Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Sve kategorije
keyboard_arrow_down
Opseg cena (RSD)
Prikaži sve
keyboard_arrow_down
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
Svi sajtovi uključeni
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

Režim promene aktivan!

Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

DŽON PLAMENAC ČOVEK I DRUŠTVO - kritičko ispitivanje nekih važnih društvenih i političkih teorija od Makijavelija do Marksa Predgovor - Vučina Vasović Prevod - Branimir Gligorić Izdavač - Službeni glasnik, Beograd; CID, Podgorica Godina - 2009 888 strana 24 cm Edicija - Biblioteka Društvena misao. Edicija Načela politike ISBN - 978-86-519-0368-0 Povez - Tvrd Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: VUČINA VASOVIĆ - Samosvojna Plamenčeva politička misao 1 Uslovi i faktori oblikovanja Plamenčevog teorijskog lika 1 Predakademski život i obrazovanje 2 Akademska oksfordska karijera 3 Duhovna situacija vremena 4 Lične predispozicije II Suština, smisao i ogledna polja teorijskog rada 1 Usputne ili preliminarne metodološke opservacije i uputi 2 Smisao i polje prostiranja političke teorije A Politička nauka i politička teorija B Kritika argumenata, odnosno predstava da je politička teorija mrtva C Zadaci političke teorije 3 Ključni tematski krugovi i portreti velikih mislilaca 4 Plamenčevo poimanje politike, države i demokratije III Rezultati i dostignuća teorijskog rada Literatura PRVI DEO Uvod I Makijaveli I Uvod II Italija i Firenca u vreme Makijavelija III Makijavelijeva karijera i njegova dela IV Makijavelijeva politička teorija i njegova filosofija života 1 Makijavelijevo shvatanje države 2 Makijavelijeva vera u čovekovu sposobnost da menja svoju okolinu 3 Psihologija vladara i podanika 4 Makijavelijeva zainteresovanost za moral kao društvenu silu 5 Makijavelijev stav prema religiji 6 Makijavelijeva sklonost ka narodnoj ili slobodnoj vladavini 7 Makijavelijeva slava zbog nemoralnosti 8 Makijavelijev veliki propust II Sloboda savesti I Tradicionalne koncepcije i reformacija 1 Srednji vek 2 Luter 3 Kalvin 4 Jezuiti 5 Sekte II Razvoj tolerancije i slobode savesti 1 Argumenti za puku toleranciju 2 Socinijanci i Kastiljone 3 Sloboda savesti i filosofi III Boden I Njegova filosofija uopšte II Njegovi pogledi na toleranciju III Njegova politička teorija 1 Vlast, pravo i suverenost 2 Oblici vladavine 3 Ograničenja vlasti: francuska monarhija IV Hobs I Uvod II Hobsov opis ljudske prirode III Zakoni prirode IV Sklapanje i izvršavanje ugovora V Hobsova koncepcija prirodnog prava i njegovog korišćenja VI Hobsov argument u prilog apsolutnoj vladavini VII Zaključak V Božansko pravo i apsolutna monarhija I Poreklo učenja II Popularnost i važnost učenja III Filmer IV Bosije V Paskal VI Lok I Uvod II Kratak pregled Lokove političke teorije III Lokovo shvatanje društva i pristanka IV Lokovo objašnjenje vlasništva V Zaključak VII Monteskje I Monteskjeovo shvatanje društva II Monteskjeova teorija klime III Monteskjeovo shvatanje zakona IV Monteskjeova klasifikacija oblika vladavine V Izvori političke aktivnosti VI Monteskje o vlasti i slobodi VII Monteskje i Lok o podeli vlasti VIII Hjum I Hjumovo odbacivanje prirodnog zakona i društvenog ugovora II Hjumovo objašnjenje pravde i vernosti kao veštačkih vrlina III Pokornost državi IV Vlasništvo i stranka V Hjumova koncepcija uravnoteženog uređenja VI Hjumov ideal Komonvelta IX Berk I Berk o korišćenju stranaka u slobodnoj državi II Berk o stanju stvari u Americi III Berk o Francuskoj revoluciji IV Razmišljanja o Berku 1 Jake strane Berkovih argumenata 2 Slabe tačke Berkovih argumenata X Ruso I Prirodno stanje i poreklo postojećih država II Prirodna dobrota čoveka 1 Genealogija strasti 2 Šta sačinjava dobrotu dobrih strasti i opakost opakih? 3 Šta Ruso podrazumeva pod savešću? 4 Koji uslovi moraju postojati da bi čovek dostigao dobrotu? 5 Šta se može učiniti da bi se stvorili uslovi povoljni za dobar život? 