Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
1-25 od 270 rezultata
Prati pretragu "radio"
Vi se opustite, Gogi Äe Vas obavestiti kad pronaÄe nove oglase za tražene kljuÄne reÄi.
Gogi Äe vas obavestiti kada pronaÄe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
62240) MISLIM PO KUÄAMA , Zoran StanojeviÄ , Binder Beograd 2013 , kratke priÄe, Zoran StanojeviÄ ( 1942 - 2021 ) pisac, satiriÄar i radijski voditelj. RoÄen je 7. marta 1942. u Beogradu. Roditelji su mu bili Jelica i Tihomir StanojeviÄ. Studirao je dramaturgiju na beogradskom Fakultetu dramskih umetnosti. Objavio je 21 knjigu u periodu od 1968. do 2018. Zastupljen je u mnogim antologijama. Napisao je oko 60 drama, od kojih je treÄina nagraÄena na anonimnim radijskim konkursima. Radio-drame su mu igrane na svim veÄim radio-stanicama u Jugoslaviji i prevoÄenje u Å vedskoj, NemaÄkoj, Austriji i Belgiji. Preveo je pet knjiga, meÄu njima i trotomnog Tolkinovog `Gospodara prstenova`. Polovinu radnog veka proveo kao slobodan umetnik, a drugu kao voditelj i voditelj-urednik u Radio Beogradu. Sedam godina radio je Äuveni emisiju `Vreme sporta i razonode`. Od 1976. do 2005. ostvario je oko 4.000 sati `živog` radijskog programa. Bio je i dopisnik Radio Beograda 2 iz NemaÄke. Zoran je nagraÄivan za svoj književni i voditeljski rad. mek povez, format 10 x 16 cm , potpis i posveta autora na naslovnoj strani , Äirilica, 257 strana , tiraž 200 primeraka
BoÅ”ko LomoviÄ: MILIONER, OsloboÄenje Sarajevo 1989, tvrdi povez, omot, str. 148. PriÄe. OÄuvanost 4. ŠoŃŠŗŠ¾ ŠŠ¾Š¼Š¾Š²ŠøŃ (ŠŃŠµŠ·Š½Š°, 1944) ŠæŠ¾ŠµŠ·ŠøŃŃ, ŠæŃŠ¾Š·Ń, ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Ń Šø Š»ŠøŠŗŠ¾Š²Š½Ń ŠŗŃŠøŃŠøŠŗŃ Š¾Š±ŃŠ°Š²ŃŠøŠ²Š°Š¾ ŃŠµ Ń āŠŠ“ŃŠµŠŗŃā Šø āŠŃŠ»Š¾Š±Š¾ŃŠµŃŃā (Š”Š°ŃŠ°ŃŠµŠ²Š¾), ŠŠµŃŠ¾ŠæŠøŃŃ ŠŠ°ŃŠøŃŠµ ŃŃŠæŃŠŗŠµ (ŠŠ¾Š²Šø Š”Š°Š“), āŠŠµŃŠµŃŃŠøŠ¼ Š½Š¾Š²Š¾ŃŃŠøŠ¼Š°ā Šø