Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 259 rezultata
Prati pretragu "slicni:108198932 AUTO RADIO Pioneer FH-460UI -radio/CD/USB"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Naslov: Zašto Bog nema auto Autor: Vanja Bulić Izdavač: Beograd : Laguna Godina izdanja: 2016, 188 str. : ilustr. ; 20 cm Povez: Broš. Latinica Stanje 3 oštećenje pri dnu zadnje korice(foto. 2) S3 Pogledajte ostale knjige,časopise i stripove u ponudi http://www.kupindo.com/Clan/bdenis/SpisakPredmeta http://www.limundo.com/Clan/bdenis/SpisakAukcija
Vanja Bulić - Zašto Bog nema auto kao nova Sve svoje sobom vozim. „Za razliku od radija u kolima iz mog detinjstva, današnje zvučne mašine u četvorotočkašima uskoro će umeti da prave palačinke, a zatim će iz upotrebe izbaciti i vozača!“ U još jednoj knjizi Bulićevih duhovitih hronika o našem svakidašnjem životu našla se i tema koja ponajviše opseda današnjeg čoveka okruženog čudima savremene tehnologije. Ali svoju priču o automobilu pisac je obojio satiričnim tonovima o našem društvu, našim navikama i mentalitetu koji se nije mnogo promenio od vremena kočija i konjskih tramvaja do danas. Posebna vrednost Bulićeve automobilijade su i podjednako duhovite ilustracije Špire Radulovića, namenski urađene za ovu knjigu. „Ima ih plavih, crvenih, žutih, staromodnih, mladih, pametnih... Kao i sva živa bića na planeti. Automobili su, dakle, bića koja žive sa nama. Pa je pisac Vanja Bulić odlučio da piše o njima. I njihovim nama, razume se. U stvari, četvorotočkaši su mu bili samo povod da piše o dvonošcima.“ Dragutin Minić Karlo
62240) MISLIM PO KUĆAMA , Zoran Stanojević , Binder Beograd 2013 , kratke priče, Zoran Stanojević ( 1942 - 2021 ) pisac, satiričar i radijski voditelj. Rođen je 7. marta 1942. u Beogradu. Roditelji su mu bili Jelica i Tihomir Stanojević. Studirao je dramaturgiju na beogradskom Fakultetu dramskih umetnosti. Objavio je 21 knjigu u periodu od 1968. do 2018. Zastupljen je u mnogim antologijama. Napisao je oko 60 drama, od kojih je trećina nagrađena na anonimnim radijskim konkursima. Radio-drame su mu igrane na svim većim radio-stanicama u Jugoslaviji i prevođenje u Švedskoj, Nemačkoj, Austriji i Belgiji. Preveo je pet knjiga, među njima i trotomnog Tolkinovog `Gospodara prstenova`. Polovinu radnog veka proveo kao slobodan umetnik, a drugu kao voditelj i voditelj-urednik u Radio Beogradu. Sedam godina radio je čuveni emisiju `Vreme sporta i razonode`. Od 1976. do 2005. ostvario je oko 4.000 sati `živog` radijskog programa. Bio je i dopisnik Radio Beograda 2 iz Nemačke. Zoran je nagrađivan za svoj književni i voditeljski rad. mek povez, format 10 x 16 cm , potpis i posveta autora na naslovnoj strani , ćirilica, 257 strana , tiraž 200 primeraka
Boško Lomović: MILIONER, Oslobođenje Sarajevo 1989, tvrdi povez, omot, str. 148. Priče. Očuvanost 4. Бoшко Ломовић (Брезна, 1944) поезију, прозу, књижевну и ликовну критику објављивао је у „Одјеку“ и „Ослобођењу“ (Сарајево), Летопису Матице српске (Нови Сад), „Вечерњим новостима“ и „Политици“ (Београд), часописима „Провинција“ (Шабац), „Кораци“ (Крагујевац), „Ријечи“ (Брчко), „Луча“ (Суботица), „Багдала“ (Крушевац) и “Развитак“ (Зајечар), у листовима и часописима за децу широм СФРЈ, а данас у „Политици за децу“, „Забавнику“ и „Витезу“. Радио драме су му емитоване на Радио Београду и Загребу. Песме и приче су му објављене у листовима и часописима на словачком, јерменском, румунском, бугарском, македонском, турском, енглеском (у Индији) и мађарском језику. Ломовић је, по дипломи, професор српскохрватског језика и књижевности југословенских народа, а безмало читав радни век провео је у новинарству (радио, телевизија, новине). Последње године стажа стекао је у београдској „Политици“. Добитник је бројних награда за поезију, прозу и репортаже („Иво Андрић“, и „Зија Диздаревић“ у Сарајеву, „Булка“ у Црвенки, „Лаза Костић“ у Београду, „Аренину“ награду у Загребу и друге). Данас живи у Горњем Милановцу.
Zoran M. Јovanović : Šetači na dugi / Sarajevo : `Veselin Masleša`, 1974, tvrdi povez, Fizički opis 120 str. ; 20 cm Zbirka Savremena domaća književnost Zbirka priča Јovanović, Zoran, 1933-1976 Očuvanost 4. Zoran M. Jovanović (1933-1976), rođen je u Skoplju gdje je završio srednju školu i Filozofski fakultet. Prve knjige napisao je na makedonskom jeziku i objavio u Skoplju: Sutoni ništa ne govore (1956), Ptica u vetru (1960), Mačka u dvorištu ispod balkona (1960), Noć uoči dana (1961), Priče iz moje Me (1963), Tačno vreme na sunčevom satu (1973). U isto vrijeme piše poeziju i na srpskohrvatskom jeziku (Praznične šetnje, Pod znakom Zorijane, Vrt i more, Kavez slobode i dr.). Pored pomenutih zbirki poezije, objavljenih u Sarajevu, napisao je i veći broj djela za djecu. Autor je i radio-dramskih tekstova, jedne televizijske drame i drame Jeste li napisali moj roman (izvedene u Sarajevu 1971). Radio je kao novinar u Skoplju, Beogradu, a od 1964. kao samostalni urednik u Radio-televiziji Sarajevo. Jovanovićevi tekstovi su prevođeni na engleski, francuski, ruski, njemački, španski, talijanski, mađarski, poljski, slovački, albanski i slovenački jezik. Dobitnik je godišnje nagrade `Svjetlosti` (1974) za knjigu Velika kolona od mrava do slona, plakete `Vesele sveske` (1972) i posthumne nagrade `Mlado pokolenje` (1979).
Đorđije Vuković : DRUGA STRANA , Filip Višnjić 1985, str. 112. Proza; Pripovetke Očuvanost 4-. Đorđije Vuković (Pažići, Danilovgrad, 3. maj 1943 — Beograd, 6. oktobar 2020) bio je srpski univerzitetski profesor, pisac, kritičar, istoričar i teoretičar književnosti. Đorđije Vuković se rodio u Pažićima kod Danilovgrada. U Danilovgradu je završio gimnaziju a Filološki fakultet, grupu za jugoslovensku i opštu književnost, u Beogradu. Magistrirao je sa temom o romanima Miroslava Krleže a doktorirao odbranivši rad Sinestezija u srpskoj poeziji. Bio je glavni urednik časopisa Student za vreme studentskih demonstracija 1968. koje je i predvodio. Univerzitetsku karijeru je započeo kao asistent kod Sretena Marića na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, da bi kasnije postao profesor na smeru za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu. Radio je i kao istraživač u beogradskom Institutu za književnost i umetnost. Za knjigu Ogledi o srpskoj književnosti (1985) dobio je nagrade Miloš Crnjanski i Đorđe Jovanović. Za časopis Treći program Radio Beograda priredio je zbornike radova o dijalogu, Prustu, Eliotu, Floberu i Stendalu. Pisao je priloge za mnoge književne listove, časopise i zbornike. Objavljivao je priloge u raznim listovima, časopisima i zbornicima. Za knjigu Ogledi o srpskoj književnosti, objavljenu 1985. godine, dobio je nagrade Miloš Crnjanski i Đorđe Jovanović. Iste godine izdao je žanrovski mešovitu prozu Druga strana, potom Istorijski roman 2009. godine, a Sinteseziju u poeziji 2010. godine. Za časopis Treći program Radio Beograda priredio je zbornike radova o dijalogu, Prustu, Eliotu, Floberu i Stendalu.
SV 9 60235) LIKOVI I PISCI , Aris Movsesijan , Radio B92 Beograd 1995 ,kratke priče ; Aris Movsesijan (Beograd, 22. mart 1966) srpski doktor stomatologije, pisac, scenarista, filmski reditelj, bloger i političar. Jermenskog porekla. mek povez, format 13,5 x 19,5 cm , 84 strane, potpis i posveta autora na predlistu
Iako je Mita Živković u Bosni živeo i radio kratko vreme, Sarajevo ostavlja dubok trag. U zbirci priča Bosančice, kratke priče iz Bosne (1892) na realistički način se prikazuje život Sarajlija. Humoristički, ali i veoma ozbiljno pripoveda se o svakodnevnom životu ljudi različitih generacija ove multikulturalne sredine.
