, već i vodič koji nas podseća da je svemir naš dom, a nauka način da ga bolje razumemo. Povez knjige : mek Strana : 335 Format : 145 x 205 mm Pismo : latinica

-Izdavač: `Vulkan` -Povez: Mek -Pismo: Latinica -Broj strana: 335 -Stanje: odlično očuvano `Kosmos` nije samo knjiga, već i fascinantno putovanje koje nas vodi kroz dubine svemira i ljudskog znanja. Karl Segan, jedan od najcenjenijih naučnika i popularizatora nauke, nas vodi na istraživanje koje prevazilazi granice našeg svakodnevnog iskustva. U ovoj knjizi, Segan razotkriva raskoš kosmičkog pejzaža i postavlja pitanja koja su odjekivala kroz vekove: Odakle dolazimo? Kuda idemo? Kako se uklapamo u beskrajni tok vremena i prostora? Kroz Seganovu jedinstvenu sposobnost da složene naučne koncepte prenese na razumljiv i inspirativan način, `Kosmos` nas vodi kroz istoriju čovekove potrage za razumevanjem sveta oko nas. Od drevnih mitova i kosmoloških pitanja do modernih naučnih saznanja, Segan nas vodi kroz epohe i ideje koje su oblikovale naš pogled na svemir. Ova knjiga nam otkriva da nauka nije samo hladan skup činjenica, već i duboka i uzbudljiva avantura spoznaje. Svojim bogatstvom reči i slikama, Segan nam pokazuje kako je nauka otvorila vrata nepreglednim prostranstvima kosmosa, približavajući nam zvezde, planete i tajne svemira na način koji je ranije bio nezamisliv. `Kosmos` nas podseća da smo mi deo toga, da smo povezani sa zvezdama, da smo usidreni u svemiru, i da je nauka ono što nam omogućava da razumemo taj odnos. Sagan nas poziva da istražimo kosmičku perspektivu, da se suočimo sa čudima i pitanjima koja nas okružuju, da budemo radoznali i zahvalni na darovima koje nam pruža nauka. Ova knjiga nas inspiriše da istražujemo dalje, da postavljamo pitanja, da tragamo za istinom, i da se divimo čudesima svemira. `Kosmos` je ne samo knjiga, već i vodič koji nas podseća da je svemir naš dom, a nauka način da ga bolje razumemo.

Knjiga je dobro očuvana.Ima posvetu.Ima fleku naprvih nekoliko strana pri dnu i malo odozdo(kao na slikama). ,,Kako će nauka uticati na ljudsku sudbinu i naš svakodnevni život u 2100. godini Fizika budućnosti je razgaljujuća, čudesna vožnja kroz čitav vek naučne revolucije od koje će vam zastati dah. Na osnovu razgovora sa više od tri stotine vrhunskih svetskih naučnika koji već otkrivaju budućnost u svojim laboratorijama, dr Mičio Kaku na lucidan i zanimljiv način predstavlja revolucionarni razvoj medicine, kompjutera, kvantne fizike i putovanja u svemir koji će zauvek izmeniti naš život i budućnost same civilizacije. Njegova neverovatna otkrića obuhvataju sledeće: – internet u kontaktnom sočivu koji će prepoznavati ljudima lice, prikazivati njihove biografije i čak prevoditi njihove reči u vidu titlova; – kontrolisaćemo kompjutere i kućne uređaje preko sićušnih senzora koji reaguju na naše misli; – senzori u odeći, kupatilu i kućnim uređajima pratiće naše zdravstveno stanje, a nanoboti će nam skenirati DNK i ćelije u potrazi za znacima opasnosti, što će omogućiti drastičan produžetak životnog veka; – radikalno novi svemirski brodovi koji koriste laserski pogon moći će da zamene današnje skupe hemijske rakete. Imaćemo priliku da se popnemo liftom stotinama kilometara u svemir jednostavnim pritiskom na dugme za „gore“.``

U dobrom stanju Rad JAZU U ovoj knjizi Rada objavili su radove ovi autori: I. Albu, B. Banović, B. Borac, U. Bego, N, Carević, K, Cermak, R. Gcorgia, T. Giurgiu. J. Hančcvić, M. Hudec, P. Keros, S, Kovačić, J. Krmpotić-Nemanić, B. Kummer, A. M. Lutfi, V, Mandič, S. Manev, O. Muftić, V. Nikolić, M. Pećina, V. Pop, F. W. Ral like, V. Rudei, I. Ruszkoicski, M. Sakka, Lj. Serafimov, E. Stoica, N. Sipui, J. Vincze, J. Zergollern, M. SADRŽAJ Govor predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti akademika Grge Novaka ... 3 The Speech of Academician Grga Novak President of ithe Yugoslav Academy of Sciences and Arts ....4 BENNO KUMMER Bone Remodeling as a Function of Mechanical Stress .... 5 Pregradnja kosti kaio funkcija mehaničkih naprezanja ... 18 Knocbenumbau ads Funktion der mechanischen Beanspruchung .... 19 L ALBU, R. GEORGIA, E. STOICA, J. VINCZE, T. GIURGIU, V. POP On t`he Gorrelation between the Havers Ghannels Diiaimeter of the Long Human Bones in the Shaft Campactia and the bone Architecture .... 21 O korelaciji između promjera haverzovi`h kanala dijafize dugih kostiju i koštane arhitekture ....35 JELENA KRMPOTIĆ-NEMANIĆ Current Approach to the Investigaition on Mechanical Faotors in the Con- figuration of the Base of the Skull 37 Suvremeni pristup istraživanju mehaničkih faktora u formiranju baze lubanje 41 MICHELE SAKKA Influence des Facteurs Meeaniques sur l’Adaptation Fonotionnelle de l’Ecaille Occipitale (Squama occipitalis) ohez l’Homme et les Antbro- poides .... 43 Utjecaj mehaničkih čimbenika na funkcionalnu adaptaciju ljuske zatiljne kosti u čovjeka i antropoidnih majmuna 48 SRBOLJUB ŽIVANOVIĆ A Note on Artificial Cranial Deformation in Rikuyu (East African Bantu) Women .... 49 Opaska o umjetnim deformitetima lubanje u Kikuyu (istočnoafričkih Bantu) žena .... 54 r KRSO&, J. KRMFOTIĆ-NEMANIĆ, V. MANDIĆ, V. RUBEŽ, B. BARAC Certain Morpbcdogkal Changes in the Spine Duc to Biomechanical Factors Neke morfoloSlic promjene kralježnice uvjetovane biomehaničkim čini-ocem* ..........59 J. ZERGOLLERN, O. Mi’mć, P. KEROS Change of Farm in Scolrotk Spine Due to Increased Stiffness Falio wing Some Fuuting Operations . 