Format: 13x20 cm Broj strana: 168 Pismo: Latinica Povez: Mek Prevodilac: Marko Pavlović Opis: Međunarodna građevinska kompanija šalje izvođače radova u zemlju koja je tek izašla iz građanskog rata – da izgrade put koji povezuje siromašan jug sa bogatim severom. Vojnom paradom na novoizgrađenom putu biće proslavljeno uspostavljeno primirje. Iz bezbednosnih razloga dvojici muškaraca angažovanih za ovaj posao dati su pseudonimi. Četvorka, zadužen za vožnju futurističke mašine za asfaltiranje RS-80, monaškom disciplinom je prionuo na posao koji mora biti završen pre slavljeničke parade: napraviti savršeno prav put, dugačak 230 kilometara, za deset dana. Devetka, sa druge strane, čini sve što može da se ne pridržava strogog protokola: on je željan avanture i radoznalo istražuje novu kulturu, noćni život i egzotičnu hranu. Četvorka odmah shvata da je Devetka „agent haosa“, koji rizikuje da ugrozi posao, i povratak kući je sve neizvesniji. Put postaje sve duži, sukobi između dva muškarca sve oštriji. Slično slavnom romanu Tatarska pustinja Dina Bucatija, i u ovoj Egersovoj alegoriji iščekivanje je glavni protagonista. Ali Parada nam govori i o nepomirljivom sudaru kultura: stranci u ratom razorenoj zemlji, Četvorka i Devetka polako se suočavaju sa apsurdnošću svoga položaja i kobnim posledicama mirovne misije.

U krevetu sa strancem, Džejms Gripando Edicija `Savremena svetska proza` `Evro Guinti` Beograd 2011. broširano izdanje, latinica, 430 str. kao nova knjiga, odlično očuvana Pejton Šilds je oduvek želela da bude lekar, i zahvaljujući svojoj upornosti, briljantnom akademskom uspehu i ogromnom dugu prema Harvardskom medicinskom fakultetu, sada je na prvoj godini specijalizacije u najboljoj dečjoj bolnici u Bostonu. Radi izuzetno mnogo, ali to je život koji želi, zajedno sa mužem, mladim advokatom koji obećava. Ali, noćna vožnja kući po snežnoj oluji sve menja. Kola koja idu pravo ka njoj isteruju je s puta u zaleđeno jezero. Pejton zna da ne bi preživela da je nepoznati muškarac nije izvukao iz olupine, pre nego što se izgubio u tami. Njen divni život se u trenu pretvara u noćnu moru. Niko ne veruje njenim tvrdnjama da se „nesreća“ nije dogodila slučajno - čak ni njen muž. On se bez ikakvog objašnjenja udaljava od nje, postaje ogorčen, tvrdi da je paranoična i optužuje je za avanturu sa čovekom s kojim je nekada bila u vezi. Ali sve to je tek početak strahota, jer Pejton počinje da snalazi niz neobičnih i sve opasnijih događaja, koje je približavaju opasnom neprijatelju bez lica koji kao da prati svaki njen pokret.

Novo, nečitano, nema posvete. Parada - Dejv Egers Godina izdanja: 2020 Broj strana: 168 Povez: Mek „Veličanstveno.“ SpectatorMeđunarodna građevinska kompanija šalje izvođače radova u zemlju koja je tek izašla iz građanskog rata – da izgrade put koji povezuje siromašan jug sa bogatim severom. Vojnom paradom na novoizgrađenom putu biće proslavljeno uspostavljeno primirje.Iz bezbednosnih razloga dvojici muškaraca angažovanih za ovaj posao dati su pseudonimi. Četvorka, zadužen za vožnju futurističke mašine za asfaltiranje RS-80, monaškom disciplinom je prionuo na posao koji mora biti završen pre slavljeničke parade: napraviti savršeno prav put, dugačak 230 kilometara, za deset dana. Devetka, sa druge strane, čini sve što može da se ne pridržava strogog protokola: on je željan avanture i radoznalo istražuje novu kulturu, noćni život i egzotičnu hranu. Četvorka odmah shvata da je Devetka „agent haosa“, koji rizikuje da ugrozi posao, i povratak kući je sve neizvesniji. Put postaje sve duži, sukobi između dva muškarca sve oštriji.Slično slavnom romanu Tatarska pustinja Dina Bucatija, i u ovoj Egersovoj alegoriji iščekivanje je glavni protagonista. Ali Parada nam govori i o nepomirljivom sudaru kultura: stranci u ratom razorenoj zemlji, Četvorka i Devetka polako se suočavaju sa apsurdnošću svoga položaja i kobnim posledicama mirovne misije.„Angažovana književnost koja preispituje pojmove moći i nejednakosti, i možda pre svega ispravnosti zapadnjačkog ’napretka’. Izvanredno napisano.“ Literary Review„Bez ijedne suvišne reči, dovoljno mudra da poljulja opšteprihvaćene stavove… Priča koja potpuno zaokuplja pažnju.“ Evening Standard

