SONY WAVE HANDBOOK 1984. SONI VAVE PRIRUČNIK Soni Vave priručnik Kratkotalasne stanice sveta 1984 Sony Wave Handbook Short Wave Stations of the World 1984 odlično očuvan kolekcionarski primerak dve knjige ukoričene 1-SONY WAVE HANDBOOK 1984. 2-tehničko uputstvo za SONY radio na nemačkom

shop confidently at Peter Chew`s brosirani povez veliki format ilustrovana 238 str nekoriscena(neznatno zacepljena prednja korica oko 1 cm - vidi sliku pravi raritet za sladokusce -canon -oliveti -sansui`s -thorens -sharp -hitachi -revox -grundig -carrier -aiwa -teac -akai -marantz -sony -revox -olympus -technics -national -silver -konica -minolta -fujica -pentax -yashica -metz -soligor -tamron -super 8 mm -bauer -durst -vivitar -smith/corona -tdk -sanyo -leica -supermax -ricoh -soligor --bulova,longines,atmos,tudor,rolex,oris,favre-leuba,jaeger-leCoultre,sandoz -olympia -olivetti -belling -zanussi -hoover -sunbeam -ronson -office equipments -noritake china cenovnik-the price tehnicke karakteristike-technical characteristics

Beograd 2007. Tvrd povez, ilustrovano, 624 strana Napomena: na petnaestak strana tragovi grafitne olovke (obeležen tekst); ako se to izuzme, knjiga je odlično očuvana. V5 Spajajući inovativne eseje iz najrazličitijih disciplina, Kreativne industrije beleže kako se kultura stvara, nudi i širi u tehnološki dobro opremljenom i globalizovanom svetu. Ova knjiga predstavlja prvu sistematičnu analizu svih izazova koje pružaju kreativne industrije u svetu u kom su inovacija i rizik neophodni i za ekonomske i za kulturne poslovne poduhvate, u kom znanje i ideje stvaraju prihode i vode modernizaciji društva, i gde su globalizacija i nove tehnologije deo svakodnevnog života i iskustva. Trideset eseja, koje su napisali vodeći svetski stručnjaci, obuhvataju nekoliko oblasti, uključujući multimedijske industrije, izdavaštvo, televizijsku produkciju, urbani razvoj i video-igrice. Svih šest odeljaka pripremili su vrhunski stručnjaci, što knjigu svrstava u korisnu, privlačnu i misaono stimulativnu kolekciju studija o kreativnoj kulturi. Sadržaj: Kreativne industrije / Džon Hartli 1. KREATIVNI SVET Kreativni svet / Eli Reni 1. Javno dobro na žicama / Lorens Lesig 2. Otvoreno izdavaštvo, otvorene tehnologije / Grejam Majkl 3. Na otvaranju centra za nove medije Saraj, u Nju Delhiju / Hert Lovink 4. Multikulturalne politike i integracija posredstvom tržišta / Nestor Garsija Kanklini 2. KREATIVNI IDENTITETI Kreativni identiteti / Džon Hartli 5. Gradonačelnikova komisija za kreativne industrije / Džon Haukins 6. Delija Smit, ne Adam Smit / Čarls Ledbiter 7. Doživljajni život / Ričard Florida 8. Zaključak globalnom Holivudu / Tobi Miler, Nitin Govil, Džon Makmeria i Ričard Maksvel 3. KREATIVNE PRAKSE Kreativne prakse / Bred Hejsman 9. Poetičnost otvorenog dela / Umberto Eko 10. Digitalna televizija i formati sajberdrame u razvoju / Dženet H. Mari 11. Balansiranje udžbenika / Ken Robinson 12. Povezivanje kreativnosti / Liuđi Maramoti 13. Izvođenje „stvarnosti` od 0 do 24, sedam dana u nedelji / Džejn Rosko 4. KREATIVNI GRADOVI Kreativni gradovi / Džina Tej 14. London kao kreativni grad / Čarls Landri 15. Gradovi, kultura i „tranzicione ekonomije`; razvijanje kulturnih industrija u Sankt Peterburgu / Džastin O`Konor 16. Lokalni klasteri u globalnoj ekonomiji / Majkl Porter 17. Kosmopolitski (o)pisi: Šangaj i Hongkong / Akbar Abas 5. KREATIVNA PREDUZEĆA Kreativna preduzeća / Stjuart Kaningam 18. Zbog čega su kulturni preduzetnici bitni / Čarls Ledbiter i Kejt Oukli 19. Igre, nova živa umetnost / Henri Dženkins 20. Kako zauzdati košnicu / Dž. K. Herc 6. KREATIVNA EKONOMIJA Kreativna ekonomija / Teri Flu 21. Kada tržišta propuštaju mreže... Sve je usluga / Džeremi Rifkin 22. Od klubova do kompanija / Andžela Makrobi 23. Kultura i kreativna ekonomija u doba informacija / Šalini Ventureli Bibliografija Beleške o autorima Zahvalnost

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Zellig Sabbettai Harris (/ˈzɛlɪɡ/; 23. listopada 1909. – 22. svibnja 1992.) bio je utjecajni [1] američki lingvist, matematički sintaktičar i metodolog znanosti. Izvorno semitist, najpoznatiji je po svom radu u strukturalnoj lingvistici i analizi diskursa te po otkriću transformacijske strukture u jeziku.[2] Ovi razvoji iz prvih 10 godina njegove karijere objavljeni su u prvih 25. Njegovi doprinosi u sljedećih 35 godina njegove karijere uključuju gramatiku prijenosa, analizu nizova (gramatika dodataka), elementarne razlike rečenica (i rešetke dekompozicije), algebarske strukture u jeziku, gramatici operatora, gramatici podjezika, teoriji lingvističkih informacija i načelnom prikazu prirode i podrijetla jezika.[3] Biografija Harris je rođen 23. listopada 1909. u Balti, u Podolskoj guberniji Ruskog Carstva (današnja Ukrajina). Bio je Židov.[4] Godine 1913., kada je imao četiri godine, njegova obitelj emigrirala je u Philadelphiju, Pennsylvania. S 13 godina, na njegov zahtjev, poslan je da živi u Palestinu, gdje je radio kako bi se uzdržavao, a do kraja života često se vraćao živjeti u socijalistički kibuc u Izraelu. Njegov brat, dr. Tzvi N. Harris, sa svojom suprugom Shoshanom, igrao je ključnu ulogu u razumijevanju imunološkog sustava i razvoju moderne imunologije.[5] Njegova sestra, Anna H. Live, bila je direktorica English Institute (za ESL studente) na Sveučilištu Pennsylvania (sada se zove English Language Program). Godine 1941. oženio je fizičarku Bruriju Kaufman, koja je bila Einsteinova asistentica 1950-ih na Princetonu. Šezdesetih godina prošlog stoljeća par se nastanio u kibucu Mishmar Ha`Emek u Izraelu, gdje su usvojili svoju kćer Tamar. Od 1949. do svoje smrti, Harris je održavao blizak odnos s Naomi Sager, direktoricom Linguistic String Project na Sveučilištu New York. Njihova kći, Eva Harris, profesorica je zaraznih bolesti na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji. Harris je preminuo u snu nakon rutinskog radnog dana u 82. godini života 22. svibnja 1992. u New Yorku. Lingvistika Od početka svog ranog rada u 1930-ima,[6] Harris se bavio uspostavljanjem matematičkih i empirijskih temelja znanosti o jeziku koja je tada nastajala. Uvidio je da se ne može `objasniti` jezik (Saussureova parola) pozivanjem na apriorna načela ili kompetencije (langue) za koje sam jezik pruža jedini dokaz. `Opasnost od korištenja takvih nedefiniranih i intuitivnih kriterija kao što su obrazac, simbol i logički a priori leži u tome što je lingvistika upravo jedno empirijsko polje koje nam može omogućiti da izvedemo definicije ovih intuitivnih temeljnih odnosa iz korelacija vidljivih fenomena.`[ 7] Rana karijera i utjecaji Harris je diplomirao (1930.), magistrirao (1932.) i doktorirao (1934.) na Odsjeku za orijentalne studije Sveučilišta u Pennsylvaniji. Iako je njegov prvi smjer bio kao semitist, s publikacijama o ugaritskom, feničkom i kanaanskom, te o podrijetlu abecede; a kasnije i hebrejski, klasični i moderni, počeo je predavati lingvističku analizu na Pennu 1931. Njegov sveobuhvatniji pristup vidio je praktičnu primjenu kao dio ratnih napora 1940-ih. U 1946.-1947. službeno je osnovao ono za što se kaže da je prvi moderni odsjek za lingvistiku u Sjedinjenim Državama.[8] Harrisove rane publikacije dovele su na njega pozornost Edwarda Sapira, koji je snažno utjecao na njega[9] i koji ga je počeo smatrati svojim intelektualnim nasljednikom.[10] Harris se također jako divio Leonardu Bloomfieldu zbog njegovog rada i kao osobe.[11] Formalno nije studirao ni s jednim. Odnos prema `bloomfieldovskom` strukturalizmu Općenito se vjeruje[12] da je Harris donio Bloomfieldove ideje jezičnog opisa do njihovog ekstremnog razvoja: istraživanje postupaka otkrivanja[13] fonema i morfema, temeljenih na svojstvima distribucije ovih jedinica i prethodnim fonetskim elementima. Njegove Metode u strukturnoj lingvistici (1951.) konačna su formulacija deskriptivnog strukturalnog rada kako ga je razvijao do otprilike 1945. Ova ga je knjiga proslavila, ali generativisti su je ponekad tumačili kao sintezu `neo-Bloomfieldove škole` strukturalizam.[14] Umjesto toga, Harris je na svoj rad gledao kao na artikuliranje metoda za provjeru da su rezultati, koliko god da su postignuti, valjano izvedeni iz podataka jezika. To je bilo u skladu s gotovo svim ozbiljnim pogledima na znanost u to vrijeme; Harrisove metode odgovarale su onome što je Hans Reichenbach nazvao `kontekstom opravdanja`, za razliku od `konteksta otkrića.` [15] Nije imao razumijevanja za gledište da lingvistički analitičar, da bi bio znanstven, mora napredovati postupnim otkrivanjem iz fonetike, na fonemiku, na morfologiju, i tako dalje, bez `miješanja razina.` [16] Harrisovo je priznanje temeljno za ovaj pristup i ono što ga zapravo čini mogućim da se fonemski kontrast ne može izvesti iz distribucijske analize fonetskih zapisa, već da su temeljni podaci lingvistike prosudbe govornika o fonetskom kontrastu.[17] Razvio je i razjasnio metode kontroliranog eksperimenta koristeći supstitucijske testove, kao što je test parova (Harris 1951:32) u kojem ispitanici razlikuju ponavljanje od kontrasta. Vjerojatno je točno reći da se fonetski podaci smatraju temeljnima u svim drugim pristupima lingvistici. Na primjer, Chomsky (1964:78) `pretpostavlja da se svaki izgovor bilo kojeg jezika može jedinstveno predstaviti kao slijed telefona, od kojih se svaki može smatrati kraticom za skup značajki`. Prepoznavanje primata govornikove percepcije kontrasta omogućilo je izuzetnu fleksibilnost i kreativnost u Harrisovim lingvističkim analizama koje su drugi - bez te poboljšane osnove - označili kao `igranje igrica` i `hokus-pokus`.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Britansko izdanje! 2009. godina Nakon široko popularnih dela u kojima na primerima istaknutih istorijskih ličnosti i velikih mislilaca Robert Grin upoznaje čitaoca sa zakonima moći, strategijama rata i zavođenja, sledi neočekivani preokret – saradnja sa Kertisom Džeksonom, poznatijim kao Fifti Sent (50 Cent). Tema ove knjige je neustrašivost, a Grin inspiraciju crpi direktno sa ulica geta, gde se kalio jedan od najmoćnijih repera današnjice. Odrastanje u siromaštvu, prerana smrt roditelja, dilovanje droge na ulici, hapšenja i, na kraju, devet metaka ispaljenih direktno u njega – Fifti je iz svega toga uspevao da izvlači lekcije koje je tokom godina uspevao da ugradi u svoj stav prema životu: Kada strah od smrti nestane, onda vas ništa ne može uznemiriti, i niko vas ne može zaustaviti. Robert Grin (1959) je američki autor i govornik koji je postao poznat po svojim istraživanjima moći, strategija i zavođenja, o čemu piše u svojim knjigama. Nakon završetka studija na univerzitetu u Viskonsinu, Grin se bavio najrazličitijim poslovima koji su ga na kraju u Italiji doveli do poznanstva sa bitnim urednikom Džustom Elfersonom. Iz njihove saradnje izrodio se bestseler “48 zakona moći”, koji je do sada prodat u milionskim tiražima širom sveta. Njegova dela imaju veliki uticaj na popularnu kulturu. Bibliografija: 48 zakona moći, Umetnost zavođenja, 33 strategije rata, 50-i zakon, Majstorstvo. Curtis James Jackson III (South Jamaica, Queens, New York, SAD, 6. srpnja 1975.), bolje poznat kao 50 Cent, jedan je od najpoznatijih i najprodavanijih američkih repera, te osnivač i član grupe G-Unit. Pravim imenom Curtis James Jackson III, rođen je u južnom dijelu njujorškog kvarta Queens. Odrasao je bez oca, a majka mu je ubijena kada je imao sedam godina. Od tada je živio sa bakom i djedom. Životni san mu je bio baviti se boksom, a zato vrijeme od dvanaeste godine je počeo dilati kokain. Prvi put je uhićen s petnaest godina kada je policija kod njega našla vatreno oružje i kokain. 29. lipnja 1994. je ponovno uhićen zbog posjedovanja heroina, kokaina i oružja. Bio je osuđen na devet godina zatvorske kazne, ali je odradio u težim uvijetima 6 mjeseci. Ime `50 Cent` uzeo je od Kelvin Martina, brooklynskog pljačkaša iz 80-tih. 50 Cent je krajem 1990-tih prvi puta bio na rubu nacionalne slave. Rap produkcijski tim Trackmasters iz etikete Sony/Columbia Records su 1999. počeli suradnju s 50 Centom. Mlad i uglavnom nepoznat rapper iz Queensa snimio je pjesmu `How to Rob`. U toj je pjesmi 50 Cent detaljno odrepao pljačku slavnih rap glazbenika Master P i Timbalanda. Pjesma je postala hit, a Trackmastersi i 50 Cent krenuli su na snimanje njegovog debi albuma `Power of the Dollar` za etiketu Columbia. Osim tog albuma snimili su i singl `Thug Love` s Destiny`s Child. Ubrzo nakon toga nesretan splet okolnosti onemogućio je njegov proboj na sceni: bootleg izdanje albuma izazvalo je nevolje s etiketom Columbia. Potom je 24. svibnja 2000. 