Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-18 od 18 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-18 od 18
1-18 od 18 rezultata
Prikaz
Prati pretragu "kafe"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tag
Istorija
Odlično stanje Retke knjige Tom Stendidž Broj strana: 227 Godina izdanja: 2010. Izdavač: Geopoetika Da li znate koje je najrazornije i najefektnije oružje u istoriji ratovanja? Nije ni mač, ni mitraljez, ni tenk, ni atomska bomba. Jedno drugo oružje ubilo je mnogo više ljudi i odredilo ishod brojnih sukoba - hrana ili, preciznije, kontrola izvora hrane. Ova knjiga istoriju posmatra na jedan potpuno nov način: kao niz transformacija koje je izazvala, omogućila ili na koje je uticala hrana. Ona ne pokušava da sumira čitavu istoriju hrane ili čitavu istoriju sveta. Umesto toga ona se, koristeći genetiku, arheologiju, antropologiju, etnobotaniku i ekonomiju, fokusira isključivo na mesta gde se ukrštaju istorija hrane i istorija sveta, kako bi postavila jedno jednostavno pitanje: koje su to vrste hrane najviše doprinele oblikovanju današnjeg sveta, i kako? Na kraju krajeva, hrana je, tokom istorije, bila i doslovno pokretač svega što je iko ikada učinio. Geopoetika, 2007. Udžbenički format, 214 strana. KAO NOVO Šest pića o kojima je reč u ovoj knjizi, ukazuje na složenost međusobnog uticaja različitih civilizacija i na povezanost svetskih kultura. Posle čitanja ove nesvakidašnje i podsticajne knjige, može vam se desiti da ubuduće na sasvim nov način ispijate svoje omiljeno piće. Tags: Privatnog zivota alternativna hrane hrana ishrana kroz istoriju čaj čaja kafa kafe
Tajne Beloveške pušće: Viskuli - poslednji dan SSSR / Srećko Đukić Beograd 2010. Mek povez, 315 strana. Napomena: na spoljnjoj ivici knjižnog bloka fleka (od kafe - kao na fotografijama); ako se to izuzme, knjiga je odlično očuvana. K5 Najnovija knjiga dr Srećka Djukića, ekonomiste po obrazovanju, funkcionera saveznih institucija nekadašnje „velike Jugoslavije“, a od 1986. godine i diplomate ( Moskva, Sofija, Belorusija ) i analitičara ekonomskih i političkih prilika čiji se angažman najviše ispoljio u saradnji izmedju SFRJ i SEV-a, izuzetno je zanimljivo štivo koje čitaocu daje uvid u dogadjaje koji su prethodili raspadu SSSR. Neposredni uvid u te dogadjaje, opremljenost knjige autentičnim dokumentima i izjavama, dovode čitaoca do lovačke dače u Viskuliju, u Beloveškoj pušči blizu granice sa Poljskom, u kojoj su se sastali 8. decembra 1991. godine lideri Rusije, Ukrajine i Belorusije i dogovorili raspad ove velike sile koji je, nekoliko godina kasnije, Vladimir Putin nazvao „najkrupnijom geopolitičkom katastrofom veka“. Evo i završnog citata sa korica knjige: „...Velika sovjetska drama opisana u ovoj knjizi ima svoj prolog, svoju radnju i svoj epilog. U prologu je autor najavio dramatičnu propast SSSR-a, onda je analizu usredsredio na 8. decembar 1991. i na kraju opisao epilog te drame. Konačni kraj sovjetske imperije odigrao se u moskovskom Kremlju, 25. decembra 1991. u 19 sati i 38 minuta“.
