Karl Kaucki Prevela Tamara Marcetic Predgovor Ivan Prpic Izdavac - Globus, Zagreb Godina - 1979. knjiga u vrlo dobrom stanju,bez ostecenja,sa malo podvlacenja grafitnom olovkom koja je moguce ukloniti,tvrd povez,sa omotnicom u dobrom stanju,format 21 cm,303 str. (49)

Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 546

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Pred smrt, ruski filosof Vladimir Solovjov (1853-1900) je napisao knjigu Tri razgovora u kojoj se nalazi i kratka povest o antihristu. Ovo delo je ispunjeno Solovjovljevim proročkim prozrenjima o budućnosti sveta: predvideo je, naime, veliki uspon islama koji će osvojiti nezavisnu državnost i zaratiti sa Zapadom; naslutio je da će Japan, zahvaljujući svojoj etici i zapadnoj tehnici, postati svetska sila; znao je da će Jevreji dobiti nezavisnu državu - Izrael, baš na teritorijama današnjim. Vladimir Sergejevič Solovjov[1] (rus. Влади́мир Серге́евич Соловьёв; Moskva, 28. januar 1853 — Uzkoje, 30. avgust 1900) bio je ruski filozof, teolog, pesnik, pisac pamfleta i književni kritičar, koji je igrao značajnu ulogu u razvoju ruske filozofije i poezije s kraja 19. i duhovnog preporoda s početka 20. veka. Sadržaj 1 Život i rad 2 Uticaj 3 Reference 4 Literatura 5 Spoljašnje veze Život i rad Vladimir Sergejevič Solovjov, sin istoričara Sergeja Mihajloviča Solovjova, rođen je u Moskvi, 28. januara 1853.[2] Njegova majka, Poliksena Vladimirovna, bila je poljskog porekla, i među njenim precima bio je mislilac Grigorij Skovoroda.[3] U svojim tinejdžerskim danim Solovjov se odrekao pravoslavlja zarad nihilizma, ali je kasnije njegovo neodobravanje pozitivizma[4] viđeno kao izražavanje stavova u skladu sa stavovima pravoslavne crkve.[4] U svom delu „Kriza zapadne filozofije: Protiv pozitivizma“ Solovjov je kritikovao pozitivističko odbijanje Aristotelovog esencijalizma, odnosno filozofskog realizma. Pozitivizam, prema Solovjovu, samo potvrđuje pojavu nekog objekta, negirajući intuitivnu realnost koju ljudi doživljavaju kao deo svoje svesti.[4] Vladimir Solovjov postao je prijatelj i poverenik Fjodora Dostojevskog. Suprotno od stavova Dostojevskog, Solovjov je bio naklonjen rimokatoličkoj crkvi. On se zalagao za ukidanje raskola (ekumenizam, sobornost) između pravoslavne i katoličke crkve - eventualno, „sa etičke i socijalne tačke gledišta“,[5] spajajući sve u katolicizam.[6] Solovjov se nikada nije ženio, niti je imao decu, ali, vodio je idealizovane odnose, koje je ovekovečio u svojoj duhovnoj ljubavnoj poeziji, uključujući dve žene po imenu Sofija.[7] Odbacio je tvrdnje mistične Ane Šmit, koja je tvrdila da je njegov božanski partner.[8] Solovjov je umro kao siromašni beskućnik 1900. godine, ostavljajući svog brata Mihajla Sergejeviča i nekoliko kolega da brane njegovo intelektualno nasleđe. Uticaj Široko je rasprostranjeno mišljenje da je Solovjov bio glavna inspiracija za Dostojevskog za likove Aljoše i Ivana Karamazova u delu Braća Karamazovi.[9] Uticaj Solovjova se takođe može videti u delima simbolista i neoidealista kasnije ruske sovjetske ere. Njegova knjiga „Smisao ljubavi“ može se posmatrati kao jedan od filozofskih izvora Tolstojeve „Krojcerove sonate“ (1889). Ovo je takođe delo u kome je uveo pojam “sizigi” da bi označio “bliski savez”. Solovjov je uticao na religioznu filozofiju Nikolaja Berđajeva, Sergeja Bulgakova, Florenskog, Franka, na ideje Rudolfa Štajnera i poeziju i teoriju ruskih simbolista, odnosno Belija, Bloka i drugih.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Charles William Morris (23. svibnja 1901. - 15. siječnja 1979.) bio je američki filozof i semiotičar.[1] Rani život i obrazovanje Sin Charlesa Williama i Laure (Campbell) Morris, Charles William Morris rođen je 23. svibnja 1901. u Denveru, Colorado. Morris je kratko pohađao Sveučilište Wisconsin, a kasnije je studirao inženjerstvo i psihologiju na Sveučilištu Northwestern, gdje je diplomirao s B.S. 1922. Iste godine upisao je Sveučilište u Chicagu gdje je postao doktorand filozofije pod vodstvom Georgea Herberta Meada. Morris je dovršio disertaciju o simboličkoj teoriji uma i doktorirao. sa Sveučilišta u Chicagu 1925. Karijera Nakon što je diplomirao, Morris se okrenuo predavanju, prvo na Sveučilištu Rice, a kasnije na Sveučilištu u Chicagu. Godine 1958. postao je znanstveni profesor na Sveučilištu Florida. Među njegovim studentima bio je semiotičar Thomas A. Sebeok. Godine 1937. Morris je predsjedao Zapadnim odjelom Američkog filozofskog udruženja i bio je član Američke akademije znanosti i umjetnosti. Morris je bio instruktor filozofije šest godina od 1925. do 1931. na Sveučilištu Rice u Houstonu, Texas.[2] Nakon što je napustio Rice, bio je izvanredni profesor filozofije na Sveučilištu u Chicagu od 1931. do 1947. Morris je postao profesor predavanja na Sveučilištu u Chicagu 1948., zauzimajući to mjesto do 1958. kada je dobio ponudu za posebno imenovanje kao profesor istraživanja na Sveučilište u Floridi, gdje je ostao do svoje smrti. Tijekom svog boravka na Sveučilištu Rice, Morris je napisao i branio svoju filozofsku perspektivu poznatu kao neopragmatizam. Također je radio i objavio Šest teorija uma.[3] Na kraju svog mandata u Riceu, Morris se vratio na Sveučilište u Chicagu. U ranim 1930-ima, odjel za filozofiju Sveučilišta u Chicagu bio je nestabilan, ali usred promjena i teških ekonomskih vremena, Morris je smatrao da će filozofija poslužiti kao baklja koja će osvijetliti put do spašavanja svjetske civilizacije.[3] Morris se nadao da će osnovati institut za filozofiju na Sveučilištu u Chicagu, ali njegovi pokušaji da uvjeri predsjednika sveučilišta u takav pothvat bili su neuspješni.

