Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 130 rezultata
Prati pretragu "Kolevka "
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tag
Stručna literatura
SLOBODAN M. FILIPOVIĆ KULTURNA KOLEVKA HOLOCENA Saradnici - Jelena Radojković, Aleksandar Đ. Manojlović, Nahod Pavlov, Dušan Ječmenica Izdavač - S. Filipović, Beograd Godina - 2014 180 strana 21 cm ISBN - 978-86-915017-3-0 Povez - Broširan Stanje - Kao na slici, ima posvetu, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: Prolog Holocen ili međuledeno doba Starohelmski istočnik Stvarnost mita Kosmogonija narodnog predanja Gora božurova Drvo od svetlosti Tok Stvaranja i Ostvarenja Pramajka jezik i pismo O imenu pranaroda Brojnost naziva Virtuelni „Sloveni“ Zabranjena arheologija Telovi i pogrebi Arheometalurgija Zemaljski raj Belorečja Živi simbol boga Znamenje plodnosti Podunavski totem Drevnost srpskog kalendara Kontinuitet duhovnosti Helma Prirodna energija slave Časni krst Kuća sunca Lepensko sveto Trojstvo Planetarno obeležje Divovi ili Titani Sveto pismo Sveštenik boga Višnjeg Rajska reka O biblijskom rodoslovu Pravo, pravda i pravica Porodični moral Nova hronologija Pogovor `Narodno predanje svedoči, da su daleki preci srpskog seljaka izveli „neolitsku revoluciju“ u Podunavlju Helma. Njihovi potomci, preneli su znanje savremenom svetu i kulturno zadužili petu generaciju ljudi našeg međuledenog doba u poslepotopskoj civilizaciji, ali nema tog dobra koje neće biti kažnjeno, jer mali dug čini dužnika, veliki neprijatelja a svaki dug nezadovoljnika (J. Dučić). Potomke onih koji su dali kulturu savremenoj civilizaciji sveta, vladajuća nauka je iz nekih razloga izbacila iz kulturne istorije i proglasila za neistorijski narod. Iracionalno je rediktivno i podsticajno, ali oni koji tajno rade sprečavaju čoveka da upravlja svojom sudbinom, previđajući da istinski kult predaka nije u slavi nego u delu (N. Fjodorov).` Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
DEČJA KOLEVKA U BALKANSKIH NARODA * TATOMIR VUKANOVIĆ Vranje 1979 godina Poseban otisak iz Vranjskog glasnika knj. XII - XIII Na slici 2 je sadržaj, sadržaj je na ukupno 4 strane. Kao što se može videti na slici sa sadržajem, knjiga počinje od strane 97, pretpostavljam da ima i 1. knjiga u ediciji koju ja nemam. Ilustrovano, crteži i fotografije, sa malom kartom na kojoj je prikazano Balkansko popuostrvo, 218 strana, na ćirilici Na 1. predlistu potpisi, očuvanost vrlo dobra, nije podvlačeno u knjizi. POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta
TVRD POVEZ 178 STRANA ODLICNO OCUVANA KNJIGA IMA I ZASTITNI OMOT POGLEDAJTE SVE MOJE KNJIGE NA KUPINDU UVEK SU MOJE KNJIGE PO NAJPOVOLJNIJIM CENAMA MENJAM BILO KOJE KNJIGE IZ MOJIH OGLASA ZA STRIPOVE ILI STARE ALBUME SA SLICICAMA MOZE I SAMO SLICICE A MOZE I ZA OCUVANE GRAMOFONSKE PLOCE LP ROK, ,DJEZ, BLUZ,POP HEVI METAL I SLICNO
Šaolin je kolevka kineskih i japanskih borilačkih veština i ovo su istinita kazivanja o drevnom manastiru i njegovim monasima borcima. Zanimljiva priča o centru budizma koji je istovremeno bio poznat kao najbolja škola borilačkih veština i kolevka kung fua.Na prikupljanju priča radio je veliki tim naučnika i stručnjaka.
MANASTIR ŠAOLIN - Vang Hongjun - NOVO!! Autor: Vang Hongjun Izdavač: Verzalpress, Beograd Godina izdanja: 1998. Broj strana: 382 Povez: mek Format:20x13 Stanje kao na slici. Odlično očuvana. Nekorišćena u celofanu. Šaolin je kolevka kineskih i japanskih borilačkih veština i ovo su istinita kazivanja o drevnom manastiru i njegovim monasima borcima. Zanimljiva priča o centru budizma koji je istovremeno bio poznat kao najbolja škola borilačkih veština i kolevka kung fua.Na prikupljanju priča radio je veliki tim naučnika i stručnjaka.
Antička filozofija Autor: Žan-Pol Dimon Povez Mek sa preklopnicom Pismo Ćirilica Prevodilac Ivan Vuković Broj strana: 135. Gde se rađa prva filozofska misao? Da li je kolevka zapadne civilizacije ujedno i kolevka filozofskog oblika mišljenja? Može li se izrekama mudraca ovekovečenih u mermeru pripisati filozofski status, ili su koreni filozofije u nastojanju prvih fizičara (filozofa prirode, ili fiziologa) da objasne svet i shvate prirodu? Ko su bili veliki grčki filozofi koji su oblikovali današnju filozofiju? Ovim pitanjima bavi se Žan-Pol Dimon u knjizi koja predstavlja sintezu osnovnih znanja iz antičke filozofije (od njenih korena, pa do kraja antičkog sveta), i koja je nezaobilazno polazište za svakog ko želi da krene putem otkrivanja “koji problemi najviše zavređuju pažnju duha u njegovoj težnji da kroz nestalnu pojavnost i promenljivo lice stvari dosegne suštinu, odnosno njihovu istinu”.
U istraživanjima Srednjeg Podunavlja u Srbiji utvrđeno je da su Panonija i Centralni Balkan kolevka Egejeske kulture. Dunav i njegove pritoke alegorija su čitavog mitološkog sistema Homera i Hesiodovog Olimpijskog panteona bogova. nova za koricu zaheftana vizitkarta Dr Antonija Škokljeva na naslovnoj pečat i potpis aiutora
Menli P. Hol Gnosticizam - ključ za razumevanje ezoteričnog hrišćanstva POGLAVLJE 1 Gnosticizam, ključ ezoteričnog hrišćanstva POGLAVLJE 2 Paralele između istočne i zapadne filozofije POGLAVLJE 3 Aleksandrija, kolevka zapadnog misticizma POGLAVLJE 4 Simboli meditacije u hrišćanskom & gnostičkom misticizmu POGLAVLJE 5 Simbolizam gnostičkih dragulja tvrd povez, 210 str.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Mihovil Bolonić (Vrbnik, 3. siječnja 1911. – Krk, 16. veljače 1984.) je bio hrvatski povjesničar te aktivni društveni radnik. Životopis Rodio se u Vrbniku 1911. Studirao je u Ljubljani gdje je diplomirao na Bogoslovnom fakultetu. Radio je kao tajnik Krčke biskupije. Obnašao je dužnost Stolnog kaptola na Krku i tajnog komornika (noseći naslov monsinjora). Iako je bio crkvenom osobom, Izvršno vijeće Sabora SRH dodijelilo mu je `izuzetno priznatu mirovinu` zbog zasluga na kulturnom polju. Znanstvenim se radom bavi u kasnijoj dobi. Uglavnom se je bavio arhivskim materijalima na Krku. Najviše ga je znanstveno zanimala srednjovjekovna i novija povijest Krka, glagoljaška prošlost Krka i okolice, a osobita mu je zasluga otkrivanje ekonomskog i socijalnog položaja malog primorskog puka u prošlosti. Kao društveni radnik djelovao je u okviru akcija Katoličke Crkve i SSRNH. BOLONIĆ, Mihovil, povijesni pisac (Vrbnik na Krku, 3. I 1911 — Krk, 16. II 1984). Osnovnu školu završio je u Vrbniku, gimnaziju polazio u Krku (1921–27) i Splitu (1927–29), teologiju studirao u Splitu (1930–32) i Ljubljani (1932–36). Za svećenika je zaređen 1934. Obavljao je službe kapelana (1934–36), biskupijskog arhivara (1936–54) i tajnika biskupske kancelarije (1954–79) u Krku. Istodobno je bio dijecezanski konzultor i prosinodalni ispitivač. — B. istražuje kulturnu, socijalnu i crkvenu prošlost otoka Krka, kvarnerskih otoka i Hrvatskog primorja, napose djelovanje i život glagoljašâ. Objavio je više priloga i povijesnih rasprava u časopisima i godišnjacima: Krčki kalendar (1953–55), Bogoslovska smotra (1965–68, 1970, 1972, 1973, 1975–77), Krčki zbornik (1970–72, 1975), Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu (1972, 1974), Senjski zbornik (1973–75, 1977), Istarska danica (1974), Croatica Christiana periodica (1980) i dr. U brojnim studijama i djelima B. obrađuje dosad nedovoljno rasvijetljena pitanja iz krčke povijesti, temeljeći ih na bogatoj faktografskoj građi i obilju izvornih podataka. DJELA: Parčićeva tiskara u Glavotoku. Rijeka 1965. — Krčki seoski kaptoli pioniri i nosioci liturgijskog života. Bogoslovska smotra, 38(1968) 2, str. 263–284. — O životu i radu Ivana Feretića (1769–1839). Krčki zbornik, 1970, 1, str. 285–349. — O životu i radu Dragutina A. Parčića. Bogoslovska smotra, 42(1972) 4, str. 413–433. — Crkveni patronat na području senjsko-modruške biskupije. Senjski zbornik, 5(1973) str. 219–318. — Kapari vrbnički. Zagreb 1973. — Bratovština sv. Ivana Krstitelja – Kapari u Vrbniku (1323–1973) i druge bratovštine na Krku. Zagreb 1975. — Stoljetne veze krčkih i senjskih glagoljaša. Senjski zbornik 6(1975) str. 81–139. — Ekonomsko-socijalno stanje krčkih glagoljaša. Bogoslovska smotra, 45(1975) 1, str. 97–116; 46(1976) 4, str. 475–500; 47(1977) 1, str. 101–123. — Otok Krk kroz vjekove (suautor I. Žic Rokov). Zagreb 1977. — Otok Krk kolijevka glagoljice. Zagreb 1980. LIT.: N. Marulić: O prvoj štampariji na otoku Krku. Krčki zbornik, 1972, 5, str. 408–409. — M. Bogović: Bratovštine na otoku Krku. Zvona, 15(1976) 5, str. 5. — V. Dorčić: Mihovil Bolonić i Ivan Žic-Rokov, Otok Krk kroz vjekove. Marulić, 11(1978) 2, str. 206–207. — S. Kovačić: Mihovil Bolonić i Ivan Žic Rokov; Otok Krk kroz vjekove. Crkva u svijetu, 13(1978) str. 183–184. — Isti: Mihovil Bolonić, Bratovština sv. Ivana Krstitelja Kapari u Vrbniku (1323–1973) i druge bratovštine na Krku. Ibid., str. 184–185. — D. Horvatić (D. H.): Mihovil Bolonić »Otok Krk, kolijevka glagoljice«. Marulić, 14(1981) 4, str. 420–421. — F. E. Hoško: Mihovil Bolonić – Ivan Žic-Rokov: Otok Krk kroz vjekove. Croatica Christiana periodica, 5(1981) 7, str. 79–81. — Isti: Mihovil Bolonić: Otok Krk kolijevka glagoljice. Ibid., str. 81–83. — P. Strčić: Radovi Mihovila Bolonića o Krku i glagoljaštvu. Jadranski zbornik, 12(1982–85) str. 555–563. — Isti: In memoriam mons. Mihovilu Boloniću. Vjesnik, 45(1984) 13 097, str. 5. — M. Valković: In memoriam – Mihovil Bolonić 1911–1984 (s bibliografijom radova). Croatica Christiana periodica, 8(1984) 14, str. 225–229. — A. Benvin: In memoriam Mihovil Bolonić. Slovo, 35(1985) str. 155–156. Glagoljica (staroslovenski – sloven – `sloviti` – `govoriti`) je pismo koje su slovenski narodi koristili u drugoj polovini 9. veka. U današnjoj nauci prevladava mišljenje da ju je sastavio jedan od slovenskih misionara Ćiril u drugoj polovini 9. veka (oko 863. godine), uz pomoc svog brata Metoda. On je tim pismom preveo Bibliju i to na staroslovenski jezik. Glagoljica je sastavljena, po jednoj hipotezi, prema grčkom tajnopisu. Prvobitno je imala 40 slova, a posle 38 slova (svako slovo je imalo dvojaku vrednost – glasnovnu i brojnu). Od spomenika pisanih glagoljicom poznati su: Zografsko jevandjelje, Asemanovo jevandjelje, Sinajski psaltir, Marijinsko jevandjelje, Baščanska ploča i Kocev glagoljaš, Bečki listići, Hrvojev misal. Originalni tekstovi Kirila i Metoda nisu sačuvani, vec samo prepisi tih tekstova s kraja 10. i početka 11. veka. Prvobitna glagoljica je predstavljala tip oble glagoljice sa okruglim slovima. Ovom su glagoljicom pisane knjige koje koje su doneli ucenici slovenske brace iz Moravske u Bugarsku, Makedoniju, Rasku, i u primorsku Hrvatsku i Dalmaciju. U zapadnim predelima glagoljica je ostala vrlo dugo u upotrebi u crkvi, ali se promenila pod uticajem beneventane i gotice, postala ostrija, uglasta, sa izlomljenim linijama i zato se naziva uglasta glagoljica. U nekim mestima Dalmacije rimokatolicki svestenici i danas odrzavaju glagoljicu kao slovensko pismo za koje se u 10. veku borio Grgur Ninski. Glagoljicu su negovali i uporno cuvali narodni svestenici nazvani `glagoljasi`, iz otpora prema tudjinskom uticaju preko latinskog pisma u crkvi. Stare hrvatske glagoljske knjige liturgijskog karaktera pisane su svecanom glagoljicom, lepim, uspravnim slovima. Od kraja 14. veka, kada je usla u administraciju, glagoljica je brzopisna, sa mnogo ligatura i abrevijacija (vezanih slova i skracenica).
Od kolevke do fakulteta priručnik za roditelje Sanja Mudrinić (autor) Izdavač: Evro-Giunti 2004 Tvrd povez latinica 21 cm, 91 str. ilustracije Stanje odlično Knjiga praktičnim savetima pomaže da shvatite šta se dešava u glavi vašeg deteta, da mu pristupite na pravi način kako bi se ono osećalo voljeno i poštovano. K. S.N. O. CRNI POL. 1
Izdavač:EVRO Beograd Broj strana:91 Pismo:Latinica Povez:Tvrd Format: 24 x 17 cm Godina izdanja:2004 Očuvana knjiga, unutra bez skrivenih mana i oštećenja,za očuvanost pogledajte slike u visokoj rezoluciji,na svako dodatno pitanje u vezi knjige rado ću vam odgovoriti ! Knjiga praktičnim savetima pomaže da shvatite šta se dešava u glavi vašeg deteta, da mu pristupite na pravi način kako bi se ono osećalo voljeno i poštovano.
Knjiga je dobro očuvana. ,,Kulturna istorija Srbije duga je i složena. Njeni počeci, koji sežu u ledeno doba, samo se naslućuju, ali već od početka VII milenijuma pre n. e. Njeni osnovni tokovi postaju jasniji, a sadržaji se bogate mnogim značajnim ostvarenjima. Do vremena doseljenja Slovena teritorija Srbije obeležavala je u nekoliko mahova središte civilizovanog sveta, a često je bila i kolevka ideja koje su presudno uticale na kulturnu, privrednu i političku istoriju Evrope.``
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
U potrazi za hrvatskom kolijevkom Rendić - Miočević, Ivo (Retracing the past to the cradle Croatian history) Autori Rendić - Miočević, Ivo Vrsta, podvrsta i kategorija knjige Autorske knjige, monografija, znanstvena Izdavač Književni krug Grad Split Godina 2000 Stranica 238 Ključne riječi nova metodologija; ilirik; hrvatska etnogeneza; država-vladavina; simboli; izmjena Nad-ja; dugotrajni srednji vijek (new methodology; Illyricum; Croatian ethnogenesis; state-rule; symbols; new super-ego; long duration of medieval era) Sažetak Prvo poglavlje ističe metodološke probleme znanosti o povijesti i raspravlja o Iliriku ( ne o Balkanu ) kao povijesnom okviru hrvatske etnogeneze. Drugo poglavlje raspravlja o stratumima u hrvatskoj etnogenezi i o nasljeđu koje su Hrvati primili od starosjedilaca. U trećem poglavlju opisuje se stara hrvatska država kao vladavina, te se traže uzroci nasilja o kojima svjedoče izvori. Primjenom frojdovskih teorija objašnjava se nasilje u krvno povezanim zajednicama. U četvrtom poglavlju objašnjava se simbolika starih hrvatskih spomenika, a u petom na temelju Ljetopisa popa Dukljanina istražuje se stara ideologija koja se ponavlja i u narodnim pjesmama iz doba osmanske prevlasti. Pomoću ideologije autor definira sindrom Kraljevića Marka. U sedmom završnom poglavlju ističe se ideja o bogatom i dugotrajnom srednjem vijeku.