āŠŠ¾Š»ŠøŃŠøŃŠøā (ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“), ŃŠ°ŃŠ¾ŠæŠøŃŠøŠ¼Š° āŠŃŠ¾Š²ŠøŠ½ŃŠøŃŠ°ā (ŠØŠ°Š±Š°Ń), āŠŠ¾ŃŠ°ŃŠøā (ŠŃŠ°Š³ŃŃŠµŠ²Š°Ń), āŠ ŠøŃŠµŃŠøā (ŠŃŃŠŗŠ¾), āŠŃŃŠ°ā (Š”ŃŠ±Š¾ŃŠøŃŠ°), āŠŠ°Š³Š“Š°Š»Š°ā (ŠŃŃŃŠµŠ²Š°Ń) Šø āŠ Š°Š·Š²ŠøŃŠ°Šŗā (ŠŠ°ŃŠµŃŠ°Ń), Ń Š»ŠøŃŃŠ¾Š²ŠøŠ¼Š° Šø ŃŠ°ŃŠ¾ŠæŠøŃŠøŠ¼Š° Š·Š° Š“ŠµŃŃ ŃŠøŃŠ¾Š¼ Š”Š¤Š Š, Š° Š“Š°Š½Š°Ń Ń āŠŠ¾Š»ŠøŃŠøŃŠø Š·Š° Š“ŠµŃŃā, āŠŠ°Š±Š°Š²Š½ŠøŠŗŃā Šø āŠŠøŃŠµŠ·Ńā. Š Š°Š“ŠøŠ¾ Š“ŃŠ°Š¼Šµ ŃŃ Š¼Ń ŠµŠ¼ŠøŃŠ¾Š²Š°Š½Šµ Š½Š° Š Š°Š“ŠøŠ¾ ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń Šø ŠŠ°Š³ŃŠµŠ±Ń. ŠŠµŃŠ¼Šµ Šø ŠæŃŠøŃŠµ ŃŃ Š¼Ń Š¾Š±ŃŠ°Š²ŃŠµŠ½Šµ Ń Š»ŠøŃŃŠ¾Š²ŠøŠ¼Š° Šø ŃŠ°ŃŠ¾ŠæŠøŃŠøŠ¼Š° Š½Š° ŃŠ»Š¾Š²Š°ŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŠµŃŠ¼ŠµŠ½ŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŃŠ¼ŃŠ½ŃŠŗŠ¾Š¼, Š±ŃŠ³Š°ŃŃŠŗŠ¾Š¼, Š¼Š°ŠŗŠµŠ“Š¾Š½ŃŠŗŠ¾Š¼, ŃŃŃŃŠŗŠ¾Š¼, ŠµŠ½Š³Š»ŠµŃŠŗŠ¾Š¼ (Ń ŠŠ½Š“ŠøŃŠø) Šø Š¼Š°ŃŠ°ŃŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠµŠ·ŠøŠŗŃ. ŠŠ¾Š¼Š¾Š²ŠøŃ ŃŠµ, ŠæŠ¾ Š“ŠøŠæŠ»Š¾Š¼Šø, ŠæŃŠ¾ŃŠµŃŠ¾Ń ŃŃŠæŃŠŗŠ¾Ń ŃŠ²Š°ŃŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠµŠ·ŠøŠŗŠ° Šø ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Š¾ŃŃŠø ŃŃŠ³Š¾ŃŠ»Š¾Š²ŠµŠ½ŃŠŗŠøŃ Š½Š°ŃŠ¾Š“Š°, Š° Š±ŠµŠ·Š¼Š°Š»Š¾ ŃŠøŃŠ°Š² ŃŠ°Š“Š½Šø Š²ŠµŠŗ ŠæŃŠ¾Š²ŠµŠ¾ ŃŠµ Ń Š½Š¾Š²ŠøŠ½Š°ŃŃŃŠ²Ń (ŃŠ°Š“ŠøŠ¾, ŃŠµŠ»ŠµŠ²ŠøŠ·ŠøŃŠ°, Š½Š¾Š²ŠøŠ½Šµ). ŠŠ¾ŃŠ»ŠµŠ“ŃŠµ Š³Š¾Š“ŠøŠ½Šµ ŃŃŠ°Š¶Š° ŃŃŠµŠŗŠ°Š¾ ŃŠµ Ń Š±ŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“ŃŠŗŠ¾Ń āŠŠ¾Š»ŠøŃŠøŃŠøā. ŠŠ¾Š±ŠøŃŠ½ŠøŠŗ ŃŠµ Š±ŃŠ¾ŃŠ½ŠøŃ Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Š° Š·Š° ŠæŠ¾ŠµŠ·ŠøŃŃ, ŠæŃŠ¾Š·Ń Šø ŃŠµŠæŠ¾ŃŃŠ°Š¶Šµ (āŠŠ²Š¾ ŠŠ½Š“ŃŠøŃā, Šø āŠŠøŃŠ° ŠŠøŠ·Š“Š°ŃŠµŠ²ŠøŃā Ń Š”Š°ŃŠ°ŃŠµŠ²Ń, āŠŃŠ»ŠŗŠ°ā Ń Š¦ŃŠ²ŠµŠ½ŠŗŠø, āŠŠ°Š·Š° ŠŠ¾ŃŃŠøŃā Ń ŠŠµŠ¾Š³ŃŠ°Š“Ń, āŠŃŠµŠ½ŠøŠ½Ńā Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Ń Ń ŠŠ°Š³ŃŠµŠ±Ń Šø Š“ŃŃŠ³Šµ). ŠŠ°Š½Š°Ń Š¶ŠøŠ²Šø Ń ŠŠ¾ŃŃŠµŠ¼ ŠŠøŠ»Š°Š½Š¾Š²ŃŃ.
