Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Sve kategorije
keyboard_arrow_down
Opseg cena (RSD)
Prikaži sve
keyboard_arrow_down
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
Svi sajtovi uključeni
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-1 od 1 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-1 od 1
1-1 od 1 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

Režim promene aktivan!

Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Jedan br nema korice, sve ostalo uredno! Vazduhoplov je naprava koja se kreće u atmosferi (vazduhu) fizički odvojena od površine zemlje i to uključuje letilice sa fiksnim i rotacionim krilom; čvrste i mekane konstrukcije; teže i lakše od vazduha. Vazduhoplov koji se kreće kroz vazduh i ima sopstveni pogon se obično naziva letelica. On se suprotstavlja sili gravitacije koristeći statičko podizanje ili dinamičko podizanje aeroprofila,[1] ili u nekim slučajevima potisak nadole iz mlaznog motora. Uobičajeni primeri vazduhoplova obuhvataju avione, helikoptere, vazdušne brodove (uključujući blimpove), jedrilice, i balone na vrući vazduh.[2] Vazduhoplov je sprava koja je u stanju da se sa svojim sopstvenim sredstvima održava u vazduhu, lebdi ili leti. Mogu se podeliti u dve grupe: aerostati (baloni, vazdušni brod, dirižabl) i aerodini (avion, helikopter). Ljudska aktivnost koja je vezana za vazduhoplove se zove „avijacija“. Vazduhoplovom sa posadom upravlja pilot, dok bespilotne letelice mogu da budu daljinski kontrolisane ili samokontrolisane računarom. Vazduhoplovi se mogu klasifikovati po različitim kriterijumima, kao što su tip uzdizanja, pogon vazduhoplova, upotreba i drugo. Vrste vazduhoplova Prema osnovama na kojima se zasniva moć letenja tj. održavanja u vazduhu, vazduhoplovi se dele na dve vrste: vazduhoplovi lakši od vazduha (statičke leteće mašine) ili aerostati vazduhoplovi teži od vazduha (dinamičke leteće mašine) ili aerodini. Lakši od vazduha – aerostati Glavni članci: Balon (vazduhoplov), Cepelin, Vazduhoplovna jedrilica, Autožir, Zmaj (vazduhoplov), Padobran i Paraglajder Vazduhoplovi lakši od vazduha osiguravaju uzgon po Arhimedovom načelu, budući da im je gustina manja od gustine okolnog vazduha kojeg takav vazduhoplov istiskuje. Ovi vazduhoplovi su poznati i pod imenom baloni. Aerostati koriste uzgon da plutaju u vazduhu na isti način na koji brodovi plutaju po vodi. One se odlikuju jednom ili više velikih vreća ispunjenih gasom relativno niske gustine, kao što su helijum, vodonik ili vrući vazduh, koji je manje gust od okolnog vazduha. Kada se težina tog gasa doda težini konstrukcije vazduhoplova, letilica ima istu težinu kao i vazduh koji je njom istisnut. Mali baloni s toplim vazduhom zvani leteći fenjeri prvi put su izmišljeni u drevnoj Kini pre trećeg veka p. n. e. i uglavnom su korišteni pri kulturnim proslavama. Oni su bili drugi poznati tip letećeg objekta, pri čemu je prvi tip letećeg objekta bio zmaj, isto tako izmišljen u drevnoj Kini pre par hiljade godina (pogledajte dinastija Han). Prvi vazduhoplov lakši od vazduha bio je balon pun toplog vazduha koji su sagradila braća Mongolfje i koji je 15. oktobra 1783. uspešno leteo nešto više od 4 minute. Takvim balonom nije se moglo leteti u smeru po želji posade i putnika, nego se kretao nošen vetrom. Veliki preokret napravio je David Švarc, koji je napravio prvi upravljivi vazdušni balon s metalnom konstrukcijom. U njegovu čast izdana je i posebna medalja[3]. Međutim zasluge su pripale nemačkom grofu Cepelinu koji je projekt otkupio od Švarcove udovice, te konstruisao prototip 1897. godine. Za upravljive balone se stoga često koriste imena „cepelin“ ili „dirižabl“ (od francuskog dirigeable, upravljiv). Švarc je tokom projektovanja radio i na materijalima, čime je otvorio put otkriću lagane i čvrste legure aluminijuma, poznate pod imenima dural, duraluminijum, ili Švarcov aluminijum, koja je i danas vrlo popularan materijal za izradu vazduhoplova. Vazdušni brod USS Akron nad Menhetnom tokom 1930-ih Balon je originalno bio bilo koji aerostat, dok je termin vazdušni brod korišten za velike, pokretne avionske dizajne, obično s fiksnim krilima.[4][5][6][7][8][9] Godine 1919, Frederik Hendli Pejdž je koristio naziv „brod od vazduha”, kao i naziv „vazdušna jahta” za manje putničke tipove.[10] Tokom 1930-ih, veliki međunarodni leteći brodovi su isto tako ponekad bili nazivani „brodovima od vazduha” ili „letećim brodovima”[11][12] – mada ni jedan u to vreme još uvek nije bio izgrađen. Pojavom pogonskih balona, zvanih dirižabl balonima, i kasnije rigidnih brodskih trupova koji omogućavaju veliko povećanje veličine, počeo je da se menja način na koji su ove reči korišćene. Izrađeni su ogromni pogonski aerostati, koje karakteriše kruti spoljni okvir i odvojeni aerodinamički pokrivni plašt oko vreća za gas, među kojima su najveći i najpoznatiji Cepelini. Još uvek nije bilo vazduhoplova sa fiksnim krilom ili nerigidnih balona dovoljno velikih da bi se nazvali vazušnim brodovima, tako da je termin „vazdušni brod” postao sinonimom sa ovim avionom. Zatim je nekoliko nesreća, kao što je Hindenburška katastrofa iz 1937. godine, dovelo do izlaska vazdušnih brodova iz upotrebe. U današnje vreme je „balon” nepogonski aerostat, a „vazdušni brod” ima pogon. Pogonski aerostat s kojim se može kormilariti se naziva dirižabl. Ponekad se ovaj izraz primenjuje samo na nerigidne balone, a ponekad se i dirižabl balon smatra definicijom vazdušnog plovila (koje onda može biti kruto ili nekruto). Fleksibilne dirižable karakteriše umereno aerodinamična gasna vreća sa stabilizacionim plavim pločama na zadnjoj strani. Oni su uskoro postali poznati kao blimpovi. Tokom Drugog svetskog rata, ovaj oblik je bio široko prihvaćen za balone privezane za zemlju; u vetrovitom vremenu, ovo smanjuje naprezanje na privezni konopac i stabilizuje balon. Nadimak blimp je usvojen zajedno sa oblikom. U modernim vremenima, bilo koji mali dirižabl ili vazdušni brod se zove blimp, mada se blimp može da bude opremljen pogonskim mehanizmom.

Prikaži sve...
3,490RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj