Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 426 rezultata
Prati pretragu "aleksandar vuco"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac ALEKSANDAR VUČO Izdavač PROSVETA – BEOGRAD Izdanje 1973 Povez TVRDI Strana 237 Stanje Dobro
Aleksandar Vučo RaspustTvrdi povezIzdavač NolitJoš pre priključivanja nadrealističkom pokretu, Aleksandar Vučo je aktivno pisao i objavljivao, te je tako 1923. godine sarađivao u časopisima „Putevi“ i „Svedočanstva“, 1926. je objavio poemu Krov na prozorom,1928. roman Koren vida, a 1929. objavljuje knjigu Ako se još jednom setim ili načelo.Godine 1930. bio je jedan od osnivača srpske grupe nadrealista i supotpisnik manifesta objavljenog u almanahu „Nemoguće“, koji je objavljen 1930. godine, kojeg je, zajedno s M. Ristićem i D. Matićem, i uređivao. U almanahu je izišao i njegov scenarij za nadrealistički film Ljuskari na prsima.Iste je godine s Dušanom Matićem napravio projekt za nadrealistički predmet Urnebesni kliker, koji je prema nacrtima ostvaren 1990. godine u sklopu retrospektivne izložbe Marka Ristića, u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu Tom je prilikom, Vučo poklonio svoju kolekciju umetničkih dela beogradskom muzeju. Istražujući pojam kolektivnog autorstva, u suradnji sa D. Matićem nastaju i montaže Rognissol i Rekom kucujem zid, također 1930. godine.Još jedan njegov projekt, nazvan Ogledala nastao 1930. godine, a ostvaren je tek 2002. godine u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu. Razbijena ogledala zalepljena su, s malim razmacima između, na karton, a na njima su se reflektirali novinski isečci.Iz 1930. godine potiče i asemblaž Une atmosphère du printemps et de jeunesse, koji također dokazuje da je svoju književnu praksu Vučo proširio na multimedijalni izraz, karakterističan za nadrealizam. Sličnosti s objektom ogledala vidljive su u upotrebi kartona kao osnovnog materijala na koji onda Vučo lepi ostale materijale: drvo, ogledalo, novinske isečke.Kasnije, 1931. i 1932. godine, sarađivao je u časopisu „Nadrealizam danas i ovde“, a u „Politici“ je objavljivao priloge pod pseudonimom Askerland. Iste je godine, zajedno s L. Vučo i R. Živanovićem Noem, organizirao izložbu nadrealizma u Umetničkom paviljonu „Cvijete Zuzorić“ u Beogradu, a objavio je i poeme Nemenikuće – Ćirilo i Metodije. Izašla mu je i knjiga poezije Humor zaspalo. Godinu dana kasnije, sa D. Matićem napisao je knjigu za decu Podvizi družine „Pet petlića`, za koju je fotografisao svoje sinove Đorđa i Jovana. Zajedno s Matićem objavio je 1935. poemu Marija Rucara.Od 1936. do 1940. bio je urednik časopisa „Naša stvarnost“. S Matićem 1940. godine objavljuje roman Gluvo doba. Za vreme Drugoga svetskog rata neko je vreme proveo u zarobljeništvu, a nakon rata radio je kao direktor filmskog preduzeća Jugoslavija, te Zvezda filma i Avala filma. Objavio je poeme Titovi pioniri, Mastodonti, roman Raspust i mnoga druga dela.Aleksandar Vučo rođen je 1897. u Beogradu, gde je i umro 1985. godine.3/4
Aleksandar Vučo RaspustTvrdi povez sa zaštitnim omotomIzdavač NolitJoš pre priključivanja nadrealističkom pokretu, Aleksandar Vučo je aktivno pisao i objavljivao, te je tako 1923. godine sarađivao u časopisima „Putevi“ i „Svedočanstva“, 1926. je objavio poemu Krov na prozorom,1928. roman Koren vida, a 1929. objavljuje knjigu Ako se još jednom setim ili načelo.Godine 1930. bio je jedan od osnivača srpske grupe nadrealista i supotpisnik manifesta objavljenog u almanahu „Nemoguće“, koji je objavljen 1930. godine, kojeg je, zajedno s M. Ristićem i D. Matićem, i uređivao. U almanahu je izišao i njegov scenarij za nadrealistički film Ljuskari na prsima.Iste je godine s Dušanom Matićem napravio projekt za nadrealistički predmet Urnebesni kliker, koji je prema nacrtima ostvaren 1990. godine u sklopu retrospektivne izložbe Marka Ristića, u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu Tom je prilikom, Vučo poklonio svoju kolekciju umetničkih dela beogradskom muzeju. Istražujući pojam kolektivnog autorstva, u suradnji sa D. Matićem nastaju i montaže Rognissol i Rekom kucujem zid, također 1930. godine.Još jedan njegov projekt, nazvan Ogledala nastao 1930. godine, a ostvaren je tek 2002. godine u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu. Razbijena ogledala zalepljena su, s malim razmacima između, na karton, a na njima su se reflektirali novinski isečci.Iz 1930. godine potiče i asemblaž Une atmosphère du printemps et de jeunesse, koji također dokazuje da je svoju književnu praksu Vučo proširio na multimedijalni izraz, karakterističan za nadrealizam. Sličnosti s objektom ogledala vidljive su u upotrebi kartona kao osnovnog materijala na koji onda Vučo lepi ostale materijale: drvo, ogledalo, novinske isečke.Kasnije, 1931. i 1932. godine, sarađivao je u časopisu „Nadrealizam danas i ovde“, a u „Politici“ je objavljivao priloge pod pseudonimom Askerland. Iste je godine, zajedno s L. Vučo i R. Živanovićem Noem, organizirao izložbu nadrealizma u Umetničkom paviljonu „Cvijete Zuzorić“ u Beogradu, a objavio je i poeme Nemenikuće – Ćirilo i Metodije. Izašla mu je i knjiga poezije Humor zaspalo. Godinu dana kasnije, sa D. Matićem napisao je knjigu za decu Podvizi družine „Pet petlića`, za koju je fotografisao svoje sinove Đorđa i Jovana. Zajedno s Matićem objavio je 1935. poemu Marija Rucara.Od 1936. do 1940. bio je urednik časopisa „Naša stvarnost“. S Matićem 1940. godine objavljuje roman Gluvo doba. Za vreme Drugoga svetskog rata neko je vreme proveo u zarobljeništvu, a nakon rata radio je kao direktor filmskog preduzeća Jugoslavija, te Zvezda filma i Avala filma. Objavio je poeme Titovi pioniri, Mastodonti, roman Raspust i mnoga druga dela.Aleksandar Vučo rođen je 1897. u Beogradu, gde je i umro 1985. godine.3/4
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige pre kupovine. Robu šaljem nakon uplate. Troškove slanja snosi kupac. A 122
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno dobro očuvano, Prosveta
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno ...
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno Аутор - особа Вучо, Александар Наслов Омаме, крај / Александар Вучо Врста грађе роман Језик српски Година 1980 Издавање и производња Београд : Просвета, 1980 (Београд : БИГЗ) Физички опис 168 стр. ; 20 цм ISBN (Картон са омотом)
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno Аутор - особа Вучо, Александар Наслов Корен вида / Александар Вучо ; поговор Јован Делић Врста грађе роман ; одрасли, опште (лепа књижевност) Језик српски Година 1983 Издавање и производња Београд : Просвета, 1983 (Београд : Нови дани) Физички опис 134 стр. ; 21cm Други аутори - особа Делић, Јован, 1949- = Delić, Jovan, 1949- Напомене "Јубиларно издање поводом 85.годишњице пишчевог живота ; Прво издање објављено код С. Б. Цвијановића у Београду 1928 --> предлист Корјени омама: стр. 109-[135]. Предметне одреднице Вучо, Александар, 1897- -- "Корен вида" УДК 821.163.41-31 Линк DCOBISS Формат(и): image/jpeg avangarda, nadrealizam, andre breton, marko ristic, vane bor...
Аутор - особа Вучо, АлександарНаслов Корен вида / Александар Вучо ; поговор Јован ДелићВрста грађе роман ; одрасли, опште (лепа књижевност)Језик српскиГодина 1983Издавање и производња Београд : Просвета, 1983 (Београд : Нови дани)Физички опис 134 стр. ; 21cmДруги аутори - особа Делић, Јован, 1949- = Delić, Jovan, 1949-Напомене "Јубиларно издање поводом 85.годишњице пишчевог живота ; Прво издање објављено код С. Б. Цвијановића у Београду 1928 --> предлистКорјени омама: стр. 109-[135].Предметне одреднице Вучо, Александар, 1897- -- "Корен вида"3/22