Zoran M. ŠovanoviÄ : Å etaÄi na dugi / Sarajevo : `Veselin MasleÅ”a`, 1974, tvrdi povez, FiziÄki opis 120 str. ; 20 cm Zbirka Savremena domaÄa književnost Zbirka priÄa ŠovanoviÄ, Zoran, 1933-1976 OÄuvanost 4. Zoran M. JovanoviÄ (1933-1976), roÄen je u Skoplju gdje je zavrÅ”io srednju Å”kolu i Filozofski fakultet. Prve knjige napisao je na makedonskom jeziku i objavio u Skoplju: Sutoni niÅ”ta ne govore (1956), Ptica u vetru (1960), MaÄka u dvoriÅ”tu ispod balkona (1960), NoÄ uoÄi dana (1961), PriÄe iz moje Me (1963), TaÄno vreme na sunÄevom satu (1973). U isto vrijeme piÅ”e poeziju i na srpskohrvatskom jeziku (PrazniÄne Å”etnje, Pod znakom Zorijane, Vrt i more, Kavez slobode i dr.). Pored pomenutih zbirki poezije, objavljenih u Sarajevu, napisao je i veÄi broj djela za djecu. Autor je i radio-dramskih tekstova, jedne televizijske drame i drame Jeste li napisali moj roman (izvedene u Sarajevu 1971). Radio je kao novinar u Skoplju, Beogradu, a od 1964. kao samostalni urednik u Radio-televiziji Sarajevo. JovanoviÄevi tekstovi su prevoÄeni na engleski, francuski, ruski, njemaÄki, Å”panski, talijanski, maÄarski, poljski, slovaÄki, albanski i slovenaÄki jezik. Dobitnik je godiÅ”nje nagrade `Svjetlosti` (1974) za knjigu Velika kolona od mrava do slona, plakete `Vesele sveske` (1972) i posthumne nagrade `Mlado pokolenje` (1979).
SV 9 60235) LIKOVI I PISCI , Aris Movsesijan , Radio B92 Beograd 1995 ,kratke priÄe ; Aris Movsesijan (Beograd, 22. mart 1966) srpski doktor stomatologije, pisac, scenarista, filmski reditelj, bloger i politiÄar. Jermenskog porekla. mek povez, format 13,5 x 19,5 cm , 84 strane, potpis i posveta autora na predlistu
Iako je Mita ŽivkoviÄ u Bosni živeo i radio kratko vreme, Sarajevo ostavlja dubok trag. U zbirci priÄa BosanÄice, kratke priÄe iz Bosne (1892) na realistiÄki naÄin se prikazuje život Sarajlija. HumoristiÄki, ali i veoma ozbiljno pripoveda se o svakodnevnom životu ljudi razliÄitih generacija ove multikulturalne sredine.
