Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Sve kategorije
keyboard_arrow_down
Opseg cena (RSD)
Prikaži sve
keyboard_arrow_down
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
Svi sajtovi uključeni
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

Režim promene aktivan!

Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Ilustrovao: Eugen Kokot Arsen Diklić (Staro Selo, 14. novembar 1922 — Beograd, 4. jul 1995[2]) bio je srpski pisac, filmski i televizijski scenarista. Svojim književnim stvaralaštvom svrstao se u red najznačajnijih srpskih pisaca za decu i omladinu. Arsen Diklić je rođen 14. novembra 1922. godine u Starom Selu, pokraj Otočca, u Lici.[4] Otac Rade i majka Marija bavili su se zemljoradnjom. Godine 1933. Arsen je završio osnovno obrazovanje u Otočcu, srednje je stekao u Bihaću, a fakultetsko u Osijeku. Maturirao je u Sarajevu 1941. godine. Nakon maturiranja preselio se u Beograd gde je studirao istoriju umetnosti. U NOB-u je učestvovao od 1943. godine, boreći se uglavnom po Vojvodini. Godine 1945. služio je bio član Sremskog komiteta SKJ u Jaši Tomiću. Od tada se sve više uključivao u kulturnu delatnost i stasao u poznatog pisca i scenaristu. Od 1946. uređivao je časopis za decu Pionir, bio novinar u listovima za decu, urednik dečije strane u Borbi. Od 1954. godine postaje jedan od agilnijih pokretača i urednika dečijeg lista Zmaj. Književnim radom profesionalno se bavio od 1953. godine.[5] Umro je u Beogradu 4. jula 1995. godine.[2][6] Autorska dela i nagrade Književna dela Kao dete, Arsen Diklić je zavoleo reku Gacku na kojoj je imao i svoj skriveni čamac, a kad je odrastao, najlepše dane proveo je na Dunavu i Savi. Iz te ljubavi i snova na rekama ponikle su mnoge njegove priče i pesme, a jedna od najlepših je poema „Plavi kit“, uzbudljiva pripovest o mornaru svađalici i velikom, plavom kitu.[7][8] Diklić je pisao pesme, pripovetke i romane za decu. Najpoznatija dela su „Salaš u Malom Ritu“ (roman u tri dela), „Ne okreći se, sine“ (roman), „Plava ajkula“ (roman), i pesme „Plavi kit“, „Čika s bradom“, „Selo kraj Tamiša“, „Dunavske balade“ i druge.[9] U romanima Diklić opisuje zbivanja za vreme Drugog svetskog rata. U saradnji sa Brankom Bauerom, napisao je filmski scenario istoimenog filma „Ne okreći se, sine“. Film je dobio ”Zlatnu arenu za režiju“ na festivalu u Puli 1956. godine.[9] Dela mu se odlikuju vešto građenim zapletima, uspelim karakterizacijama likova, emotivnošću i neposrednim odnosom prema prirodi.[1] Scenariji za filmove Diklić je napisao više scenarija za filmove i televizijske serije, kao i jednu TV dramu[3]: 1955. — „Milioni na otoku“ 1956. — „Ne okreći se, sine“ 1957. — „Samo ljudi“ 1960. — „Diližansa snova“ 1963. — „Radopolje“ 1964. — „Muški izlet“ 1964. — „Marš na Drinu“ 1968. — „Sunce tuđeg neba“ 1974. — „Užička republika“ 1975. — „Zimovanje u Jakobsfeldu“ 1976. — „Salaš u Malom Ritu“ 1977. — „Hajdučka vremena“ 1983. — „Veliki transport“[10] Nagrade Dobitnik je značajnih priznanja i nagrada: Nagrada Vlade NR Srbije za dečiju književnost (1948); Dečije knjige za roman Salaš u Malom Ritu (1953); Zlatne Pulske arene za scenario Radopolje (1963); Oktobarske nagrade za scenario filma Marš na Drinu (1964) i druge.... Biblioteka Vjeverica

Prikaži sve...
890RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj