Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 46293 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
BEOGRADSKA TVRĐAVA u prošlosti sadašnjosti i budućnosti Zbornik referata i diskusija održanih na naučnom skupu u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti 17. i 18. decembra 1985. godine SANU, 1988. 244 strane, udžbenički format. Odlično očuvana, najverovatnije nekorišćena. Aleksandar Despić — potpredsednik SANU: POZDRAVNA REČ Vasa Čubrilović — akademik: UVODNA REČ Referenti: Marko Popović — viši naučni saradnik Arheološkog instituta SR Srbije: BEOGRADSKA TVRĐAVA I MOGUĆNOSTI REKONSTRUKCIJA PREMA ISHODIMA DOSADAŠNjIH ISTRAŽIVANjA Aleksandra Banović — dipl. inž. arhitekture: UREĐENjE BEOGRADSKE TVRĐAVE Srboljub Sretenović — dipl. inž. arhitekture: UTICAJ BEOGRADSKE TVRĐAVE NA RAZVOJ URBANE SREDINE Bratislav Stojanović — dipl. inž. arhitekture: BEOGRADSKA TVRĐAVA U URBANISTIČKOM RAZVOJU GRADA I NjENO UKLjUČIVANjE U SAVREMENI ŽIVOT Petar Stevanović — akademik: GEOLOŠKA OSNOVA BEOGRADSKE TVRĐAVE I NjENE OKOLINE Nikola Pantić — akademik: O GEOLOŠKOJ ISTORIJI ŠIREG PODRUČJA BEOGRADSKE TVRĐAVE Nikola Tasić — naučni savetnik Balkanološkog inst. SANU: PRAISTORIJSKE KULTURE NA PLATOU BEOGRADSKE TVRĐAVE Dragoljub Bojović — viši kustos Narodnog muzeja: RIMSKI VOJNI LOGOR U SINGIDUNUMU Jovanka Kalić — profesor univerziteta: TVRĐAVA I NASELjE U SREDNjEM VEKU Gordana Marjanović — kustos Narodnog muzeja: SREDNjOVEKOVNA NASELjA NA PROSTORIMA BEOGRADSKE TVRĐAVE PO REZULTATIMA ARHEOLOŠKIH ISKOPAVANjA Slavko Gavrilović — akademik: BEOGRADSKA TVRĐAVA I STANOVNIŠTVO SREMA U VREME AUSTRIJSKE UPRAVE U SRBIJI (1717—1739) Vladimir Stojančević — dopisni član SANU: BEOGRADSKA TVRĐAVA I VAROŠ (STADT UND FESTUNG) U VREME PRVOG SRPSKOG USTANKA Mirko Mitrović — asistent univerziteta: BEOGRADSKA TVRĐAVA U PROTOKOLIMA DVORSKOG RATNOG SAVETA (1717—1740) Stevan Milinković — profesor univerziteta: BEOGRADSKA TVRĐAVA I 1867. GODINA Vojislav Subotić — pukovnik, direktor Vojnog muzeja: UČEŠĆE JUGOSLOVENSKE NARODNE ARMIJE I VOJNOG MUZEJA U RADOVIMA NA OBNOVI KAZAMATA BEOGRADSKE TVRĐAVE I NjEGOVO KORIŠĆENjE U MUZEJSKE SVRHE Petar Oro — predsednik Turističkog saveza Beograda: BEOGRADSKA TVRĐAVA — JEDINSTVENA MOGUĆNOST ZA OBOGAĆIVANjE TURISTIČKE PONUDE BEOGRADA Vidosava Stojančević — naučni savetnik Etnografskog instituta SANU: URBANE ETNOLOŠKE KOMPONENTE U RAZVOJU BEOGRADSKOG PODGRAĐA I VAROŠI U PROŠLOSTI DO NAŠIH DANA Vesna Matičević — dipl. inž. arhitekture: OBALE BEOGRADSKOG UTVRĐENjA Miodrag Dabižić — viši kustos Zemunskog muzeja: ZEMUNSKE UTVRDE NA GARDOŠU I ODNOS PREMA BEOGRADSKOJ TVRĐAVI U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI Milorad Nikolić — profesor srednje škole u penziji: POZORIŠNE SCENE NA URBANOM PODRUČJU BEOGRADA U 19. VEKU DO PODIZANjA POZORIŠNE ZGRADE NA TRGU REPUBLIKE Diskusija: Milosav Lutovac — akademik Vasa Čubrilović — akademik Marko Popović — viši naučni saradnik Arheološkog instituta SR Srbije Petar Stevanović — akademik Dr Gordana Tomašević — naučni savetnik Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR Srbije Aleksandra Banović — dipl. inž. arhitekture Vesna Matičević — dipl. inž. arhitekture Smilja Kanački — dipl. inž. arhitekture Kosta Karamata — dipl. inž. arhitekture Stevan Milinković — profesor univerziteta Uroš Martinović — profesor univerziteta Vasa Čubrilović — akademik Ilustracije u boji Rezime
KOMLENAC I OKOLINA na vjetrometini vijekova Dušan D.Bukva Komlenac i okolina Dušan D.Bukva KOMLENAC I OKOLINA NA VJETROMETINI VIJEKOVA, Dušan D. Bukva , Gea Beograd 2001, istorija srpskog sela na Kozari , mek povez,ilustrovano, sa potpisom i posvetom autora,POKLON Ljubomiru LJUBOJEVIĆU,,našem ŠAHISTI ,ćirilica,298 strana, Kozarska Dubica Srpska Kostajnica Reka UNA.... Knjiga je NOVA ---------------------------- M
Vil Djurant, deset knjiga u kompletu, odlično stanje, tvrd kožni povez, format 24cm. Izdanje Vojnoizdavački zavod/ Narodna knjiga, Beograd, 2004. Naslovi su: 1. ISTOČNE CIVILIZACIJE 2. ŽIVOT GRČKE 3. CEZAR I HRIST 4. DOBA VERE - prvi deo 5. DOBA VERE - drugi deo 6. RENESANSA 7. REFORMACIJA 8. POČETAK DOBA RAZUMA 9. DOBA LUJA XIV 10.DOBA VOLTERA
Аутор - особа Радујевић, Тања, 1965- Наслов Лелек из Горе Светосавске : лирске молитве и песме тужбалице / Тања Суса Врста грађе поезија Језик српски Година 1999 Издавање и производња Београд : Драганић : Нолит, 1999 (Горњи Милановац : ПИК Таково) Физички опис 61 стр. ; 21 cm
odlicno stanje Dnevničke zabilješke o razbijanju Partije, Armije i Države 1997. Vremenski okvir `Dnevnickih zabiljeski` dr Vase Predojevica zahvata predratnu fazu i pocetak oruzanog razbijanja SFRJ (septembar 1989 - avgust 1991), u kome je autor bio na duznosti u Komandi Pete vojne oblasti. Tezisni sadrzaji tih kazivanja odnose se na gibanja i eskalaciju tenzija u SKJ i JNA, kao i drustvu, koje su postupno dovele do razbijanja SKJ i na 14. kongresu (januar 1990), samoraspustanja Organizacije SKJ u JNA (decembar 1990). Citajuci `Dnevnicke zabjeljeske`, citaoci ce ostati pod brojnim i snaznim dojmovima o mnogim pitanjima, a narocito o proizvodnji `nove` nacio-sovinisticke realnosti i zavadjanju naroda; o SKJ i SKJ u JNA; o JNA I Vrhovnoj komandi sa njenim stabom; o Komandi Pete vojne oblasti; o odnosima sa Slovenijom i Hrvatskom; o medijskom i pravom oruzanom ratu; o zlotpotrebi, manipulisanju i istorijskoj degradaciji JNA; o `topljenju` brojne i moralne snage armijskog sastava; o izdajama i `izdajama` itd. raspad raspadanje jugoslavije rat devedesetih
Jani Rico - Grcka Tanesi, 2009. 133 strane. Najlepše, najgušće, najzavršenije pesme Ricove iz njegovog prebogatog pesničkog dnevnika, izražavajući njegovo akumulirano životno iskustvo, i nadu i gorčinu, bez patetike saopštavaju upravo tu njegovu osnovnu veru u čoveka. I, naravno, njegov redak pesnički dar i neverovatnu odanost poeziji. Živo tkivo ove poezije ostaje kao duhovna svojina grčkog naroda i svih ljubitelja poezije i prijatelja Grčke u svetu, one njene najbolje strane odvajkada do danas, i svih poklonika i boraca za slobodu, ne slobodu neku zamišljenu, buduču, apstraktnu, pristrasnu, već svakodnevnu, običnu, za svakog čoveka, u svakom pogledu. A to podrazumeva mir i socijalnu pravdu, da niko ne živi od tuđeg rada i nesreće, i da bez rata i bez čovek svaki, uživa u večitom povratku sunca i u svojoj radosti što ga gleda. Odlično ocuvana knjiga. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je najjeftiniji primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta ------------------------------ 19082021
ŠEHER-MITROVICA pod Zvečanom Dragan Frtunić ,novo ------------------------------------------------ Meki povez, 24 cm, 336 strana. Autor: Dragan Frtunić Puni naslov: Šeher-Mitrovica pod Zvečanom Izdavač: Književno društvo Kosova i Metohije Mesto izdanja: Beograd Godina izdanja: 2010 Knjiga je N O V A ---------------------------- 1v
Kao novo Izbor najvažnijih Manojlovićevih dela Todor `Todoš` Manojlović (Veliki Bečkerek, 17. februar 1883 — Zrenjanin, 27. maj 1968)[1] bio je srpski književnik, književni i likovni kritičar i teoretičar i dramski pisac koji je svojom prvom dramom „Centrifugalni igrač“ (1930. godine) postavio temelje moderne srpske drame. Jedan je od najvećih evropejaca srpske moderne kulture.