Knjiga je potpuno nova. Izdavač Dereta.

SIR5) KORICE POHABANE I NA PAR STRANICA IMA PODVLAČENOG TEKSTA.

Stanje ko na slici ocuvana fali predlist Zute mrlje na zadnjim stranama

20680) GRAD SUNCA , Tomazo Kampanela , Pešić i sinovi Beograd 2003, utopijska filozofija, Grad Sunca je otvoren za sve, i Kampanela poziva sve narode sveta da zajednički rade na svemu onome što služi materijalnom, duhovnom i moralnom razvitku ljudi, kako bi otpočelo Zlatno Doba. mek povez,format 14 x 20 cm ,195 strana

Stanje kao na slikama.. Tvrd povez. Izdanje 1991 godine,292 strane 1

Polovna knjiga, izuzetno očuvana. Posveta na predlistu. Izdavač: BIGZ - Beograd, 1986. god. Broširan povez, 20 cm. 198 str. Tri dijaloga između Hilasa i Filonusa čija je svrha da radi opovrgavanja Skeptika i Ateista jasno dokažu realnost i savršenstvo ljudskog saznanja, netelesnu prirodu duše i neposredno Božije proviđenje, kao i da razviju metod kojim bi se Nauke učinile prostijim, korisnijim i sažetijim.