ŠKOLSKA BIBLIOTEKA - SVETLOST SARAJEVO,127 STRANA Stanje kao na slikama,za sva pitanja tu sam. Veliki izbor kompjuterske periferije,tableta i opreme,miševa,podloga,tastatura,gamepadova,držača za telefone,nosača za televizore,znacki,usb memorija,sd i drugih kartica,miksera,blendera,pegli,fenova za kosu,aparata za kafu,kuhinjskih vaga,vaga za merenje telesne težine,usisivača,grejalica,tepsija,šerpa,noževa,led sijelica,led traka,zidnih satova,digitalnih termometra,slavina protočnih i običnih,posuđa,malih kućnih aparata,antikviteta,kolekcionarskih predmeta,ventilatora,ručnog i električnog alata,kablova za podno i grejanje rasada i plastenika i još mnogo toga. HTELI BI DA KUPUJETE I PRODAJETE NA LIMUNDU I KUPINDU,LAKO JE,REGISTRUJTE SE NA http://www.limundo.com/ref/BobanT75 I KRENITE SA TRGOVINOM. POGLEDAJTE I http://www.kupindo.com/Clan/BobanT75/SpisakPr
Datum za istoriju 28.mart 1989. Borisav Jović BIGZ, Beograd, 1989, meki povez, 200 str. Stanje kao na slikama,za sva pitanja tu sam. Veliki izbor kompjuterske periferije,tableta i opreme,miševa,podloga,tastatura,gamepadova,držača za telefone,nosača za televizore,znacki,usb memorija,sd i drugih kartica,miksera,blendera,pegli,fenova za kosu,aparata za kafu,kuhinjskih vaga,vaga za merenje telesne težine,usisivača,grejalica,tepsija,šerpa,noževa,led sijelica,led traka,zidnih satova,digitalnih termometra,slavina protočnih i običnih,posuđa,malih kućnih aparata,antikviteta,kolekcionarskih predmeta,ventilatora,ručnog i električnog alata,kablova za podno i grejanje rasada i plastenika i još mnogo toga. HTELI BI DA KUPUJETE I PRODAJETE NA LIMUNDU I KUPINDU,LAKO JE,REGISTRUJTE SE NA http://www.limundo.com/ref/BobanT75 I KRENITE SA TRGOVINOM. POGLEDAJTE I http://www.kupindo.com/Clan/BobanT75/SpisakPredmeta
vladimir stojančević petar milosavljević danica milić odlično očuvana istorija krajine istorija knjaževca Stanje kao na slikama,za sva pitanja tu sam. Veliki izbor kompjuterske periferije,tableta i opreme,miševa,podloga,tastatura,gamepadova,držača za telefone,nosača za televizore,znacki,usb memorija,sd i drugih kartica,miksera,blendera,pegli,fenova za kosu,aparata za kafu,kuhinjskih vaga,vaga za merenje telesne težine,usisivača,grejalica,tepsija,šerpa,noževa,led sijelica,led traka,zidnih satova,digitalnih termometra,slavina protočnih i običnih,posuđa,malih kućnih aparata,antikviteta,kolekcionarskih predmeta,ventilatora,ručnog i električnog alata,kablova za podno i grejanje rasada i plastenika i još mnogo toga. HTELI BI DA KUPUJETE I PRODAJETE NA LIMUNDU I KUPINDU,LAKO JE,REGISTRUJTE SE NA http://www.limundo.com/ref/BobanT75 I KRENITE SA TRGOVINOM. POGLEDAJTE I http://www.kupindo.com/Clan/BobanT75/SpisakPredmeta
Knjiga je odlično očuvana. ,,Kako se istorija menjala, tako je svako vreme, mesto i svaka kultura imala svoje omiljeno piće; od prvih naseobina iz kamenog doba do velikih dvorana za gozbe u staroj Grčkoj, ili čuvenih kafeterija iz vremena prosvetiteljstva. U nekim slučajevima ta su pića imala i neočekivan uticaj na tok istorije. Baš kao što arheolozi istoriju dele na različite periode (kameno, bronzano, gvozdeno doba...), tako je moguće podeliti istoriju sveta na periode u kojima su dominirala različita pića. Šest veoma različitih pića – pivo, vino, žestoka alkoholna pića, kafa, čaj i koka-kola – obeležila su tok svetskih