ÄorÄije VukoviÄ : DRUGA STRANA , Filip ViÅ”njiÄ 1985, str. 112. Proza; Pripovetke OÄuvanost 4-. ÄorÄije VukoviÄ (PažiÄi, Danilovgrad, 3. maj 1943 ā Beograd, 6. oktobar 2020) bio je srpski univerzitetski profesor, pisac, kritiÄar, istoriÄar i teoretiÄar književnosti. ÄorÄije VukoviÄ se rodio u PažiÄima kod Danilovgrada. U Danilovgradu je zavrÅ”io gimnaziju a FiloloÅ”ki fakultet, grupu za jugoslovensku i opÅ”tu književnost, u Beogradu. Magistrirao je sa temom o romanima Miroslava Krleže a doktorirao odbranivÅ”i rad Sinestezija u srpskoj poeziji. Bio je glavni urednik Äasopisa Student za vreme studentskih demonstracija 1968. koje je i predvodio. Univerzitetsku karijeru je zapoÄeo kao asistent kod Sretena MariÄa na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, da bi kasnije postao profesor na smeru za opÅ”tu književnost i teoriju književnosti FiloloÅ”kog fakulteta u Beogradu. Radio je i kao istraživaÄ u beogradskom Institutu za književnost i umetnost. Za knjigu Ogledi o srpskoj književnosti (1985) dobio je nagrade MiloÅ” Crnjanski i ÄorÄe JovanoviÄ. Za Äasopis TreÄi program Radio Beograda priredio je zbornike radova o dijalogu, Prustu, Eliotu, Floberu i Stendalu. Pisao je priloge za mnoge književne listove, Äasopise i zbornike. Objavljivao je priloge u raznim listovima, Äasopisima i zbornicima. Za knjigu Ogledi o srpskoj književnosti, objavljenu 1985. godine, dobio je nagrade MiloÅ” Crnjanski i ÄorÄe JovanoviÄ. Iste godine izdao je žanrovski meÅ”ovitu prozu Druga strana, potom Istorijski roman 2009. godine, a Sinteseziju u poeziji 2010. godine. Za Äasopis TreÄi program Radio Beograda priredio je zbornike radova o dijalogu, Prustu, Eliotu, Floberu i Stendalu.