Autor: Dejv Egers Žanrovi: Drama Izdavač: Laguna Godina izdanja: 2020. Broj strana: 168 Pismo: Latinica Povez: Mek Format: 13x20 cm „Veličanstveno.“ Spectator Međunarodna građevinska kompanija šalje izvođače radova u zemlju koja je tek izašla iz građanskog rata – da izgrade put koji povezuje siromašan jug sa bogatim severom. Vojnom paradom na novoizgrađenom putu biće proslavljeno uspostavljeno primirje. Iz bezbednosnih razloga dvojici muškaraca angažovanih za ovaj posao dati su pseudonimi. Četvorka, zadužen za vožnju futurističke mašine za asfaltiranje RS-80, monaškom disciplinom je prionuo na posao koji mora biti završen pre slavljeničke parade: napraviti savršeno prav put, dugačak 230 kilometara, za deset dana. Devetka, sa druge strane, čini sve što može da se ne pridržava strogog protokola: on je željan avanture i radoznalo istražuje novu kulturu, noćni život i egzotičnu hranu. Četvorka odmah shvata da je Devetka „agent haosa“, koji rizikuje da ugrozi posao, i povratak kući je sve neizvesniji. Put postaje sve duži, sukobi između dva muškarca sve oštriji. Slično slavnom romanu Tatarska pustinja Dina Bucatija, i u ovoj Egersovoj alegoriji iščekivanje je glavni protagonista. Ali Parada nam govori i o nepomirljivom sudaru kultura: stranci u ratom razorenoj zemlji, Četvorka i Devetka polako se suočavaju sa apsurdnošću svoga položaja i kobnim posledicama mirovne misije. „Angažovana književnost koja preispituje pojmove moći i nejednakosti, i možda pre svega ispravnosti zapadnjačkog ’napretka’. Izvanredno napisano.“ Literary Review „Bez ijedne suvišne reči, dovoljno mudra da poljulja opšteprihvaćene stavove… Priča koja potpuno zaokuplja pažnju.“ Evening Standard

Odabrana djela Gustava Krkleca: knj. 1: Srebrna cesta: pjesme knj. 2.: Žubor života: pjesme knj. 3.: Lica i krajolici knj. 4.: Pisma iz provincije knj. 5.: Noćno iverje knj. 6.: Majmun i naočari Alfa, Zagreb, 1977. Povez tvrdi, omoti malo iskrzani, unutra dobro očuvano. Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun. U Zemunu je radio kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine. Bio je predsjednikom Veslačkog kluba Zemun. Nakon toga se sa suprugom Mirjanom nakratko preselio u Slankamen a kraj rata je dočekao u Samoboru. U rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu sve do smrti 30. listopada 1977. godine. Književno stvaralaštvo Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. Djela Nepotpun popis: Lirika, Zagreb, 1919. Grobnica: rapsodija u tri djela, Zagreb, 1919. Srebrna cesta, 1921. Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja, 1921. Nove pjesme, 1923. Ljubav ptica, 1926. Izlet u nebo, 1928. San pod brezom, 1940. Darovi za bezimenu, 1942. (Mladinska knjiga, Zagreb, 1991.) Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada „Hrvatski orač“, Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović) Tamnica vremena, 1944. Izabrane pjesme, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947. Telegrafske basne, 1952. (2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2003.) Lica i krajolici, 1954. Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956. Zagorski vinograd, 1958. Noćno iverje, 1960. Izabrane pjesme, uredio Dragutin Tadijanović ; izbor i pogovor Saša Vereš, Matica hrvatska, Zagreb, 1961. Izabrani epigrami, Zora, Zagreb, 1963. Drveni bicikl, Naša djeca, Zagreb, 1964. Drveni klinci: izabrani epigrami, aforizmi i telegrafske basne, `August Cesarec`, Zagreb, 1973. Crni kos: izabrane pjesme, Nolit, Beograd, 1974. Odabrana djela Gustava Krkleca, knj. 1: Srebrna cesta: pjesme, knj. 2.: Žubor života: pjesme, knj. 3.: Lica i krajolici, knj. 4.: Pisma iz provincije, knj. 5.: Noćno iverje, knj. 6.: Majmun i naočari, Alfa, Zagreb, 1977. Izbor iz djela, priredio Cvjetko Milanja, Riječ, Vinkovci, 2000. Bog u noćnim ulicama, priredio Branko Maleš, Riječ, Vinkovci, 2007. Nagrade 1944.: Antunovska nagrada 1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo Spomen Prigodom stote obljetnice piščeva rođenja 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca. MG Ć (K)

