Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Zoran Konstantinović: Predgovor. Volfgang Kajzer: Predgovor uz prvo izdanje. UVOD 1. Oduševljenje i studije 2. Predmet nauke o književnosti 3. Pojam i istorija nauke o književnosti. Poglavlje I: Filološki preduslovi 1. Kritičko izdanje teksta 2. Iznalaženje pisca 3. Pitanje datiranja 4. Pomoćna sredstva PRVI DEO: OSNOVNI POJMOVI ANALIZE Poglavlje II: Osnovni pojmovi sadržaja 1. Građa 2. Motiv 3. Lajtmotiv, topos, amblem 4. Fabula Poglavlje III: Osnovni pojmovi stiha 1. Sistem stiha 2. Stopa (Versfuß) 3. Stih 4. Strofa 5. Oblici pesme 6. Rima 7. Metrika i istorija stiha 8. Akustička analiza. Poglavlje IV: Jezički oblici 1. Zvučanje 2. Sloj reči 3. Retorske figure 4. `Uobičajen` red reči 5. Sintaktički oblici 6. Nadrečenični oblici 7. Vidovi govora i oblici govora. Poglavlje V: Kompozicija 1. Kompozicioni problemi lirike 2. Kompoziciona pitanja drame 3. Kompoziciona pitanja epike. MEĐUDEO Poglavlje VI: Oblici izlaganje 1. Problemi izlaganja lirike 2. Problemi izlaganja drame 3. Problemi izlaganja epike DRUGI DEO: OSNOVNI POJMOVI SINTEZE Poglavlje VII: Sadržina 1. Tumačenje od strane pesnika 2. Diltajevi podsticaji 3. Helderlinova pesma `An die jungen Dichter` 4. Granice metoda Poglavlje VIII: Ritam 1. Metar i ritam 2. Ritam stiha 3. Dva primera (Longfelou, Brentano) 4. Ritam i jezik stiha 5. Ritam u prozi. Poglavlje IX: Stil A. Pojam stila 1. Zastarela stilistika i normativna stilistika 2. Stilistika nauke o jeziku 3. Le style c`est l`homme meme 4. Istraživanje stila pod uticajem nauke o umetnosti 5. Istraživanje izraza pomoću indicija 6. Stil kao stil dela 7. Predmetnost, jezik i stil. B. Istraživanje stila 1. Određivanje stila kod proznih stila 2. Određivanje stila kod pesama 3. Metodsko u vezi sa ispitivanjem stila. Poglavlje X: Struktura književnog roda 1. Problem 2. Lirika - epika - dramatika i lirsko - epsko - dramsko 3. Stavovi i forme lirskog 4. Stavovi i forme epskog 5. Rodovi dramskog. Wolfgang Kayser (Berlin, 24. prosinca 1906., Göttingen, 23. siječnja 1960.) bio je njemački germanist i književnik. Biografija Kayser je doktorirao 1932. tezom o pjesništvu baroknog pjesnika Harsdörffera, a habilitirao je 1935. pišući o povijesti njemačke balade. Tijekom nacističke ere pokazao je odanost nacističkoj stranci. Godine 1933. pridružio se SA, a 1937. NSDAP-u[1] Godine 1938. postao je privatni docent u Leipzigu. Godine 1941. imenovan je ravnateljem Njemačkog kulturnog instituta u Lisabonu, [1] koju je ulogu opisao kao `dopunskog profesora u carskoj službi.` [1] Također je držao predavač njemačkog jezika na Sveučilištu u Lisabonu. Tijekom tog razdoblja već je radio na onome što će postati njegov pionirski udžbenik, Das Sprachliche Kunstwerk: Eine Einführung in die Literaturwissenschaft (Jezik umjetnosti: Uvod u književnost). Otpušten iz službe nakon 1945., nakon toga je uglavnom radio kao slobodni predavač, pisac i prevoditelj. Godine 1948. objavljen je The Language of Art koji je imao snažan utjecaj na poslijeratnu njemačku književnost. Godine 1950. dobio je mjesto profesora na Sveučilištu u Göttingenu, gdje je radio do svoje smrti 1960. godine. Kako su se njemačke književne znanosti otresale kontrole politizacije koja je vladala tijekom nacističke ere, a znanstvenici se sve više okretali europskim i multidisciplinarnim književnim znanostima, Kayser je stekao međunarodnu reputaciju. Godine 1954. postao je članom Njemačke akademije za jezik i književnost u Darmstadtu.