zbivanja. Tri od ovih šest pomenutih pića sadrže alkohol, a tri kofein, ali ono što im je zajedničko jeste da je svako od njih definisalo ključne epohe u istoriji čovečanstva, od antike do danas. Pivo je imalo izuzetnu važnost u prvim civilizacijama Mesopotamije i Egipta i korišćeno je, pored ostalog, za plaćanje nadnica. Zlatno doba antičke Grčke bilo je doba vina, osnovnog sredstva trgovine u velikim prekomorskim trgovačkim pohodima, preko kojih su se grčke ideje i kultura širile na sve strane sveta. Žestoka pića, kao što su brendi, rum i viski okrepljivala su moreplovce na dugim putovanjima u doba velikih istraživanja i služila kao sredstvo plaćanja u trgovini robljem. Iako kafa potiče iz arapskog sveta, ona je podsticala revolucionarnu misao u Evropi u doba prosvetiteljstva, kada su kafeterije postale centri duhovnog razvoja. I stotinama godina pošto su Kinezi počeli da piju čaj, on je postao toliko popularan u Britaniji da je određivao smer (pravac) britanske spoljne politike na vrhuncu Britanskog carstva. Veštački gazirana pića prvi put su se pojavila u Evropi pred kraj XVIII veka, ali su postala fenomen u XX veku sa koka-kolom, najpoznatijim i najprodavanijim proizvodom na svetu, koji i danas predstavlja pravi simbol napredovanja prema jedinstvenom svetskom tržištu. Šest pića o kojima je reč u ovoj knjizi, ukazuje na složenost međusobnog uticaja različitih civilizacija i na povezanost svetskih kultura. Posle čitanja ove nesvakidašnje i podsticajne knjige, može vam se desiti da ubuduće na sasvim nov način ispijate svoje omiljeno piće.``
Izdavač Zavod za organizaciju i poslovanje kadrova povez tvrd Strana 270 Godina 1986 Dimenzije: 290 X 220 Stanje kao na slikama,za sva pitanja tu sam. Veliki izbor kompjuterske periferije,tableta i opreme,miševa,podloga,tastatura,gamepadova,držača za telefone,nosača za televizore,usb memorija,sd i drugih kartica,miksera,blendera,pegli,fenova za kosu,aparata za kafu,kuhinjskih vaga,vaga za merenje telesne težine,usisivača,grejalica,tepsija,šerpa,noževa,led sijelica,led traka,zidnih satova,digitalnih termometra,slavina protočnih i običnih,posuđa,malih kućnih aparata,antikviteta,kolekcionarskih predmeta,ventilatora,ručnog i električnog alata,kablova za podno i grejanje rasada i plastenika i još mnogo toga. HTELI BI DA KUPUJETE I PRODAJETE NA LIMUNDU I KUPINDU,LAKO JE,REGISTRUJTE SE NA http://www.limundo.com/ref/BobanT75 I KRENITE SA TRGOVINOM. POGLEDAJTE I http://www.kupindo.com/Clan/BobanT75/SpisakPredmeta
DOKUMENTI DANAŠNJICE, NOVA SERIJA, BROJ 182, GODINA VII O LENJINU M. I. Uljanova SEDMA SILA, BEOGRAD 1967 Broj strana 64 Stanje kao na slikama,za sva pitanja tu sam. Veliki izbor kompjuterske periferije,tableta i opreme,miševa,podloga,tastatura,gamepadova,držača za telefone,nosača za televizore,znacki,usb memorija,sd i drugih kartica,miksera,blendera,pegli,fenova za kosu,aparata za kafu,kuhinjskih vaga,vaga za merenje telesne težine,usisivača,grejalica,tepsija,šerpa,noževa,led sijelica,led traka,zidnih satova,digitalnih termometra,slavina protočnih i običnih,posuđa,malih kućnih aparata,antikviteta,kolekcionarskih predmeta,ventilatora,ručnog i električnog alata,kablova za podno i grejanje rasada i plastenika i još mnogo toga. HTELI BI DA KUPUJETE I PRODAJETE NA LIMUNDU I KUPINDU,LAKO JE,REGISTRUJTE SE NA http://www.limundo.com/ref/BobanT75 I KRENITE SA TRGOVINOM. POGLEDAJTE I http://www.kupindo.com/Clan/BobanT75/SpisakPredmeta