1i|| Promjerea oblika skoKotiČne kralježnice uslijed povećanja krutosti pri nekim fiksacionim operacijama ....68 F. W. RATHKE Zur Tedutik der aktiv-passiven Korrektur von juvenilen Kyphosen (M. Schcuermann) ............ 69 Tehnika aktivne i pasivne korekture juvenilnih kifoza (M. Schcurmann) . 78 A. M. Ltrm The Mechanics of Longitudinal Growth of Long Boneš .... . .. 79 Mehanizam uzdužnog rasta dugih kostiju ... . 89 UROŠ BEGO. Ivo RUSZKOWSKI, MLADEN ZOBUNDŽIJA, KRUNOSLAV ČERMAK Ezperimental Investigation of the Fuoctional Reaction of Terminal Femoral Parts In Dogs ... ... 91 Eksperimentalna istraživanja funkcionalne neaktivnosti okrajaka bedrene kosti u psa ....98 MLADEN ZOBUNDŽIJA. UROŠ BEGO, KRUNOSLAV ČERMAK The Effect of the Myotomy of the Pelvico-Femoral Muscles on the Prozirnal Part of Femur in Chickens . . . . . . . 99 Utjecaj miotomije zdjelićno-bedrenih mišića na proksimalni okrajak bedrene kosti pilića ....104 Ivo RUSZKOVTSKI, OSMAK MUFTIĆ, MARKO PEĆINA Analysis of Position of the Femoral Head Centre in Relation to Epiphy- seal Cartilage in Different Periode of Growth 105 Analiza odnosa položaja središta glave bedrene kosti prema epifiznoj hrskavici u raznim razdobljima rasta 112 VELJKO MA.VDIĆ, ŠAŠA MANEV, NIKOLA SIPUŠ Changes in the BeJow Staup Growth Knee in Children 113 Promjene rasta amputacionog bataljka potkoljenice u djece uzrokovane mehaničkim čimbenicima 122 V. NIKOLIĆ, B. BANOVIĆ, J. HANĆEVIĆ, O. MUFTIĆ Spectral Vibration Analysis of Certain Structurcs of the Proximal Por- tion of the Tbigh Bone 123 Spektralna analiza vibracija nekih struktura proksimalnog dijela bedrene kosti . . ... . . 136 Ivo RUSZKOWSKI, OSMAN MUFTIĆ, STANKA KOVAČIĆ On Torsional Stififncss of the Femoral Neck 137 O ■torzionoj krutosti vrata femura 143 JANKO HANČEVIĆ, MLADEN HUDEC, VASILIJE NIKOLIĆ Ccntain Obscrvations on the Manner and Dynamics of Loco Typico Ra- dius F-raoturcs 145 Neka zapažanja 0 načinu i dinamici prijeloma palčane kosti u području tipične zone 152 NIKO CAREVIĆ Our Clindcal Expcriences About Functional Adaptation in the Cases of Femoral Neck Fractures 153 Naša klinička iskustva 0 funkcionalnoj adaptaciji prijeloma vrata bedrene kosti ... 166 OSMAN MUFTIĆ, IVO RUSZKOWSKI, STANKA KOVAĆIĆ Non-Isotropic Charactcristics of Bones in the Anaiysis of Etiopathogene- s)is of Bone Apposition of the Femoral Neck in Coxarthrosis 167 Neizotnopna svojstva koštanog materijala u analizi patogeneze koštane apozicije na vratu femura kod koksartroze ...177 Lj. SERAFIMOV Eccentricity in CDH and Its Relation to the Antero-Lateral Deformity of the Upper Part of the Fcmur ...179 Ekscentricitct kod kongenijalne displazijc kuka i njegov utjecaj na an- tcro-lateralnu deformaciju proksimalnog dijela femura ...187 Lj. SERAFIMOV Biomechanical Effects of Innominate Osteotomy in the Growth of the U-pper Part of the Femur 189 Biomehanički utjecaji osteotomije inom inate na rast proksimalnog dijela femura 198

Kao nova knjiga. Kit Devlin - Nedovrsena igra Prica o radjanju verovatnoce Paskal, Ferma i pismo iz sedamnaestog veka koje je promenilo svet Centar za promociju nauke, Matematicki institut SANU, Beograd,2015. Mek povez, 170 strana. Dva velika francuska matematičara koji se nikada nisu sreli i njihova kratka, tek delimično sačuvana korespondencija koja je zauvek promenila svet! Matematika 17. veka koja uveliko oblikuje doba u kome živimo, ali i vreme koje je pred nama. Knjiga o verovatnoći – naizgled toliko složenoj i nepredvidivoj, a suštinski racionalnoj i matematički sasvim jasnoj. „Verovatnoća je takva. Svakodnevni problemi, svima jasni i zanimljivi, često u praksi veoma važni, ali začinjeni neizvesnošću koja zna da zavrti mozak i najgenijalnijim matematičarima. Jedan od njih, Devlin, stavlja čuveno pismo na početak puta koji vodi do Hajzenbergovog principa neodređenosti u kvantnoj mehanici i do čuvene Blek-Šouls jednačine kojom se određuju cene opcija na berzi. Popularnim jezikom Devlin nas, poput majstora krimi romana, vodi ovim putem. Knjiga neće ostaviti ravnodušnim ni profesionalne matematičare ni potpune matematičke laike. Možete je videti kao istorijski pregled nastanka jedne od najvažnijih naučnih teorija današnjice, ili kao popularni priručnik tipa „Verovatnoća za svakoga“. Zbog svoje velike primenjivosti, kako u svakodnevnom životu, tako i u svim naukama, verovatnoća je danas deo nastave matematike u najnižim razredima u većini država u svetu. Ali nije samo velika primena razlog učenja verovatnoće. Razvoj koncepta neizvesnosti i matematičkog pristupa procene šansi i rizika je prepoznat kao veoma važan za razvoj mišljenja. Prevod Devlinove knjige je ugledao svetlost dana baš u momentu kada ova matematička teorija i kod nas ulazi u škole na velika vrata. U tom smislu, ova knjiga može biti veoma korisna učiteljima i nastavnicima matematike, kako zbog lične motivacije, tako i kao pomoć da zajedno sa svojim đacima uplove u svet neizvesnosti, svet rizika i šansi, mogućeg i nemogućeg. ” (Izvod iz recenzije dr Ivana Anića) Kit Devlin je briljantni britanski matematičar, profesor Univerziteta Stenford i pisac brojnih naučnih i naučnopopularnih knjiga studija i članaka. Od 1987. trajno je nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama gde na Nacionalnom radiju vodi subotnju emisiju posvećenu, pre svega, matematičkim temama. Zahvaljujući ovom angažmanu, u američkoj javnosti je postao poznat kao The Math Guy.

