Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 22170 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Naslov: Doplerov uređaj i sistem navigacije aviona ( u originalu: Допплеровские устройства и системы навигации ) Autori: Kolčinskiji, Mandurovskiji, Konstantinovskiji (u originalu: В.Е. Колчинский , И.А.Мандуровский , М.И Константиновский ) Izdavač: `Sovjetski radio` Moskva (u originalu: `Советское радио` Москва) Godina izdanja: 1975 Broj strana: 430 Povez: tvrd Format: 17x24.5cm Očuvanost: unutrašnjost apsolutno čista, gornji i donji deo hrbata malo pohaban (nabijen) zbog čestih selidbi. V-1*
Autor (i): Vuksan Bulat Format:24x17 cm. Broj strana: 246 Izdavač i godina izdanja: Krusevac 1995.god. Mek povez Dobro ocuvano. Visina postarine je za slanje putem preporucene tiskovine. Moje ostale knjige mozete pogledati preko sledeceg linka: http://www.kupindo.com/Clan/miloradd/SpisakPredmeta
60916) FILOZOFIJA MEDIJA tematski broj časopisa Kultura Kultura časopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku broj 133 Beograd 2011 Priredili dr Divna Vuksanović, dr Sead Alić i dr Dragan Ćalović. Sadržaj : Divna Vuksanović, Sead Alić i Dragan Ćalović UVODNA REČ PRIREĐIVAČA Divna Vuksanović - FILOZOFIJA MEDIJA VS. MISLITI MEDIJE Sead Alić - ČEMU FILOZOFIJA /AKO NIJE FILOZOFIJA/ MEDIJA Dragan Ćalović - U POTRAZI ZA ESTETIKOM MEDIJA Nenad Vertovšek - NOVA MEDIJSKA STVARNOST – KORAK DALJE IZVAN ETIKE I POVRATAK BIJEGU OD SLOBODE Zoran Jevtović, Tatjana Vulić i Dragana Pavlović - FILOSOFIJA STRAHA I (RE)KONSTRUISANJE MEDIJSKE STVARNOSTI Saša Radojčić - IDENTITET U VIRTUELNOM SVETU Marko M. Đorđević - VIRTUELNI IDENTITET I MEDIJSKE OPSENE – ISTINA PRIVIDA, PRIVID ISTINE Bojan Blagojević - INTERNET I AUTENTIČNOST: MOŽEMO LI SE ULOGOVATI U KJERKEGOROVSKU INDIVIDUALNOST Nediljko Matić - HERMENEUTIKA POTROŠAČKOG DRUŠTVA Nikola Dedić - MEDIJI I INTERDISCIPLINARNOST: CAGE & ALTHUSSER Jadranka Božić - TRANSFORMACIJE KONCEPATA USMENOSTI I PISMENOSTI U INFORMATIČKOJ KULTURI Vladislava Gordić Petković -NOVI MEDIJI I PISMENOST: POETIKA EKRANA I NOVE FORME ČITANJA Tatjana Milivojević, Dragana Jovanović i Aleksandra Bokan - UTICAJ NOVIH KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA NA PERCEPCIJU VREMENA Livia Pavletić - TKO I KAKO ISTRAŽUJE MEDIJE Biljana Jokić - MAS-MEDIJI I KRITIČKO PROMIŠLJANJE DRUŠTVENIH POJAVA Violeta Cvetkovska Ocokoljić i Tatjana Cvetkovski - METASLIKE KAO OBLIK KREIRANJA KULTURNIH VREDNOSTI Marko Stamenković - SLIKE NEMOGUĆEG DOGAĐAJA Saša Milić - KLASIČNI HOLIVUDSKI FILM I NJEGOVE MODIFIKACIJE POSLE 1960. GODINE Ljubomir Maširević - POSTMODERNA TEORIJA I FILM Dubravka Valić Nedeljković - RIALITI PROGRAMI: IZJEDNAČAVANJE JAVNOG I PRIVATNOG DISKURSA Dejan Pralica - ODNOS JAVNOSTI I NEZAVISNOG REGULATORNOG TELA PREMA RIJALITI PROGRAMIMA U SRBIJI: STUDIJA SLUČAJA DVOR Vesna Srnić - GLOCAL MULTIMEDIA ART Ninoslava Vićentić - OPŠTE ODLIKE UMETNOSTI I ULOGA MEDIJA Andrijana Ristić - OD FILOZOFIJE PRVOG PETOGODIŠNJEG PLANA DO POPULARNE KULTURE Dušan Č. Jovanović - MEDIJSKE