Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 6546 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
НАЈВЕЋА ТАЈНА СВЕТА Изабране приповетке МИОДРАГ БУЛАТОВИЋ СРПСКА КЊИЖЕВНА ЗАДРУГА Б е о г р а д 1 9 7 1 КОЛО 54 КЊИГА 432 Предговор МИОДРАГ ЂУРИЋ ......................................................... 8 приповедака Белешак о писцу Ћирилица Тврде корице Шивен повез 297 страница Пажња !!! НЕКОРИШЋЕНО Екстра **********
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! L. I . Zubok, Sjedinjena Americke Drzave od 1918 - 1941, Retko u ponudi! 1947 g. Lev Izraelevič Zubok (28. decembar 1894, Radomisli [2] — 13. maj 1967, Lenjingrad) — sovjetski američki istoričar. Doktor istorijskih nauka (1940), profesor (1938) Rođen u radničkoj porodici. 1913. emigrirao je sa rođacima u SAD.[3] Pridružio se američkom revolucionarnom pokretu[1]. 1919. pridružio se Komunističkoj partiji SAD. Godine 1922. diplomirao je na Univerzitetu u Pensilvaniji. Dobrovoljno je odlučio da napusti SAD i na poziv Profinterna[1] vratio se u SSSR 1924. godine. 1925. pristupio je KPSS(b). 1924-1930 radio je kao zamenik šefa anglo-američkog odeljenja Profinterna. 1929-1941 predavao je na Moskovskom institutu za filozofiju, književnost i istoriju. 1930-1949 predavao je na Višoj partijskoj školi pri Centralnom komitetu Svesavezne komunističke partije boljševika. 1938-1949, a od 1957. bio je viši naučni saradnik Instituta za istoriju Akademije nauka SSSR. 1942-1949 predavao je na Istorijskom fakultetu Moskovskog državnog univerziteta. 1948-1961 predavao je na Institutu za međunarodne odnose (MGIMO). Godine 1949. suspendovan je sa nastave na Višoj partijskoj školi i na Moskovskom državnom univerzitetu zbog optužbi za kosmopolitizam[4][5]. Oženjen dva puta - prvi put 1919. sa Sesilijom Iljinišnom Grac, iz jevrejskog grada Ržiščeva (Kijevska gubernija), posle njene smrti 1931. sa Aleksandrom Mihajlovnom Naidu. Iz prvog braka ostao je sin jedinac - Martin Zubok (1926-2009). Unuk - Vladislav Martinovič Zubok, amerikanista po obrazovanju, objavljuje istoriju Hladnog rata, političku i intelektualnu istoriju Sovjetskog Saveza. Trenutno je profesor istorije na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka.
ЕПИСКОП ЈОВАН (ПУРИЋ) СИМВОЛ - КЉУЧ ТАЈНЕ ОДБОР ЗА ПРОСВЕТУ И КУЛТУРУ ЕПАРХИЈЕ НИШКЕ ПРАВОСЛАВНИ БОГОСЛОВСКИ ФАКУЛТЕТ НИШ - БЕОГРАД 2015 а) ПРАВОСЛАВНА ЦРКВА - СИМБОЛИ ........................................................... МАЛИ РЕЧНИК СИМВОЛИКЕ ФОТОГРАФИЈЕ У БОЈИ ЧИРИЛИЦА ТВРДЕ КОРИЦЕ ШИВЕН ПОВЕЗ ОБЕЛЕЖИВАЧ СТРАНА 162 СТРАНЕ НЕКОРИШЋЕНО ГАРАНЦИЈА ПЕРФЕКТ Екстра !!!!!!!!!!!!!!
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 1958 g. Prirucnik za proizvodjace vina Podrumarstvo je dio vinarstva koji se bavi gradnjom i održavanjem podruma, podrumskog suđa, alata, naprava i uređaja, problematikom funkcionalnosti podrumskih prostorija itd. Ti poslovi prema namjeni podruma mogu biti vinarski, pivarski odnosno za proizvodnju i čuvanje voćnih vina poput jabukovače i sl., vinjaka, pjenušaca, specijalnih vina itd.