6 Platon i Ruso III Opšta volja 1 Njegovo prvo načelo 2 Njegovo drugo načelo 3 Njegovo treće načelo 4 Njegovo četvrto načelo IV Kako Ruso shvata jednakost i zašto misli da je ona važna V Neliberalna ljubav prema slobodi DRUGI DEO XI Bentam i njegova škola I Bentamova teorija morala II Vrhovna vlast III Utilitaristički argument u korist demokratije XII Rani socijalisti, francuski i engleski I Njihovi predominantni interesi 1 Njihovo razlikovanje od Rusoa 2 Njihova zainteresovanost za istoriju 3 Njihova odbojnost u odnosu prema državi 4 Njihov „materijalizam“ 5 Njihov feminizam II Sen-Simonovo objašnjenje društvene promene Da li su rani socijalisti bili utopisti? 1 Sen-Simon o toku društvene promene 2 Njihove iluzije 3 Njihova odbojnost prema nasilju III Hodžskin i Tompson kao kritičari klasične ekonomije; Furijeovo idealno društvo 1 Hodžskin i Tompson 2 Furije IV Njihovo mišljenje o religiji, nacionalizmu i ratu 1 Zloupotreba i upotreba religije 2 Bratstvo 3 Odbojnost prema nacionalizmu XIII Hegelova društvena i politička filosofija, I I Hegelovska metafizika A Zagonetke i rešenja I Epistemološke zagonetke II Logičke zagonetke B Zašto su Hegelova rešenja neprihvatljiva I Duh i priroda II Izvođenje kategorija II Napredak duha A Opšti argument Fenomenologije duha Zbivanje duha kao što se otkriva u ličnim stavovima i filosofijama 1 Iskustvo i znanje 2 Potreba za priznanjem 3 Gospodar i rob 4 Stoicizam i skepticizam 5 Nesrećna svest 6 Duh u neposrednosti 7 Zajednica bez duše 8 Svet kulture 9 Oblici individualizma 10 Prosta i plemenita svest 11 Racionalistička filosofija 12 Revolucija 13 Moralna volja 14 Zadovoljeni duh Zbivanje duha kao što se otkriva u religiji 1 Hegelova ideja religije 2 Prirodna religija 3 Estetska religija 4 Otkrivena religija 5 Hegelova religija B Ispitivanje argumenta Fenomenologije Nedostaci argumenta 1 Jedinstven i nužan proces 2 Hegel shvata nedokazano kao dokazano 3 Hegelova irelevantnost 4 Samosvest i protivrečnost 5 Racionalizam i revolucija 6 Gospodar i sluga 7 Ropstvo i progres 8 Neobično objašnjenje revolucije 9 Hegel i Napoleon Dobre strane argumenta 1 Ja i njegova sredina 2 Svet i jezik 3 Priznanje i samouvažavanje 4 Čovek, stvaralac i proizvod društva 5 Uloga nesvesnog 6 Pojam slobode 7 Sloboda i zakon 8 Društvena uloga 9 Pojam ideologije 10 Ideja progresa III Svetska istorija 1 Hegelova evropska predrasuda 2 Svetskoistorijske ličnosti 3 Germanski svet 4 Hegelova protestantska predrasuda 5 Njegova odbojnost prema demokratiji 6 Stagnacija i napredak XIV Hegelova društvena i politička filosofija, II IV Hegelova teorija države A Opšta zapažanja 1 Zašto je čoveku potrebna sloboda 2 Društvo kao nenameravani produkt ljudske delatnosti 3 Moral i sloboda 4 Moralnost i racionalnost 5 Racionalnost i zakon 6 Dužnost pokoravanja B Opšti aspekti i oblici društvenog života 1 Predstavljanje učenja 2 Apstraktno pravo i moral 3 Porodica i građansko društvo 4 Hegelova sofistika i moć zapažanja C Apstraktno pravo, moral i etički život 1 Vlasništvo i ugovor 2 Zločin i kazna 3 Zahtevi savesti D Porodica i građansko društvo 1 Hegelovo shvatanje života u zajednici 2 Porodica 3 Poređenje Bentama i Hegela 4 Građansko društvo je obrazovno 5 Društvene klase 6 Pravosudni sistem 7 Korporacije E Država 1 Šta je država? 2 Tri državne vlasti 3 Predstavničke skupštine 4 Sloboda govora 5 Odnosi između država 6 Rat F Primedbe Hegelovoj teoriji države 1 Lažne optužbe protiv Hegela 2 Njegovi preterani zahtevi prema državi 3 Zašto ne svetska država? 4 Uspeh i opravdanje XV Marksizam, I I Šta je, prema Marksu i Engelsu, osnovna determinanta društvene promene i u kojem smislu je ona osnovna? 1 Baza i nadgradnja 2 Smisao za razlikovanje 3 Odnosi u proizvodnji 4 Osnovno i izvedeno 5 Nauka kao društveni činilac II Šta su Marks i Engels podrazumevali pod klasom, klasnim sukobom i klasnim interesima? A Klase i klasni sukobi I Marksističke klase II Klasna nejednakost III Vrste klasa IV Klasna struktura i način proizvodnje V Klasni sukob i društveni razvitak VI Marksistički model revolucije VII Klasna svest B Klasni interesi, nepomirljivi klasni interesi i ekploatacija I Pomirenje interesa II „Objektivni“ klasni interes III Eksploatacija III Šta su Marks i Engels podrazumevali pod ideologijom? Kako su razumeli njenu funkciju u društvu? 