OSOBENOSTI HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE IZ UGLA 400 KILOMETARA ISTOČNO Tamara Borovica i Svetlana Kostović - SAVREMENI MEDIJI U FUNKCIJI OBRAZOVNE REVOLUCIJE Zorica Stanisavljević Petrović - MEDIJSKO VASPITANJE U VRTIĆU Stanislava Marić Jurišin i Bojana Marković - UTICAJ TELEVIZIJE NA RAZVOJ INTERESOVANJA KOD MLADIH Slađana Stamenković - URBANA TELEVIZIJA – POSREDOVANJE STVARNOSTI Ivana Đoković - DENIS TOMPSON O PATERNALIZMU Aleksandra Đuričić - BALKANSKI MAGIJSKI PROSTOR RADOVI ZA ČASOPIS KULTURA - UPUTSTVO mek povez, format 13 x 26 cm ,latinica, 454 strane
Kultura Beograd 1966. 496 str tvrd povez nigde nije podvlačeno format 22 cm sadržaj Moto Predgovor Živojin Simić Prorok Isaija, Beseda prva Eklesijast, Hvalimo sad savne ljude Gotama Buda, Beseda Kandareko Temistokle, Beseda pred persijskim carem Volumnija, Beseda pred Koriolanom Prodik, Herakle na raskrsnici Perikle, Nadgrobna beseda Kraljica Artemisija, Prva beseda caru Kserksu Kraljica Artemisija, Druga beseda caru Kserksu Dionisije, fokejski vojvoda, Beseda Jonjanima Sokrat, Odbrana pred atinskim sudom Isokrat, Na zboru Likurg, Protiv Leokrata Demosten, O vencu Aleksandar Makedonski, Beseda u Opidu Hanibal, Beseda uoci bitke kod Ticina Gaj Marije, Beseda protiv optimata Adherbal, Beseda u Senatu Marko Tulije Kikeron, Prva beseda protiv Katiline Marko Tulije Kikeron, Druga beseda protiv Katiline Marko Tulije Kikeron, O vrednosti poezije Kremutije Kord, Beseda Isus Hristos, Beseda na gori Jovan Zlatousti, Beseda na Usekovanja a4a
Drži to zajedno Dvanaest velikih mislilaca vas mirno vodi kroz teška vremena u životu i pomaže vam da ostanete zajedno, čak i kada se čini da se sve raspada. Bilo da se suočavate sa neočekivanim raskidom, društvenim događajem iz noćne more ili lažnom željom da odete na radikalnu detoksikaciju sokova, kao što pokazuje profesorka filozofije Mari Robert, ponekad su najbolja rešenja za današnje probleme vanvremenska. Otkrijte Epikurov odgovor na pitanje kako da se odvojite od digitalnih medija, pustite Aristotelu da izleči vaš mamurluk, uđite u formu sa Ničeom i pronađite odgovore na sve životne dileme koje su najhitnije u ovoj maloj knjizi filozofije za stvarni svet. nova/ nekorišćena na prednjoj korici fleka unutrašnjost nova JES.20/13
Spolja kao na slikama, unutra dobro očuvano. Autor - osoba Byčkov, Viktor Vasilʹevič Naslov Vizantijska estetika : teorijski problemi / V. V. Bičkov ; s ruskog preveo Dimitrije M. Kalezić Jedinstveni naslov Византийская эстетика. srp Vrsta građe knjiga Jezik srpski Godina 1991 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Prosveta, 1991 (Beograd : BIGZ) Fizički opis 329 str. ; 21 cm Drugi autori - osoba Kalezić, Dimitrije M. Zbirka Ѣ biblioteka (karton sa omotom) Napomene Prevod dela: Византийская эстетика / В. В. Бычков Tiraž 2.000 Beleška o piscu: str. [333]. Predmetne odrednice Estetika -- Vizantija 1. Estetika u sistemu vizantijskoga shvatanja svijeta 2. Ljepota, prekrasno i njihove modifikacije 3. Slika i simbol 4. Umjetnost 