61740) ČOVJEK ZVAN OVE , Fredrik Backman , Fokus Zagreb 2015 , Čovek po imenu Uve ,Fredrik Bakman na hrvatskom jeziku Morate upoznati Ovea. Ljudi poput njega prava su noćna mora za susjede. Ima svo vrijeme ovog svijeta, prozor s kojeg drži na oku cijelu ulicu, stroge principe, kirurški precizne rutine i – kratak fitilj. Dozlaboga je drzak i inatljiv. Prezire svijet oko sebe, točnije – ono u što se neuredna, neodgovorna i nesposobna ljudska rasa prometnula. A nije ni da svijet njega silno voli… Najmanje što mu u životu treba su novi susjedi, još k tome useljenici, nevjerojatno glasni, brbljavi i radosni, s dvije male musave napasti. Naravno da ga je snašlo upravo to. I prije nego što su se pošteno smjestili, uspjeli su automobilom (jer jasno da nemaju pojma o vožnji u rikverc), izobličiti Oveov poštanski sandučić. I nikad više, s tim nisu prestali. Malo po malo, izobličili su sve ono što je Ove mislio da jest. mek povez, format 15 x 23 cm, latinica, 235 strana,

Autorka bestselera I ne pomišljaj na to i Deset stvari koje smo uradile (a verovatno nije trebalo) Prigrlite neočekivano. Nećete odoleti radosti koju donosi svaki iskorišćen dan. Leto za Sem nije počelo sjajno. Ilaj, njen dečko, otišao je na putovanje po Evropi a ona je sad savetnica u Plavim potocima: letnjem kampu u koji se kao jedanaestogodišnjakinja zaklela da neće ponovo doći. Sem očekuje da narednih sedam nedelja budu potpuna katastrofa. Tako i jeste dok ne sretne Gevina, instruktora jedrenja u kampu, koji će sasvim preokrenuti njena očekivanja. Gevin je taj posao verovatno dobio samo zahvaljujući stomačnim mišićima. Ili onom osmehu. Ili tome kako ispunjava Semino slobodno vreme uzbudljivim doživljajima – plivanjem pod slapovima zvezda, šaputanjem tajni uz pečeni slez, noćnom (veoma opasnom) vožnjom kanuom. To nema nikakvog smisla. Sem voli Ilaja. Međutim, možda je sasvim otkačeno leto upravo ono što je Sem potrebno. A možda tek treba da shvati šta zapravo želi. „Morate pročitati... Ako ste raspoloženi za zabavu, drsko prepucavanje i ljupku romansu, uzmite ovu zabavnu knjigu.“ USA Today „Komično zabavno putovanje Evropom uz likove koje nećete skoro zaboraviti.“ Popsugar „Sara Mlinovski dočarava glasove stvarnih tinejdžera razapetih nad jazom između detinjstva i zrelog doba.“ Booklist Čitaj dalje

Nečitano, praktično novo. Nema posvete. Samo mladić i devojka u malom kanuu - Sara Mlinovski Godina izdanja: 2020 Broj strana: 296 Povez: Mek Autorka bestselera I ne pomišljaj na to i Deset stvari koje smo uradile (a verovatno nije trebalo)Prigrlite neočekivano. Nećete odoleti radosti koju donosi svaki iskorišćen dan.Leto za Sem nije počelo sjajno. Ilaj, njen dečko, otišao je na putovanje po Evropi a ona je sad savetnica u Plavim potocima: letnjem kampu u koji se kao jedanaestogodišnjakinja zaklela da neće ponovo doći. Sem očekuje da narednih sedam nedelja budu potpuna katastrofa.Tako i jeste dok ne sretne Gevina, instruktora jedrenja u kampu, koji će sasvim preokrenuti njena očekivanja. Gevin je taj posao verovatno dobio samo zahvaljujući stomačnim mišićima. Ili onom osmehu. Ili tome kako ispunjava Semino slobodno vreme uzbudljivim doživljajima – plivanjem pod slapovima zvezda, šaputanjem tajni uz pečeni slez, noćnom (veoma opasnom) vožnjom kanuom.To nema nikakvog smisla. Sem voli Ilaja. Međutim, možda je sasvim otkačeno leto upravo ono što je Sem potrebno. A možda tek treba da shvati šta zapravo želi.„Morate pročitati... Ako ste raspoloženi za zabavu, drsko prepucavanje i ljupku romansu, uzmite ovu zabavnu knjigu.“ USA Today„Komično zabavno putovanje Evropom uz likove koje nećete skoro zaboraviti.“ Popsugar„Sara Mlinovski dočarava glasove stvarnih tinejdžera razapetih nad jazom između detinjstva i zrelog doba.“ Booklist