Jovan LubardiÄ: RATNA KUÄA, SRNA Pale (nema godine), str. 130. Pripovetke, ratna proza 1992-1995. OÄuvanost 4. ŠŠ¾Š²Š°Š½ ŠŃŠ±Š°ŃŠ“ŠøŃ ŃŠ¾ŃŠµŠ½ ŃŠµ 1935. Ń Š Š¾Š³Š°ŃŠøŃŠø. ŠŠ° Š²ŃŠøŃŠµŠ¼Šµ ŃŠ°ŃŠ° ŠŗŠ¾ŃŠøŃŃŠøŠ¾ ŃŠµ ŠæŃŠµŃŠ“Š¾Š½ŠøŠ¼ Š”ŠøŠ¼ŠµŃŠ½ Š Š¾Š¼Š°Š½ŠøŃŃŠŗŠø. Š”ŃŃŠ“ŠøŃ ŃŃŠ³Š¾ŃŠ»Š¾Š²ŠµŠ½ŃŠŗŠµ ŠŗŃŠøŠ¶ŠµŠ²Š½Š¾ŃŃŠø Š·Š°Š²ŃŃŠøŠ¾ ŃŠµ Š½Š° ŠøŠ»Š¾Š·Š¾ŃŃŠŗŠ¾Š¼ ŃŠ°ŠŗŃŠ»ŃŠµŃŃ Ń Š”Š°ŃŠ°ŃŠµŠ²Ń. ŠŠ±ŃŠ°Š²ŠøŠ¾ ŃŠµ Š“Š²Š°Š“ŠµŃŠµŃŠ°Šŗ ŃŠ°Š“ŠøŠ¾-Š“ŃŠ°Š¼Š°, Š“Š²ŠøŃŠµ Š¢Š Š“ŃŠ°Š¼Šµ, Š“Š²ŠøŃŠµ ŠæŠ¾Š·Š¾ŃŠøŃŠ½Šµ Š“ŃŠ°Š¼Šµ, ŃŠøŠ»Š¼ŃŠŗŠø ŃŃŠµŠ½Š°ŃŠøŠ¾ Š·Š° ŠøŠ³ŃŠ°Š½Šø ŃŠøŠ»Š¼ Ā«Š”ŃŃŠ¾Š²Šµ Š“ŠøŃŠ°Š³Š¾Š½Š°Š»ŠµĀ», ŃŠµ ŠæŃŠ¾Š·Š½Š° Š“ŃŠµŠ»Š°: Ā«ŠŃŠøŃŠ° Š·Š° Š¼Š¾ŃŃ Š¶ŠµŠ½ŃĀ», Ā«ŠŠ¾ŃŠ° ŃŃŃŠ°Ń Š°Ā», Ā«ŠŃŠæŠøŃŠµŃŠµ, ŃŠø ŃŠµ ŃŃŃŠøŃĀ», Ā«ŠŠ°ŃŠøŃŠ° ŠæŠ¾ ŠŠ¾Š²Š°Š½ŃĀ», Ā«Š¤ŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠø Š·Š°ŃŠøŠ½Ā», Ā«ŠŠ¾Ń Š±ŠµŠ· ŃŃŃŠµŃ ŠµĀ», Ā«ŠŠ¾Š±Š°Ń Š“Š°Š½ Š·Š° ŃŠ¼ŠøŃŠ°ŃŠµĀ», Ā«Š”Š½Š°ŃŠæŠµŃĀ», Ā«Š Š°ŃŠ½Š° ŠŗŃŃŠ°Ā». ŠŠ°ŃŃŃŠæŃŠµŠ½ ŃŠµ Ń Š°Š½ŃŠ¾Š»Š¾Š³ŠøŃŠ°Š¼Š° ŃŠ°Š²ŃŠµŠ¼ŠµŠ½Šµ ŠæŃŠøŠæŠ¾Š²ŠøŃŠµŃŠŗŠµ. Š Š¾Š¼Š°Š½ Ā«ŠŠ¾ŃŠ° ŃŃŃŠ°Ń Š°Ā» ŠæŃŠµŠ²ŠµŠ“ŠµŠ½ ŃŠµ Š½Š° ŃŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠø ŃŠµŠ·ŠøŠŗ, Š° ŃŠ¾Š¼Š°Š½ Ā«ŠŃŠøŃŠ° Š·Š° Š¼Š¾ŃŃ Š¶ŠµŠ½ŃĀ» Š“Š¾Š±ŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŃŠµŃŃ Š½Š°Š³ŃŠ°Š“Ń Š½Š° ŠŠµŠ»ŠøŠŗŠ¾Š¼ ŃŃŠ³Š¾ŃŠ»Š¾Š²ŠµŠ½ŃŠŗŠ¾Š¼ ŠŗŠ¾Š½ŠŗŃŃŃŃ Š·Š° Š¼Š¾Š“ŠµŃŠ½Šø ŠŗŃŠ°ŃŠŗŠø ŃŠ¾Š¼Š°Š½. ŠŃŠµŠ²Š¾Š“ŠøŠ¾ ŃŠµ ŃŠ° ŃŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠ¾Š³ Šø ŃŃŃŠŗŠ¾Š³ ŃŠµŠ·ŠøŠŗŠ°. ŠŠøŠ¾ ŃŠµ Š»ŠµŠŗŃŠ¾Ń Šø ŠæŃŠµŠ“Š°Š²Š°Ń Š½Š° Š£Š½ŠøŠ²ŠµŃŠ·ŃŠµŃŃ Ń ŠŠøŠ¶Š¾Š½Ń (Š¤ŃŠ°Š½ŃŃŃŠŗŠ°). Š¢Š¾ŠŗŠ¾Š¼ ŃŠ°ŃŠ° ŠŃŠ±Š°ŃŠ“ŠøŃ ŃŠµ Š¾Š±ŠøŠ»Š°Š·ŠøŠ¾ ŃŠ°ŃŠøŃŃŠ°, ŠæŃŠøŠŗŃŠæŃŠ°Š¾ Š³ŃŠ°ŃŃ Š·Š° ŠæŃŠøŃŠµ Šø ŃŠ¾Š¼Š°Š½. Š Š°Š“ŠøŠ¾ ŃŠµ ŠŗŠ°Š¾ ŃŃŠµŠ“Š½ŠøŠŗ Ń ŠŠ·Š“Š°Š²Š°ŃŠŗŠ¾Ń Š“ŃŠµŠ»Š°ŃŠ½Š¾ŃŃŠø Š”ŃŠæŃŠŗŠµ Š½Š¾Š²ŠøŠ½ŃŠŗŠµ Š°Š³ŠµŠ½ŃŠøŃŠµ.