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Broj strana: 214 Pismo: Latinica Povez: Mek Format: 24 cm Izdavač: Geopoetika Kako se istorija menjala, tako je svako vreme, mesto i svaka kultura imala svoje omiljeno piće; od prvih naseobina iz kamenog doba do velikih dvorana za gozbe u staroj Grčkoj, ili čuvenih kafeterija iz vremena prosvetiteljstva. U nekim slučajevima ta su pića imala i neočekivan uticaj na tok istorije. Baš kao što arheolozi istoriju dele na različite periode (kameno, bronzano, gvozdeno doba...), tako je moguće podeliti istoriju sveta na periode u kojima su dominirala različita pića. Šest veoma različitih pića – pivo, vino, žestoka alkoholna pića, kafa, čaj i koka-kola – obeležila su tok svetskih zbivanja. Tri od ovih šest pomenutih pića sadrže alkohol, a tri kofein, ali ono što im je zajedničko jeste da je svako od njih definisalo ključne epohe u istoriji čovečanstva, od antike do danas. Pivo je imalo izuzetnu važnost u prvim civilizacijama Mesopotamije i Egipta i korišćeno je, pored ostalog, za plaćanje nadnica. Zlatno doba antičke Grčke bilo je doba vina, osnovnog sredstva trgovine u velikim prekomorskim trgovačkim pohodima, preko kojih su se grčke ideje i kultura širile na sve strane sveta. Žestoka pića, kao što su brendi, rum i viski okrepljivala su moreplovce na dugim putovanjima u doba velikih istraživanja i služila kao sredstvo plaćanja u trgovini robljem. Iako kafa potiče iz arapskog sveta, ona je podsticala revolucionarnu misao u Evropi u doba prosvetiteljstva, kada su kafeterije postale centri duhovnog razvoja. I stotinama godina pošto su Kinezi počeli da piju čaj, on je postao toliko popularan u Britaniji da je određivao smer (pravac) britanske spoljne politike na vrhuncu Britanskog carstva. Veštački gazirana pića prvi put su se pojavila u Evropi pred kraj XVIII veka, ali su postala fenomen u XX veku sa koka-kolom, najpoznatijim i najprodavanijim proizvodom na svetu, koji i danas predstavlja pravi simbol napredovanja prema jedinstvenom svetskom tržištu Šest pića o kojima je reč u ovoj knjizi, ukazuje na složenost međusobnog uticaja različitih civilizacija i na povezanost svetskih kultura. Posle čitanja ove nesvakidašnje i podsticajne knjige, može vam se desiti da ubuduće na sasvim nov način ispijate svoje omiljeno piće.
KRALJ I VLADA U EMIGRACIJI: Mihailo Marić Naslov Kralj i vlada u emigraciji / Mihailo Marić Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1966 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Epoha, 1966 (Zagreb : Epoha) Fizički opis 455 str., [40] str. tabli sa fotografijama : ilustr. ; 21 cm Zbirka Biblioteka C Predmetne odrednice Petar II Karađorđević, 1923-1970 Jugoslavija. Jugoslovenska vlada u izbeglištvu -- 1941-1945 Drugi svetski rat 1939-1945 -- Jugoslavija -- Emigrantska vlada Jugoslavija -- Spoljna politika -- 1941-1945 Stanje kao na slikama,za sva pitanja tu sam. Veliki izbor kompjuterske periferije,tableta i opreme,miševa,podloga,tastatura,gamepadova,držača za telefone,nosača za televizore,znacki,usb memorija,sd i drugih kartica,miksera,blendera,pegli,fenova za kosu,aparata za kafu,kuhinjskih vaga,vaga za merenje telesne težine,usisivača,grejalica,tepsija,šerpa,noževa,led sijelica,led traka,zidnih satova,digitalnih termometra,slavina protočnih i običnih,posuđa,malih kućnih aparata,antikviteta,kolekcionarskih predmeta,ventilatora,ručnog i električnog alata,kablova za podno i grejanje rasada i plastenika i još mnogo toga. HTELI BI DA KUPUJETE I PRODAJETE NA LIMUNDU I KUPINDU,LAKO JE,REGISTRUJTE SE NA http://www.limundo.com/ref/BobanT75 I KRENITE SA TRGOVINOM. POGLEDAJTE I http://www.kupindo.com/Clan/BobanT75/SpisakPredmeta
