Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 433 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
TROROG, BEOGRAD, 1989 KORICE KAO NA SLICI. PRVE DVE BELE STRANICE ODVOJENE OD KNJIGE. NA POCETKU KNJIGA POCELA DA SE RAZDVAJA OD HRBATA U DONJEM DELU. SANACIJU PREPUSTAM BUDUCEM VLASNIKU. STRANICE SA SPOLJASNJE STRANE IMAJU FLEKICE OD ZUBA VREMENA. ILUSTROVANA „Šekspir nikada ovo nije radio“ je knjiga o putovanju Čarlsa Bukovskog u Evropu - počinje pijanim skandalom na francuskoj televiziji i nebuloznim izletom na Azurnu obalu, da bi se nastavila serijom mamurluka tokom nemačke turneje.
Stanje:solidno,lepljeno i pisano u knjigu,unutrašnjost dosta dobra Izdato:Grafoplast,Beograd Godina:1989 Korica:meka Pismo : latinica Ovo se ne kupuje svaki dan. Stanje proverite na slikama. U svakom slucaju, pitajte preko poruka, tražite dodatne slike na mail, proverite dali vam odgovara stanje, i dajte ponudu.. Ko je hrabar, neka ga samo posmatra. :) Uštedite na poštarini i kupite što više knjiga! SRETNO! ----- JOM -----
Milorad Komrakov : MOJ ŠESTI OKTOBAR , Autorsko izdanje Beograd 2009, str. 368. Očuvanost 4-. Милорад Комраков, новинар, рођен је 7. јуна 1955. године у Вршцу. Завршио је 11. београдску гимназију и Факултет политичких наука у Београду. Ожењен је, има ћерку и сина. Живи у Београду. Новинарством се бави више од 40 година. Објављивао је у Политикологу, Студенту, Индексу 202, Радио ТВ ревији, НИН-у, Програму 202 Радио Београда, а од 1979. до 2002. године био је запослен у Информативној редакцији Телевизије Београд, односно РТС-у. У телевизијском новинарству прошао је све, од „цепања телекса”, извештача, репортера, уредника емисија, до главног и одговорног уредника. На челу Информативног програма био је у најтежим периодима у историји Телевизије Београд. Уредио је и водио највише ТВ дневника, у полувековној историји ТВ Београд. Добитник је више новинарских награда и признања. Године 1989. Удруженје новинара Србије додељује му награду „Светозар Марковић” – зато што је на најупечатљивији начин бивајући више од сведока догађаја, саопштио истину о суптилним и специфичним облицима контрареволуције на Косову и Метохији. Године 1996. Удруженје новинара Србије додељује му награду „Димитрије Давидовић” – за дугогодишње уређивање централних информативних емисија Телевизије Београд и Радио телевизије Србије. Добитник је и више годишњих награда Телевизије Београд и Радио телевизије Србије. Био је уредник Удружења новинара Србије од 1996. до 2000. године. Написао је осам књига: Мој шести октобар, Пети октобар у РТС-у, Бомбардовање РТС – моја истина, Лов на пети октобар, Убица из Вухана, Маске су пребрзо спале?!, Корона се отргла контроли?!, Тајне Титаника.
VAVA I NJEN PARALELNI SVET Autor: Ratko Nikić Izdavač: Fleš, Zemun Godina izdanja: 2003 Broj strana: 168 Pismo: latinica Povez: mek Format: 21x12 Stanje kao na slici. Odlično očuvana. Vava, žena koja je sebe smatrala Bosankom – Jugoslovenkom, bila je prva proročica koja je shvatila i iskoristila snagu medija, dok su političari shvatili njenu snagu i potencijal, koristeći njena iskrena levičarska i projugoslovenska ubeđenja, kako bi Svevišnjeg, zvezde i planete okrenuli na Slobinu i Mirinu stranu. Bio je to početak anesteziranja naroda i raspirivanja masovnog optimizma u najgorim trenucima, kada je nacija više verovala smirenoj i blagoj ženi rođenoj u Bosanskom Novom nego mudracima iz establišmenta. Od 35 godina radnog staža, Dubravka Melka je 30 provela kao građevinski tehničar u preduzeću `7. juli`. Nikada nije napustila ideale komunizma. Bila je aktivni društveno-politički radnik. Možda je zato proricala da će Srbija postati Kalifornija, a da će Milošević vladati samo 49 godina. Ona se volšebno pojavila u noćnom programu Radio Beograda 1987. godine, što je tada predstavljalo presedan, radio-igru koja se pretvorila u senzaciju i početak masovne hipnoze u kojoj su cvetale ruže, u kojoj se rađala nova Srbija u kojoj se nikada neće ratovati, u kojoj front na Kosovu nikada neće biti otvoren. Posle iskustva na radiju, Vava je prešla u tada najtiražniji nedeljnik u SFRJ – Radio i TV reviju, gde je odgovarala na pisma čitalaca. Svake nedelje, 10 odgovora je hipnotisalo građanstvo druge Jugoslavije. Ona je tada plaćana kao običan honorarac. Na Radio `Politici` je vodila `Vavigricu`, a postala je saradnik i Studija B, Radio Pančeva, zagrebačkog `Vikenda`, sarajevskog časopisa `Una`... Njen telefon je bila najtraženiji. Nikada joj, međutim, korisnici njenih proricanja nisu bili zahvalni. Na adresu `Revije`, posle godinu dana neopisive slave, Vava je dobila samo jednu čestitku za Novu godinu. S tekstom: `Ko mi je ukrao gume s auta`. Obećavali su joj devize, zlato, vile, ali njeni prijatelji tvrde da nikada nije naplaćivala usluge nesrećnim ljudima. Niko je nikada nije nazvao varalicom, što se za njenu profesiju smatra najvećim komplimentom.