Da li upoznajući druge možemo bolje razumeti sebe? Vožnja biciklom jedna je od mnogih stvari koje je Oden propustila! Čak i pre nego što su joj se roditelji razveli, prihvatila je ulogu starmale koja nikad ne pravi probleme i usredsređena je na školu kako bi zadovoljila svoju zahtevnu majku. Leto pre polaska na fakultet provodi u malom primorskom gradu Kolbiju s ocem, njegovom novom ženom i njihovom bebom. Zbog posla u pomodnom butiku upoznaje se sa svetom devojaka i njihovih druženja, razgovora i romansi. A tu je i Eli, zanimljiv usamljenik. Budući da i on pati od nesanice, Eli upoznaje Oden s noćnim životom u Kolbiju. Zajedno se upuštaju u potragu: Oden da iskusi bezbrižni tinejdžerski život koji joj je bio uskraćen; Eli da ostavi jedan tragičan slučaj za sobom. Smestite dvoje usamljenika u ljupki primorski gradić s bezbroj dugih letnjih noći i može se dogoditi gotovo sve. "Prikazuje doživljanje leta kao zlatnog praga između prošlih kajanja i budućih nepoznanica, vremena koje blista slatkim obećanjem sadašnjosti." - The Washington Post "Besane noći nikad nisu zvučale tako romantično." - Seventeen "Pomaže nam da shvatimo kako ljudi nisu uvek onakvi kakvim nam se čine i da uvek ima vremena za promenu. Čudesna knjiga!" - National Public Radio: The Roundtable Autorka bestselera Samo slušaj! Čitaj dalje

„Bilo je to 1979. godine, i svugde je bilo sunce,Tripoli je ležao blistav i nepomičan pod njim.“ Devetogodišnji Sulejman upravo se probudio u svetu većem od onog koji su doskora činile samo igre na vrelom pločniku ispred njegove kuće i izvan roditeljskog okrilja punog ljubavi. On postaje „glava porodice“ kad god njegov otac odlazi poslom na put. U tim očevim dugim zabrinjavajućim odsustvima, Sulejman traži utočište u majci, koja mu svojim, njemu nerazumljivim, noćnim potonućima poverava tajnu priču svog detinjstva u muškoj zemlji... Ali jednom,dok je verovao da je otac bio na takvom jednom poslovnom putovanju, on ga ugleda na gradskom trgu i prepoznaga iza tamnih naočara za sunce. I odjednom taj veliki svet postane zastrašujuće mesto, u kome roditelji lažu a sva pitanja ostaju bez odgovora... A kako laži i strahovi postaju sve veći, čini se da kao da će se zidovi Sulejmanovog doma slomiti zatrpavajući i njega i sve njihove tajne pod sobom. Izuzetno sugestivan portret jedne porodice, roman U muškoj zemlji istovremeno je i svedočanstvo i literatura. On je krajnje okrutan prema promašajima tuđeg i sopstvenog života. Tužan je i hrabar, nemilosrdan i nežan, muški i ženski. To je priča o promašenom pokušaju izbeglištva i započinjanja života „iz početka“, priča o besmislenoj okrutnosti i priča o samoći i nemogućnosti da se živi tamo gde bi čovek trebalo da je kod kuće. Čitaj dalje

