Gi de Mopasan i drugi KUĆE CRVENIH LAMPI Knjižara Zdravka Spasojevića, Beograd, 1924. 88 strana. Požutela, korice oštećene kao na slici, sem toga očuvana.

Philip Macdonald - Gospodar osamljene kuće 1937. god

ĐERĐ KONRAD ODLAZAK OD KUĆE I POVRATAK KUĆI AUTOBIOGRAFSKI ROMAN ARHIPELAG BEOGRAD 2008 Biblioteka ZLATNO RUNO Preveo sa mađarskog ARPAD VICKO .................................................................. O PISCU LATINICA TVRDE KORICE ŠIVEN POVEZ 21 CM 133 STRANICE JAKO SOLIDNO

tvrdokoričeno,1946g o robnim kučama,50 strana francuska

Pravica : pripovijest / I. N. Potapenko *1837. [preveo s ruskog Vladimir Babić] Autor Potapenko, Ignatij Nikolaevič Nakladnik Koprivnica : Knjigotiskara V. Vošicki, 1920 Materijalni opis 93 str. : ilustr. ; 18 cm Nakladnički niz Svjetska biblioteka ; br. 41 Napomena Sadrži i: Kuc --- kuc --- kuc ---! / Turgenjev. Ruska književnost. Romani, novele, pripovijetke POTAPENKO, Ignatij Nikolaevič Pravica : pripovijest / I.N. Potapenko. Kuc...kuc...kuc...! / I. S. Turgenjev. - Koprivnica : Izdanje knjižare Vinka Vošickog, 1920. - mek povez ,93 str. ; 17 cm. - (Svjetska biblioteka ; br. 41)

Veronauka u kući - pravoslavna verska čitanka. Izdanje Versko-dobrotvornog starateljstva, Beograd, 1982. Broširano, očuvano.

Аутор - особа Ђоковић, Милан, 1908-1993 = Đoković, Milan, 1908-1993 Наслов Кућа од карата / Милан Ђоковић Врста грађе драма Језик српски Година 1957 Издавање и производња Београд : Нолит, 1957 Физички опис 151 стр. ; 20 cm Збирка Савремена драма ISBN (Брош.)