5. Estetika unutrašnjega 6. Antičke tradicije 7. Kanon, Beleška o piscu BELEŠKA O PISCU Viktor Vasiljevič BIČKOV rođen je 1940. godine. Stalno je nastanjen u Moskvi. Po završetku srednje škole sa zlatnom medaljom (1960), upisao se na Moskovski energetski institut koji je završio 1965. godine, specijalnost radiofizika. Ali jour u studentskoj klupi kod Bičkova se ispoljila sklonost prema humanističkim naukama. Naporedo sa studijama u Institutu proučavao je istoriju umjetnosti, estetiku, istoriju filosofije, posjećivao predavanja prof. M. A. Alpatova, V. N. Lazareva, V. F. Asmusa. Po završetku instituta radio je kao inženjer, nastavljajući istovremeno da izučava istoriju filosofije, istoriju kulture i stare jezike (na Odjeljenju za klasične nauke Moskovskoga državnog univerziteta kod prof. A. F. Losjeva). Godine 1969. upisao se na redovni tečaj aspiranture Moskovskoga univerziteta, gdje je nastavio da se zanima starim jezicima, istorijom religije, estetikom. Po završetku aspiranture primljen je u Odeljenje za estetiku Instituta za filosofiju Akademije nauka SSSR, gdje se i sada nalazi. Još prije stupanja na studije, odnosno pripreme za aspiranturu, već su se odredile naučne sklonosti V. Bičkova – umjetnost, estetika, duhovna kultura Vizantije i zemalja njenoga regiona. Godine 1973, odbranio je na Filosofskom fakultetu Moskovskoga univerziteta disertaciju za kandidata filosofskih nauka na temu Uzajamna veza filosofskog, religijskog i estetskog u istočnohršićanskoj umjetnosti. Za vrijeme rada u Institutu za filosofiju Bičkov je aktivno izučavao patristiku na materijalu koji je on pripremio i na osnovu njega objavio monografije Vizantijska estetika. „Teorijski problemi“, Moskva 1977. god., zatim „Estetika pozne antike, II–III vijek“, Moskva, 1981. pa „Estetika Aurelija Avgustina“, Moskva 1984. i čitav niz naučnih članaka i referata koji su se pojavili u Rusiji i u inostranstvu (u Austriji, Bugarskoj, Saveznoj Republici Njemačkoj, Grčkoj, Jugoslaviji). Godine 1981, na naučnom savjetu Filosofskog instituta AN SSSR Bičkov je odbranio disertaciju i stekao naučni stepen doktora filosofskih nauka, sa temom Estetske ideje patristike II–V vijeka. V. V. Bičkov je bio učesnik niza međunarodnih skupova i konferencija iz filosofije, umjetnosti i vizantologije. Njegove monografije „Vizantijska estetika“ i „Estetika pozne antike“ sa velikim je interesovanjem dočekala naučna javnost, dobile su visoku ocjenu u nizu naučnih publikacija. „Vizantijska estetika“ je prevedena i izdata u Italiji (1983), u Bugarskoj (1984), u Mađarskoj (1988), a pripremljen je i njemački prevod Verlag der Kunst – Dresden, „Estetika pozne antike“ je publikovana u rumunskome prevodu (Bucureçti, 1984). V. V. Bičkov je zauzet velikim naučnoorganizacionim poslom. Niz godina on je rukovodio autorskim kolektivom na izradi prva dva toma „Istorije estetičke misli“ (izdanje: „Iskusstvo“, Moskva, 1985); sada rukovodi autorskim kolektivom koji radi na izradi prva dva toma „Istorije ruske estetike“ (tom I: Drevnяя Rusь, tom P: XVII vek). MG148 (N)