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 1938 g. I izdanje! Vlado Vlaisavljević (Jastrebarsko, 14. srpnja 1900. – Jastrebarsko, 9. ožujka 1943.) hrvatski pjesnik. Vlado Vlaisavljević rodio se u Jastrebarskom 1900. godine.[1] Nakon završene osnovne škole upisao je građansku školu koju je rano napustio posvetivši se poeziji.[1] Živio je boemski između Jastrebarskog i Zagreba i objavljivao pjesme u onovremenim časopisima. Za vrijeme NDH radio je u Hrvatskom izdavalačkom bibliografskom zavodu (HIBZ) kao suradnik.[1] Smrtno je stradao ispavši iz vlaka pred Jastrebarskim, 1943. godine.[1] Književno stvaralaštvo Isprva je bio pjesnik zavičajnih pastoralnih slika da bi u kasnijoj fazi njegovu poeziju tematski odredili egzistencijalni motivi, poput, primjerice, tjeskobe i straha, pa ga se može svrstati u začetnike egzistencijalizma u hrvatskoj književnosti.[2] Ivan Goran Kovačić zamijetio je 1941. godine kao glavnu stilsku osobinu Vlaisavljevićeve poezije slika, lakoću metaforiziranja, osobinu koju je zadržao i u svojoj liriziranoj prozi. Vlaisavljević, Vlado (Vladislav), hrvatski književnik (Jastrebarsko, 14. VII. 1900 – Jastrebarsko, 8. III. 1943). Nakon nekoliko razreda napustio građansku trgovačku školu na Sušaku. U književnosti se javio potkraj 1920-ih, poezijom i proznim radovima u periodici. Objavio je samostalnu zbirku pjesama Kruha i srca (1937), ciklus od 10 pjesama Večeri nad zemljom u zbirci Ranjeni galeb: pjesme šestorice (s F. Alfirevićem, S. Alićem, I. Balentovićem, G. Krklecom i N. Šopom, 1942) te zbirku novela San i java (1942). Lirik impresionističkih slika (motivi prirode i pejzaža), pjesnički mu je izričaj često građen na etičkim, psihološkim i socijalnim dihotomijama. Sklon dekorativnim elementima, kritika mu je zamjerala necjelovitost i estetsku nedotjeranost. Zaokupljen čovjekovom životnom stvarnošću, obilježenom gotovo uvijek nekom tragedijom (Balada o Tounjčici); naraciju gradio na crtanju unutarnjih, duševnih stanja, posežući za naturalističkim slikama kako bi pojačao osjećaj tragičnosti ljudske sudbine, osamljenosti i ništavila.
Arhivska građa o srpskim i hrvatskim književnim radnicima lepo očuvano Arhivska građa o srpskim i hrvatskim književnim i kulurnim radnicima 1790-1897. Dr Aleksa Ivić Архивска грађа о српским и хрватским књижевним и културним радницима. Књ. 2, 1790-1897 / од Алексе Ивића Задужбине Софије и Ивана Стојшића Београд : Српска краљевска академија, 1931 (Београд : Народна штампарија) XV, 435 стр. ; 24 cm Зборник за историју, језик и књижевност српског народа / Српска краљевска академија. Друго одељење, Споменици на туђим језицима ; ǂкњ. ǂ3 Aleksa Ivić (Buđanovci, 23. decembar 1881 — Beograd, 23. novembar 1948) je bio srpski istoričar i profesor na Pravnom fakultetu u Subotici (koji je u to vreme bio ispostava Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu). Istoriju i slavistiku studirao u Beču kod poznatih stručnjaka Vatroslava Jagića i Konstantina Jiričeka. Doktorirao 1905. godine. Po završetku studija ostao je u Beču pet godina. Godine 1910. izabran je za zastupnika (poslanika) u Hrvatskom saboru, te iste godine odlazi u Zagreb. Od 1912. godine radi u Zemaljskom arhivu u Zagrebu. Posle Prvog svetskog rata predaje jugoslovensku diplomatsku i političku istoriju na Pravnom fakultetu u Subotici. Iskazao se kao predan arhivski istraživač i istoričar Srba u Habzburškoj monarhiji. Izdao je dosta građe vezane za Srbe iz bečkih arhiva. Najznačajnije mu je delo Istorija Srba u Vojvodini, objavljeno 1929. godine. Njegov sin je lingvista Pavle Ivić. Izabrani radovi[uredi | uredi izvor] Naslovna strana prvog dela zbirke istorijskih izvora Spomenici Srba u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji tokom XVI i XVII stoleća (1910) Ivić, Aleksa (1909). Seoba Srba u Hrvatsku i Slavoniju: Prilog ispitivanju srpske prošlosti tokom 16. i 17. veka. Sremski Karlovci. Ivić, Aleksa (1910). Spomenici Srba u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji tokom XVI i XVII stoleća. Novi Sad: Matica srpska. Ivić, Aleksa (1910). Stari srpski pečati i grbovi: Prilog srpskoj sfragistici i heraldici. Novi Sad: Matica srpska. Ivić, Aleksa (1914). Istorija Srba u Ugarskoj od pada Smedereva do seobe pod Čarnojevićem (1459-1690). Zagreb. Aleksa Ivić, Iz istorije crkve hrvatsko-slavonskih Srba tokom XVII. veka, Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga Zemaljskog arkiva, 18 (1916), Zagreb, 88-167. Austrija prema ustanku Srba pod Milošem Obrenovićem, Zagreb 1917. O srpskom i hrvatskom imenu, Beograd 1922. Ivić, Aleksa (1923). „Migracije Srba u Hrvatsku tokom 16., 17. i 18. stoleća”. Srpski etnografski zbornik. 28: 1—158. Ivić, Aleksa (1923). „Marčanska episkopija od Simeona Vretanje do Gavrila Predojevića (1609-1642)”. Brastvo. 17: 156—165. Ivić, Aleksa (1924). „Marčanska episkopija od Gavrila Predojevića do Gavrila Mijakića (1642-1660)”. Brastvo. 18: 86—100. Ivić, Aleksa (1925). „Marčanska episkopija od 1662 do 1670”. Brastvo. 19: 196—216. Ivić, Aleksa (1926). „Marčanska episkopija: Tragedija episkopa Mijakića i njegovih kaluđera”. Brastvo. 20: 68—82. Ivić, Aleksa (1926). „Migracije Srba u Slavoniju tokom 16., 17. i 18. stoleća”. Srpski etnografski zbornik. 36: 1—228. Iz doba Karađorđa i sina mu kneza Aleksandra, Beograd 1926. Ivić, Aleksa (1928). Rodoslovne tablice srpskih dinastija i vlastele (3. dop. izd.). Novi Sad: Matica srpska. Ivić, Aleksa (1929). Istorija Srba u Vojvodini od najstarijih vremena do osnivanja potisko-pomoriške granice (1703). Novi Sad: Matica srpska. Књижевници – Србија – 18-19в – Архивска грађа Књижевници – Хрватска – 18-19в – Архивска грађа Култура – Србија – 18-19в – Архивска грађа Култура – Хрватска – 18-19в – Архивска грађа istorija srpske književnosti skerlić jovan deretić srpska književnost kultura istorija kulture srba hrvata hrvatske povijest ...
50191) POLITIČKA ISTORIJA BUNE 1848 - 1849 , Kamenko Subotić , Beograd : Štamparija Petra Ćurčića, 1902 ; Кnj. 1, Vrenje iz kojega se razvio politički ideal Bune ; tvrd povez, format 14,5 x 20,5 cm , 128 strana , oštećena rikna u dužini 1,5 cm , osim toga knjiga očuvana , ćirilica, 128 strana
Izdanje `Nove Jugoslavije`Beograd 1944 god.Meki povez,cirilica,60str.18.5cm. Vidljivi znaci se odnose na koricu koja je malo pohabana,ima fleku u gornjem delu(vidi sliku) i na jednom mestu pri dnu zalepljeno selotejpom.Unutrasnjost knjizice i listovi odlicno ocuvani Potpisana na prvoj str. olovkom (koja se brise).Ima na nekoliko mesta u knjizici podvuceno i napisano bledom olovkom.
OPŠTA POVESNICA, izradio L(uka). Zrnić, NOVI VEK, treće prerađeno izdanje, Beograd, 1920. Naknadni tvrdi polu-platneni povez. Dobra očuvanost korice i većine listova, osim poslednja dva koji su oštećeni, ali im je tekst čitljiv. Ima zapisa i podvlačenja mekom grafitnom olovkom. Sadrži potpis prethodnog vlasnika. Jezik srpski, ćirilica, 219 str. Štamparija: “Sv. Sava” Beograd. Retko.
ЕРНСТ ЈИНГЕР КАВКАСКИ ЗАПИСИ ЦИЦЕРО / ПИСМО / МАТИЦА СРПСКА 1993 Библиотека П И С М О Превео са немачког БОЖИДАР ЗЕЦ БЕЛЕШКА О ПИСЦУ .............................................................. БРОШ ЋИРИЛИЦА 90 СТРАНА НЕКОРИШЋЕНО НЕОТВОРЕНО ПЕРФЕКТ ГАРАНЦИЈА Екстра за ПОКЛОН дсп19
OVAJ ARTIKAL NE ŠALJEM U INOSTRANSTVO ! 53179) Gete sabrana dela peti tom 1866 godina Naslov : Goethe`s sämtliche Werke in sechs Bänden; Fünfter band ; Izdavač : Verlag der J. G Cotta`schen Buchhandlung Mesto i godina izdanja : Stuttgart 1866. iz sadržaja : Benvenuto Cellini Detsche literatur … tvrd povez, format 19 x 25 cm , odlično očuvano, gotica, 738 strana
ОПИСАНИЕ Желиховская, В.П. Как я была маленькой / ил. худ. П.С. Захарова; 8-е изд. Берлин: Изд. А.Ф. Девриена, [1920-е]. - 221, [3] с.: ил.; 22х15 см. В издательской иллюстрированной обложке. Надрывы по краям обложки, утрата фрагментиков задней сторонки обложки и корешка. На обороте обложки бумажный экслибрис. Бледные разводы в нижнем уголке блока. Вера Петровна Желиховская (1835-1896) - известная русская писательница, сестра Е.П. Блаватской, двоюродная сестра С.Ю. Витте. «Как я была маленькой» и «Мое отрочество» считаются одними из лучших произведений для подростков. Издательство Девриена, которое до революции неоднократно издавало Желиховскую, прекратило существовать в 1917 г. А.Ф. Девриен уехал в Берлин, в эмиграции дело продолжил его сын. Книги под маркой «Изд-во А.Ф. Девриена» издавались в Берлине до 1927 г.