Kit Devlin - Nedovrsena igra Prica o radjanju verovatnoce Paskal, Ferma i pismo iz sedamnaestog veka koje je promenilo svet Centar za promociju nauke, Matematicki institut SANU, Beograd,2015. Mek povez, 170 strana, nedostaje beli predlist, na kome je verovatno bila posveta. Dva velika francuska matematičara koji se nikada nisu sreli i njihova kratka, tek delimično sačuvana korespondencija koja je zauvek promenila svet! Matematika 17. veka koja uveliko oblikuje doba u kome živimo, ali i vreme koje je pred nama. Knjiga o verovatnoći – naizgled toliko složenoj i nepredvidivoj, a suštinski racionalnoj i matematički sasvim jasnoj. „Verovatnoća je takva. Svakodnevni problemi, svima jasni i zanimljivi, često u praksi veoma važni, ali začinjeni neizvesnošću koja zna da zavrti mozak i najgenijalnijim matematičarima. Jedan od njih, Devlin, stavlja čuveno pismo na početak puta koji vodi do Hajzenbergovog principa neodređenosti u kvantnoj mehanici i do čuvene Blek-Šouls jednačine kojom se određuju cene opcija na berzi. Popularnim jezikom Devlin nas, poput majstora krimi romana, vodi ovim putem. Knjiga neće ostaviti ravnodušnim ni profesionalne matematičare ni potpune matematičke laike. Možete je videti kao istorijski pregled nastanka jedne od najvažnijih naučnih teorija današnjice, ili kao popularni priručnik tipa „Verovatnoća za svakoga“. Zbog svoje velike primenjivosti, kako u svakodnevnom životu, tako i u svim naukama, verovatnoća je danas deo nastave matematike u najnižim razredima u većini država u svetu. Ali nije samo velika primena razlog učenja verovatnoće. Razvoj koncepta neizvesnosti i matematičkog pristupa procene šansi i rizika je prepoznat kao veoma važan za razvoj mišljenja. Prevod Devlinove knjige je ugledao svetlost dana baš u momentu kada ova matematička teorija i kod nas ulazi u škole na velika vrata. U tom smislu, ova knjiga može biti veoma korisna učiteljima i nastavnicima matematike, kako zbog lične motivacije, tako i kao pomoć da zajedno sa svojim đacima uplove u svet neizvesnosti, svet rizika i šansi, mogućeg i nemogućeg. ” (Izvod iz recenzije dr Ivana Anića) Kit Devlin je briljantni britanski matematičar, profesor Univerziteta Stenford i pisac brojnih naučnih i naučnopopularnih knjiga studija i članaka. Od 1987. trajno je nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama gde na Nacionalnom radiju vodi subotnju emisiju posvećenu, pre svega, matematičkim temama. Zahvaljujući ovom angažmanu, u američkoj javnosti je postao poznat kao The Math Guy.

Besede o geometriji Lobačevskog - V. D. Čistjakov Prvi koji je pokazao (ali još nije dokazao) nedokazivost petog postulata, bio je veliki proučavalac geometrije N. I. Lobačevski. On je rasuđivao otprilike ovako: ako se peti postulat ne može dokazati (izvesti iz ostalih aksioma euklidske geometrije), onda, negirajući ga, uz pomoć ostalih aksioma Euklidovih `Elemenata` izrečenih jasno ili nejasno, nikada nećemo doći do protivrečnosti. Na taj način, na osnovi upravo navedene aksiomatike moguća je druga geometrija, geometrija u neeuklidskom smislu... Ako neeklidsku geometriju predstavimo u obliku velikog drveta, onda koren tog drveta predstavljaju istraživanja Gausa, grane istraživanja Boljaja, a drvo u celini istraživanja Lobačevskog... Još je Lobačevski utvrdio da njegova neeuklidska geoometrija ima neposrednu primenu kod izučavanja kosmičkih prostranstava. U okvirima običnih zemaljskih dimenzija kod svih proračunavanja ljudi koriste euklidsku geometriju kao geometriju koja je najjednostavnija i najrealnije odražava stvarnost. Stvar se iz korena menja ako se od zemaljskih prelazi na prevelike dimenzije makrosveta ili preterano male dimenzije mikrosveta... Za njihovo izučavanje potrebne su neeuklidsko geometrije. Jedna od njih je geometrija Lobačevskog... Sadržaj: Dramatičan prevrat u istoriji nauke (prof. dr Zoran Lučić) Predgovor autora Beseda prva Autori prvih teorema Beseda druga U geometriji nema carskih puteva Beseda treća I na Suncu postoje mrlje Beseda četvrta Euklid, očišćen od svih mrlja Beseda peta Kako su ljudi pokušavali da dokažu nedokazivo (iz istorije petog postulata). Beseda šesta Naučnici koji su odškrinuli vrata u novi svet (Sakeri, Lamberš, Švajkart, Taurinus) Beseda sedma Nosioci ideje neeuklidske geometrije (Lobačevski, Gaus, Boljaj) Beseda osma Šša nas očekuje u ravni Lobačevskog Beseda deveta U prostoru Lobačevskog Beseda deseta Da li je realna geometrija Lobačevskog? Beseda jedanaesta Da li je moguća geometrija bez paralelnih linija Prilog - Sistem aksioma euklidske geometrije (po akad. A. D. Aleksandrovu) Preporučena literatura. Nekoliko važnih datuma iz života N.I. Lobačevskog (R.Ivanković) Indeks imena Izdavač: Klub NT, Beograd Godina: 1996 Broj strana: 154 Meki povez Biblioteka: Popularna nauka Ocena: 5-. Vidi slike. Skladište: 4780/1 Težina: 260 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija

Besede o geometriji Lobačevskog - V. D. Čistjakov Prvi koji je pokazao (ali još nije dokazao) nedokazivost petog postulata, bio je veliki proučavalac geometrije N. I. Lobačevski. On je rasuđivao otprilike ovako: ako se peti postulat ne može dokazati (izvesti iz ostalih aksioma euklidske geometrije), onda, negirajući ga, uz pomoć ostalih aksioma Euklidovih `Elemenata` izrečenih jasno ili nejasno, nikada nećemo doći do protivrečnosti. Na taj način, na osnovi upravo navedene aksiomatike moguća je druga geometrija, geometrija u neeuklidskom smislu... Ako neeklidsku geometriju predstavimo u obliku velikog drveta, onda koren tog drveta predstavljaju istraživanja Gausa, grane istraživanja Boljaja, a drvo u celini istraživanja Lobačevskog... Još je Lobačevski utvrdio da njegova neeuklidska geoometrija ima neposrednu primenu kod izučavanja kosmičkih prostranstava. U okvirima običnih zemaljskih dimenzija kod svih proračunavanja ljudi koriste euklidsku geometriju kao geometriju koja je najjednostavnija