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Ivan V. Lalić (1931—1996) srpski pesnik, esejista i prevodilac, jedan od najistaknutijih pesnika neosimbolističke struje u savremenoj srpskoj poeziji. Rođen je u Beogradu 1931. godine, gde je radio neko vreme kao novinar i urednik Radio Zagreba; bio je urednik u „Prosveti“ i „Nolitu“. Svojom poezijom preko artizma, uravnoteženih slika i duhovne sabranosti obnovio je liniju simbolističkog pesništva. Tragajući za klasičnom merom pesme i nalazeći pesničko nadahnuće u literaturi, Lalić se u svojoj poeziji okretao Vizantiji i antičkom svetu. Takođe je bio izvrstan prevodilac, esejista i kritičar. Ivan V. Lalić je ušao u književnu kritiku kao hroničar časopisa, najpre „Letopisa Matice srpske“, a potom beogradske „Književnosti“. Njegovu kritiku odlikuje objektivnost, kao i iskustvo koje u nju unosi. Priredio je nekoliko antologija i zbornika. Bavio se prevodilaštvom, naročito prepevima; tako je između ostalog priredio „Antologiju novije francuske lirike“ (od Bodlera do naših dana) i izbore pesama Helderlina (Nolitova nagrada) i Pjer Žan Žuva. Autor je radio-drame „Majstor Hanuš“ (nagrada Jugoslovenske radiodifuzije).
Dragoljub Stojadinović: KNJIŽEVNA TRAJANJA II knjiga, Jedinstvo Priština 1973, tvrdi povez, str. 300. Književni eseji i kritike. Sadržaj na slikama. Očuvanost 4-; korica malo pohabana. Драгољуб Стојадиновић (Милошево, код Јагодине, 18. април 1929 – Београд, 18. март 2018) био је српски есејиста, књижевни и позоришни критичар, романописац и драматург. Основну школу завршио је у Милошеву, а гимназију у Јагодини. Уписао се на Филозофски факултет у Београду (Група за југословенску књижевност) и дипломирао на Филозофском факултету у Приштини 1973. године. У Радио Приштину је дошао 1954. године, у којој је радио као новинар и уредник програма на српском језику. Поред рада у Радио Приштини, где је дао ауторски печат својим емисијама, које су од педесетих година прошлог века пружале полет културном стваралаштву и интелектуалном и културном животу на Косову и Метохији (попут емисија „Речи, облици, тонови“, „Са разних меридијана“…), уз Рада Николића и Вука Филиповића, један је од оснивача часописа Стремљења 1960. године, у чијој је редакцији од самог почетка. С групом песника оснивач је Песничких сусрета Лазар Вучковић 1970. године. Био је први уредник књижевне едиције НИП Јединства од 1971. године. Две деценије, од 1954. до 1976. године, писао је позоришну и књижевну критику на Косову. По одласку из Приштине, 1976. године, радио је у Управи за цивилну ваздушну пловидбу и `Привредном прегледу` у Београду. У периоду од десет година (1996—2006) писао је књижевну критику у Вечерњим новостима. Написао је више десетина есеја и приказа у часописима Стремљења, Књижевна критика, Дело, Књижевност и другим. У оставштини има две књиге студија и критика и роман. Објављивао је и под именом Драган Стојадиновић.
Autor: Aleksandar NovačićŽanr: Autobiografije i biografijePismo: ĆirilicaBroj strana: 171Povez: MekFormat: 20 cmGodina izdanja: 2021.Aleksandar Novačić (1939) novinar sa petnaestogodišnjim iskustvom stalnog dopisnika iz Pekinga i oko 10 godina dopisničkog rada iz Moskve. Napisao je 17 knjiga iz oblasti međunarodne politike, istorije i kul¬ture.Diplomirao je političke nauke na Beogradskom univerzitetu. Niz godina je radio u jugoslovenskloj novinskoj agenciji TANJUG. Posle odlaska iz Tanjuga izveštavao je iz Kine za agencije Fonet i Beta, listove Borba, Naša borba, Nova Makedonija i Večernje novosti. Jedno vreme radio je u NIN-u kao zamenik glavnog urednika.Autor je romansiranih biografija ruskih klasika – Čehova, Jerofejeva, Bulgakova, Gogolja i Platonova, te pozorišne drame o životu Antona Čehova.