Radio B92, Apatridi, 1998. 127 strana. Veoma lepo oÄuvana. Privatna praksa jeste niz priÄa u kojima narator otkriva da se u Berlinu, gde živi, posvetio privatnoj praksi, analitiÄkoj. Jer, njegova ordinacija jeste pokretna, i ne dolaze u tu ordinaciju pacijenti, veÄ narator sam pronalazi pacijente meÄu pojavama, dogodovÅ”tinama, u seÄanju, kao i u aktuelnoj istoriji. s
Gojko BanoviÄ : KNEŽOPOLJCI , Svjetlost Sarajevo 1952, str. 192. PriÄe. OÄuvanost 3. Novinar i pisac Gojko BanoviÄ (1911 - 1991) roÄen je u Malom PalanaÄiÅ”tu kod Prijedora, a živio je i radio u Beogradu. Od književnih djela najpoznatije su mu romansirane biografije Petra KoÄiÄa i Ivana Gorana KovaÄiÄa, a napisao je i mnoÅ”tvo zbirki priÄa, kao i dvije zbirke novinskih reportaža...
Gojko BanoviÄ : NEVIÄENE SNAGE , Prosveta 1948, str. 164. Pripovetke. OÄuvanost 3-; ima posvetu na predlistu; pohabana uglavnom spolja. Novinar i pisac Gojko BanoviÄ (1911 - 1991) roÄen je u Malom PalanaÄiÅ”tu kod Prijedora, a živio je i radio u Beogradu. Od književnih djela najpoznatije su mu romansirane biografije Petra KoÄiÄa i Ivana Gorana KovaÄiÄa, a napisao je i mnoÅ”tvo zbirki priÄa, kao i dvije zbirke novinskih reportaža...
U ODREÄENOM POGLEDU - Bela HamvaÅ” Bio je maÄarski pisac i esejista. HamvaÅ”ova dela su uglavnom objavljena nakon njegove smrti i svi rukopisi joÅ” nisu dostupni. RoÄen 1897. godine u EperjeÅ”u (danas PreÅ”ov u SlovaÄkoj). Studirao na filozofskom fakultetu u BudimpeÅ”ti maÄarski i nemaÄki. Radio kao novinar i bibliotekar. Umro 1968. godine. Po mnogobrojnim listovima i Äasopisima objavljivao je eseje, studije i recenzije. NajznaÄajnija dela: Scientia sacra, Karneval I-II, Silvester, U odredjenom pogledu, Naime. SjeÄanje Banja Luka 140 str
Anastazija Bela Å ubiÄ : VELIKO LOVIÅ TE, Džepna knjiga Sarajevo 1959, str. 209. Pripovetke. OÄuvanost 4-. Å UBIÄ, Anastazija (Beograd, 8. travnja 1933. ā Sarajevo, 8. prosinca 1991.). PripovjedaÄica, romanospisateljica, književna kritiÄarka, esejistica i dramska spisateljica. KazaliÅ”nu akademiju diplomirala u Beogradu. Na Radio Sarajevu izvjesno vrijeme obavljala poslove dramaturga. Djela: Veliko loviÅ”te (pripovijetke, 1959.), Naknada za život (roman, 1960.), Sa Å ekspirom (studija, 1979.), Jedanput u naÅ”em životu, Biti u Kini, Stvari za sebe, Zove Los AnÄelos, Amanet, Puna Å”aka kamenja (drame)
Autor: Isak Babelj Broj strana: 360 Format: A-5 Povez: Tvrd Biblioteka: Kosmopolis Oblast: Književnost www.logos.in.rs Isak Babelj ā Kako se to radilo u Odesi PriÄe Isaka Babelja opisuju surovu, golu realnost rata, stvarajuÄi tako slike nezamislive svima onima koji nisu proživeli rat.
ANTOLOGIJA PRIPOVETKI PISACA IZ EX YU U KOJIMA SE GOVORI O RATU I KAKO DALJE,spisak autora vidljiv na koricama, str 380, NOVO GovoreÄi o knjizi u kojoj se nalaze i priÄe Bore ÄosiÄa, Nenada VeliÄkoviÄa, Miljenka ŠergoviÄa, Davida Albaharija, vlasnik izdavaÄke i filmske kuÄe `Kult B` Mustafa KapidžiÄ rekao je da se u knjizi na objektivan naÄin opisuju zbivanja u raspadu bivÅ”e Šugoslavije i ratu koji se dogodio na ovim prostorima.