i najrealnije odražava stvarnost. Stvar se iz korena menja ako se od zemaljskih prelazi na prevelike dimenzije makrosveta ili preterano male dimenzije mikrosveta... Za njihovo izučavanje potrebne su neeuklidsko geometrije. Jedna od njih je geometrija Lobačevskog... Sadržaj: Dramatičan prevrat u istoriji nauke (prof. dr Zoran Lučić) Predgovor autora Beseda prva Autori prvih teorema Beseda druga U geometriji nema carskih puteva Beseda treća I na Suncu postoje mrlje Beseda četvrta Euklid, očišćen od svih mrlja Beseda peta Kako su ljudi pokušavali da dokažu nedokazivo (iz istorije petog postulata). Beseda šesta Naučnici koji su odškrinuli vrata u novi svet (Sakeri, Lamberš, Švajkart, Taurinus) Beseda sedma Nosioci ideje neeuklidske geometrije (Lobačevski, Gaus, Boljaj) Beseda osma Šša nas očekuje u ravni Lobačevskog Beseda deveta U prostoru Lobačevskog Beseda deseta Da li je realna geometrija Lobačevskog? Beseda jedanaesta Da li je moguća geometrija bez paralelnih linija Prilog - Sistem aksioma euklidske geometrije (po akad. A. D. Aleksandrovu) Preporučena literatura. Nekoliko važnih datuma iz života N.I. Lobačevskog (R.Ivanković) Indeks imena Izdavač: Klub NT, Beograd Godina: 1996 Broj strana: 154 Meki povez Biblioteka: Popularna nauka Ocena: 5-. Vidi slike. Skladište: 4780/1 Težina: 260 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija

Besede o geometriji Lobačevskog - V. D. Čistjakov Prvi koji je pokazao (ali još nije dokazao) nedokazivost petog postulata, bio je veliki proučavalac geometrije N. I. Lobačevski. On je rasuđivao otprilike ovako: ako se peti postulat ne može dokazati (izvesti iz ostalih aksioma euklidske geometrije), onda, negirajući ga, uz pomoć ostalih aksioma Euklidovih `Elemenata` izrečenih jasno ili nejasno, nikada nećemo doći do protivrečnosti. Na taj način, na osnovi upravo navedene aksiomatike moguća je druga geometrija, geometrija u neeuklidskom smislu... Ako neeklidsku geometriju predstavimo u obliku velikog drveta, onda koren tog drveta predstavljaju istraživanja Gausa, grane istraživanja Boljaja, a drvo u celini istraživanja Lobačevskog... Još je Lobačevski utvrdio da njegova neeuklidska geoometrija ima neposrednu primenu kod izučavanja kosmičkih prostranstava. U okvirima običnih zemaljskih dimenzija kod svih proračunavanja ljudi koriste euklidsku geometriju kao geometriju koja je najjednostavnija i najrealnije odražava stvarnost. Stvar se iz korena menja ako se od zemaljskih prelazi na prevelike dimenzije makrosveta ili preterano male dimenzije mikrosveta... Za njihovo izučavanje potrebne su neeuklidsko geometrije. Jedna od njih je geometrija Lobačevskog... Sadržaj: Dramatičan prevrat u istoriji nauke (prof. dr Zoran Lučić) Predgovor autora Beseda prva Autori prvih teorema Beseda druga U geometriji nema carskih puteva Beseda treća I na Suncu postoje mrlje Beseda četvrta Euklid, očišćen od svih mrlja Beseda peta Kako su ljudi pokušavali da dokažu nedokazivo (iz istorije petog postulata). Beseda šesta Naučnici koji su odškrinuli vrata u novi svet (Sakeri, Lamberš, Švajkart, Taurinus) Beseda sedma Nosioci ideje neeuklidske geometrije (Lobačevski, Gaus, Boljaj) Beseda osma Šša nas očekuje u ravni Lobačevskog Beseda deveta U prostoru Lobačevskog Beseda deseta Da li je realna geometrija Lobačevskog? Beseda jedanaesta Da li je moguća geometrija bez paralelnih linija Prilog - Sistem aksioma euklidske geometrije (po akad. A. D. Aleksandrovu) Preporučena literatura. Nekoliko važnih datuma iz života N.I. Lobačevskog (R.Ivanković) Indeks imena Izdavač: Klub NT, Beograd Godina: 1996 Broj strana: 154 Meki povez Biblioteka: Popularna nauka Ocena: 5-. Vidi slike. Skladište: 4780/1 Težina: 260 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! I izdanje ! Među mineralima i stijenama - Fran Tućan Izdavač: Luča, Beograd Godina: 1934 Broj strana: 295 Meki povez Biblioteka: zadruge profesorskog društva Fran Tućan (Divuša, 26. rujna 1878. – Zagreb, 22. srpnja 1954.), hrvatski mineralog i petrograf. Osnovnu školu završio je u Divuši. Srednju školu i studij prirodnih znanosti na Filozofskom fakultetu završio je u Zagrebu. Doktorirao je 1905. godine pod vodstvom profesora Mije Kišpatića, svog znanstvenog uzora, disertacijom Pegmatiti u kristaličinom kamenju Moslavačke gore.[1] Iste godine postaje kustos Mineraloško-petrografskog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu. Po odlasku profesora Kišpatića u mirovinu 1918. godine, postaje profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje predmete iz petrografije i petrologije. Sljedeće godine dobiva zvanje redovitog profesora te povjerenika za prosvjetu i vjeru u Hrvatskoj. Godine 1930. izabran je za stalnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Rad prof. Tućana prekinut je za vrijeme Drugog svjetskog rata, od 1942. do 1945. godine, kada biva umirovljen i zatočen u logoru. Po završetku rata vraća se na sveučilište i postaje prvim dekanom novoosnovanog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.[1] Znanstveni rad i doprinos Veliki dio svoje karijere posvetio je proučavanju boksita, vapnenca i zemlje crvenice. Na temelju svojih istraživanja crvenice Tućan je iznio teoriju o podrijetlu crvenice. Prema toj teoriji crvenica je netopivi ostatak karbonatnih stijena, a boksit je fosilna crvenica. Istraživao je i vapnence i dolomite Hrvatske. Svoja istraživanja objavio je u knjizi Die Kalk-steino und Dolomite des Kroat. Karstgebietes objavljenoj 1911. godine. Zbog doprinosa prof. Tućana geologiji prof. Karšulin je prema njemu nazvao mineral tućanit. Od 1987. godine Republički komitet za znanost Hrvatske dodjeljuje nagradu Fran Tućan za popularizaciju znanosti. Od 1915. do 1919. godine i od 1945. pa do smrti 1954. godine uređuje časopis Priroda.[2] Autor je i pjesme Na Uni objavljenoj u časopisu Pobratim 1898. godine, te zbirke novela Sa sela, koju je izdao pod pseudonimom F. Borivoj.

