Knjiga je nova. ,,Roman u zagonetkama. Marta će tokom nove pustolovine otkriti najvažniju tajnu u životu! Zelenokosa devojčica pronalazi čudesnog prozirnog leptira – tajnu pozivnicu za Vašar zagonetki. Očekuje je 30 novih misterija. Ako pobedi rivale, sledi joj velika čast da postane ono što nikome iz Ginkove ulice nikada nije uspelo. Serijal knjiga o zelenokosoj Marti Smart višestruko je nagrađivan i još uvek doživljava nova izdanja i prevode na druge jezike. ``

Knjiga je nova. ,,Tragom mnoštva evropskih putnika namernika, koji su stizali sa raznih strana i različitim povodima, Đorđe S. Kostić nas svojom knjigom – kulinarskim bedekerom i azbučnikom srpskog „blagoutrobija“, vodi kroz Srbiju devetnaestog veka. U zemlji koja je postepeno dobijala svoje prepoznatljive obrise na karti Evrope, kao ulazna kapija na putu ka nepoznatom, haotičnom ali izazovnom „Orijentu“, stranci su srdačno dočekivani i ugošćavani za kneževskom i kraljevskom trpezom, u prvim beogradskim modernim hotelima, palanačkim kafanama, manastirskim konačištima, putničkim svratištima, seoskim krčmama i kolibama ili uz ognjište pod vedrim nebom. Ostavljajući svoje utiske o jelima i piću, običajima za stolom, slavama i teferičima, načinu pripremanja hrane, gajenju voća, povrtarskim kulturama, vinovoj lozi, otkrivali su savremenicima jedan do tada malo ili nikako poznat deo, za njih, ako ne „prave Evrope“, onda makar „evropske Turske“, kasnije „Balkana“, „Jugoistoka“. Zapažajući posebnosti „srpskog jelovnika“, uočavali su uticaje, različite lokalne kuhinje, njegove dobre i – povremeno za njih – njegove teško svarljive osobine, oslobađali se predrasuda o domaćinima i zemlji. Kroz „prizmu jelovnika“ prelamali su se i procesi „deorijentalizacije“, i „evropeizacije“ promene socijalnih, privrednih i kulturoloških obrazaca mladog srpskog modernog društva. Pažljivo iščitavajući ova svedočanstva, Đorđe S. Kostić, iskusan i akribičan istraživač, otkriva podjednako zanimljiv i važan, do sada zanemaren, deo naše društvene istorije, potvrđujući tačnost zapažanja, jednog od „njegovih“ putnika, francuskog ekonomiste Emila de Lavelea, koji je osamdesetih godina devetnaestog veka zapisao, kako „Uvek treba znati šta u kojoj zemlji ljudi jedu; od seljaka u kolibi do princa... jer to omogućava da se shvati nacionalno bogatstvo i sazna više o lokalnim resursima.“``

Knjiga je dobro očuvana.Malo okrzana u uglu(kao na slici). ,,Deca obožavaju svoje učiteljice i učitelje. Uglavnom. Međutim, kad u IV D omiljenu učiteljicu zameni nova, zvana Harpija Zvoca, školski dani će se promeniti. Niko joj ne bi zamerio što je stroga i zahtevna, ali to što je nepravedna, lažljiva i okrutna neće joj oprostiti naše tri junakinje: Priska, Eliza i Rozalba. Odrasli im ne veruju, ili ih prosto nije briga dok god deca donose dobre ocene... Dok kuju planove kako da razotkriju Harpijine spletke, u priču se upliću najlepša lutka na svetu, ljubavni trougao, duh iz rama, dve babe, tri strica, lakovane cipele, jedna radoznala kornjača i hrabra srca koja ne podnose nepravdu. Odiseja se trudi da svake godine ponudi i neku knjigu deci koji prosto „gutaju” knjige. Tako se knjiga „Slušaj kako mi lupa srce” preporučuje naprednim čitateljkama nižih razreda osnovne škole – u knjizi preovlađuju ženski likovi i teme koje zanimaju prevashodno devojčice, a zbog obima strana ne preporučuje se deci koja još ne čitaju tečno.``

Knjiga je odlično očuvana. ,,Život štreberke Niki napokon je dobio smisao, iako je mislila da se to nikada neće dogoditi. Druži se sa prijateljicama Kloi i Zoi, a Brendon, njena simpatija, pokazuje interesovanje za nju, iz nepoznatih razloga. Ipak, šuška se da Makenzi ide s njim na žurku za Noć veštica, pa Niki u očaju prihvata posao animatora na zabavi za male balerine, i to ni manje ni više nego u kostimu pacova.``

Dan Graf B e o g r a d 2 O O 1 mek povez Knjiga ima 298 strana 24 cm ima malo podvlačenja i knjiga je uredna i dobro očuvana a) Milošević, Slobodan (1941-) 1. `Niko nema pravo da bije ovaj narod` 2. Dolazak na vlast 3. Odustajanje od Jugoslavije 4. Pretpostavke rata 5. Gospodar igre 6. Psi rata 7. Napuštanje Krajine 8. Apoteoza 9. Metež Florence Hartmann (17. veljače 1963., -) francuska je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za Le Monde o Balkanu, a početkom 1991. o Jugoslavenskim ratovima. Izvještaje je slala iz Beograda.[1] 1985. diplomirala je te stekla titulu magistra iz područja literature i stranih civilizacija na sveučilištu u Parizu. 1986. se udala u Beogradu za supruga iz SFR Jugoslavije, čiji je materinji jezik bio srpskohrvatski. S njim je dobila dvoje djece: sina 1988. i kćer 1989., koji su se rodili u Francuskoj.[2] 2000. je postala glasnogovornica za Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a Carli Del Ponte.Godine 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju Ovčare, te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv `vukovarske trojke`.[1] Konkretno, tvrdi da je Veselin Šljivančanin 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: `Morali smo negdje zakopati tijela`.[3] Godine 1999. objavila je prvu knjigu, Milošević, dijagonala luđaka. Kada je Slobodan Milošević završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi `zatamne`. Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi Mir i kazna 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i masakra u Srebrenici. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.[1] Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.[4] Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.[5] Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice opsade grada, te tamo verbalno napala Carla Bildta jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je `Milošević dobar momak`.[6] Hartmann je s vremenom postala vrlo kritična prema MKSJ-u. Još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti tužilaštva tribunala kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na `najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala.` Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među `najviše lidere`, suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.[7] Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, `najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada` te dodala: “ Time su nagrađeni mozgovi sistema koji su obmanom uspjeli planirati i organizirati masovno nasilje, a sve preko paravan organizacije, pazeći da ne napišu direktno naređenje. Poruke sa suđenja u Nurembergu je izbrisana. Haški sud je u naglo ušao u proces ukidanja Ženevske konvencije i, time, uništava sve što je urađeno poslije Drugog svjetskog da se zaštite civili u ratu. Dešava se u Hagu jedan preokret koji žrtve posljednjeg rata u Evropi osjete na svojoj koži, ali koji ima i dalekosežne posljedice, i to širom svijeta. Mogu zamisliti reakcije žrtava čija su djeca direktno stradala od duhova tame koji su bili otjelotvoreni u likovima Stanišića i Simatovića, sada već slobodnih ljudi. Po svemu sudeći, nažalost, odgovornost za zločine (koji sud ne poriče) se svodi na lokalne igrače, a ne na mozgove. Zato imamo gorki osjećaj prijevare, jer nije ni istina, nije ni pravda`.

Knjiga je dobro očuvana. NOLIT,1990. 447 strana. ,,Ovu knjigu nije napisao monetarni ekspert, a ni ekonomist. Napisao ju je historičar. On ne želi davati savjete Međunarodnom monetarnom fondu. Ne želi sugerirati čitaocu da kupuje ili prodaje zlato ili dolare. Tekst koji ćete čitati bio je u početku niz predavanja, `esej u kojem su se studentima objašnjavala pitanja i problemi vezani uz novac tokom povijesti``. - iz predgovora``

Knjiga je dobro očuvana.Ima posvetu. ,,Nova škola. Novi neprijatelj. Nova simpatija. Novi dnevnik kojem se Niki potpuno poverava... *** Dnevnik štreberke je toliko smehotresan i originalan, da sa, ostajala do kasno u noć čitajući sa velikim nestrpjenjem i smejući se svakoj novoj dogodovštini!``

Preveo Milivoj Andjus Izdavac - Mladost, Zagreb, Jugoslovenska revija, Beograd Godina - 1980. Knjiga u vrlo dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,sa posvetom na prvoj strani,tvrd povez,sa omotnicom u solidnom stanju,ilustracije,format 27 cm,127 str. (00)