50 Cent ustrijeljen 9 puta ispred bakine kuće, povod toga je bila njegova pjesma `Ghetto Qu`ran`. Ustrijeljen je u šaku, ruku, obje noge, kuk, prsa i lijevi obraz. Columbia je već bila objavila singl `Thug Love`, no album Power of the Dollar povukla je s tržišta i raskinula ugovor s ranjenim reperom. Sljedećih je nekoliko godina 50 Cent snimio desetak underground snimki s producentom Sha Money XL. Te su snimke brzo počele kružiti New Yorkom na kompilacijama koje su se prodavale na crnom tržištu CD-a. 50 Cent je izazvao priličan žamor svojim snimkama. Žamor je postao toliko jak da je došlo do rata između velikih izdavača kao što su J, Universal i Jive. Uskočio je Eminem koji je ponudio 50 Centu milijun dolara da potpiše ugovor za njegovu etiketu. 50 Centa je privukla njegova reputacija i reputacija Dr. Drea, a ne ponuđeni novac. Ubrzo nakon potpisivanja ugovora 50 Cent je ušao u studio s Eminemom i Dreom kako bi snimio pjesme za predstojeće izdanje. `Get Rich or Die Tryin`` objavljen je početkom 2003. i nošen uspjehom singla `In da Club` ubrzo postao platinasta senzacija, dosegnuvši milijun prodanih primjeraka u svega tjedan dana. To je bio do danas njegov najuspješniji album s prodanih 12 milijuna primjeraka u svijetu, od toga ih je 8 milijuna samo u SADu. Mediji su spremno prigrlili novu rap zvijezdu i njenu sumnjivu prošlost, a 50 Cent je nastavio s aktivnostima, želeći do kraja iskoristiti svojih pet minuta. 2003. mu je Interscope dodijelio vlastitu etiketu `G-Unit Records`, na nju je potpisao članove G-Unita: Lloyd Banks, Young Buck i Tony Yayo. Objavio je album svoje grupe G-Unit krajem iste godine, a uskoro potom i vlastitu modnu marku. Danas je G-Unit jedna od najpoznatijih rap grupa na svijetu. Očekuje se njihov novi album zvan `Terminate On Sight` u lipnju 2008. Tijekom 2004. pomogao je u pokretanju karijere The Game-u, kratkotrajnom članu G-Unita. Drugi samostalni album, The Massacre pojavio se na tržištu početkom ožujka 2005. Rekordno je prodao 1.14 milijuna primjeraka u samo 4 dana. Ostao je na poticiji #1 na `Billboard 200` šest tjedana. Postao je prvi solo izvođač na svijetu s tri pjesme na `Billboard top five`, `Candy Shop`, `Disco Inferno` i `How We Do`. U svijetu je dosad prodao 11 milijuna primjeraka. U rujnu 2007. je u prodaju pušten treći samostalni album `Curtis`, koji je inspiriran s njegovim djelima prije Get Rich or Die Tryin. Album je u prvom tjednu prodao 691, 000 primjeraka. Najveća konkurencija Curtisu je bio Kanye West-ov album zvan `Graduation`. Curtis je samo u SADu prodao preko 3 milijuna primjeraka, a diljem svijeta preko 5 milijuna primjeraka. Trenutno živi u vili u Connecticutu koja je prije pripadala boksaču Mike Tysonu. Danas ju je stavio na prodaju po 18 milijuna dolara kako bi se preselio bliže desetogodišnjem sinu Marquise-u koji živi na Long Islandu s 50 Centovom bivšom curom. Na dan 12. listopada 2007. je gradonačelnik Bridgeporta u Connecticutu je proglasio `50 Cent Curtis Jackson Day`. Koncert u Zagrebu Dana 3. prosinca 2007. stigao je u Zagreb i odsjeo u Hotelu Antunović. Koncert je počeo u 18 sati u Domu sportova. Predgrupe su bile Connect, Neki Daniels, Stoka, Nered i Jasna Zlokić. 50 Cent je nastupio u 20 sati zajedno s Lloyd Banks-om i Tony Yayo-om. Trajao je do 22 i 15, bio je u sklopu `Curtis World Tour-a`.