U VRLO DOBROM STANJU.POSEBNO UNUTRAŠNJOST Ptice Srbije : sa kartama distribucija = Birds of Serbia : with distribution maps / Javor Rašajski ; ilustracije = drawings Javor Rašajski ; [prevod na engleski jezik Angelina Čanković-Popović, Zoran Paunović, prevod na nemački jezik Zoran Velikić] Novi Sad : Prometej, 1997 (Užice : Rujno) 273 str. : ilustr. ; 35 cm Predgovor / Gaj Bazard ; Foreword / Gui Buzzard: str. 6-10 Registar srpskih imena ptica: str. 249-251 ; Registar - index latinskih imena ptica: str. 252-255 Bibliografija: str. 256-257 Summary: str. 258 ; Zusammenfassung: str. 259. knjige knjiga o pticama ptice sve ptice srbije ... All the birds of Serbia includes Gui Buzzard`s foreword in English as well as the names of every bird species in the English, German and Latin language. Knjiga koju držite u rukama jedinstvena je i dragocena za svakoga ko voli čudesni svet prirode. Ovaj sveobuhvatni vodič predstavlja kompletnu sliku o divnom svetu ptica Srbije. U njemu je preko 1200 crteža u boji, rezultat višedecenijskog rada akademskog slikara i vrhunskog poznavaoca ptica Javora Rašajskog. Date su i precizne UTM karte za svaku vrstu tako da lako možete videti njihovu rasprostranjenost, doba godine kada su prisutne, kao i njihovu učestalost. Posebni simboli označavaju da li je prikazana ptica stanarica, selica, zimski gost. Priručnik se lako pretražuje i može poslužiti kao ključ za prepoznavanje vrsta. Koncipiran je tako da ga mogu koristiti svi – od školaraca do profesionalaca. „Knjiga Javora Rašajskog zaslužuje aplauz kao izvanredno delo.“ Gaj Bazard Javor Rašajski - slikar rođen u Vršcu 1946. godine. Akademiju za likovne umetnosti završava u Beogradu 1975. godine u klasi profesora Zorana Petrovića. Crtanje uči kod profesora Aleksandra Lukovića, a crtež specijalizira na postiplomskim studijama kod prof. Z. Petrovića. Aktivno izlaže od 1982. godine. Uradio je ili ilustrovao preko osamdeset knjiga, od kojih su šest autorskih iz oblasti orintologije. Iz iste oblasti ima preko dvadeset naučnih radova. Radeći na knjigama, nagrađen je dva puta prvom nagradom na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu 2002. i 2004. godine, a 2007. dobija visoku nagradu rumunske Akademije nauka i umetnosti za autorsku knjigu PTICE BANATA. 2012. godine izdao je knjigu pod nazivom ’’Ptice Svete Gore’’ u izdanju Matice srpske. Grad Vršac dodeljuje mu Oktobarsku nagradu 1988. i 2004. godine. Član je Matice srpske i ULUS-a. Kolektivno je izlagao na svojim izložbama ULUS-a kao i na brojnim samostalnim izložbama.

Odlično kao na slikama Retko u ponudi Prvo izdanje!!! Luka Marić – Minerali, stene i rudna ležišta u našoj zemlji od prehistorije do danas Luka Marić (Papići, 24. veljače 1899. - Tisno, 17. lipnja 1979.) bio je hrvatski mineralog i petrolog Osnovnu školu završio je u Meminskoj, nižu gimnaziju u Petrinji, a višu u Karlovcu 1918. Pohađao Filozofski fakultet u Zagrebu, grupu prirodopis i kemija, te diplomirao i položio profesorski ispit 1922. godine. Zatim predaje u gimnazijama u Srbobranu i Ogulinu do 1924. godine. Zahvaljujući svojim sposobnostima dobiva dvogodišnju stipendiju za specijalizaciju u Francuskoj, u Parizu i Nancyu. Za vrijeme svog boravka u Francuskoj uči od svjetski poznatih mineraloga i geokemičara Lacroixa i Vernadskog. Od 1925. do 1931. godine radi kao kustos Mineraloško-petrografskog muzeja u Zagrebu[2]. Doktorirao je 1928. godine na Sveučilištu u Beogradu. Od 1931. godine pa sve do umirovljenja 1969. godine radi kao docent, izvanredni te na kraju i redovni profesor mineralogije, petrologije i nauka o rudnim ležištima na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Osim ovih predavao je i niz predmeta iz područja geoznanosti na odjelima nekadašnjeg Tehnološkog fakulteta, arhitektonskom, građevinskom, geodetskom i kemijskom, koji su kasnije postali samostalni fakulteti. Usporedno svemu navedenome bio je i predstojnik Zavoda za mineralogiju, petrologiju te ekonomsku geologiju 41 godinu. U vrijeme Drugog svjetskog rata bježi od ustaškog režima u Ljubljanu gdje radi kao honorarni nastavnik od 1941. do 1945. godine. Tijekom svoje duge i bogate znanstvene i stručne karijere putuje diljem Europe, te jednim dijelom Azije i Afrike [3]. Znansveni rad i doprinos Svoje prvo djelo pod nazivom objavio je 1928. godine. Ovim radom započeo je razvoj petrologije na području bivše Jugoslavije. Prvi je na ovim prostorima upotrijebio kemijski sastav stijene kako bi izradio varijacijske dijagrame pomoću kojih bi opisao genezu stijena. Veliki dio njegove karijere se odnosio na magmatske stijene [3] . Među bitnijima se svakako ističu petrografska istraživanja magmatskih stijena u Staroj Raški te ofiolitna zona iz doline rijeke Lim gdje je prvi iskoristio kvantitativnu kemijsku analizu i detaljno mikroskopsko istraživanje bazičnih i ultrabazičnih stijena. Treba spomenuti Marićev rad i istraživanje provedeno na efuzivnim magmatskim stijenama između Kratova i Zletova u istočnoj Makedoniji. Uz otkriće rudnih ležišta, Marić je odredio i da se vulkanska aktivnost na području odvijala u tri faze. Ustvrdio je genezu stijena te izradio prvu petrografsku kartu područja. Krajem 40-ih godina prošlog stoljeća istražuje efuzivne magmatske stijene na području grada Bor, poznatog po rudncima bakra. Rezultate svog istraživanja objavljuje u knjizi pod nazivom Magmatiti u užem području rudnika Bor u istočnoj Srbiji. Ovo djelo postalo je temelj za sva daljnja petrografska istraživanja na tom području. Bavio se istraživanjem bazičnih stijena pronađenih u Dinaridima i Tauridima, granitima iz Priplepa i Zagreba, porfirita iz Vratnika. Sintezu svog rada Marić je objavio u časopisu Neues Jahrbuch für Mineralogie pod nazivom Magmatismus und Alkalimetasomatose im jugoslawischen Raum. Brojčano manji, no neupitno jednako bitni su Marićevi radovi vezani za metamorfne stijene. Jedan od njih je dokumentarni rad o metamorfnim stijenama Selečke Planine, temelj za daljnje istraživanje kristalinskih škriljavaca na području. Proučavao je i metamorfite Medvednice. Bavio se i proučavanjem sedimentnih stijena. Profesor Luka Marić je zaslužan za mnoga otkrića iz područja geologije na teritoriju bivše Jugoslavije. Svojim radom pružio je temelj za brojna daljnja istraživanja vezana za mineralogiju, petrologiju, petrografiju, geokemiju i sl. Dobitnik je niza nagrada, spomenica, zahvalnica i diploma. Svakako jedna od najbitnijih nagrada dodijeljenih prof. Mariću je Ruđer Bošković za znanstveni rad 1965. godine. Dobitnik je i nagrade AVNOJ-a 1971. godine. Odlikovan je ordenom rada sa zlatnom zvijezdom 1949. godine, a 1965. godine ordenom rada s crvenom zastavom i ordenom Republike sa srebmim vijencem. Mineral marićit nazvan je po prof. Mariću kako bi se odala počast njemu i njegovim doprinosima geologiji. 