Kao nova Novica SaviÄ (Gornje SvarÄe, Blace, 10. novembar 1943 ā Beograd, 17. oktobar 2004) je bio srpski dramski pisac, pripovedaÄ i romansijer. Biografija Uredi RoÄen je u Gornjoj SvarÄi u Toplici, gde je proveo rano detinjstvo. Od Å”este godiÅ”e živi u Beogradu, gde zavrÅ”ava osnovnu i Srednju brodarsku Å”kolu. Godinu dana proveÅ”Äe radeÄi na reÄnim brodovima, a onda upisuje dramaturgiju na Akademija za pozoriÅ”te, film, radio i televiziju gde diplomira u klasi profesora Josipa KulundžiÄa. Kratko je radio u srednjoj Å”koli i bio direktor Narodnog pozoriÅ”ta u Subotici. NajveÄi deo radnog veka provodi kao slobodan umetnik. Pisao je televizijske drame i scenarije za igrane i dokumentarne serije i emisije, saraÄujuÄi sa gotovo svim televizijama u SR Jugoslaviji, a najviÅ”e sa Radio-televizijom Beograd. Istovremeno piÅ”e prozu i pozoriÅ”ne komade koji su izvoÄeni i objavljivani Å”irom zemlje. Nesklon samonametljivosti i reklamerstvu, u svom radu bio je uglavnom usmeren na anonimne književne konkurse. Nije postojao nijedan prozni, dramski ili televizijski konkurs u SR Jugoslaviji na kojem nije uÄestvovao i dobio nagradu. Njegove pozoriÅ”ne komade su režirali: Borislav GligoroviÄ, Branko PleÅ”a, Radoslav Zlatan DoriÄ, Miomir Miki StamenkoviÄ, Slavoljub StefanoviÄ Ravasi, Vladimir Putnik i drugi. Izvedeno mu je i preko sedamdest radio-drama, od kojih je veÄina emitovana Å”irom Evrope. To ga svrstava meÄu najplodnije stvaraoce u ovoj formi. O njegovom samopregornom radu i posveÄenosti književnosti dovoljno govori podatak da je iza njegove tragiÄne smrti ostalo 188 nebjavljenih rukopisa: 92 pozoriÅ”na komada, 52 televizijske drame i filmskih scenarija, 31 zbirka kratkih priÄa i 15 romana. Dela Uredi Proza Uredi Iz blata, iz praÅ”ine (kratke priÄe), I mi smo ljudi (pripovetke), Kaljuga (roman), Otkup (pripovetke), Igrani pozoriÅ”ni komadi Uredi Pobratim (Narodno pozoriÅ”te, Beograd), Kako potamaniti gamad (Zvezdara teatar), Krvava teta (Pokrajinsko narodno pozoriÅ”te, PriÅ”tina), Spomenik za druga Danila (Narodno pozoriÅ”te, Zenica), VozaÄ (PozoriÅ”te āZoran RadmiloviÄā, ZajeÄar), Veliki Mak (PozoriÅ”te āToÅ”a JovanoviÄā, Zrenjanin), NoÄ usred dana (PozoriÅ”te āToÅ”a JovanoviÄā, Zrenjanin), Ne okreÄi se, sine (Narodno kazaliÅ”te, Osijek), Objavljene drame Uredi Opet plaÄe, al sad od sreÄe, Savremena srpska drama, br. 13, Kad onaj tamo umre, Savremena srpska drama, br. 15, Ovde nema lopova, Drama, Beograd, Televizijske drame Uredi Selo bez seljaka, TV serija, 1972. Pucanj u Å”ljiviku preko reke, RTS, režija Zdravko Å otra, 1978. GradiliÅ”te, RTS, režija Slobodan Å ijan, 1979. Balada o crvenokosom, Televizija Zagreb, Beg, Televizija Zagreb, režija Dražen PiÅ”koriÄ, Snegovi, život i smrt Filipa FilipoviÄa, RTS, režija MiÅ”a RadivojeviÄ, Vatrogasac, TV Sarajevo, režija