Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 583 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac EUGEN FINK Izdavač BIGZ – BEOGRAD Izdanje 1979 Povez MEKI Strana 121 Stanje Vrlo Dobro Edicija FILOZOFSKA BIBLIOTEKA
IDEOLOGIJA I DRUŠTVO: Lucio Colletti Naslov Ideologija i društvo / Lucio Colletti ; prevela Vera Frangeš Vrsta građe knjiga Jezik hrvatski Godina 1982 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Školska knjiga, 1982 Fizički opis 286 str. ; 20 cm Drugi autori - osoba Frangeš, Vera Zbirka Bibliotekaǂ Suvremena misao Napomene Prevod dela: Ideologia e societá Lucio Colletti i suvremene marksističke kontroverze / Rade Kalanj: str. 5-11. Kazalo imena Predmetne odrednice Ideologija -- Društvo Dobro očuvana knjiga. cs
Karl Kaucki Prevela Tamara Marcetic Predgovor Ivan Prpic Izdavac - Globus, Zagreb Godina - 1979. knjiga u vrlo dobrom stanju,bez ostecenja,sa malo podvlacenja grafitnom olovkom koja je moguce ukloniti,tvrd povez,sa omotnicom u dobrom stanju,format 21 cm,303 str. (49)
Knjiga Aleksandra Petrovića koja za svoj predmet ima osnove evropske filozofije predstavlja napor autora da na tragu spisa Platona, Aristotela i Prokla, filozofa koji bez sumnje, čine tri vrhunca antičke dilozofije, promiščja trajne vrednosti i pojmove koji čine tlo svekolikog evropskog mišljenja. Ako je, kako autor na tragu Prokla primećuje, temelj umnosti ništa, a početak ničega naša sinestičko dokučujuća umnost, onda se obraćanje upravo ovim antičkim filozofima pokazuje i najrazložnijim. odlično očuvana GMRA.1
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Zastitni omotac malo ostecen, sama knjiga u dobrom i urednom stanju! Žan Bofre (rođen 22. maja 1907 . u Marsu blizu Auzansa u departmanu Krez ; † 7. avgust 1982 . u Parizu ) je bio francuski filozof i germanista. Bio je pod jakim uticajem Martina Hajdegera. Beaufret je odrastao u Auzancesu, gde su mu oba roditelja radila kao učitelji. Od 1919. je pohađao Licee de Montlucon, gde je završio srednju školu 1925. godine. Iste godine se preselio u Pariz u Licej Luj-le-Gran, gde se pripremao za koledž. Beaufret je započeo studije 1928. na Ecole Normal Superieure (Pariz) (ENS). Tamo je bio učenik Leona Brunšvicga.[1] Za svoju `Diplome d`etudes superieures` Beautret je proveo godinu dana 1930/1931. u Institutu francais u Berlinu. Njegova teza iz 1931. nosila je naslov „Les Rapports du droit et de la morale d`apres Fichte“. Po povratku iz Berlina, Bofret je odslužio vojni rok, a zatim nastavio studije. Dobio je agregaciju iz filozofije od ENS-a 1933. godine.[2] Od 1933. Beauret je radio kao nastavnik filozofije na Licee de Gueret. Godine 1937. kratko je predavao u liceju u Okseru, a od 1937. do 1939. radio je kao nastavnik filozofije u francuskoj školi u Aleksandriji, Egipat.[3] Nakon što je Francuska objavila rat Nemačkom Rajhu u septembru 1939. kao reakciju na invaziju Poljske, Bofre je mobilisan i učestvovao sa francuskom jedinicom u bitkama Zapadne kampanje 1940. godine, gde je postao nemački ratni zarobljenik. Septembra 1940. uspeo je da pobegne iz voznog transporta ratnih zarobljenika u Nemačku i pobegne u neokupiranu zonu Francuske. Zauzeo je mesto nastavnika u Liceju Šampolion u Grenoblu novembra 1940. Od oktobra 1942. prelazi na Koledž-licej Amper u Lionu, gde je radio kao učitelj do 1944. godine.[4] U Lionu, Bofre je upoznao Žozefa Rovana, sa kojim je čitao Hajdegerova dela. Rovan je radio za Otpor i, nakon još jedne okupacije Liona 1943, upoznao je Bofrea sa svojom grupom „Service Pericles“, koja je osnovana u julu 1943[5] i kreirala lažna dokumenta. Grupa je razbijena u februaru 1944, a Rovana je uhapsio Gestapo i odveo u Dahau. Bofre je uspeo da pobegne na vreme zbog upozorenja.[6] U Parizu 1944. godine, Beaufret se zaposlio u Liceju Sen Luj. 1945. godine, posle oslobođenja Francuske, bio je nastavnik u Liceju Žak-Dekur. Od septembra 1946. do 1952. Beaufret je bio nastavnik na Liceju Henri IV. Od 1952. do 1955. bio je na istraživačkom mestu u Centru National de la recherche scientifikue.[2] Njegov mentor na doktorskim studijama bio je Jean Vahl, koji ga je 1953/1954. pre Comite consultatif-a klasifikovao kao nepodesnog za univerzitetsku karijeru. Konačno, bio je nastavnik od 1955. do 1972. u Liceju Kondorse. Tokom ovog perioda, Beaufret je održavao redovna čitanja u Ecole Normale Superieure. Godine 1969/1970, Beaufret se drugi put prijavio za poziciju na Univerzitetu Eks-Marsej, ali je odbijen. Od pre Drugog svetskog rata bio je prijatelj sa Polom Eluarom, Morisom Merlo-Pontijem, Andreom Bretonom i Polom Valerijem...
Marks ( Marx), Nakon sto godina Globus Zagreb 412 strana Odlično očuzvana, omot po ivicama minimalno iskrzan 1985g Kalanj, Rade, 1940- = Калањ, Раде, 1940- | Altvater, Elmar = Алфатер, Елмар | Amin, Samir, 1931-2018 = Амин, Самир, 1931-2018 | Colletti, Lucio, 1924-2001 = Колети, Лучио, 1924-2001 | Haug, Wolfgang Fritz, 1936- = Хауг, Волфганг Фриц, 1936- | Heller, Ágnes, 1929-2019 = Хелер, Агнеш, 1929-2019 | Lefebvre, Henri, 1901-1991 = Лефевр, Анри, 1901-1991 | Luporini, Cesare, 1993 = Лупорини, Чезаре, 1909-1993 | Negt, Oskar, 1934- = Негт, Оскар, 1934- Теме Марксистичка филозофија
Spoljasnjost kao na fotografijama, unutrasnjost u dobrom i urednom stanju! Preveo: Ivan Vejvoda Prvi deo ove knjige napisan je u leto 1957. a objavljen sledeće godine kao uvod u italijansko izdanje Lenjinovih Filozofskih svezaka. Drugi deo je, međutim, napisan jedanaest godina kasnije. Ideja koja preovlađuje u prvom delu knjige lako se može izraziti - to je ideja marksizma,a kao nauke.Marksizam jeste proširivanje naučnog metoda na polje društveno-istorijskih disciplina. Drugi deo knjige priznao je značaj teorije otuđenja u Marxovom delu i dao toj teoriji prostora. Lucio Colletti (italijanski: Lucio Colletti; 8. decembar 1924, Rim - 3. novembra 2001., Venturina Terme) - italijanski filozof i političar. Jedan od retkih italijanskih filozofa koji je priznat širom sveta. U početku se držao marksizma, ali se nakon toga udaljio od liberalizma Rođen u Rimu u porodici zaposlenog u banci. Tokom Drugog svetskog rata borio se u partizanskom odredu antifašističke partije akcije. Studirao je na Univerzitetu u Mesini, a potom upisao Univerzitet u Rimu, gde je postao student u Galvano della Volpe i studirao književnost, filozofiju i istoriju filozofije. Nakon raspuštanja Stranke akcije, pod uticajem učitelja i čitanja Lenjinovih dela 1949. godine, pridružio se Komunističkoj partiji Italije [2]. Nakon suzbijanja mađarskog ustanka 1956. godine, pokrenuo je apel 101 komunističke intelektualke koji su u otvorenom pismu osudili Komunističku partiju zbog odbijanja da se distanciraju od delovanja SSSR-a, ali su IKP napustili tek 1960-ih, kada su se intenzivirali sporovi oko partijske politike u oblasti kulture. Godine 1958. uključen je u prošireno uredništvo teorijskog časopisa IKP Societa [3]. Dve godine nakon zatvaranja časopisa 1962. godine, nakon akutne političke i filozofske polemike, napustio je stranku, jer je verovao da ona ne može proći kroz proces demokratizacije i napustiti staljinističku prošlost, što je „očigledno pravi smjer“ [4]. 1966-1968. Zajedno sa Silveriom Corvisieri i Augusto Illuminati izdao je časopis „Sinistra“ („La Sinistra“), koji je bio diskusijska platforma za trockiste, gevariste i druge alternativne levičare. Collettijev najpoznatiji doprinos marksističkoj filozofiji bilo je poricanje hegelijskog porijekla marksizma u Hegelu i marksizmu (1969). Smatrajući G.V.F.-a Hegela `intuitivnim kršćanskim filozofom`, u svojim se spisima vraćajući se na predkantijsku metafiziku, on je negirao mogućnost materijalističkog tumačenja hegelijanske dijalektike i pomenuo epistemologiju Immanuela Kanta i socijalnu filozofiju Žan-Žak Rousseaua kao prethodnika marksizma. Dakle, prema Collettiju, „govoreći o nezavisnosti objektivnog sveta od svih njegovih koncepata njegove spoznaje, Kant je predviđao materijalističku tezu o neodredivosti razmišljanja“ [5]. 1960-ih godina Colletti je vodio polemike pre svega protiv Frankfurtske škole i posebno Herberta Marcusea, ali sam je postao meta kritike Louisa Altussera, koji ga je pripisao `hegelovskoj tradiciji` koju je kritikovao u ne-marksizmu. 1974. dao je intervju Perriju Andersonu za `Nev Left Reviev` [6], koji je stekao međunarodnu slavu. U 1974-1978 napustio je Italiju i živeo u Švajcarskoj. Od sredine 1970-ih, Collettijevi pogledi su ispravljeni, postao je razočaran marksizmom, verujući da je postao ništa drugo do slobodno vreme univerzitetskih profesora, a nakon objavljivanja Sunset ideologije 1980. prešao je na položaj „tržišnog socijalizma“. U početku je aktivno podržavao lidera Italijanske socijalističke partije Bettino Craki, a od 1996. godine izabran je u italijanski parlament na listama desničarske stranke Napredak, Italija, Silvija Berlusconija. Uprkos činjenici da je Colletti više puta kritikovao postupke stranke i njene vlade (naročito brutalno suzbijanje alternativnih globalističkih protesta protiv samita G8 u Genovi, što je dovelo do ubistva Carla Giulianija), Berlusconi je posthumno napomenuo njegovu `hrabrost da napušti komunizam`
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom stanju! Stefan Moravski - Predmet i metoda estetike Autor : Stefan Moravski izdavač : `Nolit`-Beograd 1974. Biblioteka Sazvežđa 250 strana, latinica Stefan Moravski (poljski. Stefan Moravski, 20. oktobar 1921. - 2. decembar 2004.) - poljski filozof i estet i marksistički kulturolog, doktor nauka, počasni predsednik Međunarodnog društva za estetiku. Učenik Vladislava Tatarkevića. Osnivač i glavni urednik (1960-1964) godišnjaka Estetika, koji je kasnije postao Studia Esteticzne. Profesor sa Univerziteta u Varšavi, gde je, posle martovskih događaja 1968. u Poljskoj, otpušten. Predavao je u inostranstvu, a po povratku u domovinu 1971. godine, sarađivao je na Institutu za umetnost Poljske akademije nauka. Krajem osamdesetih obnovljen je u Varšavskom univerzitetu. Knjige Lee Bakandall i Stefan Moravski. Mark i Engels o književnosti i umetnosti. St. Louis: Telos Press, 1973 Ispitivanje osnova estetike. MIT Press, 1974 Problemi sa postmodernizmom. Routledge, 1996