1974. godine. Djela Knjige i udžbenici Masiv gabra kod Jablanice (1928.) Koliko je stara naša Zemlja (1931.) Izvori u srednjem dijelu Medvednice: prilog hidrogeologiji Zagrebačke gore (1935.) Sistematska petrografija : za studente prirodnih i tehničkih nauka inženjere i praktične geologe : s 81 slikom u tekstu i kartom rudišta i kamenoloma Jugoslavije u prilogu (1945.) Sistematska petrografija: s 80 slika u tekstu (1951.) Magmatiti u užem području rudnika Bor u istočnoj Srbiji (1957.) Minerali, stijene i rudna ležišta u našoj zemlji od prethistorije do danas (1974.) Važniji znanstveni članci Magmatismus und Alkali-metasomatose im jugoslawischen Raum u časopisu Neues Jahrbuch für Mineralogie. Gabro kod Jablanice n/N u svjetlosti novih istraživanja u časopisu Geološki vjesnik O strukturi kristala u časopisu Mladost Naše građevno i uresno kamenje u časopisu Tehnički list Geološka istraživanja i rudne pojave u Petrovoj gori i široj regiji objavljeno na Simpoziju o Petrovoj gori Toplina naše Zemlje i radioaktivni elementi u časopisu Mladost Kroz kamenolom na otoku Braču u časopisu Novosti Funkcije i članstva Dekan Tehnološkog fakulteta Predsjednik Hrvatskog geološkog društva Predsjednik Nacionalnog i Internacionalnog društva za istraživanje boksita Član Glavnog odbora za dodjelu znanstvenih nagrada Sabora Republike Hrvatske Savjetnik Instituta za građevinstvo Redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Član Srpske akademije znanosti i umjetnosti Član Njemačkog mineraloškog društva Član Američkog geokemijskog društva Član redakcije časopisa Geološki vjesnik Član Nacionalnog i predsjednik Internacionalnog društva za istraživanje boksita (ICSOBE) u okviru JAZU Predsjednik i doživotni počasni predsjednik Srpskog kulturnog društva u Zagrebu Član Europskog društva za kulturu u Veneciji Član Glavnog odbora za dodjelu znanstvenih nagrada Sabora Hrvatske Jedan od trojice osnivača rudarskog odjela na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1939. godine Prvi predsjednik Savjeta RGN fakulteta Mineral je prirodni homogeni kristal, nastao kao rezultat geoloških procesa, sa definisanim hemijskim sastavom, koji ne mora biti stalan. Minerali su osnovna komponenta od koje su izgrađene stijene čvrste Zemljine kore. Pojam mineral se ne odnosi samo na hemijski sastav, već i na strukturu minerala. Dva minerala mogu imati isti hemijski sastav, a različitu kristalnu strukturu. Pravilna unutrašnja građa uvjetuje i pravilnu vanjsku građu minerala. Prema hemijskom sastavu, minerali mogu biti čisti elementi (nazivaju se samorodni elementi), jednostavne soli, složeni silikati, itd. Nauka koja se bavi proučavanjem minerala se naziva mineralogija. Da bi bila svrstana u minerale, supstanca mora biti čvrsta i mora imati kristalnu strukturu. Takođe, mora se javljati u prirodi, kao homogena supstanca i imati određeni hemijski sastav. Tradicionalne definicije ne uključuju organske materije. Ipak, Internacionalna Mineraloška Asocijacija 1995. godine usvojila je novu definiciju: Mineral je element ili hemijski spoj koji je obično kristalan i koji je nastao kao rezultat geoloških procesa.[1] Nove klasifikacije uključuju i organsku klasu (nova Dana i Strunc klasifikaciona shema).[2][3] Hemijski sastav može varirati između konačnih članova mineralnog sistema. Na primer feldspati se sastoje od serije minerala koja se kreće od natrijumom bogatog albita (NaAlSi3O8) do kalcijumom bogatog anortita (CaAl2Si2O8) i četiri prepoznatljiva hemijska sastava između. Mineralne supstance koje ne odgovaraju u potpunosti definiciji minerala ponekad se nazivaju mineraloidima. Mineraloidi su prirodne supstance, čija je struktura parcijalno kristalična. Mogu sadržavati nepravilnu strukturu zajedno sa pravilnom. Neki primjeri mineraloida su opal i ćilibar.[4] Kristalna struktura uveliko utiče na fizičke osobine minerala, a najpoznatiji primjeri su dijamant i grafit, koji imaju isti hemijski sastav (ugljik), a različite osobine. Dijamant je najtvrđi mineral, dok je grafit izuzetno mehak. Ove osobine su posljedica različite unutrašnje građe. Grafit je slojevit, a dijamant ima trodimenzionalnu strukturu. Anatas i rutil su također primjeri minerala sa istim hemijskim sastavom (titanijum dioksid) a različitom strukturom. Klasifikacija[uredi | uredi kod] Klasifikacija po Hugo Strunzu:[4] Klasa I: Samorodni elementi Klasa II: Sulfidi i sulfosoli Klasa III: Halidi Klasa IV: Oksidi i hidroksidi Klasa V: Nitrati karbonati i borati Klasa VI: Sulfati, hromati, molibdati i volframati Klasa VII: Fosfati, arsenati i vanadati Klasa VIII: Silikatni minerali Klasa IX: Organske komponente i mineraloidi Samorodni bakar Klasifikacija po James Dwight Danau: Klasa I: Samorodni elementi Klasa II: Sulfidi i sulfosoli Klasa III: Oksidi i hidroksidi Klasa IV: Halidi Klasa V: Nitrati karbonati i borati Klasa VI: Sulfati, arsenati i hromati Klasa VII: Fosfati, molibdati, vanadati i volframati Klasa VIII: Silikatni minerali Klasa IX: Organski minerali Teoretska hemijska formula minerala je jedinstvena i određuje samo jednu mineralnu vrstu. Praktično, stvarni hemijski sastav je varijabilan, jer su moguće izomorfne zamjene ili prisustvo tragova nečistoća. Relativna atomska masa ili molekularna masa se izračunavaju iz teoretske formule. Geologija

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Slobodan Puzovic Značajna područja za ptice u Srbiji, autora Slobodana Puzovića je knjiga nastala u okviru, i za potrebe međunarodnog projekta izučavanja ptica IBA (engl. Important Bird Areas). Projekat vodi BirdLife International, svetska krovna organizacija ornitologa. Područja od nacionalnog i međunarodnog značaja za ptice određena su na osnovu IBA kriterijuma, prilagođenih lokalnim biogeografskim i ekološkim uslovima. Uspostavljanje mreže IBA područja Srbije pruža velike mogućnosti i daje novi zamah u proučavanju i zaštiti ptica. Inventarisanjem ekološki značajnih područja za ptice popunjava se nedostajuća karika u procesu zaštite prirode kod nas. Knjiga u monografskom smislu sažima taj rad. Strategija očuvanja sve više nestajućeg ptičjeg fonda[1] zahteva pre svega identifikaciju i zaštitu najvažnijih staništa ptica. Svaka zemlja u okviru svog zakonodavstva, a na osnovu mišljenja struke donosi odluke o zaštiti takvih životnih područja, koja su neophodna za opstanak ptica, pre svega retkih i najugroženijih. Knjige i radovi koji definišu zaštitu ptica od velike su važnosti kao ispomoć tog procesa, kako bi donosioci odluka i svi važni subjekti bolje sagledali problem, i dali što konkretniji doprinos zaštiti ptica. Međunarodni Pan-Evropski program `Značajna područja za