Herbert Markuze `Um i revolucija`, `Veselin Masleša`, Sarajevo, 355 str. Maks Horkhajmer `Pomračenje uma`, `Veselin Masleša`, Sarajevo, 208 str. Knjige su u dobrom stanju i bez bilo kakvog oštećenja.

IMA PODVLACENJA P-3/P-2

SLABIJE OČUVANA P-3/P-2

Željko Pavić – Zbiljnost i stvarnost. Prilog zasnivanju izvornog pojma svijeta Izdavač: Hrvatsko filozofsko društvo Biblioteka Filozofska istraživanja, knjiga 21 Zagreb 1989. 287 stranica Meki povez, u dobrom stanju SADRŽAJ 11 Predgovor 13 Uvod: `svijeP kao ontologijski problem 29 PRVO POGLAVLJE POVIJESNOST KAO POSTVARENOST 31 § 1. Povijesnost i izvanpovijesnost svijeta 31 a) Filozofija i svijet u svome početku 34 b) Egzistencijalnost i paraegzistencijalnost svijeta 37 c) Kozmologijsko jedinstvo svijeta 41 § 2. Samointencionalnost svijeta 51 § 3. Intencionalna ravnoteža 51 a) TJspostavljanje transcendentalnog 60 b) Vremenovanje transcendentalnog 63 § 4. Intencionalna neutralnost i kritika transcendentalnosti 87 § 5. Mogućnost zasnivanja jedne fenopraksije 93 § 6. Svjetskost i unutarsvjetskost 97 DRUGO POGLAVLJE SVIJET KAO IZVORNO DOGAĐANJE I KAO »SLIKA« 99 § 7. Izvorni svijet i ’životni svijet’ 113 § 8. Slika svijeta kao ukidanje izvornog svijeta 125 § 9. Prirodoznanstvena slika svijeta kao nabačaj stvarnosti 141 § 10. Ukidanje novovjekovne slike svijeta u suvremenoj fizici i filozofiji TREĆE POGLAVLJE JEZICNOST I VREMENSKOST SVIJETA 161 § Jezik i njegovo svjetsko značenje 167 „Predmetno-teorijska teorija značenja Husserla i Heideggera“ 177 8 13 Destruirajuće ponavljanje Husserlove teori- značenja u Heideggerovoj hermeneutici j fenomenologiji i«l § 14 Prva hermeneutička situacija — destrukciia povijesti ontologije 185 § 15- Druga hermeneutička situacija — raskrivena istina 191 § 16. Treća hermeneutička situacija — govorenje kao raskrivanje 901 § 17. Cetvrta hermeneutička situacija — jezik kao unutarsvjetski događaj. Das Gerede 205 & 18. Prva vremenska situacija — vremenskost i svakodnevnica tubitka 209 § 19. Utemeljenje jezičnog svjetonazora u sadržajnoj namjeri 217 § 20. Na putu k jeziku biti 231 § 21. Mišljenje kao pjesničko-filozofijski način ophođenja s bitkom i jezikom 237 ĆETVRTO POGLAVLJE COVJEK I SVIJET 239 § 22. Metafizički smisao antropologijskog pitanja o čovjekovom prvenstvu u svijetu 251 § 23. Jednakoizvornost čovjeka i svijeta. — Svijet kao fundamentalni antropologijski pojam 259 § 24. Antropologija kao obnovljena metafizika. Izgledi i kritika 267 Literatura 279 Zusammenfassung 283 Bilješka o tekstovima 85 Kazalo imena