Knjiga je dobro očuvana,prednja korica malo prelomljena u donjem desnom uglu(ne mnogo). ,,Unutrašnji sukob sa kojim će se identifikovati mnoge adolescentkinje: najpametnija učenica u razredu šikanirana je od strane vršnjaka samo zbog toga što je drukčija i pametnija. Iznenada će celom svetu dokazati da je i jednako lepа. Ova štreberka je odličan uzor! Harijet zna da mačka ima trideset dva mišića u svakom uhu, da tren traje stoti deo sekunde i da se odrasla osoba nasmeje prosečno petnaest puta u danu. Ono što ne zna je zašto je u školi ne vole baš mnogo. Kada ju je zapazio modni agent, ona odlučuje da izmašta novu sebe. Da li će Harijet uspeti da promeni sebe, pre nego što uništi sve drugo? Najlepše u čitavom procesu transformacije je što lepota ima mnogo definicija – jedna od njih je da biti svoja znači biti lepa svima, a ponajviše sebi.)``

Knjiga je nova. ,,Dopao joj se čitav koncept sveta iza ogledala. Adrijana kaže: „Da li ste i vi, kao dete, maštali o magičnom svetu? Da li ste želeli da kroz rupu propadnete negde gde je sve drugačije? Jeste li pokušavali da otkrijete čaroliju kroz svoj ormar? Da li ste lupkali petom o petu i zamišljali da letite u Oz? E pa, ako jeste ovo je prava knjiga za vas, jer je Agata ispunila sve naše klinačke želje i baš ona je bila spasitelj jednog usnulog, prokletog kraljevstva. Tamo, iza ogledala…”``

Dodatne informacije Izdavač KULTURA – BEOGRAD Izdanje 1945 Povez TVRDI Strana 423 Stanje Dobro