ptice` (IBA) startovao je zvanično 1987. godine u okviru Međunarodnog saveta za zaštitu ptica ICPB (engl. International Council for Birds Preservation), koji je osnovan 1922. Kasnije je ta organizacija prerasla u BirdLife International (BLI). Razrada IBA kriterijuma i prvi popis značajnih područja za ptice na nivou Evrope priređen je još 1981. Tada je nastao spisak od ukupno 694 IBA područja, ali je rad sproveden samo u okviru 10 zapadnoevropskih zemalja. Podstaknuto rezultatima, i Evropska komisija je prigrlila projekat, te je formirala radnu grupu, što je rezultiralo prvom IBA monografijom 1989. godine. Koncept projekta je identifikacija i specijalno vrednovanje predela prema značaju za ptice, njihovo upisivanje u međunarodne registre i najzad, preduzimanje adekvatnih mera zaštite i unapređenja stanja istih. Nakon što neka zemlja ustanovi broj IBA područja, potrebno je da vodi brigu o njihovoj zaštiti, i o monitoringu njihovog stanja. Do danas je na celom svetu identifikovano preko 10.000 IBA područja u okviru 200 zemalja, a cilj je da se uspostavi svojevrsna mreža tih staništa, koja bi omogućila dugoročno uspešnu međunarodnu zaštitu, nesmetano kretanje, te prirodno mešanje populacija i regularnih migracija ptica. Ovaj projekat je od sveobuhvatnog naučnog značaja, pošto su ptice veoma dobar indikator dešavanja u prirodi i životnoj sredini. Ono što pogodi njih, uskoro pogađa i čoveka. Iako su ptice po tom pogledu veoma dobro proučene, ta znanja nisu adekvatno preneta u praksu, pošto – i zbog naglog propadanja biodiverziteta – gotovo 40% vrsta ptica u Evropi ima nezadovoljavajući status zaštite. Mnoge od tih Evropskih ptica danas su čak već i globalno ugrožene sa opasnošću od izumiranja. Knjiga je studija trećeg, najobimnijeg pokušaja da se definišu IBA područja kod nas. Prva faza odvijala se u Srbiji krajem 1980-ih godina (koordinator je bio mr Boris Garovnikov, ornitolog iz Novog Sada), kada je identifikovano 57 IBA područja u granicama SFRJ, od toga svega 16 u Srbiji. Druga faza projekta odigravala se krajem 1990-ih, kada su ranije identifikovana IBA područja evaluirana po novim kriterijumima, a sastavljen je i novi inventar. Na nivou Srbije to je rezultiralo sa brojem 36 izabranih područja, koja su preliminarno ispunjavala stroge IBA kriterijume, a 1999. stigao je odgovor iz centrale BLI kako su zadovoljni sa kvalitetom obrade teritorije Srbije, i zvanično je potvrđeno čak 35 IBA (nije prihvaćena samo nominacija Rtnja). Zbog izrazitog trenda opadanja brojnosti mnogih vrsta ptica u Evropi tokom poslednjih decenija,[4] doneti su novi, još stroži kriterijumi, te je Srbija ponovo stajala pred zadatkom revidiranja postojeće IBA liste. Radu se pristupilo 2000. godine, na osnovu primene standardizovanih IBA kriterijuma (kao što su: da li područje podržava globalno ugrožene vrste, da li se na tom području ptice koncentrišu u veće skupine, da li područje podržava osetljive vrste vezane za ograničene biome, itd.). Ornitološke procene su date za period 2000-2009, da bi se konačno došlo do 42 zvanična područja i 5 kandidata, koji potencijalno ispunjavaju uslove ali su za njih potrebna dodatna ornitološka istraživanja. Konačno, rad je štampan i u monografiji, atraktivnoj knjizi na 280 strana u izdanju Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja, Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i održivi razvoj. Knjiga je štampana u Beogradu, 2009. godine. Taj rad je bio izazov, kojim su domaći ornitolozi dokazali da raspolažu znanjima i veštinama potrebnim za egzaktno utvrđivanje vrednosti naših područja pomoću proverljivih naučnih metoda. Spisak IBA područja Srbije Uredi IBA područja Srbije su ujedno i najlepši i najbolje očuvani predeli Balkana i Srednje Evrope, a to su: Gornje Podunavlje Subotička jezera i pustare Bečejski ribnjak Jegrička Karađorđevo Titelski breg Koviljski rit Pašnjaci velike droplje Slano Kopovo Okanj i Rusanda Carska bara Gornje Potamišje Srednje Potamišje Vršačke planine Deliblatska peščara Labudovo okno Ušće Save u Dunav Dunavski lesni odsek Fruška gora Obedska bara Bosutske šume Zasavica Donje Podrinje Cer Valjevske planine Tara Uvac i Mileševka Pešter Golija Gornje Pomoravlje Ovčarsko-kablarska klisura Kopaonik Sitnica Prokletije Šar-planina Pčinja Vlasina Suva planina Sićevačka klisura Stara planina Đerdap Mala Vrbica Ostala potencijalna područja (budući kandidati): Akumulacija Gruža Resavska klisura Zlotska klisura Rtanj Jerma Ornitologija Slobodan puzović

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Prednja korica malo ostecena, sve ostalo uredno! The Psychology of Learning Mathematics Richard R. Skemp Ovaj klasični tekst predstavlja probleme učenja i podučavanja matematike i sa psihološke i sa matematičke perspektive. Psihologija učenja matematike, koja je već prevedena na šest jezika (uključujući kineski i japanski), revidirana je za ovo američko izdanje kako bi uključila najnovija otkrića autora o formiranju matematičkih koncepata, različitih vrsta slika, međuljudskih i emocionalnih faktora, i novi model inteligencije. Autor smatra da se napredak u oblastima učenja i podučavanja matematike može ostvariti samo kada se uzmu u obzir i uspostave faktori kao što su apstraktna i hijerarhijska priroda matematike, odnos prema matematičkom simbolizmu i razlika između inteligentnog učenja i pamćenja napamet. učionica. Richard Skemp bio je glavni pionir u matematičkom obrazovanju koji je prvi integrirao discipline matematike, obrazovanja i psihologije. Rođen je u Bristolu 10. ožujka 1919., sin profesora A. R. Skempa sa Sveučilišta u Bristolu, školovan kao stipendist Zaklade na koledžu Wellington, Berkshire (1932–7), s otvorenom stipendijom za matematiku na koledžu Hertford, Oxford, (1937–1939, 1945–1947). Rat je intervenirao i on je služio u Royal Signals u Indiji, postigavši čin kapetana. Nakon što je diplomirao na Hertford Collegeu, postao je učitelj matematike, dvije godine u Oundle School i dvije godine u Rye St Antony, Oxford. Njegovo sve veće zanimanje za to kako djeca uče natjeralo ga je da se 1952. godine, u dobi od 33 godine, ponovno vrati na koledž Hertford kako bi studirao za drugu diplomu iz psihologije. Doktorirao je psihologiju na Sveučilištu Manchester 1959., gdje je prvo bio predavač psihologije (1955. – 1962.), a zatim i viši predavač (1962. – 1973.), vodeći Jedinicu za proučavanje djece. Godine 1973., u dobi od 54 godine, postao je profesor teorije obrazovanja na Sveučilištu Warwick, gdje je ostao do umirovljenja 1986. Izabran je za predsjednika Međunarodne grupe za psihologiju matematičkog obrazovanja (PME) 1980. i , u njegovu uspomenu, Skemp Memorial Fund je stvoren za pružanje podrške za sudjelovanje na PME konferencijama.