Muhamed MehmedoviÄ, 1983. Pogon za preradu voÄa, TV Sarajevo, režija Milan Bilbija, Dve karte za grad, TV Zagreb, režija Zrinko Ogresta, 1984. Garsonjera, RTS, režija Duda Äeramilac, Sa 204-272, 1991. Tridesetdva kvadrata, 2002. Nagrade Uredi Nagrada Branislav NuÅ”iÄ za najbolji dramski tekst (trostruki dobitnik za drame āKrvava tetaā, āKad onaj tamo umreā, āOvde nema lopovaā), Radoje DomanoviÄ za kratku satiriÄnu priÄu (viÅ”estruki dobitnik), Nagrada Dana komedije u Jagodini za najbolji komediografski tekst (dvostruki dobitnik: āNoÄ usred danaā i āKako potamaniti gamadā), Pobednik konkursa Narodnog pozoriÅ”ta u Beogradu povodom 125. godiÅ”njice postojanja (drama āPobratimā)
Knjiga je dobro oÄuvana. U ovoj knjizi nalaze se erotske priÄe sledeÄih autora: Judita Å algo, Pavle Ugrinov, Jovica AÄin, Milica MiÄiÄ Dimovska, David Albahari, Ljiljana ÄurÄiÄ, Ljubica ArsiÄ, Äarls SimiÄ, Mirjana PavloviÄ, Vladimir PiÅ”talo, Vasa PavkoviÄ, Labud DragiÄ, Jelena Lengold, Mihajlo PantiÄ, Ratko DangubiÄ, Miodrag VukoviÄ, T. H. RaiÄ, Sava Damjanov, DuÅ”ica Pavkov, ÄorÄe Pisarev, Zoran ÄiriÄ, Nemanja MitroviÄ, Jasmina Vrbavac, SrÄan ValjareviÄ, Vule ŽuriÄ, Slobodan IliÄ, Goran PetroviÄ, Slavoljub MarkoviÄ, Ivan AntiÄ, Nenad JovanoviÄ. Br.strana: 216 Povez: broÅ”irani God.izdanja: 1996. IzdavaÄ: Radio B92
O. Henry `Posljednji list`: sažetak. PriÄa vredna Äitanja Poznati humorist napisao je bolno dirljivu priÄu punu dubokog znaÄenja, tjerajuÄi vas da razmiÅ”ljate o životu, želji za životom, a prije svega da ostanete osoba sposobna za razumijevanje i suosjeÄanje. RijeÄ je o ovoj priÄi o Äuvenom O. Henryju `Posljednji list`, Äiji Äe sažetak biti opisan u ovom materijalu. Kratka biografija autora Majstor žanra kratke priÄe roÄen je 11. rujna 1862. u Greensborou u Sjevernoj Karolini. PokuÅ”ao sam se u razliÄitim profesijama. Radio je kao knjigovoÄa u nekretninskom poduzeÄu, kao crtaÄ u zemljiÅ”noj upravi i blagajnik u banci. Prvo iskustvo steÄeno radom u duhovitom tjedniku u gradu Austinu. Suptilni humor i neoÄekivani rezultati karakteristiÄni su za njegove priÄe. Tijekom svog stvaralaÄkog života napisano je oko 300 priÄa, kompletna zbirka njegovih djela je 18 svezaka.Kratka biografija autora Majstor žanra kratke priÄe roÄen je 11. rujna 1862. u Greensborou u Sjevernoj Karolini. PokuÅ”ao sam se u razliÄitim profesijama. Radio je kao knjigovoÄa u nekretninskom poduzeÄu, kao crtaÄ u zemljiÅ”noj upravi i blagajnik u banci. Prvo iskustvo steÄeno radom u duhovitom tjedniku u gradu Austinu. Suptilni humor i neoÄekivani rezultati karakteristiÄni su za njegove priÄe. Tijekom svog stvaralaÄkog života napisano je oko 300 priÄa, kompletna zbirka njegovih djela je 18 svezaka IzdavaÄ:LUKA Å TAMPA Beograd Broj strana:164 Pismo:Latinica Povez: MEK Format: 18 x11 cm Godina izdanja: 2002