Odlično očuvano! Autor - osoba Hitrec, Hrvoje Naslov Smogovci i strašni Bongo : romančić za djevojčice i dječake, njihovu stariju braću i sestre, te za nove i stare fosile / Hrvoje Hitrec Vrsta građe roman Jezik hrvatski Godina 1987 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : `August Cesarec`, 1987 Fizički opis 166 str. ; 19 cm (Karton) Smogovci su jedan od najuspjelijih humorističnih romana za djecu i mladež u povijesti hrvatske književnosti, a njihova je glasovitost s vremenom (zahvaljujući i televizijskoj seriji) poprimila gotovo legendarne razmjere. Smogovci i strašni Bongo drugi je roman u seriji knjiga o Smogovcima, koje opisuju dogodovštine obitelji Vragec i stanovnika zagrebačkog Naselka. Hrvoje Hitrec u ovom romanu nastavlja priču o ljubavi Dunje i Mazala, Dade i Marine, o smiješnim dogodovštinama simpatičnoga Nosonje, ali i o čudesnim sposobnostima maloga Bonga, sina Drageca Vrageca, genijalnoga mališana. U nizu komičnih situacija koje izazivaju neodoljiv smijeh, razvija se radnja knjige koja započinje ljetnom pustolovinom u ukletom dvorcu, gdje Vrageci i Nosonja zaustavljaju sitne lopove Crnoga Džeka i njegova priglupog pomoćnika Kumpića, a završava prvim rastankom Dunje i Mazala. U obilju humora postoji i dirljiva epizoda sa slijepom djevojčicom Lorom, kojoj Bongo vraća vid i zdravlje, te se rađa još jedna ljubav koja će vječno trajati. Jedan od pokretača radnje je i ujak Flek, koji se pokušao trajno useliti u kuću Vragecovih, ali mu to nije pošlo za rukom. Ovim je romanom H. Hitrec potvrdio uspjeh prvih Smogovaca i sebe kao pripovjedača bliskoga djeci i mladeži, koji su mu postali najvjernijom publikom. Vještim isprepletanjem iskustava tipičnih za „prozu u trapericama“, romana strave i znanstveno-fantastičnog romana, zanimljivim likovima, jezičnim bogatstvom i duhovitostima u pripovijedanju Hitrec je stvorio zanimljiv roman koji puna dva desetljeća oduševljava naraštaje čitatelja. Smogovci i strašni Bongo Hrvoje Hitrec na početku svog romana „Smogovci i strašno Bongo” objavljuje da je ovo „Romančić za djevojčice i dječake, njihovu stariju braću i sestre, te uza nove i stare fosile“. Roman „Smogovci i strašni Bongo“ prvenstveno je namijenjen mladima, ali nam sam autor piše da je ovo i roman za sve stare i nove fosile. Mogu ga čitati ljudi svih uzrasta, jer će se za svakog od njih nešto naći u ovom romanu. Ovo je drugi roman u serijalu o Smogovcima, pa se prirodno nastavlja na radnju iz prošlog romana. Kao i u prijašnjem romanu, upoznajemo grad Zagreb i kvart Naselak, gdje živi obitelj Vragecovih. Ovaj roman sastoji se od dvadeset dva kratka poglavlja, a započinje ljetnom pustolovinom u ukletom dvorcu Mrakovčan, u koji dolazi Nosonja s Mazalom i još nekoliko Vrageca. Nosonja i Vragecovi zaustavljaju Crnog Džeka i njegovog priglupog partnera Kumpića, koji su tamo ostavljali ukradene skupocjene slike iz galerija. Kao što sam naslov kaže, u ovom romanu dobro ćemo upoznati strašnog Bonga, za sada jedino dijete Drageca Vrageca i Sonje Vragec. Bongo ima čudesne sposobnosti i zaista jest pravi mali genijalac. Roman je pun komičnih situacija, koje izazivaju smijeh svih generacija. U obilju humora, naići ćemo i na jednu tužnu i jako dirljivu epizodu s djevojčicom Lorom, koja će imati sretan završetak. Srest ćemo i nekoliko ljubavnih parova: Dunju i Mazala, Dadu i Marinu, pa kasnije i Bonga i Loru. Jedan od pokretača radnje je zasigurno i ujak Flek, koji se pokušava trajno nastaniti u kući Vragecovih, ali mu to nikako ne uspijeva. Hrvoje Hitrec (Zagreb, 14. srpnja 1943.) suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež. U romanima, pripovijetkama, dramskim i televizijskim ostvarenjima najčešće mu je mjesto zbivanja grad Zagreb. Prvi Hitrecov roman je Pustinjakov pupak, pa zatim Manijak i Ljubav na crnom baršunu. Najveću su popularnost, i opet u zagrebačkom ambijentu, doživjeli Hitrecovi Smogovci, saga o odrastanju djevojčica i dječaka, u pet knjiga. Po Smogovcima napravljena je najdulja serija u hrvatskoj povijesti s velikim uspjehom. Autor je i drugih romana, kako za djecu (Eko Eko, Humandel), tako i za odrasle (Ur, Pustinjakov pupak, Ljubavi na crnom baršunu, troknjižje Kolarovi koje prate sudbinu zagrebačke obitelji kroz cijelo 20. stoljeće). Jedan je od najistaknutijih ekologa u književnosti a njegova ekološka svijest najviše je izražena u knjigama za mladež kao što su: Eko Eko (1978), Smogovci i strašni Bongo (1987) te Zbogom Smogovci (1989). 2010-ih objavio je romanesknu trilogiju o hrvatskoj povijesti. Prvi je roman „Kolarovi“ o hrvatskoj političkoj povijesti 20. stoljeća. Slijedeći je „Što Bog dade i sreća junačka“ u kojem se bavio 19. stoljećem i banom Jelačićem. Treći roman iz tog ciklusa je „Špilberk“, gdje je zašao u 18. stoljeće, vrijeme baruna Trenka. Roman romansirano pripovijeda životopis baruna Trenku, vojnika, gospodina, kockara i junaka, najpopularnijeg ratnika tadašnje Europe, koji je preživio 102 dvoboja i 14 ranjavanja, ali ne i zatočeništvo u zloglasnom Špilberku, koji je druga strana medalje prosvijećenog apsolutizma. MG8 (N)

Knjiga je dobro očuvana. ,,Količinski popust 10 % Podeli MISIJA MUZEJ TINEJDŽ I YA ROMAN Šifra artikla: 314280 Isbn: 9788652904747 Autor : Ivana Nešić Izdavač : KREATIVNI CENTAR Anđela se suočila sa užasom srednjeg intenziteta: umesto da s drugarima igra igricu kao što je isplanirala, biva na prevaru odvučena u muzej. No, poseta muzeju će proći mnogo drugačije nego što je Anđela očekivala. Šta Anđelina igrica i Sava Šumanović imaju zajedničko? Koliko je zabavno igrati se loptom s malom Dubravkom? Šta se dešava kada mrtva priroda nije baš sasvim mrtva? Kuda su odleteli petlovi Paje Jovanovića? I najvažnije: Mogu li tri osnovca i jedna tetka, koja im zapravo nije tetka, pomoći muzeju da se izbavi iz velike nevolje?``

Uroš Petrović - Zagonetna potraga , izdanje Laguna . Knjiga - 5-

ФОТОТИПСКО ИЗДАЊЕ КЊИГЕ ИЗ 1942. ГОДИНЕ, 320 СТРАНА, А5 ФОРМАТ, МЕКИ ПОВЕЗ! Интересантан угао гледања на стварање Југославије (са доста доку документаристички вредних и истинитих епизода), до њених каснијих дана, описа свих Карађопрђевића и других значајних актера југословенске драме и њеног коначног пада и утрнућа у мочвари окупационих зона и новооснованих, геноцидних држава...

Sveta Gora Aleksandar Deroko Izdavac: Heres, 1998. Tvrd povez, strana 61 plus table sa fotografijama Na ivicama korica par manjih ostecenja, unutrasnjost odlicna

Dejvid Badijel MALI DIREKTOR ,novo ➡️ ➡️ Izdavač: Propolis Books Žanr: Knjige za decu Najstroži direktor + najgori đak = haos u najavi! Drvengradsku školu posetiće školski inspektori. Ukoliko ocena škole ponovo bude nezadovoljavajuća, biće zatvorena. I tu postoji jedan ogroman problem: Roman Vlaš, najgori đak u školi. Autor je brojnih školskih smicalica, zbog kojih je prethodni direktor dao otkaz. U školu stiže novi direktor – gospodin Gvozdeni. On je toliko strog, da ga se čak i nastavnici plaše. Odjednom, pojaviće se niotkud misteriozna muzička kutija zbog koje će direktor i Roman zameniti tela. Školska pravila se menjaju ili ukidaju, a nova pravila postaju san svakog zločestog đaka. Drvengradska škola je u potpunom haosu. Knjiga je N O V A L3

Mala Azija i priče o bolu Miroslav Toholj (autor) Izdavač: IGAM Knjiga sa potpisom,posvetom AUTORA,Miroslava Toholja Pošast rata i ratne rane, oduhovljenost i gordost bola, sliku sveta i vremena u kojem „pesnici ratuju dok generali sriču poeme i dok se svakojak skot gnezdi i preoblači”, Toholj književno briljantno predočava, manifestujući kroz ovih deset priča zavidan raspon pripovedačke empatije, uz vidnu uzdržanost modernog proznog govora, umetnički veoma efektnu. Nesumnjivo najboljem kod nas do danas napisanom proznom knjigom o ovoj temi njen pisac zaveštava nam delo od trajne vrednosti i šireg nacionalnog značaja. U deset priča svoje nove zbirke, Mala Azija i priče o bolu, Miroslav Toholj inspiriše se ratnim temama: to su crtice s fronta u Bosni, anegdote o srpskom dobrovoljcu u Čečeniji, melanholična sećanja na idilične prizore iz predratnog Sarajeva suprotstavljena nagoveštajima ratnih stradanja, priče o izbeglicama, razorenim porodicama i uništenim životima. Kao i u Toholjevoj prethodnoj knjizi, Kuća Pavlovića, i u ovim `pričama o bolu` dominiraju osećanja rezignacije, usamljenosti, beznađa i svest o prolaznosti i ništavnosti ljudskog života. Detaljne informacije o knjizi: Autor: Miroslav Toholj Žanr Istorija, mitologija Izdavač: Igam ISBN: 86-83927-05-9 Br. strana: 145 Povez: broširan Jezik: Srpski Pismo: Ćirilica Format: 20cm Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```⭐️ ----------------------- 11

Knjiga je odlično očuvana.Ima posvetu. „Još u mladosti sam razmišljala kako li su živeli prvi ljudi, kakve li su oko njih bile šume i vode, kakva divljač, čime su se zanimali... Zanimalo me je i kako su se deca u to doba igrala, na čemu su spavala, jesu li bila lepa kao i današnja. Tako jedne noći, pri mesečini, pričini mi se da vidim neku devojčicu, preplanulu, golišavu, duge raspuštene kose – juri niz padinu prema reci. I zaljubim se u nju. To me navede da počnem pisati priču o devojčici toga davnog doba. Zamislim da je ta moja mala junakinja kćerka pećinskog slikara i da je i ona mali slikar, jer kako danas devojčice obično liče na očeve, tako su morale i onda. Prirodni zakoni su i u to doba bili isti. Izabrala sam, naravno, da je smestim u ono vreme kad su ljudi već ličili na današnje ljude – imali isti lik, ista osećanja, iste sklonosti. ... A kad već uzmete roman Pradevojčicu u ruke, molim vas čitajte sve po redu, nemojte preskakati gusta mesta. U njima se opisuju mnoge zanimljive stvari: borba jelena, lov na divljač, prastari način izazivanja vatre trenjem suvarka o suvarak, obredne igre pred polazak u lov. Družite se s mojom Pradevojčicom, njenim drugovima i njenim ocem pećinskim slikarem. A ako negde u muzeju ugledate crteže pećinskih slikara, jelene, losove, mamute i jednog leptira na nekoj drugoj strani pećine, znajte da je toga leptira naslikala naša Pradevojčica.“

Knjiga je dobro očuvana.Ima posvetu. ,,Tama je stigla u grad. Čudne stvari su se događale u gluvo doba noći. Deca su pred spavanje stavljala zube ispod svojih jastuka, nadajući se da će im vila ostaviti novčić. Ujutru bi na tom mestu pronalazila nešto neobjašnjivo. Mrtvog puža. Živog pauka. Stotine i stotine uholaža kako puze ispod jastuka. Ili nešto još gore. Mnogo gore... Neko ili nešto ulazilo je u njihove spavaće sobe u gluvo doba noći, mažnjavalo zub i iza sebe ostavljalo krvlju umrljanu posetnicu. Zlo je bilo na delu. Ali, ko, ili šta je stajalo iza toga? Kako se to nešto moglo uvlačiti u dečje sobe, a da ne bude primećeno? I za šta su mu, kog vraga, bili potrebni svi ti zubi? ``

Odlično stanje Paor s bajonetom Zločin i kazna vojvođanskih folksdojčera Goran Babić Izdavač: Službeni glasnik, Beograd 2012; Detaljnije: mek povez, strana 96, 20cm Da je moja majka Lili 1941. ostala u Beogradu završila bi, sa žutom zvijezdom na prsima i leđima, na zemunskom Sajmištu i nikad me ne bi rodila. Goran Babić (Vis, 1944), pesnik, prozaista, dramaturg, novinar, konceptualni umetnik i društveno­politički radnik, školovao se u Mostaru, Metkoviću, Rijeci i Zagrebu, gde je 1968. diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Godine 1969. osniva Centar za društvene djelatnosti omladine RK SOH koji tada objavljuje niz knjiga mladih pisaca. Od 1973. bio je glavni urednik časopisa Oko namenjenog aktuelnostima iz umetnosti i kulture. U periodu od 1981. do 1985. godine Babić je bio zadužen za kulturu u Predsedništvu Socijalističkog saveza Republike Hrvatske. Početkom devedesetih seli se u Beograd, gde i danas živi i radi. Objavio je više od stotinu knjiga poezije, proze, dramskih tekstova, književne kritike, kao i angažovanih i polemičkih tekstova, a njegova poezija uvrštena je u mnoge domaće i strane antologije. Kako i sam kaže, njegove tri kćeri, unučad i praunuk jesu najvrednije što će ostati iza njega, a sebe vidi kao poslednjeg pisca velike jugoslovenske književnosti. Tags: Folksdojceri zločini u drugom svetskom ratu protiv Srba i Jevreja na jevrejima Srbima jevrejska stradanja jevreji

HODOČAŠĆE NA KRF Ljubomir Saramandić Hodočašće na Krf Ljubomir Saramandić Teatron, Beograd, 2004.god štampa: Čigoja, 120 str. 24cm, ilustrovano Knjiga je N O V A 1v , M

Slobodan Milošević-GODINE RASPLETA Autor: Slobodan Milošević Izdavač: BIGZ - Beograd, 1989. Tvrd povez, 349 str. ⭐️⭐️---------------------------- Knjiga je N O V A --------------------------⭐️✔️⭐️ 1w ,1w, 1w