Autor: Vilhelm Rihter Izdavač: `Svetlost`, Kragujevac Broj strana: 129 Pismo: Ćirilica Povez: Tvrd Format: 21 cm Prilike u Srbiji pod knezom Milosem do njegove abdikacije 1839 godine: prikaz najnovijih dogođaja, karakteristika Srpskog naroda i topografska skica kneževine Vilhelm Rihter koji je bio u službi kneza Miloša Obrenovića kao inženjer u svojoj knjizi Prilike u Srbiji pod knezom Milošem do njegovog odstupanja 1839, koja je objavljena u Lajcpigu 1840. godine piše o svakodnevnom životu kneza Miloša Obrenovića. Život kneza Miloša Obrenovića, u njegovim konaku u Kragujevcu, pripoveda Vilhelm Rihter bio je isto onako prost kao i život građana, seljaka i činovnika. Leti čim bi svanulo, a zimi još sat ili dva ranije, knez bi ustao, i pošto bi se bez velike tuđe pomoći potpuno obukao, popio bi svoju rakiju i crnu kafu i popušio na čibuku. Direktor kancelarije saopštio bi mu sve novosti iz svake grane državne uprave. Često je ljubopitljivome knezu pričao o uređenju ove ili one strane države i predstavio mu strance. Knez je svaki čas pozivao svoje najviše činovnike da mu ovo ili ono objasne. Jednom reči sve do ručka, koji je bivao u 10 sati pre podne, bio je zauzet državnim poslovima. Za kneževu trpezu pozivana je njegova najbliža okolina: njegovi ađutanti, njegov direktor kancelarije, nekoliki drugi činovnici i njegov lični lekar. Sa kneževom kujnom ne bi se zadovoljio ni imućniji nemački zanatlija. Jela su bila ne samo skoro i suviše prosta, već spravljena po srpskom ukusu jedva su se mogla jesti... O strogim srpskim postovima, koji su ispunjavali oko dvadeset nedelja godišnje, bio je beli pasulj obično i najomiljenije jelo, koje je samo s vremena na vreme zamenjivalo sočivo ili kiseo kupus. Sve je međutim bivalo tako zaljućeno i belim i crnim lukom začinjeno da je trebalo imati naročiti, od detinjstva na to naviknut stomak, da bi se ovakvo jelo moglo podneti i probaviti. Činovnici su često, kad bi ih knez na ručak pozvao, uzdisali za svojim izgubljenim ručkovima; voleli su da jedu i u rđavim kragujevačkim mehanama nego za kneževsko-srpskom dvorskom trpezom. Nikakvog sjaja nije bilo; obično porculansko posuđe, jedna rakija da se dobije apetit, a posle ručka crna kafa. Knez koji vrlo mnogo jede ne bi voleo kad bi se ko pre ručka najeo i o ručku bi samo premizgivao i tek ponešto uzimao; on je voleo da pri ručku ima dobre drugove i nije trpeo prazna zahvaljivanja. Vino kneževe trpeze bilo je obično zemaljsko vino i kad bi se pilo trnuli bi zubi od njegove kiseline. U svakoj mehani ili u običnoj kafani ovakvo je vino kupovano po trideset para, i ja sam tvrdo uveren da mnogi srpski činovnik ne bi rado promenio sa knezom svoj ručak i svoje vino. Tvrd povez sa zaštitnim koricama. Knjiga je dobro očuvana, osim što su listovi sa strane požuteli od starosti. Knjiga sadrži crno-bele fotografije. Na srednjoj slici priložen sadržaj.