Prvo izdanje! Autor - osoba Sijarić, Ćamil, 1913-1989 = Sijarić, Ćamil, 1913-1989 Naslov Kuću kućom čine lastavice / Ćamil Sijarić Vrsta građe roman Jezik srpski Godina 1962 Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : Svjetlost, 1962 Fizički opis 271 str. ; 21 cm Zbirka Savremenici (Ppl.) Kuću kućom čine lastavice je društveni roman izrastao na osnovama klasičnog historijskog romana u kom se hroničarski prati rasulo jedne sandžačke patrijarhalne porodice. Analizirajući način na koji Ćamil Sijarić u Kuću kućom čine lastavice dekomponira tradicionalni historijski roman - Težeći da analitički obuhvati historijski trenutak u kojemu se individua emancipirala od kolektiva, Sijarić priči klasičnog historijskog romana pridodaje kulturološke aspekte, preobražavajući na toj osnovi ne samo epsku tradiciju pripovijedanja i svijet usmenosti koji se odražava u njegovom rodnom Sandžaku nego i nasljeđe žanrovskih konvencija historijskog romana u evropskom poetičkom obzoru“. Uzroci raspada seljačke porodice Sejdića, a samim tim i modela patrijarhalno organizirane društvene zajednice, i u ovom romanu, kao i u Bihorcima, dolaze istovremeno spolja i iznutra. Razorni uticaj historije, oličen u ratovima koji ne mimoilaze niti jednu generaciju muške strane porodice Sejdića, na jednoj strani, i proces mučnog oslobađanja jedinke od okova patrijarhalne porodice i učahurene društvene zajednice, na drugoj strani, razlozi su koji neminovno dovode do urušavanja ovog anahronog svijeta. Uticaj historijskih zbivanja na raspadanje sandžačke seljačke porodice, a također i patrijarhalne zajednice čiji su oni integralni dio, u romanu Kuću kućom čine lastavice ogleda se u kontinuiranom stradanju članova te iste porodice u ratnim vihorima. Roman počinje i završava se ratom: dio prve generacije muških glava porodice Sejdića nastradao je u Prvom svjetskom ratu, dok je druga generacija regrutovana da se bori (i strada) u Drugom svjetskom ratu. Smjestivši radnju romana između dva svjetska rata, Sijarić je htio da ukaže na ta dva sudbinska momenta u genezi ove porodice, gdje Prvi svjetski rat znači početak fizičkog osipanja porodice, a Drugi svjetski rat i konačni nestanak. Istovremeno sa spoljašnjim faktorom dezintegracije patrijarhalne porodice i zajednice oličenom u ratnim stradanjima, djeluje i unutarnji dezintegracioni faktor. Novo vrijeme produkuje i nove ljude, pa tako Saltan, Amar i Ruška, unuci starog Agana, grčevito i teško pokušavaju da se, svako na svoj način, oslobode čvrstih okova kojima ih tradicionalna porodica sputava, da prekrše naslijeđene moralne uzuse i potvrde se kao individue. Taj proces individualizacije i emancipacije u patrijarhalnoj zajednici sa sobom donosi teške posljedice, koliko po zajednicu, toliko i po pojedinca koji nastoji preći okvire unaprijed određene sudbine, i nužno rezultira totalnim raspadom tradicionalnog modela porodice i društvene zajednice. No, zajedno sa porodicom i zajednicom propadaju i Saltan, Amar i Ruška, kao akteri novog vremena koje im, zapravo, ništa dobroga nije donijelo. Zatvoreni u sebe i sami sebi dovoljni, puni neostvarenih snova, nezaokruženi, razočarani, skrhani, oni poput kakvih olupina besciljno hodaju kroz život. Saltan nakon dolaska iz Grčke ne može da se uklopi u porodicu te se odaje alkoholu i sumnjivim ženama, dugim noćnim lutanjima po okolnim selima iz kojih dolazi pijan i blatnjav. Amar je student koji je više sklon pasivizmu nego aktivizmu, melanholičan, pjesnička duša, i njegova je otuđenost od porodice i tradicije intelektualne prirode. Kao Saltan i Amar, i Ruška odlazi iz kuće i otuđuje se, postaje strancem u svojoj kući. Njen grčeviti pokušaj da zatrudni i dobije dijete, bez obzira stroge moralne norme, posljednji je i najveći udarac zadan patrijarhalnoj