CARL SAGAN SVIJET PROGONJEN DEMONIMA - znanost kao svijeća u tami Prevod - Rajka Rusan Izdavač - Jesenski i Turk, Zagreb Godina - 2000 432 strana 21 cm Edicija - Biblioteka 42 ISBN - 953-6483-66-1 Povez - Broširan Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: Predgovor: Moji učitelji 1. Najdragocjenija stvar 2. Znanost i nada 3. Čovjek na Mjesecu i lice na Marsu 4. Izvanzemaljci 5. Prijevara i tajnovitost 6. Halucinacije 7. Svijet progonjen demonima 8. O razlici između pravih i lažnih vizija 9. Terapija 10. Zmaj u mojoj garaži 11. Grad boli 12. O umjetnosti otkrivanja gluposti 13. Opsjednuti stvarnošću 14. Antiznanost 15. Newtonov san 16. Kad znanstvenici upoznaju grijeh 17. Brak skepticizma i čuđenja 18. Vjetar stvara prašinu 19. Nema glupih pitanja 20. Kuća gori 21. Put k slobodi 22. Ovisnici o smislu 23. Maxwell i štreberi 24. Znanost i čarobnjaštvo 25. Pravi domoljubi postavljaju pitanja Zahvale Literatura Kazalo pojmova i imena `Nalazimo li se na rubu novog mračnog doba iracionalnosti i praznovjerja? Međunarodno priznati znanstvenik Carl Sagan u praznovjerja? Medunarodno svoj britkoj, briljantno izloženoj knjizi pokazuje kako je znanstveno mišljenje nužno za očuvanje demokratskih ustanova i naše. tehničke civilizacije. Bojim se, piše Carl Sagan, da će, približavanjem kraja milenija, pseudoznanost i praznovjerje biti sve privlačniji, a sirenska pjesma nerazumlja sve zvonkija i zavodljivija. Uistinu, u našem, u sve većoj mjeri tehnološkom, društvu, većina ljudi znanstveno je nepismena. Prije ili kasnije, piše Sagan, ta će nam zapaljiva smjesa neznanja i moći prasnuti u lice. Protumjera koju on predlaže delikatan je spoj skepticizma i otvorenosti, ključan za znanosti, ali i za demokraciju. Knjiga Svijet progonjen demonima osobnija je i bogatija u poticanju i otkrivanju životnih priča nego ijedno drugo Saganovo djelo. Preko svojih vlastitih iskustava iz djetinjstva pa do priča o znanstvenim otkrićima, Sagan pokazuje kako metoda znanstvene misli može prodrijeti kroz predrasude i histeriju i razvidjeti istinu. Upozoravajući na obmane, on uvjerljivo pokapa priče o `vanzemaljskim otmicama`, `medijima`, nadriliječnicima i još mnogo čemu. Usput opovrgava tvrdnje prema kojima znanost razara duhovnost, pita se zašto se znanstvena istraživanja često stigmatiziraju te nudi alat za prepoznavanje praznih fraza pri promišljanju političkih, društvenih i drugih problema. I konačno, ova kontroverzna, provokativna i uzbudljiva knjiga jedna je od onih knjiga o kojima se priča.` Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Karl Sagan Segan Svet Progonjen Demonima Nauka Kao Sveća U Tami The Demon Haunted World Thomas Ady Tomas Adi Hose Luis Alvarez Hoze Luis Alvares Aristotel Astrologija Astronomija Buckley Bakli Charles Darwin Čarls Darvin Frederick Douglass Frederik Daglas Ann Druyan En Drujan Drajan Duhovi Albert Einstein Albert Ajnštajn Michael Faraday Majkl Faradej Enrico Fermi Enriko Richard Feynman Ričard Fajnman Fejnman Edward Gibbon Edvard Gibon Betty Barney Hill Beti Barni Hil Horoskop Fred Hoyle Hojl Incubi Isceljivanje Verom Predmeti Vanzemaljci Johannes Kepler Johan Kung San Kvazari Kenneth Lanning Kenet Laning Lening Leteći Tanjiri Lice Marsu Robert Lindner John Mack Džon Mek Charles Mackay Čarls Mekej Makej James Madison Džejms Medison Mars James Clerk Maxwell Džejms Klark Meksvel Maksvel Medicina Franz Mesmer Franc Mezmer Meteorologija Hermann Muller Herman Muler Miler Nepismenost New Age Nju Ejdž Isaac Newton Isak Njutn Nlo William Nolen Viljem Vilijam Paradigma Thomas Paine Tomas Pejn Linus Pauling Poling Platon Pismenost Priroda Proroci Vidovnjaci James Randi Džejms Rendi Ronald Reagan Regan Clinton Rossiter Klinton Andrej Saharov Seti Projekat Skeptičko Mišljenje Specijalna Teorija Relativnosti Succubi Sveti Avgustin Leo Szilard Televizija Edward Teller Edvard Teler Terapeti Harry Truman Heri Hari Harold Urey Herold Urej Vile Vilenjaci Nauka Znanost Naučni Naučnog