Knjiga je nova. Bez posvete. Format: 13x20 cm Broj strana: 168 Pismo: Latinica Povez: Mek Godina izdanja: 22. oktobar 2020. ISBN: 978-86-521-3788-6 Prevodilac: Marko Pavlović Veličanstveno.“ Spectator Međunarodna građevinska kompanija šalje izvođače radova u zemlju koja je tek izašla iz građanskog rata – da izgrade put koji povezuje siromašan jug sa bogatim severom. Vojnom paradom na novoizgrađenom putu biće proslavljeno uspostavljeno primirje. Iz bezbednosnih razloga dvojici muškaraca angažovanih za ovaj posao dati su pseudonimi. Četvorka, zadužen za vožnju futurističke mašine za asfaltiranje RS-80, monaškom disciplinom je prionuo na posao koji mora biti završen pre slavljeničke parade: napraviti savršeno prav put, dugačak 230 kilometara, za deset dana. Devetka, sa druge strane, čini sve što može da se ne pridržava strogog protokola: on je željan avanture i radoznalo istražuje novu kulturu, noćni život i egzotičnu hranu. Četvorka odmah shvata da je Devetka „agent haosa“, koji rizikuje da ugrozi posao, i povratak kući je sve neizvesniji. Put postaje sve duži, sukobi između dva muškarca sve oštriji. Slično slavnom romanu Tatarska pustinja Dina Bucatija, i u ovoj Egersovoj alegoriji iščekivanje je glavni protagonista. Ali Parada nam govori i o nepomirljivom sudaru kultura: stranci u ratom razorenoj zemlji, Četvorka i Devetka polako se suočavaju sa apsurdnošću svoga položaja i kobnim posledicama mirovne misije. „Angažovana književnost koja preispituje pojmove moći i nejednakosti, i možda pre svega ispravnosti zapadnjačkog ’napretka’. Izvanredno napisano.“ Literary Review „Bez ijedne suvišne reči, dovoljno mudra da poljulja opšteprihvaćene stavove… Priča koja potpuno zaokuplja pažnju.“ Evening Standard Dejv Egers autor je mnogih knjiga, od kojih su najpoznatije Monah iz Moke; Vaši očevi, gde li su? A proroci? Žive li zauvek?, koja je ušla u uži izbor za Međunarodnu književnu nagradu Dablin; Hologram za kralja, koji je bio finalista za Nacionalnu književnu nagradu; Šta je to šta, koji je bio finalista za nagradu Nacionalnog kruga književne kritike i dobitnik francuske nagrade Médicis Étranger. Osnivač je izdavačke kuće McSweeney i suosnivač književne serije Glas svedoka, koja koristi usmenu istoriju da osvetli krize ljudskih prava. Godine 2002. bio je suosnivač književnog centra za mlade pod nazivom 826 Valencia, koji ima uličnu radnju za piratsku razmenu, i inspirisao je slične projekte širom sveta. ScholarMatch, koji sada puni deset godina, povezuje donatore sa studentima u cilju da se omogući više školovanje za sve. Godine 2018. učestvovao je u osnivanju Međunarodnog kongresa za glasove mladih, koji predstavlja globalni zbor pisaca i aktivista mlađih od dvadeset godina. Dobitnik je Dejtonske književne nagrade za mir i nagrade za humanitarni rad Muhamed Ali. Član je Američke književne i umetničke akademije.

Ispunjena filozofijom, nadahnućem i praktičnošću, ovo je knjiga koja može da vas promeni jer pokreće nešto tajanstveno. Nešto što stvara čuda u najsloženijem od svih područja života: u ljudskom srcu. Može li ljubav biti toliko velika da zbog nje odbacite sve svoje? Pogaziti sve u šta verujete? Koliko strast može biti velika, a opčinjenost jaka za nekom osobom? Doživljavamo li iskustva za koja smo čvrsto tvrdili da nam se nikad neće dogoditi? Ljubav u ovom romanu postaje jedan sveopšti pojam koji nadzire celi svet, pa čitanje njegovih stranica možemo nazvati intelektualnim iskustvom. "Pogled tvoj je pogled moj…" je jedna od onih knjiga koje podsećaju na moć knjiga, klasičnih ostvarenja, skrivenih na prašnjavim tavanima sa specifičnim mirisom tinte i žutog papira. One nas podsete da su knjige poput naočara u novi svet, mesta gde upoznajemo mnoštvo novih ljudi i naprosto - gradimo sebe. "Obična sam devojka... Žena... Imam godine kojih se ne stidim. Imam san kome težim. Imam ljubav kojoj se nadam. Moja priča je obično – neobična. Moj put do ljubavi je pakao bez dna. Moje ostvarenje sna je noćna mora posuta pepelom obojene svakodnevice. Nisam jedina, ali sam verovatno u krugu malobrojnih koji se ne boje da priznaju da još uvek sanjaju i još uvek tragaju za sopstvenim ostvarenjem. Još uvek se nadmećem sa vremenom!" "Nije puštao moju ruku. Nisam mogla da mu vidim lice ali sam znala, po glasu, da je to ON. Da li je moguće da ON postoji? Da nije samo u mojoj glavi? Da nije izmišljotina? Moj san? Ni u snu mu nisam videla lice ali njegov glas onako dečački, nestašan, raspevan... Od tog glasa bih uvek blago zadrhtala..." "...snovi su snovi. Izmenjeni ili ne, skriveni ili ne, ostaju večno. Ili se ostvaruju, ili te muče celog života..." "Ima vremena za sve, samo se mora biti svestan vremena..." Čitaj dalje

Autor: Hišam Matar Format: 22 Broj strana: 229 Povez: broširan `Bilo je to 1979. godine, i svugde je bilo Sunce,Tripoli je ležao blistav i nepomičan pod njim.` Devetogodišnji Sulejman upravo se probudio u svetu većem od onog koji su doskora činile samo igre na vrelom pločniku ispred njegove kuće i izvan roditeljskog okrilja punog ljubavi. On postaje `glava porodice` kad god njegov otac odlazi poslom na put. U tim očevim dugim zabrinjavajućim odsustvima, Sulejman traži utočište u majci, koja mu svojim, njemu nerazumljivim, noćnim potonućima poverava tajnu priču svog detinjstva u muškoj zemlji... Ali jednom,dok je verovao da je otac bio na takvom jednom poslovnom putovanju, on ga ugleda na gradskom trgu i prepoznaga iza tamnih naočara za sunce. I odjednom taj veliki svet postane zastrašujuće mesto, u kome roditelji lažu a sva pitanja ostaju bez odgovora... A kako laži i strahovi postaju sve veći, čini se da kao da će se zidovi Sulejmanovog doma slomiti zatrpavajući i njega i sve njihove tajne pod sobom. Izuzetno sugestivan portret jedne porodice, roman U muškoj zemlji istovremeno je i svedočanstvo i literatura. On je krajnje okrutan prema promašajima tuđeg i sopstvenog života. Tužan je i hrabar, nemilosrdan i nežan, muški i ženski. To je priča o promašenom pokušaju izbeglištva i započinjanja života `iz početka`, priča o besmislenoj okrutnosti i priča o samoći i nemogućnosti da se živi tamo gde bi čovek trebalo da je kod kuće.

POGLED TVOJ JE POGLED MOJ - Ivana Lekić 656 strana napisanih jezikom ljubavi. Ispunjena filozofijom, nadahnućem i praktičnošću, ovo je knjiga koja može da vas promeni jer pokreće nešto tajanstveno. Nešto što stvara čuda u najsloženijem od svih područja života: u ljudskom srcu. Može li ljubav biti toliko velika da zbog nje odbacite sve svoje? Pogaziti sve u šta verujete? Koliko strast može biti velika, a opčinjenost jaka za nekom osobom? Doživljavamo li iskustva za koja smo čvrsto tvrdili da nam se nikad neće dogoditi? Ljubav u ovom romanu postaje jedan sveopšti pojam koji nadzire celi svet, pa čitanje njegovih stranica možemo nazvati intelektualnim iskustvom. ,, Pogled tvoj je pogled moj…’’ je jedna od onih knjiga koje podsećaju na moć knjiga, klasičnih ostvarenja, skrivenih na prašnjavim tavanima sa specifičnim mirisom tinte i žutog papira. One nas podsete da su knjige poput naočara u novi svet, mesta gde upoznajemo mnoštvo novih ljudi i naprosto - gradimo sebe. ,,Obična sam devojka... Žena... Imam godine kojih se ne stidim. Imam san kome težim. Imam ljubav kojoj se nadam. Moja priča je obično – neobična. Moj put do ljubavi je pakao bez dna. Moje ostvarenje sna je noćna mora posuta pepelom obojene svakodnevice. Nisam jedina, ali sam verovatno u krugu malobrojnih koji se ne boje da priznaju da još uvek sanjaju i još uvek tragaju za sopstvenim ostvarenjem. Još uvek se nadmećem sa vremenom!`` „Nije puštao moju ruku. Nisam mogla da mu vidim lice ali sam znala, po glasu, da je to ON. Da li je moguće da ON postoji? Da nije samo u mojoj glavi? Da nije izmišljotina? Moj san? Ni u snu mu nisam videla lice ali njegov glas onako dečački, nestašan, raspevan... Od tog glasa bih uvek blago zadrhtala...“ „...snovi su snovi. Izmenjeni ili ne, skriveni ili ne, ostaju večno. Ili se ostvaruju, ili te muče celog života...“ „Ima vremena za sve, samo se mora biti svestan vremena...“ Beograd 2018 god, 654 str, meki povez. HOD. L.