1 Marksističke upotrebe reči „ideologija“ 2 Moral i pravni pojmovi 3 Ideologija kao lažna svest 4 Ideologija i klasni interesi 5 Klasna ideologija i religija 6 Uređena teorija 7 Ideologija kao „odraz“ nečeg drugog XVI Marksizam, II IV Kako su Marks i Engels shvatali funkciju države u društvima podeljenim na klase i šta će, prema njihovom predviđanju, iščeznuti u besklasnom društvu? A Država i društvene klase I Tri gledišta o državi II Država i „nepomirljive“ klase III Instrument ili uslov klasne dominacije? IV Države koje ne kontroliše nijedna klasa B Iščezavanje države I Nikada više organizovana sila II Nikada više otuđenje III Upravljanje i hijerarhija IV Pariska komuna i sovjeti V Sukobi u besklasnom društvu C „Zaostala“ društva i njihovi politički problemi I Dve pretpostavke II Dve vrste „normalne“ evolucije III Uticaj „naprednih“ na „nazadna“ društva IV Škripac u kojem su se našli boljševici D Marksistički ideal XVII Vera u progres I Šta sadrži vera u progres 1 Pre doba nauke 2 U naučnom dobu 3 Rusoovo poricanje II Integralna društvena promena i individua 1 Društvena promena i individualna sloboda 2 Šta predviđa društvena promena? 3 Ishod nauke i istorije III Sreća i širenje znanja 1 Zabluda i porok 2 Znanje, vrlina i sreća 3 Razum i razumevanje 4 Znanje kao sredstvo za sreću 5 Kondorse i dubinska psihologija 6 Upotrebe nauke, prirodne i društvene 7 Znanje i prilika da se ono upotrebi Registar `„Među viđenije teoretičare zapadnoevropskog prostora sredine dvadesetog veka spada, svakako, oksfordski profesor Džon Plamenac. Svojim delom i originalnošću, Plamenac je izborio svoje dostojno mesto i prepoznatljivost u odabranoj porodici političkih mislilaca savremenog doba. Nema posebnih knjiga, doktorskih ili magistarskih disertacija, pa ni zapaženijeg broja enciklopedijskih odrednica koje bi bile posvećene njegovom delu. Ali, čuđenju nema mesta ako se ima u vidu da i dela mnogih drugih umnih filozofa i teoretičara nisu bila dužeg trajanja. U senci mnogih instant proizvođenih kvaziinovatora i pomodaraca stajali su i drugi umni mislioci bez velikog smisla i želje za samoreklamiranjem i pompom. Među te umnije a ćudljivije pisce pripadao je i Džon Plamenac. Moglo bi se reći da je, u poređenju s mnogim od njih, Plamenac malo bolje, ali još uvek ne sasvim dobro, prošao. Njegovo ime se još pominje u manjem broju ozbiljnih rasprava. To, naravno, nije dovoljno s obzirom na njegov teorijski opus i ako se žele sačuvati i razvijati dosadašnja dostignuća i tekovine političke misli. No, verujemo da čudno i ćudljivo rešeto vremena ne priznaje improvizacije, nametanja, preskakanja i zaskakanja. Ono daje šansu razumu i moralu da pokažu svoju moć i delotvornost. Od ljudi, naročito onih koji se bave političkom teorijom i naukom, zavisi hoće li ovu potencijalnu šansu osvestiti i iskoristiti. Čini se da je došlo vreme da se i Plamencu pokloni veća pažnja od one dosadašnje...“ (prof. dr Vučina Vasović)` Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Adam Toma Akvinski Amerika Apsolutizam Apsolutna Monarhija Aristokratija Aristotel Pjer Bejl Džeremi Bentam Edmund Berk Jeremy Bentham Burke Luj Blan Louis Blanc Žan Boden Jean Bodin Bog Žak Beninj Bosije Jacques Benigne Bossuet Crkva Rene Dekart Descartes Demokratija Duh Zakona Egoizam Fridrih Engels Friedrich Fenomenologija Duha Robert Filmer Šarl Furije Fourier Charles Dejvid Hjum David Hume Tomas Hobs Tohmas Hobbes Hrist Hrišćanstvo Idealizam Jevreji Imanuel Kant Immanuel Kazna Ogist Kont Auguste Comte Liberalizam Džon Lok John Locke Martin Luter Nikolo Makijaveli Niccolo Machiavelli Karl Marks Marx Džon Stjuart Mil John Stuart Mill Šarl Monteskje Mišel De Montenj Michel Montaigne Charles Montesquieu Napoleon Bonaparta Isak Njutn Isaac Newton Robert Oven Owen Papa Blez Paskal Blaise Pascal Platon Pjer Žozef Prudon Pierre Joseph Proudhon Racionalnost Revolucija Rim Žan Žak Ruso Jean Jacques Rousseau Klod Anri Sen Simon Claude Henri Saint Simon Smit Smith Socijalizam Sreća Suverenost Svojina Aleksis De Tokvil Alexis Tocqueville Vilijam Tompson Utilitaristi Utilitarizam Vladalac Zakon

Prikaži sve...
3,990RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj