Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 205 rezultata
Prati pretragu "4"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tag
Beletristika
Autor - osoba Crnjanski, Miloš Naslov Embahade / Miloš Crnjanski ; [priredio Borislav Radović] Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1984 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Nolit, 1984 Fizički opis 4 knj. (485; 424 str.) ; 22 cm Drugi autori - osoba Radović, Borislav Napomene Deo 1-3 štampani zajedno. Embahade jesu svojevrsno četvorotomno memoarsko delo Miloša Crnjanskog, u kojem na zanimljiv način opisuje događaje iz vremena svoje diplomatske službe. Prvi put su objavljene 1983. godine. Embahada predstavljaju različita memoarska sećanja Crnjanskog na diplomatsku službu i prate period od 1928. do 1945. godine. Za naslov je odabrao špansku reč koja znači poslanstvo (ambasada). Njihovo pisanje je započeo 1943. godine u Londonu, dok je pomagao Milanu Stojadinoviću u pisanju njegovih memoara „Ni rat ni pakt“, a pisao ih je do pred smrt, odnosno gotovo tri decenije. Najavu objavljivanja dao je 1951. godine u Amerikanskom Srbobranu. Pored klasičnog pripovedanja o događajima, Crnjanski unosi i elemente opisa ličnosti sa kojima se susretao. Ovi spisi su poslužili Crnjanskom da se obračuna sa mnogima koje je, recimo, optuživao za propast države i vojske u Aprilskom ratu 1941. godine, pa tako kralja Petra II Karađorđevića naziva Dezerterović. Crnjanski za života nije stigao niti da dovrši, niti da objavi ove spise, tako da su oni ostali u rukopisima. O Embahadama je rekao: Slučajno je da te moje knjige govore o našoj diplomatiji. U stvari, to su moje beleške o nesreći našeg naroda, a nisu ni dnevnik, ni istorijat, ni studija, ni pamflet. Nego prosto uspomene jednog očevica, pisca. O dobu, koje je bilo puno nesreća, žalosti, strahota, a koje će se uskoro činiti neshvatljivo i davno prošlo, neverovatno, kao što se mom naraštaju činilo doba Obrenovića. Prvo izdanje Embahada u četiri toma, pojavilo se 1983. godine u izdanju Nolita, a priređivač je bio Borislav Radović, koji je pregledao, uredio i objavio rukopise. Kritičko izdanje Embahada na preko 700 strana, priredila je 2010. godine Nada Mirkov-Bogdanović, a objavili su Zadužbina Miloša Crnjanskog i Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu Sadržaj Prvi deo Prvi deo govori o vremenu koje je Crnjanski proveo u Berlinu, u predvečerje postojanja Vajmarske republike. To je period između 1928. i 1929. godine, koji je proveo uz Živojina Balugdžića, poslanika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Berlinu. Drugi deo Drugi deo prati uspon nacizma i odnose Trećeg rajha sa Kraljevinom Jugoslavijom, između 1935. i 1938. godine. Tadašnji jugoslovenski poslanik u Berlinu je bio Aleksandar Cincar-Marković. Treći deo Treći deo se odnosi na vreme koje je Crnjanski proveo u poslanstvu u Rimu, od 1938. do 6. aprila 1941. godine. Četvrti deo Četvrti i poslednji deo govori o angažovanju Miloša Crnjanskog u Vladu Kraljevine Jugoslavije u egzilu. Miloš Crnjanski je rođen 1893. godine u Čongradu, školovao se kod fratara pijarista u Temišvaru, studirao u Rijeci i Beču, završio komparativnu književnost, istoriju i istoriju umetnosti u Beogradu. U međuratnom periodu bio je profesor i novinar, istaknuta figura modernističke književnosti, polemičar u nizu raznorodnih pravaca, urednik antikomunistički orijentisanog lista Ideje. Kao niži diplomatski službenik, kao ataše za štampu i dopisnik Centralnog presbiroa, boravio je u Berlinu (1929–1931, 1935–1938) i Rimu (1938–1941). Kao novinar, specijalni dopisnik i reportažni pisac reprezentativnih beogradskih listova Politika i Vreme, izveštavao je iz Španskog građanskog rata i iz skandinavskih zemalja. Drugi svetski rat ga je zatekao u Rimu, odakle je – posle nemačke okupacije i rasparčavanja Kraljevine Jugoslavije 1941. godine – sproveden, poput ostalih diplomatskih službenika, za Madrid i Lisabon. U 1941. godini priključio se emigrantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu. Budući da je bio novinar izrazito antikomunističke orijentacije, otpušten je iz diplomatske službe 1945. godine. Ostao je u emigraciji, u Londonu, u periodu između 1945. i 1966. godine. Označen kao predratni simpatizer pronemačke politike nije mogao dobiti prikladno zaposlenje – radio je kao knjigovođa u obućarskoj radnji i prodavac knjiga, ostajući često bez posla i u krajnjoj životnoj oskudici. Tek 1966. godine dozvoljeno mu je da se vrati u Beograd, u kojem je umro 1977. godine. Kao romansijer, pesnik, putopisac, dramski pisac, pripovedač, novinar, on je obeležio i istorijsku i književnu pozornicu srpskog jezika. U svojoj životnoj i umetničkoj sudbini spojio je neka od najznačajnijih svojstava srpske i evropske istorije: visoku umetničku vrednost, samotništvo i siromaštvo, apatridsku sudbinu koja je postala evropska sudbina pisca, nepoznatost i privatnost egzistencije kao sadržaj savremenog duhovnog lika. Vrativši se u Beograd, svom lutalaštvu pripojio je povratak u zavičaj. I premda nikada nije u javnoj svesti imao onaj značaj i ono mesto koje je zasluživao kako po osećajnosti i duhovnosti svojih dela tako i po savršenstvu njihovog umetničkog izraza, Miloš Crnjanski ostaje najveći srpski pisac u dvadesetom veku. R e f e r e n c e U Berlinu Balugdžija Hitler Balugdžija i Hitler Susret u Berlinu Stjepan Radić Nemačke reparacije Naša politika prema Nemačkoj SSSR Drugi put u Berlinu Godina 1935. Godina 1936. Olimpijada u Berlinu Godina 1937. Poseta Milana Stojadinovića Londonu Diplomatske igre za vreme građanskog rata u Španiji Srojadinovićev konkordat Komentar uz dnevnik grofa Ćana Godina 1938. Stojadinović i naša politika prema Italiji Sastanak u Veneciji Čehoslovačka Antisemitski talas u Italiji Pad Stojadina Sastanak grofa Ćana i Cincar-Markovića u Veneciji Poseta kneza Pavla Berlinu Odlazak u Portugal i London General Simović u Londonu Kako se pisalo o Srbiji Kneginja Julija u Londonu Čerčil o Srbiji Englezi o Hrvatima NOVA EVROPA Rebeka Vest – Crno jagnje i sivi soko! Engleski uticaji na kralja Aleksandra Hitlerov program ekspanzije 1937. Anglo-nemački odnosi 1938. Nemački ekonomski `Drang nach Osten` Albanija Konkordat Hrvatski memorandum Čerčil o Stojadinoviću u svojim memoarima Sastanak kneza Pavla sa Hitlerom 4. marta 1941. Hitlerovi razgovori za ručkom Memoari kralja Petra II MG62 (N)
Beograd : Nolit, tvrd povez sa omotom kao novo Embahade jesu svojevrsno četvorotomno memoarsko delo Miloša Crnjanskog, u kojem na zanimljiv način opisuje događaje iz vremena svoje diplomatske službe. Prvi put su objavljene 1983. godine. Embahada predstavljaju različita memoarska sećanja Crnjanskog na diplomatsku službu i prate period od 1928. do 1945. godine. Za naslov je odabrao špansku reč koja znači poslanstvo (ambasada). Njihovo pisanje je započeo 1943. godine u Londonu, dok je pomagao Milanu Stojadinoviću u pisanju njegovih memoara „Ni rat ni pakt“, a pisao ih je do pred smrt, odnosno gotovo tri decenije. Najavu objavljivanja dao je 1951. godine u Amerikanskom Srbobranu. Pored klasičnog pripovedanja o događajima, Crnjanski unosi i elemente opisa ličnosti sa kojima se susretao. Ovi spisi su poslužili Crnjanskom da se obračuna sa mnogima koje je, recimo, optuživao za propast države i vojske u Aprilskom ratu 1941. godine, pa tako kralja Petra II Karađorđevića naziva Dezerterović. Crnjanski za života nije stigao niti da dovrši, niti da objavi ove spise, tako da su oni ostali u rukopisima. O Embahadama je rekao: Slučajno je da te moje knjige govore o našoj diplomatiji. U stvari, to su moje beleške o nesreći našeg naroda, a nisu ni dnevnik, ni istorijat, ni studija, ni pamflet. Nego prosto uspomene jednog očevica, pisca. O dobu, koje je bilo puno nesreća, žalosti, strahota, a koje će se uskoro činiti neshvatljivo i davno prošlo, neverovatno, kao što se mom naraštaju činilo doba Obrenovića. Prvo izdanje Embahada u četiri toma, pojavilo se 1983. godine u izdanju Nolita, a priređivač je bio Borislav Radović, koji je pregledao, uredio i objavio rukopise. Kritičko izdanje Embahada na preko 700 strana, priredila je 2010. godine Nada Mirkov-Bogdanović, a objavili su Zadužbina Miloša Crnjanskog i Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu Sadržaj Prvi deo Prvi deo govori o vremenu koje je Crnjanski proveo u Berlinu, u predvečerje postojanja Vajmarske republike. To je period između 1928. i 1929. godine, koji je proveo uz Živojina Balugdžića, poslanika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Berlinu. Drugi deo Drugi deo prati uspon nacizma i odnose Trećeg rajha sa Kraljevinom Jugoslavijom, između 1935. i 1938. godine. Tadašnji jugoslovenski poslanik u Berlinu je bio Aleksandar Cincar-Marković. Treći deo Treći deo se odnosi na vreme koje je Crnjanski proveo u poslanstvu u Rimu, od 1938. do 6. aprila 1941. godine. Četvrti deo Četvrti i poslednji deo govori o angažovanju Miloša Crnjanskog u Vladu Kraljevine Jugoslavije u egzilu. Miloš Crnjanski je rođen 1893. godine u Čongradu, školovao se kod fratara pijarista u Temišvaru, studirao u Rijeci i Beču, završio komparativnu književnost, istoriju i istoriju umetnosti u Beogradu. U međuratnom periodu bio je profesor i novinar, istaknuta figura modernističke književnosti, polemičar u nizu raznorodnih pravaca, urednik antikomunistički orijentisanog lista Ideje. Kao niži diplomatski službenik, kao ataše za štampu i dopisnik Centralnog presbiroa, boravio je u Berlinu (1929–1931, 1935–1938) i Rimu (1938–1941). Kao novinar, specijalni dopisnik i reportažni pisac reprezentativnih beogradskih listova Politika i Vreme, izveštavao je iz Španskog građanskog rata i iz skandinavskih zemalja. Drugi svetski rat ga je zatekao u Rimu, odakle je – posle nemačke okupacije i rasparčavanja Kraljevine Jugoslavije 1941. godine – sproveden, poput ostalih diplomatskih službenika, za Madrid i Lisabon. U 1941. godini priključio se emigrantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije u Londonu. Budući da je bio novinar izrazito antikomunističke orijentacije, otpušten je iz diplomatske službe 1945. godine. Ostao je u emigraciji, u Londonu, u periodu između 1945. i 1966. godine. Označen kao predratni simpatizer pronemačke politike nije mogao dobiti prikladno zaposlenje – radio je kao knjigovođa u obućarskoj radnji i prodavac knjiga, ostajući često bez posla i u krajnjoj životnoj oskudici. Tek 1966. godine dozvoljeno mu je da se vrati u Beograd, u kojem je umro 1977. godine. Kao romansijer, pesnik, putopisac, dramski pisac, pripovedač, novinar, on je obeležio i istorijsku i književnu pozornicu srpskog jezika. U svojoj životnoj i umetničkoj sudbini spojio je neka od najznačajnijih svojstava srpske i evropske istorije: visoku umetničku vrednost, samotništvo i siromaštvo, apatridsku sudbinu koja je postala evropska sudbina pisca, nepoznatost i privatnost egzistencije kao sadržaj savremenog duhovnog lika. Vrativši se u Beograd, svom lutalaštvu pripojio je povratak u zavičaj. I premda nikada nije u javnoj svesti imao onaj značaj i ono mesto koje je zasluživao kako po osećajnosti i duhovnosti svojih dela tako i po savršenstvu njihovog umetničkog izraza, Miloš Crnjanski ostaje najveći srpski pisac u dvadesetom veku. R e f e r e n c e U Berlinu Balugdžija Hitler Balugdžija i Hitler Susret u Berlinu Stjepan Radić Nemačke reparacije Naša politika prema Nemačkoj SSSR Drugi put u Berlinu Godina 1935. Godina 1936. Olimpijada u Berlinu Godina 1937. Poseta Milana Stojadinovića Londonu Diplomatske igre za vreme građanskog rata u Španiji Srojadinovićev konkordat Komentar uz dnevnik grofa Ćana Godina 1938. Stojadinović i naša politika prema Italiji Sastanak u Veneciji Čehoslovačka Antisemitski talas u Italiji Pad Stojadina Sastanak grofa Ćana i Cincar-Markovića u Veneciji Poseta kneza Pavla Berlinu Odlazak u Portugal i London General Simović u Londonu Kako se pisalo o Srbiji Kneginja Julija u Londonu Čerčil o Srbiji Englezi o Hrvatima NOVA EVROPA Rebeka Vest – Crno jagnje i sivi soko! Engleski uticaji na kralja Aleksandra Hitlerov program ekspanzije 1937. Anglo-nemački odnosi 1938. Nemački ekonomski `Drang nach Osten` Albanija Konkordat Hrvatski memorandum Čerčil o Stojadinoviću u svojim memoarima Sastanak kneza Pavla sa Hitlerom 4. marta 1941. Hitlerovi razgovori za ručkom Memoari kralja Petra II
SVETOLIK RANKOVIĆ Porušeni Ideali Biblioteka: Srpski Realisti Izdavač: Prosveta 1946. godina Štampa: Prosveta - Beograd Tiraž: 15.000 primeraka Format: 14,5 x 20,5 cm, 236 stranica + korice Očuvanost: Korice meki povez 4- ka 4 Unutrašnjost bez značajnog oštećenja 4- ka 4
NADEŽDA MANDELJSTAM Sećanja I Razmišljanja (roman 1+2) Biblioteka: Prosveta Izdavač: Prosveta - Beograd Štampa: BIGZ - Beograd 1984. godine Tiraž: 5.000 + 5.000 primeraka Format: 12 x 20 cm; 372 + 370 stranica + korice 1 + 2 Očuvanost: I korice plastificirani meki povez u boji 4+ ka 5- I unutrašnjost bez oštećenja 4+ ka 5- II korice plastificirani meki povez u boji 4+ ka 5- II unutrašnjost bez oštećenja 4+ ka 5-
PROTA MATIJA NENADOVIĆ Memoari (roman) Biblioteka: Kulturna Istorija Knjiga IV Izdavač: IP Prosveta - Beograd Štampa: Prosveta - Beograd 1947. godina Format: 14 x 20 cm; 324 stranice + korice Očuvanost: Korice oronulo neglazirani tvrdi povez u boji 4- ka 4 Unutrašnjost sa malo pisanja i potpisa na početku 4
SPOMEN ALBUM Srpsko vojničko groblje na Zejtilniku + SPISAK ratnika sahranjenih na srpskom vojničkom groblju oko mauzoleja na Zejtilniku Izdavač: Vojin M. Đorđević Štampa: Kosmos - Beograd Očuvanost: 100 strana korice meki 250 gr kunstdruck 4+ Unutrašnjost iz dva dela, beli i novinski papir 4+ ka 5-
VELJKO MILOJEVIĆ Milojevići (Crnoglavci) U Međuhani, Opština Blace (1879-2004.) Izdavač: Veljko Milojević Štampa: Pelikan-print - Niš 2005. godine Tiraž: 150 primeraka Format: 17 x 24 cm; 134 stranice + korice Očuvanost: Korice glkazirani meki povez u boji 4+ ka 5- Unutrašnjost (B/W sa mnogo crteža i fotografija) bez oštećenja 4+ ka 5- (odlična za čitanje)
Milorad M. Zarubica : SJEĆANJA SABORACA / Zarubica, Milorad M., 1917- Београд : Зенит, 2009 , tvrdi povez, Fizički opis 287 стр. ; 21 cm Тираж 500 Стр. 4-5: Препорука за штампу / Радоје Пајовић Мање познате ријечи: стр. 279-284 Подаци о аутору: стр. 287. Други светски рат 1939-1945 -- Црна Гора -- 1941-1945 -- У успоменама Očuvanost 4 ; ima autorovu posvetu.