06874) KRATKA ISTORIJA POROKA , Robert Evans , Laguna Beograd 2017 , Duhovito, naučno dokazano, sa receptima koje je autor lično isprobao. Razvoj i napredak vrste pod uticajem alkohola, droge, muzike, seksa i svega ostalog što su ljudi koristili da bi im ovaj svet bio lepši. Do sada ste čitali istorije u kojima su glavni junaci bili veliki vladari i još veće bitke koje su vodili. Da, bilo je tu i bolesti i kraljevskih brakova, revolucija i mnogo skinutih glava. Nije bilo piva, iako su još stari Sumerci uživali u njemu, a pivo je odgovorno i za uspon i pad prvog južnoameričkog carstva. Nisu vas ponudili ni kafom, a o duvanu da ne govorimo. Drogu pored ratova i dinastija niko i ne pominje jer opojne materije nikada nisu bile miljenice istoričara, što ne znači da ih nisu koristili još i pećinski ljudi. Ovde vas nećemo zamarati datumima i imenima, ali ćete između ostalog saznati: – zašto je „jebivetar“ veliki srpski doprinos napretku civilizacije – šta leči izuzetna mešavina kuvanih listova duvana i sitno iseckanog belog luka – kako da se legalno „uradite“ kao grčki filozofi – zbog čega je Stounhendž preteča dens festivala – da li je bolja rakija od slovenačkih daždevnjaka ili srpske šljive? A to je samo deo obilja duhovitih, veselih i proverenih informacija, korisnih recepata i činjenica o istoriji svih poroka koji su nam pomogli da stvorimo civilizaciju i preživimo do današnjeg dana. Uzdravlje! mek povez, format 13 x 20 cm , latinica, ilustrovano, 319 strana
KRATKA ISTORIJA POROKA Robert Evans Str 319 Povez mek Stanje knjige dobro OSTALE MOJE AUKCIJE MOŽETE POGLEDATI PREKO LINKA http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=rere&Grupa=1 Kupovinom više knjiga značajno štedite na poštarini. O knjizi Duhovito, naučno dokazano, sa receptima koje je autor lično isprobao. Razvoj i napredak vrste pod uticajem alkohola, droge, muzike, seksa i svega ostalog što su ljudi koristili da bi im ovaj svet bio lepši. Do sada ste čitali istorije u kojima su glavni junaci bili veliki vladari i još veće bitke koje su vodili. Da, bilo je tu i bolesti i kraljevskih brakova, revolucija i mnogo skinutih glava. Nije bilo piva, iako su još stari Sumerci uživali u njemu, a pivo je odgovorno i za uspon i pad prvog južnoameričkog carstva. Nisu vas ponudili ni kafom, a o duvanu da ne govorimo. Drogu pored ratova i dinastija niko i ne pominje jer opojne materije nikada nisu bile miljenice istoričara, što ne znači da ih nisu koristili još i pećinski ljudi. Ovde vas nećemo zamarati datumima i imenima, ali ćete između ostalog saznati: – zašto je „jebivetar“ veliki srpski doprinos napretku civilizacije – šta leči izuzetna mešavina kuvanih listova duvana i sitno iseckanog belog luka – kako da se legalno „uradite“ kao grčki filozofi – zbog čega je Stounhendž preteča dens festivala – da li je bolja rakija od slovenačkih daždevnjaka ili srpske šljive? A to je samo deo obilja duhovitih, veselih i proverenih informacija, korisnih recepata i činjenica o istoriji svih poroka koji su nam pomogli da stvorimo civilizaciju i preživimo do današnjeg dana.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