porodici Sejdića. Međutim, i Ruškin pokušaj emancipacije završava se nesretno. I ovaj Sijarićev roman, kao i Bihorci, a i cijeli niz pripovjedaka, zasniva se na priči o prirodnom čovjeku i prirodnoj kulturi. I ovdje je priroda ta koja diktira ritam življenja ljudi, utiče na njihove misli i postupke, na njihovu duhovnost, etiku, određuje im, na koncu, sudbine. Iako je sa romanima Bihorci i Kuću kućom čine lastavice bio tematski izvan trenda koji je diktirala ondašnja soc-realistička književnost, na jednom drugom planu Sijarić je bio u toku sa evropskim i svjetskim trendom: „Slučaj Ćamila Sijarića mogao bi se, u tom smislu, uporediti s onim što su, tih godina, moderni svjetski antropolozi (Klod Levi - Stros, Margaret Mid, na primjer) svojim naučnim ispitivanjem primitivnih naroda Australije, Novog Zelanda, Južne Amerike, izvršili u oblasti nauke o društvu: Sijarićeva djela označila su, otprilike, slično otkriće: ona su ponudila književnu viziju jednog egzotičnog, izvornog, iskonski čednog, modernim predstavama života nepomućenog svijeta, naivnog svijeta koji siše grudi prirode“. I Bihorci i Kuću kućom čine lastavice, kako smo u dosadašnjem dijelu teksta već naglasili, pripadaju žanru društvenog romana sagrađenog na osnovama tradicionalnog historijskog romana, i, osim nesumnjivih književnih kvaliteta, sadrže u sebi neprocjenjivu kulturološku građu jedne nestale društvene zajednice. Uviđajući tu i takvu slojevitost Sijarićevih romana, Bihorci i Kuću kućom čine lastavice, Enver Kazaz zaključuje: „Sijarićevi romani, dakle, baštine koliko epski, toliko i lirski i baladeskni narativ, zadobijajući uz to osobenosti esejističkog, analitički detaljnog ispisa kulture i običaja patrijarhalne zajednice. Sijarić je, zapravo, romanima Bihorci i Kuću kućom čine lastavice najavio kasniji kulturološki novohistorijski roman koji u južnoslavenskim literaturama dominira sedamdesetih i osamdesetih godina, a u bošnjačkoj romanesknoj praksi u jednom trenutku uspostavlja se za najdominantniji tok“. ________________ Sijarić Ćamil - Kuću kućom čine lastavice Kuću kućom čine lastavice, Sijarić ostaje u vremenu između dva svjetska rata i u zavičajnoj, bihorskoj tematici. Pričajući o životu jedne patrijarhalne porodice u sandžačkom selu, on brojnim epizodama razrađuje svoju viziju tog vremena i te sredine, naglašenije nego što je to činio u „Bihorcima“, dovodi sandžačko selo u dodir sa spoljnim svijetom, pokazujući djelovanje njegovih centrifugalnih sila, koje odvlače u stranu i razaraju strukturu patrijarhalne zajednice (u rat, u iseljeništvo, na škole). On to čini koristeći se pripovjedačkom tehnikom tzv. romana-rijeke, koji zahvata obilje životne građe, prepliće je i modelira simultano prateći više različitih, za ideju romana karakterističnih, ljudskih sudbina. Taj pripovjedački simultanitet Sijarić postiže nizom manjih mozaičkih cjelina, epizodnih ličnosti i događaja, koje povezuje sa glavnim junacima romana, Sejdićima: starim Aganom, glavom porodice, seljakom s dubokim korijenima u patrijarhalnoj tradiciji, njegovim unucima Amarom, koji se, na školovanju, već odlijepio od te veze i počeo da „lebdi“, Saltanom, koji je jedno vrijeme s ocem trgovcem, proveo u Solunu, učeći trgovački zanat, pa se, po smrti oca, vratio u zavičaj, u kojem se više „nizašta nije mogao uhvatiti“, te najzad Ruškom, koju udaju u grad za stara, imućna čovjeka, agu, i koja se, s osjećanjem tragične krivice nerotkinje, prepušta seoskom čarobnjaku – vidaru da je izliječi, glumeći potom trudnoću. To, dakle, više nije zatucani, zabačeni svijet Bihoraca mukle svijesti, već svijet dotaknut sviješću o širini svijeta, o drugim oblicima života, drukčijem postojanju, ali se ta svijest ovdje, ipak, spotiče i sudara s iskonom porodične tradicije, sa potmulom silom