Sadržaj: Glava prva PROBLEM FILOSOFIJE PRIVREDE I Savremeni ekonomizam II Filosofija i život III Filosofija i nauka IV Kriticizam i dogmatizam V Preliminarno određenje ekonomije Glava druga PRIRODNO-FILOSOFSKE OSNOVE TEORIJE PRIVREDE I Idealizam i naturfilosofija P Šelingova filosofija Glava treća ZNAČENjE OSNOVNIH EKONOMSKIH FUNKCIJA I Potrošnja II Proizvodnja Glava četvrta I TRANSCENDENTALNOM SUBJEKTU EKONOMIJE II Čovek i čovečanstvo i Sofijnost ekonomije Glava peta PRIRODA NAUKE I Mnoštvenost naučnog znanja II Ekonomska priroda nauke III Sofijnost nauke IV Gnoseologija i prakseologija V Nauka i život VIO „naučnom pogledu na svet” VII Samosvest nauke Glava šesta EKONOMIJA KAO SINTEZA SLOBODE I NUŽNOSTI I Sloboda i nužnost II Sloboda i nužnost III Duh ekonomije IV Sloboda kao moć, nužnost kao nemoć Glava sedma GRANICE SOCIJALNOG DETERMINIZMA I Stil socijalne nauke II Sociologizam i istorizam III Problem socijalne politike Glava osma FENOMENOLOGIJA EKONOMIJE I Problem političke ekonomije II Naučni stil političke ekonomije

Odlicno ocuvana knjiga GOVORNI ČINOVI Ogled iz filozofije istorije DŽON SERL NOLIT BEOGRAD 1991 SAZVEŽĐA Broš Latinica 294 stranice

Informacije SKU 8674483232 Kategorije FILOZOFIJA Težina 0.8 kg Proizvođač Paidea Povez knjige tvrd Pismo latinica Pisac Aristotel Godina izdanja 2008 Izdavač Paidea Jezik Srpski Tagovi Knjiga Knjizara Paidea Aristotel Fizika Aristotel

Izdavač: Službeni glasnik , 2009. Broj strana: 168 Pismo: Ćirilica Povez: Mek Odlično očuvana knjiga, kao nova Opis Ova knjiga predstavlja pokušaj da se srpskoj čitalačkoj publici približi latinoamerička misao, da se ukaže na njen značaj i uticaj na savremene svetske tokove, prevashodno u sferi filozofije, politike, ekonomije, kulture i ostalih srodnih disciplina. Orasio Čeruti-Guldberg pripada srednjoj generaciji progresivno orijentisanih latinoameričkih autora, čiji je cilj intelektualno-filozofski i društveno-politički angažman koji uveliko prevazilazi okvire konvencionalnih filozofskih obrazaca... Za Čerutija, filozofija sve više poprima oblik subverzivnog, stvaralačkog delovanja usmerenog ka radikalnom preinačavanju stvarnosti u funkciji postavljanja temelja istinskog Novog sveta koji čeka da ponovo bude „otkriven“, i to ne kao nepoznati topos koji ispunjava želje armije disidenata odbeglih od tegobne dežurne stvarnosti već kao potpuno novi horizont mogućnosti realizacije čoveka i njegovog bića van okvira nejednakosti, eksploatacije, diskriminacije i svih ostalih oblika otuđenja, nametnutih od aktuelnih sistema dominacije. Dejan Mihailović

IZDAVAC ; FENIKS LIBRIS - BEOGRAD 2018 GOD. 436 + 580 STR. TVRDI POVEZ , NOVO

sa slike

nova kutgrž im3

Dobro očuvana knjiga,po negde štiklirano… K135

O MUZIČKI LIJEPOM - Eduard Hanslik Izdavač: BIGZ Beograd - FILOZOFSKA BIBLIOTEKA Godina izdanja: 1977. Povez: tvrd Broj strana: 193 Pismo: latinica Stanje: dobro

Poceci indijske misli - priredila Rada Ivekovic tvrdi povez, odlicno ocuvana POLICA 67

Dva uvodna predavanja Ogist Kont KULTURA Beograd 1962. mala filozofska biblioteka mek povez, 62 strane. Stanje Vrlo dobro, potpis na predlistu, neznatno podvlačenje teksta.