Jovan Lubardić: RATNA KUĆA, SRNA Pale (nema godine), str. 130. Pripovetke, ratna proza 1992-1995. Očuvanost 4. Јован Лубардић рођен је 1935. у Рогатици. За вријеме рата користио је псеудоним Симеун Романијски. Студиј југословенске књижевности завршио је на илозофском факултету у Сарајеву. Објавио је двадесетак радио-драма, двије ТВ драме, двије позоришне драме, филмски сценарио за играни филм «Сурове дијагонале», те прозна дјела: «Прича за моју жену», «Боја страха», «Јупитере, ти се љутиш», «Пасија по Јовану», «Француски зачин», «Ноћ без утјехе», «Добар дан за умирање», «Снајпер», «Ратна кућа». Заступљен је у антологијама савремене приповијетке. Роман «Боја страха» преведен је на француски језик, а роман «Прича за моју жену» добио је трећу награду на Великом југословенском конкурсу за модерни кратки роман. Преводио је са француског и руског језика. Био је лектор и предавач на Универзтету у Дижону (Француска). Током рата Лубардић је обилазио ратишта, прикупљао грађу за приче и роман. Радио је као уредник у Издавачкој дјелатности Српске новинске агенције.
Radio B92, Apatridi, 1998. 127 strana. Veoma lepo očuvana. Privatna praksa jeste niz priča u kojima narator otkriva da se u Berlinu, gde živi, posvetio privatnoj praksi, analitičkoj. Jer, njegova ordinacija jeste pokretna, i ne dolaze u tu ordinaciju pacijenti, već narator sam pronalazi pacijente među pojavama, dogodovštinama, u sećanju, kao i u aktuelnoj istoriji. s
Gojko Banović : KNEŽOPOLJCI , Svjetlost Sarajevo 1952, str. 192. Priče. Očuvanost 3. Novinar i pisac Gojko Banović (1911 - 1991) rođen je u Malom Palanačištu kod Prijedora, a živio je i radio u Beogradu. Od književnih djela najpoznatije su mu romansirane biografije Petra Kočića i Ivana Gorana Kovačića, a napisao je i mnoštvo zbirki priča, kao i dvije zbirke novinskih reportaža...
Gojko Banović : NEVIĐENE SNAGE , Prosveta 1948, str. 164. Pripovetke. Očuvanost 3-; ima posvetu na predlistu; pohabana uglavnom spolja. Novinar i pisac Gojko Banović (1911 - 1991) rođen je u Malom Palanačištu kod Prijedora, a živio je i radio u Beogradu. Od književnih djela najpoznatije su mu romansirane biografije Petra Kočića i Ivana Gorana Kovačića, a napisao je i mnoštvo zbirki priča, kao i dvije zbirke novinskih reportaža...
U ODREĐENOM POGLEDU - Bela Hamvaš Bio je mađarski pisac i esejista. Hamvašova dela su uglavnom objavljena nakon njegove smrti i svi rukopisi još nisu dostupni. Rođen 1897. godine u Eperješu (danas Prešov u Slovačkoj). Studirao na filozofskom fakultetu u Budimpešti mađarski i nemački. Radio kao novinar i bibliotekar. Umro 1968. godine. Po mnogobrojnim listovima i časopisima objavljivao je eseje, studije i recenzije. Najznačajnija dela: Scientia sacra, Karneval I-II, Silvester, U odredjenom pogledu, Naime. Sjećanje Banja Luka 140 str
Anastazija Bela Šubić : VELIKO LOVIŠTE, Džepna knjiga Sarajevo 1959, str. 209. Pripovetke. Očuvanost 4-. ŠUBIĆ, Anastazija (Beograd, 8. travnja 1933. – Sarajevo, 8. prosinca 1991.). Pripovjedačica, romanospisateljica, književna kritičarka, esejistica i dramska spisateljica. Kazališnu akademiju diplomirala u Beogradu. Na Radio Sarajevu izvjesno vrijeme obavljala poslove dramaturga. Djela: Veliko lovište (pripovijetke, 1959.), Naknada za život (roman, 1960.), Sa Šekspirom (studija, 1979.), Jedanput u našem životu, Biti u Kini, Stvari za sebe, Zove Los Anđelos, Amanet, Puna šaka kamenja (drame)
Autor: Isak Babelj Broj strana: 360 Format: A-5 Povez: Tvrd Biblioteka: Kosmopolis Oblast: Književnost www.logos.in.rs Isak Babelj – Kako se to radilo u Odesi Priče Isaka Babelja opisuju surovu, golu realnost rata, stvarajući tako slike nezamislive svima onima koji nisu proživeli rat.