običaja, pritiskom da se oni prihvate i nastave. Svijetu patrijarhalne tradicijske petrificiranosti, apsolutizmu predačkog uzora, mitskom pritisku obaveznih modela života - suprotstavljen je, u liku Amara, drukčiji doživljaj života, drugo viđenje, drugi nagon - nagon mladalačke svijesti koja hoće da proširi duhovni horizont dosuđenog joj života, da se otme magnetnoj sili sredine i da se, nošena idealizmom, otvori novoj budućnosti. Otrgnut od sela, a neadaptiran u gradu, Amar, međutim, postaje zaneseni školarac poetske duše i bez smisla za praktične stvari života, „nekakav papirnati, iz dječje ruke otrgnut lutajući zmaj“, kao što je i njegov brat od strica, Saltan, neadaptirana ličnost koju je iskustvo stečeno u stranom svijetu osudilo u zavičaju na udaranje u stranu, na usamljeničko maštanje o Solunu iz kojeg se vratio, gdje je život bio bogatiji senzacijama, raznovrsniji, slobodniji. Sve likove u romanu prati jako elegično osjećanje neispunjenih težnji, prikrivani uzdah prikraćenosti i nemoći, hendikepiranosti duše. Pa i ako je u romanu opisan poneki njihov užitak, to je dato kao slika bolno ispružene ruke za pomoći i za spasom, za olakšanjem (udaja Rahime za Emrula, najamnog radnika; neuspio pokušaj ženidbe Jašara, potomka propale begovske porodice, koji kod Sejdića radi kao najamni radnik; prepuštanje Ruške seoskom čarobnjaku da je izliječi od jalovosti i, nakon toga, bolna gluma iscjeljenja i trudnoće). Naročito dirljivo, poetski intonirano, data je u romanu bolna duša žene nerotkinje, Ruške, koja se prepušta seoskom vidaru da je zavede s nadom u ozdravljenje. Epizoda sa seoskim čarobnjakom Medom Melećem i njegovim pomoćnikom Feletom, koji kupa nerotkinju vodom iz magijskog tasa, da bi je zatim zaveo, data u poetsko-erotskoj viziji jednog folklornog obreda, lijep je primjer kako Sijarić na folklornoj podlozi gradi sliku pojedinih vidova života patrijarhalnog svijeta: tu je već ranijim pripovijedanjem pripremljen i zgusnut emotivno - erotski naboj koji provaljuje u epizodi, tu je i tajanstveni magnetizam sujevjerja, osjećanje misterije, prožeto strahom i nadom, koje obuzima ljude pred mogućnošću čuda, tu je i drhtava igra čula i erotski kliktaj duše, koja se otvara nadi i spasenju. Ćamil Sijarić je rođen 13. septembra 1913. godine u selu Šipovice. Osnovnu školu je završio u Godijevu kod Bijelog Polja, a potom od 1927. do 1935. godine pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju iz koje je istjeran zbog političkih aktivnosti. Školovanje je nastavio u Vranju i u tamošnjoj gimnaziji maturirao 1936. godine, nakon čega je prešao na studije prava u Beogradu. Diplomirao je 1940. godine, a za vrijeme Drugog svjetskog rata službovao je u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradišci i Banja Luci. Za sekretara Suda narodne časti u Banjaluci izabran je 1945. godine, potom je bio novinar lista „Glas“ i dramaturg Narodnog pozorišta u Banjaluci. U Sarajevo je prešao 1947. godine, radio u redakciji lista „Pregled“. Nakon toga je bio u glavnom odboru Narodnog fronta i redakciji „Zadrugara“. U literarnu sekciju Radio Sarajeva je prešao 1951. godine i tu je ostao sve do odlaska u penziju 1983. godine. Umro je 6. decembra 1989. godine. Djela Ram bulja, 1953. pripovijetke, Naša snaha i mi momci, pripovijetke, Bihorci, roman, Sarajevo, 1956, Kuću kućom čine lastavice, 1962, roman Sablja, 1969. pripovijetke, Putnici na putu, 1969, pripovijetke, Kad djevojka spava, 1972, pripovijetke, Francuski pamuk, 1980, (dobitnik Andrićeve nagrade) Priče kod vode, 1982, Rimski prsten, 1985, Raška zemlja Rascija, roman, Miris lišća orahova, 1991, Konak, roman, Mojkovačka bitka, roman, Carska vojska, roman, Zelen prsten na vodi, pripovijetke, Zapis o gradovima… Lirika, poezija, Beograd, BIGZ, 1988 MG149 (N)

cela korišćena saveti za domaćinstvo unutaršnjsot odlično očuvana običaji spremanje divljači održavanje kuće ,,,,

Liječnica u kući-Dr. Med. Jenny Springer Dresdenska nakladna knjižara Max Otto Groh, Dresden Zagreb, 1926. Tvrd povez Nedostaje rikna. + ptt troškovi (preporučena tiskovina)

Vladalačka kuća PETROVIĆ-NJEGOŠ Nikola I, njegova djeca, zetovi i unučad Izdanje odbora za proslavu 50-godišnjice vladanja Nj. Kr. Visočanstva Knjaza Nikole I Cetinje, 1910. Tvrdi povez Broj strana: 9 (nije numerisano) + 34 table Format: 25 x 31 cm STANJE: Korice prljave i pohabane,, odvojene prednje od zadnjih i od ostatka knjige (glavna slika). Prvoj predstrani nedostaje delić donjeg ćoška, na drugoj naslov podvučen običnom olovkom (slika). Uz donji ivicu stranica slabo vidljiv trag vlaženja, ivice uprljane korišćenjem, ponegde žućkaste fleke. Na više mesta pečati i oznake NBS (duplikat, otpisano).

MOSTAR I OKOLICA OPIS I 52 FOTOGRAFIJE U BOJI( KUĆE I ZGRADE KOJE SU PORUŠENE)-MALA TURISTIČKA MONOGRAFIJA-IZDAVAČ TURISTKOMERC ZAGREB 1974 GOD

IZDAVACKO I KNJIZARSKO PREDUZECE GECA KON BEOGRAD 1937g. 116str. USTAV SA ZAKONOM O USTROJSTVU CIVILNE KUCE,PORODICNIM PRAVILNIKOM KRALJEVSKOG DOMA I ZAKONOM O VRHOVNOJ DRZAVNOJ UPRAVI

DŽ. M. KUCI ELIZABET KOSTELO OSAM LEKCIJA PAIDEIA BEOGRAD 2OO4 MAŠTARIJE DŽ. M. KUCI - Nobelovac !!!!!!!!! .................................................. LATINICA TVRDE KORICE ŠIVEN POVEZ 185 STRANA NEKORIŠĆENO GARANCIJA PERFEKT E k s t r a !!!!!!!!!!!!

Jugoistok 1943. 67 str. Oštećenja korica Sadrži pečat lične biblioteke

Tvrd povez. Izdanje Izdanje Izdavačko i prometno a.d. `Jugoistok`, Beograd, 1943. godine. Na prvoj unutrašnjoj strani potpis nekadašnjeg vlasnika. Veoma dobro očuvana knjiga, 65. strana.

Napomena ima oštećenja na rikni Izdavbač Jugistok Povez tvrd Strana 64 Godina 1943

GUNAR GUNARSON - KUĆA SLEPACA IZDAVAČ: JUGOISTOK BEOGRAD 1943 STRANA: 66 TVRDOG POVEZA STANJE: PEČATIRANA, OČUVANA, KNJIGA KAO NA SLICI, OCENA: 4 DOSTAVU PLAĆA KUPAC, 265

ANAIS NIN KUĆA INCESTA PLAVI JAHAČ BEOGRAD 2 О О 7 PLAVE ČARAPE Pogovor: GUNTER ŠTULMAN ............................................................... SLIKA AUTORKE BROŠ LATINICA 20 CM 6O STRANA ODLIČAN PRIMERAK (Korice, naslovna strana, stranice!) NEKORIŠĆENO ******** EKSTRA ******** db/6

-SRPSKA KNJIŽEVNA ZADRUGA-NAPISAO PIJETRO ORSI-NOVA ITALIJA-istorija poslednjih 150 godina do dolaska na presto Vitorija Emanuela III.-izd.1909.-br.125-126.str.354.sa geografskom kartom na početku knjige i genealoškom kartom Savojske kuće na kraju knjige.-KNJIGA JE OČUVANA I kompaktna....

PIJETRO ORSI NOVA ITALIJA Istorija poslednjih 150 godina do dolaska na presto Vitorija Emanuela III Preveo Miodrag Ristić Tvrdi povez Izdavač Srpska književna zadruga Izdanje iz 1909 god. Nekoliko listova se odvojilo od knjižnog bloka,prelepo staro izdanje sa kartama Italije i Genealoške karte Savojske kuće.

ФРАНЦ ЈОЗЕФ ЖАН ПОЛ БЛЕД CLIO / ГЛАС СРПСКИ БЕОГРАД 1998 POLIS а) Франц, Јозеф I, аустријски цар (1830-1916) б) Аустрија - Историја - 1830-1916 ц) Аустроугарска - Историја - 1830-1916 ............................................................. Поговор ВОЈИСЛАВ ПАВЛОВИЋ ГЕНЕАЛОГИЈА КУЋЕ ХАБЗБУРГ - ЛОРЕН ИНДЕКС Ћирилица Тврде корице Шивен повез Обележивач страница 675 страница НЕКОРИШЋЕНО

MAJSTOR U KUĆI Roland Gek ,novo izdavač: Vuk Karadžić, Beograd TVRD POVEZ, 439 str. sa ilustracijama....ćirilica Knjiga je NOVA..... -------------------------------- M

VELIBOR GLIGORIĆ - KUĆA SMRTI RETKO IZDAVAČ: PROSVETA BEOGRAD STRANA: 91 MEKOG POVEZA STANJE: RIKNA MALO POHABANA GORE, DOLE 8 CM, UNUTRAŠNJOST OČUVANA, OCENA: 3 KNJIGA KAO NA SLICI, DOSTAVU PLAĆA KUPAC, 80

IZDAVAC ; RAD - BEOGRAD 1958 GOD . 171 STR. TVRDI POVEZ , DOBRO OCUVANO