Autor: Hišam Matar Povez: broširan Br. strana: 226 Format: 12x20,5 `Bilo je to 1979. godine, i svugde je bilo sunce. Tripoli je ležao blistav i nepomičan pod njim.“ Devetogodišnji Sulejman upravo se probudio u svetu većem od onog koji su doskora činile samo igre na vrelom pločniku ispred njegove kuće i izvan roditeljskog okrilja punog ljubavi. On postaje „glava porodice“ kad god njegov otac odlazi poslom na put. U tim očevim dugim zabrinjavajućim odsustvima, Sulejman traži utočište u majci, koja mu u svojim, njemu nerazumljivim, noćnim potonućima poverava tajnu priču svog detinjstva u muškoj zemlji... Ali jednom, dok je verovao da je otac bio na takvom jednom poslovnom putovanju, on ga ugleda na gradskom trgu i prepozna ga iza tamnih naočara za sunce. I odjednom taj veliki svet postane zastrašujuće mesto, u kome roditelji lažu a sva pitanja ostaju bez odgovora... A kako laži i strahovi postaju sve veći, čini se da kao da će se zidovi Sulejmanovog doma slomiti zatrpavajući i njega i sve njihove tajne pod sobom. Izuzetno sugestivan portret jedne porodice, roman U muškoj zemlji istovremeno je i svedočanstvo i literatura. On je krajnje okrutan prema promašajima tuđeg i sopstvenog života. Tužan je i hrabar, nemilosrdan i nežan, muški i ženski. To je priča o promašenom pokušaju izbeglištva i započinjanja života „iz početka“, priča o besmislenoj okrutnosti i priča o samoći i nemogućnosti da se živi tamo gde bi čovek trebalo da je kod kuće. „Matar predivno piše... On je istančan posmatrač s darom da povezuje apsurdno s najdubljim i najtežim osećanjima.“ - Gardijan. „Ono što ostaje iza ovog dirljivog i prelepog romana jeste uporno nastojanje da sećanje na ljubav preživi u muškoj zemlji.“ - Indipendent.