ISBN: 9788651509158 Broj strana: 143 Pismo: Ćirilica Povez: Tvrd Format: 21 cm Godina izdanja: 2014. Izdavač: Prometej, Novi Sad „Pošto Slavna Porta nije odgovorila na onaj isti dopis, koji su vlade Bugarske, Grčke i Srbije dostavile 3. septembra 1912. (…) Vlada Nj. V. kralja Srbije uviđa, sa velikim žaljenjem, neizbežnost prelaska na oružanu snagu, pripisujući Otomanskoj Vladi odgovornost za prekid diplomatskih odnosa…” Ograničavajući se na evropsko područje i samo na naše stoleće, vidimo da postoji čitava kolekcija ovakve, učtive proze; tim pre bi trebalo oceniti ima li neke povezanosti između kvaliteta uglađenosti i količine efekta: između delikatnosti izraza i krvavih prizora. Iako nije literaran, i koliko god bio instrumentalizovan, ipak je i ovaj izraz jedan od načina upotrebe pisanog jezika. Njegova vatrena prozaičnost svojom bučnom, zanosnom i urnebesnom oštrinom, ne izaziva ni najmanju zbunjenost onih koji žele da taj jezik koriste samo u svrhu nezainteresovane izražajnosti. Uvodna beleška koju je pisao ministar za spoljne poslove Srbije Nenadović, datirana je 19. oktobra 1912. Reči su, dakle, ,,na oružje”. I uz reči ,,na oružje”, prelazimo na drugu kategoriju stvaranja, potisnutu ciničnim diplomatskim parafrazama i hiperbolama - nacional-trijumfalističkih ushićenja ratnih dopisnika. Tako je, uzimajući u obzir veliki broj pridošlica na ratišta i njihovu preciznost u opisivanju, kao i objavljivanje članaka na prvim stranicama dnevne štampe, moguće poverovati, da je u izvesnim trenucima istorije, upravo ova proza najtraženija i najraširenija. „Slušao sam o ratnim dogodovštinama kao da se radilo o nekom prohujalom ratu iz prohujalih vremena, o kojem beše zabavno govoriti, ali bi bilo glupo zbog njega biti zabrinut. Eto, tako se nađoh usred njega, zapanjen što nisam ranije primetio da ću i ja, pre ili kasnije, biti neminovno umešan u njega.” Ovo su poslednje stranice iz Coscienza di Zeno (Zenova savest). Njega su fizički blokirale austrijske glavne baze po povratku iz jutarnje šetnje, dok je mislio na svakidašnju belu kafu i na svoju suprugu. Izgleda da se nešto slično dogodilo čoveku ,,od krvi i mesa” (ličnost će postati tek kasnije): Brunu Bariliju, tridesetdvogodišnjem višem diplomiranom muzičaru. Godina je 1912, citiranog oktobra 12, početak srpsko-turskog rata. Idući u Požarevac, u posetu ženi, autor, Barili, dobio je zadatak od Malagodija da pošalje po koji dopis za „Tribjun”; tako je bilo i 1914. kada ga je Amendola zamolio da bude dopisnik za „Koriere dela sera”, bar onako, probno. (Opere di V. Barilli, vol. 2; Firence 1963. - beleška Enriko Falki)
David Tasic- Lesevi s Golog Prvo dokumentarno kazivanje o Golom otoku Emonica, Beograd/Ljubljanja, 1988. Mek povez, 103 strane, ilustrovano. U uglu prvih nekoliko listova mala mrlja od kafe, vidi se na slici. PRVO IZDANJE PRVOG SVEDOCANSTVA O GOLOM OTOKU! Dragutin Vajdić (28. oktobar 1919 — 23. avgust 1987) bio je profesor, umetnik i književnik. Biografija Rođen 28. oktobra 1919. godine u Vrdniku (Srem) u rudarskoj porodici (otac Čeh, majka Slovenka). Osnovnu, srednju muzičku i višu zanatsku školu završio u Beogradu. Radio je kao muzičar na lađi „Kraljica Marija”, trenirao boks kod Tome Stanisavljevića. Bio je sekretar URS-a, rasturao je značke No pasaran. Iz političkih razloga mobilisan i upućen u Tivat, sporečkao se s narednikom i osuđen je na tri godine strogog zatvora.[1] Zahvaljujući generalu Simonoviću, završio je školu za vojne obaveštajce u Nišu, specijalizirao za Albaniju gde je i dočekao 1941. godinu. Iz Berata je došao u Valonu, izveo dve veće divarzije i obreo se u Beogradu, gde su već bili Nemci. Uspostavio je vezu s francuskim vojnim atašeom Žontijem, a ovaj ga povezao s Kostom Pećancem koji ga je poslao u Štab Draže Mihailovića na Bukulju. Draža ga je odbio kao oficira, pa je Dragutin Vajdić u maju i junu 1941. godine sa svojih nekoliko boraca osnovao Narodnu vojsku, koja je razoružala žandare, palila opštinske arhive i pozivala seljake na borbu. Ova grupa se kasnije priključila Valjevskom