[2] Todor Manojlović Datum rođenja 17. februar 1883. Mesto rođenja Veliki Bečkerek, Austrougarska Datum smrti 27. mart 1968. (85 god.) Mesto smrti Zrenjanin, SFR Jugoslavija Porodica Uredi Todor Manojlović kao dete Todor Potiče iz ugledne i bogate srpske bečkerečke porodice Manojlović, koja je stanovala u Pupinovoj ulici. Todorovi roditelji bili su: otac Nikola Niko Manojlović advokat i Sofija Manojlović rođ. Petrović. Smrt ih je uzela u isti mah, umrli su dan za danom, `od teške bolesti`, nakon 19 godina srećnog braka. Niko je umro 6. decembra, a Soka sutradan 7. decembra 1899. godine. Ostali su iznenada bez roditelja njihovi sinovi Todor i Ivan. Brigu o njima preuzeli su Sofijine sestre Linka Krsmanović i Olga Putić, te brat Joca Petrović. Školovanje Uredi Školovao se Toša kao stipendista `Avramovićeve zaklade`, jedne od 50 bogoslovskih stipendija pri srpskoj patrijaršiji u Sremskim Karlovcima. Počev od 1894. godine, kada je već bio gimnazist u Velikom Bečkereku. Stipendija je iznosila 300 f. godišnje, a on je bio čak šta više rođak zaveštačev.[3] Učio je najpre prava u varoši Nađvaradu, gde se družio sa nekoliko godina starijim mađarskim pesnikom Adi Endreom. Zajedno osnivaju grupu pisaca i umetnika nazvanu `Holnap` (Sutra). To je bila njegova `ulaznica` u književno-umetnički svet, koji će ga potpuno zaokupirati. Od 1910. godine U Minhenu studira istoriju umetnosti, i iz tog vremena je korespondencija sa bečkim književnikom Stefanom Cvajgom. Predstojeće predratne godine bezbrižno provodi u Temišvaru, Firenci, Rimu, Veneciji gde sa oduševljenjem proučava na licu mesta, staru umetnost i njene stvaraoce. Svoj prvi tekst na srpskom jeziku objavljuje 1913. godine u Letopisu Matice srpske. Reč je o prikazu prve knjige Isidore Sekulić: `Saputnici`, koji je napisao pod uplivom poznanika, pesnika Jovana Dučića.[4] Završio je Filozofski fakultet – odsek istorije umetnosti u Bazelu 1914. godine. Stvaralaštvo Uredi Prvi svetski rat ga je zatekao u Italiji. Godine 1916. odlazi na Krf kao dobrovoljac[1], sarađuje u Srpskim novinama i Zabavniku. Od 1920. do 1924. godine bio je sekretar Opere, zatim bibliotekar Senata i profesor beogradske Umetničke akademije. Bio je 1931. godine, kratko i burno, urednik Letopisa Matice srpske u Novom Sadu.[1] Sarađivao je sa mnogim književnim listovima i časopisima, uz veoma zapaženu prevodilačku aktivnost. Odlikovan je, između ostalih nagrada, Palmom Francuske akademije. Napisao je veliki broj pesama, eseja, članaka i kritika koje su obuhvatile sve oblasti umetničkog stvaralaštva. Od drama se izdvajaju: „Centrifugalni igrač“, Katinkini snovi, Nahod Simeon, Opčinjeni kralj, San zimske noći, Comedia dell arte. Između dva svetska rata živi u Beogradu, i učestvuje u javnom životu kao kulturni poslenik. Bio je sekretar Beogradske opere i sekretar Matice srpske i urednik njenog `Letopisa` u Novom Sadu. Bio je bibliotekar Senata od 1931. do 1941. godine. [1]Predavao je istoriju umetnosti na beogradskoj Umetničkoj akademiji.[5] Intenzivno je pratio umetničke događaje i pisao likovne kritike. Sudovi koje je u ovim tekstovima izrekao, povodom izložbi najznačajnijih jugoslovenskih slikara, poslužili su za današnju periodizaciju u likovnoj umetnosti 20. veka. Likovne kritike Todora Manojlovića objavljene su u redakciji Jasne Jovanov, u izdanju Gradske biblioteke Zrenjanin. U zavičaju Uredi Spomen-ploča na kući u Zrenjaninu u kojoj je Todor Manojlović živeo po povratku iz Beograda Stare dane, od 1945. godine taj `večiti neženja` provodi u rodnom Zrenjaninu. Stanuje zajedno sa neudatom polusestrom Verom Putić, u ulici Maksima Gorkog 31 (danas Ulica vojvode Petra Bojovića). Bio je član srpskog PEN kluba, a pod stare dane dobija niz književnih priznanja. Udruženje književnika Srbije mu dodeljuje nagradu za životno delo januara 1968. godine. Umro je ubrzo 27. marta 1968. godine, i sahranjen u porodičnoj grobnici na Tomaševačkom groblju u Zrenjaninu. Na kući gde je stanovao i umro postavljena je spomen-ploča.[6] Pesme drame kritika eseji pozoriste avangarda Međuratna književnost Srpska avangarda Srpski modernizam Moderna poezija Toša Miloš Crnjanski