Autor - osoba Krklec, Gustav, 1899-1977 Naslov Pisma iz provincije / Gustav Krklec ; [priredio Berislav Nikpalj] Vrsta građe knjiga Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost) Jezik hrvatski Godina 1977 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Alfa : Prosvjeta, 1977 (Pula : `Otokar Keršovani`) Fizički opis 264 str. ; 21 cm Drugi autori - osoba Nikpalj, Berislav Zbirka Odabrana djela Gustava Krkleca ; ǂknj. ǂ4 (Pl. sa omotom) ANTE SCRIPTUM Za razliku od privatnih pisama kojima se ponekad naknadno dodaje pripis (P. S.), ovim „Pismima iz provincije“ trebalo bi nekoliko prethodnih riječi umjesto uobičajenog uvoda ili predgovora, osobito stoga što su ona u prvom redu upućena našoj najširoj javnosti. I veliki A. G. Matoš svakoj bi svojoj knjizi na čelo stavio slovo „Čitaocu“, upućujući mu ga pred sveskama „Ogledi“ (1905), „Vidici i putovi“ (1907) i „Naši ljudi i krajevi“ (1910), te bi njegovu šegrtu možda dovoljno bilo da se posluži kojim još uvijek aktualnim citatom davno preminulog majstora, ali time ne bi bilo potkrijepljeno ništa drugo, no da je Matoš sve do dana današnjega ostao – nenadmašen. Sve ove književne kozerije, publicistički osvrti, do krajnjih mogućnosti obazrive polemike, novinski feljtoni i prigodni članci izlazili su redom, od subote do subote u kulturnoj rubrici zagrebačkog dnevnika „Narodni list“, u razdoblju od 18. VI 1953. do 17. VII 1955, pod ironičkim naslovom „Književna pisma iz provincije“ i pod simboličkim pseudonimom Martin Lipnjak iz Krapine. Tim su „Pismima“ dodana sada i dva članka: „Tinova zdravica trezvenjaštvu“ iz „Globusa“ (12. III 1955) i „Oproštaj s Tinom“ iz tjednika „Vjesnik u srijedu“ (16. XI 1955), jer sačinjavaju s njima nerazdvojnu cjelinu. – Zašto „Pisma iz provincije“? – Čemu pseudonim? Hoću da budem što kraći! Eto, bilo je sve to zamišljeno kao pokušaj da se jedan javni kulturni radnik s koliko-toliko iskustva „odrekne imena“ i povuče u prikrajak, te da tako iz „objektivnog kuta“ stane pratiti najvažnije po njegovu sudu događaje, zbivanja i previranja u našem cjelokupnom javnom kulturnom životu, reagirajući na njih brzo, neposredno i iz dotad nova aspekta, s težnjom da podjednako suzbija sve pojave preživjelog provincijalizma, nezdravog modernizma i svakojakih, uglavnom uvoznih „izama“, kao i da brani, štiti i daje podršku svima čestitim stvaralačkim naporima i ostvarenjima u okviru našeg socijalističkog humanizma i općeg napretka. Po tom, čini se, ova „Pisma iz provincije“ tvore izvjesnu cjelinu, iako su zapravo letimična publicistička kronika i fragmentarni ljetopis jednog našeg relativno kratkog kulturnog razdoblja. Njihovu je autoru – tj. meni! – ponajviše bilo stalo do uspostave srdačnog i bliskog kontakta sa širokim krugom čitalaca, i ta je činjenica uvjetovala ton, stil i karakter ovih „Pisama“, u jednom trenutku kad se takvo obraćanje pisca širokoj javnosti pokušalo omalovažavati od strane „izabranih“. No ja sam smatrao, a držim i dalje, da pisci koji se s prezirom odnose prema širokoj javnosti ne treba ni da joj se obraćaju. Tako su mi još za izlaženja u novinama ova „Pisma“ pribavila šaku ogorčenih protivnika, ali u velikoj mjeri i proširila krug prijateljâ, te ih sada, ovako sabrana u knjizi bez ikakvih izmjena i naknadnih „friziranja“, upućujem širokoj našoj javnosti sa željom da brzinu pisanja, neizbježivu u takvom radu, nadoknadi trajnost onih opažanja koja su, ako ništa drugo, bar signalizirala opasnost od nezdravih, ili upozoravala na zdrave pojave u našem sve bujnijem i snažnijem kulturnom kretanju i poletu. (Uz 1. izdanje) Krapina, 1956. Gustav KRKLEC Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun. U Zemunu je radio kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine. Bio je predsjednikom Veslačkog kluba Zemun. Nakon toga se sa suprugom Mirjanom nakratko preselio u Slankamen a kraj rata je dočekao u Samoboru. U rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu sve do smrti 30. listopada 1977. godine. Književno stvaralaštvo Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja. Djela Nepotpun popis: Lirika, Zagreb, 1919. Grobnica: rapsodija u tri djela, Zagreb, 1919. Srebrna cesta, 1921. Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja, 1921. Nove pjesme, 1923. Ljubav ptica, 1926. Izlet u nebo, 1928. San pod brezom, 1940. Darovi za bezimenu, 1942. (Mladinska knjiga, Zagreb, 1991.) Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada „Hrvatski orač“, Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović) Tamnica vremena, 1944. Izabrane pjesme, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947. Telegrafske basne, 1952. (2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2003.) Lica i krajolici, 1954. Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956. Zagorski vinograd, 1958. Noćno iverje, 1960. Izabrane pjesme, uredio Dragutin Tadijanović ; izbor i pogovor Saša Vereš, Matica hrvatska, Zagreb, 1961. Izabrani epigrami, Zora, Zagreb, 1963. Drveni bicikl, Naša djeca, Zagreb, 1964. Drveni klinci: izabrani epigrami, aforizmi i telegrafske basne, `August Cesarec`, Zagreb, 1973. Crni kos: izabrane pjesme, Nolit, Beograd, 1974. Odabrana djela Gustava Krkleca, knj. 1: Srebrna cesta: pjesme, knj. 2.: Žubor života: pjesme, knj. 3.: Lica i krajolici, knj. 4.: Pisma iz provincije, knj. 5.: Noćno iverje, knj. 6.: Majmun i naočari, Alfa, Zagreb, 1977. Izbor iz djela, priredio Cvjetko Milanja, Riječ, Vinkovci, 2000. Bog u noćnim ulicama, priredio Branko Maleš, Riječ, Vinkovci, 2007. Nagrade 1944.: Antunovska nagrada 1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo Spomen Prigodom stote obljetnice piščeva rođenja 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu spomen-ploču. U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca. MG9