partizanskom odredu. Pao je četnicima u ruke i to ga je moglo stajati glave da ga nije prepoznao Draža Mihailović. Godine 1943. kao iskusan vojnik, posle kapitulacije Italije, iz Bosne odlazi u Sloveniju. Borio se u Lici, na Kordunu, Baniji i zapadnoj Bosni, Slavoniji i Srbiji, više puta je ranjavan i uporno odbijao da postane član KPJ, pa je rat i završio kao kapetan prve klase. Iz vojne službe je demobilisan 1948. godine, nakon čega je ispitivan i upućen na Goli otok na kome je ostao do 25. juna 1953. godine. Nakon izlaska iz zatvora, radio je kao nastavnik Opšte tehničkog obrazovanja u XI beogradskoj gimnaziji i drugim školama, a onda je otišao na rad u Francusku. Tamo se bavio umetničkom stolarijom intarzijom. Vratio se 1967. godine. Penzionisan je kao težak ratni invalid (70%).[1] Bio je oženjen našom pozorišnom glumicom Miroslavom Vajdić, rođ. Radović. Miroslavina matična kuća je bilo Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Godine 1972. dobili su ćerku Nedu Vajdić koja se kasnije zajedno sa majkom izborila za priznavanje očevih autorskih prava nad delom Gažen dijamant.[1] Odlikovanja Dragutin Vajdić je nosilac Ordena za hrabrost i Ordena zasluge za narod sa srebrnim vencem. Spomenicu nije dobio,jer ju je tražio posle povratka sa Golog otoka, s obrazloženjem da je zakasnio. Poznavao se sa De Golom.[1] David Tasić i Gažen dijamant Roman Gažen dijamant je registrovan 11.09.1984. godine u Jugoslovenskoj autorskoj agenciji u Beogradu. Dragutin Vajdić, pisao je ovaj roman godinama, stalno pod stresom, iznova preživljavajući mučnih pet godina na Golom otoku. Kada je završio roman, bezuspešno je tražio dovoljno hrabru izdavačku kuću, koja bi ga objavila. Sve do 1987. godine i susreta sa tada studentom i honorarnim saradnikom Mladine Davidom Tasićem, kada je dogovoreno da se delovi romana objavljuju u nastavcima u Mladini, kako bi se ispitala reakcija javnog mnenja i eventualno štampala knjiga.[2]Prvi nastavak je izašao jula 1987. godine, a drugi je objavljen mesec dana kasnije, Dragutin Vajdić nije ni dočekao nastavak, jer je preminuo. Nastavci su i dalje izlazili u Mladini. Od brošure Goli otok nastaje knjiga Leševi sa Golog (na srpskom), koju David Tasić, uz veliku medijsku pompu, javno promoviše u beogradskom SKC-u kao autor, marta 1988. godine.[2] Kulturni događaj, međutim, pretvara se u neprijatan duel sa prijateljima pokojnog Vajdića koji Tasića javno optužuju da je prisvojio rukopis mrtvog čoveka i pod svojim imenom objavio memoare o Golom otoku. Roman čak nije ni prepričan, već su izvučena suštinska poglavlja, i u integralnoj i identičnoj verziji objavljena kao autorsko delo. Knjiga koja kao plagijat dospeva na Drugi opštinski sud u Beogradu, u Sloveniji postaje bestseler i prateći marketinški rekvizit ljubljanskog procesa. Od početnih 800 primeraka, kolporteri Mladine ne čuvenom Kulturnom mitingu u Ljubljani uspevaju da je prodaju u tiražu preko četiri hiljade, a sav prihod odlazi kao pomoć uhapšenom autoru. Bez ikakvog objašnjenja i poziva na sud, tužba je odbijena jula 1989. godine. Iste godine pokrenuta je nova parnica, ali u Ljubljani i konačno je dobijena posle dve godine, Vrhovni sud Slovenije 1991. godine potvrđuje da je autor knjige Dragutin Vajdić. a ne David Tasić, kome se određuje novčana kazna zbog zloupotrebe autorskog prava. Sudski spor oko knjige, kao i sama presuda nisu sprečili Tasića da oktobra 1990. godine štampa novo izdanje, sada u luksuznom povezu, dok se u ljubljanskom katalogu ``Svet knjige``, Leševi sa Golog reklamira kao jedan od najčitanijih romana krajem 1990. Lesevi sa Golog