Odlomak: Zagreb. Arhitektonski atlas prvi je vodič kroz povijest zagrebačke arhitekture koji cjelovito i ekstenzivno obrađuje sve dijelove grada i sve epohe koje su obilježile njegov razvitak. U 850 natuknica koje su popraćene s više od 1000 ilustracija obrađuju se ključne pojedinačne građevine i cjeline zagrebačke povijesti arhitekture. Uvodni dio atlasa od oko 30ak stranica čini pregled povijesti zagrebačke arhitekture nakon čega slijede natuknice o građevinama. Obrađene građevine podijeljene su u jedanaest poglavlja/cjelina prema gradskim područjima: (I.) Gornji grad, (II.) Kaptol, (III.) Donji grad – centar, (IV.) Donji grad – zapad, (V.) Donji grad – istok, (VI.) Rezidencijalne četvrti – sjeverni dio grada, (VII.) Vukovarska ulica i Slavonska avenija, (VIII.) Savska cesta, Trešnjevka i zapadne četvrti grada, (IX.) Maksimir, Dubrava i istočni dijelovi grada, (X.) Novi Zagreb i (XI.) Rubni dijelovi gradskog područja. Svako od tih područja podijeljeno je potom na ulice ili četvrti. Građevine u ulicama raspoređene su prema službenim brojevima. Uza svako gradsko područje priložena je karta s naznačenim lokacijama građevina koje se spominju u atlasu. Svako je područje drukčije grafički naglašeno (bojom) kako bi se olakšalo korisniku snalaženje u prostoru. Veličina natuknica varira obzirom na važnost građevine. Važnije građevine obrađene su s više teksta (zagrebačka katedrala i druge crkve, javne građevine), a manje važne kraćim natuknicama. U nazivima privatnih kuća, ako su stavljeni, naveden je redovito investitor koji je podigao kuću ili za kojega se vjeruje da je podigao kuću. U slučaju pojedinih građevina, uglavnom na Gornjem gradu gdje se kuće tradicijski nazivaju prema nekoj poznatoj obitelji koje su u njima stanovale, a koje nisu nužno investitor gradnje, ostavljeno je tradicijsko ime. Ako nije poznat investitor ili je povijest gradnje tako složena pa je investitora bilo mnogo, navedena je neodređena kategorija, npr. građanska jednokatnica. U slučaju poslovnih i javnih zgrada uglavnom je upotrijebljen izvorni naziv institucije koja je podigla građevinu s navodom u naslovu ili tekstu današnjega naziva institucije koja ima sjedište u toj zgradu. Odabir građevina napravljen je ponajprije prema njihovoj važnosti u povijesti arhitekture grada ili kulturno-povijesnoj zanimljivosti, no istodobno se nastojalo prilagoditi uobičajenom turistu u Zagrebu. Centar (Donji i Gornji grad te Kaptol) najposjećeniji je dio grada, stoga je najdetaljnije obrađen, a u udaljenijim dijelovima grada obrađene su samo najvažnije građevine. Na odabir se mogu uložiti prigovori, no nažalost nisu se sve građevine mogle uvrstiti u atlas jer bi izostala preglednost građe. Fotografije uglavnom prikazuju današnje stanje građevine kako bi je što lakše mogao naći korisnik atlasa, osim u slučaju kada su građevine uništene (poput zagrebačke sinagoge). Nastojalo se u atlas unijeti što više novih neuobičajenijih, panoramskih fotografija grada. Na kraju vodiča donesen je popis glavne korištene literature te kazalo imena arhitekata, umjetnika i obrtnika te građevinskih i drugih tvrtki i radionica koje se spominju u vodiču.