Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 3012 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Knjiga je nova, nekorišćena. Meki povez, latinica, 271 strana, veličina 155*235 mm. Ričard Dokins je imao petnaest godina kad je prestao da veruje u Boga. Duboko zadivljen lepotom i složenošću živih bića, bio je siguran da su ona delo nekog tvorca. Kada je počeo da se upoznaje s teorijom evolucije, promenio je mišljenje. Dokins, jedan od svetski najpoznatijih i najprodavanijih autora naučnopopularne literature, prenosilac naučnih saznanja, nudi čitaocima, i mladim i starim, istu priliku da ponovo razmotre velika pitanja o životu. U dvanaest duhovitih, prosvetljujućih poglavlja, Dokins objašnjava kako su kosmos i svaka prirodna stvar u njemu nastali bez tvorca, i nedvosmisleno preispituje neke od suštinskih premisa nastalih u okrilju svetskih religija. Prerastanje Boga je koncizan, provokativan vodič za samostalno promišljanje.
Lepo očuvano Čista Velika edicija ideja Beograd 1976 Ivo Urbančič (12 November 1930 – 7 August 2016) was a Slovenian philosopher. He is considered by many to be one of the fathers of the phenomenological school in Slovenia. Ivo Urbančič Born Ivan Urbančič 12 November 1930 Robič, Kingdom of Italy (now in Slovenia) Died 7 August 2016 (aged 85) Era 20th-/21st-century philosophy Region Western Philosophy School Phenomenology Main interests Ontology · Ethics · Technology · Systems theory Influences Martin Heidegger · Friedrich Nietzsche Influenced Jože Pučnik Biography Edit Learn more This section does not cite any sources. (August 2016) Born Ivan Urbančič in Robič near Kobarid, in what was then the Italian administrative region of Julian March to a peasant Slovene family, his family left the region when he was a child to escape Fascist persecution and moved to the Kingdom of Yugoslavia. They spent six years in the village of Bistrica in southwest Vardar Macedonia, where a colony of Slovene immigrants from the Julian March was established. In 1937, they moved to Slovenia, in the village of Črešnjevec near Slovenska Bistrica, where young Ivo met with Jože Pučnik, with whom he established a lifelong friendship. After finishing the technical high school in Kranj, he attended a one-year course in communication technology in Belgrade. In 1960, Pučnik convinced him to enroll in the University of Ljubljana, where he studied philosophy. In his student years, he became involved with a group of young intellectuals, known as the `Critical generation`. In 1970, he obtained his PhD at the University of Zagreb. Between 1969-70, he studied at the University of Vienna, and between 1971-72 in Cologne where he worked with the philosopher Karl-Heinz Volkmann-Schluck. In 1964, he became a researcher at the Institute for Sociology and Philosophy at the University of Ljubljana. In the late 1980s, he worked as an editor at the publishing house Slovenska matica, where he supervised the translation and first edition of many major Western thinkers in Slovene. Among others, he was instrumental in the publishing of the complete works of Nietzsche. In the early 1980s, he was one of the co-founders of the alternative review Nova revija. In 1987, he was among the authors of the Contributions to the Slovenian National Program, an intellectual manifesto demanding a democratic, pluralistic and independent Slovenia. In 1989. he was among the co-founders of the Slovenian Democratic Union, one of the first democratic political parties opposing the Communist regime in Slovenia. Urbančič died in Ljubljana in 2016, aged 85. Work Edit Learn more This section does not cite any sources. (August 2016) Urbančič was one of the first who introduced the thought of Heidegger to Slovenia. He also wrote several monographies on Nietzsche. Urbančič wrote several works on the history of philosophy in the Slovene Lands. Selected works Edit Evropski nihilizem (`The European Nihilism`. Ljubljana, 1971); Leninova `filozofija` (`Lenin`s `Philosophy``. Maribor, 1971); Vprašanje umetnosti in estetike na prelomu sodobne epohe: estetska in filozofska misel Dušana Pirjevca (`The Question of Art and Esthetics at the Turning Point of Our Epoch: the Esthetic and Philosophic Thought of Dušan Pirjevec`. Ljubljana: 1980); Uvod v vprašanje naroda (`Introduction on the Question of Nation`. Maribor, 1981); Neosholastika na Slovenskem (`Neoscholasticism in the Slovene Lands`. Ljubljana, 1983); Zaratustrovo izročilo I & II (`Zarathursta`s Legacy I & II`. Ljubljana, 1993 & 1996); Moč in oblast (`Power and Authority`. Ljubljana, 2000); Nevarnost biti (`The Danger of Being`. Ljubljana, 2003); Zgodovina nihilizma (`The History of Nihilism`. Ljubljana, 2011). Povijest nihilizma (`The History of Nihilism`. Zagreb, 2019). Edmund Huserl fenomenologija zak derida
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac DŽEREMI BENTAM Izdavač MEDITERRAN PUBLISHING – NOVI SAD Izdanje 2014 Povez MEKI Strana 156 Stanje Vrlo Dobro
John Locke - An Essay Concerning Human Understanding George Berkeley - A Treatise Concerning the Principles of Human Knowledge, Three Dialogues David Hume - An Enquiry Concerning Human Understanding, Dialogues Concerning Natural Religion Izdavac - Anchor Books Godina - 1974. Empiristi, Lok, Hjum, Berkli, Tri dijaloga Knjiga u dobrom stanju,bez podvlacenja ili ostecenja,bez ispisane posvete,mek povez,format 18 cm,517 str. (99)
O apokaliptičnome tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji / Jaques Derrida O jednom u novije vrijeme podignutom otmjenome tonu u filozofiji / Immanuel Kant Zagreb 2009. Mek povez, 87 strana. Knjiga je nekorišćena (nova). V4 Ovaj ogled Jacquesa Derride, jednog od najvećih filozofa druge polovice 20. stoljeća, rasprava je s Kantovim spisom sličnog naslova iz 1796. godine O jednom u novije vrijeme podignutom otmjenome tonu u filozofiji. Posrijedi je ton, najprije kod Kanta, potom kod Derride. Kant piše o stanovitom podignutom, uzvišenom ili povišenom, gospodskom tonu koji je filozofija u novije vrijeme, to jest krajem 18. stoljeća, prihvatila ili se njime poslužila kako bi govorila o `posljednjim stvarima` istine, o istini na `posljednjem sudu`. Filozofi su počeli govoriti kao znalci istina o posljednjim stvarima života, a ne kao skromni istraživači tih istina. Podižu glas, ton, prave se otmjeni, a otmjenost zapravo nemaju: zato su prevaranti. Ali i više od toga: kao inicijatori zanesenjačke vizije, entuzijastičkog ili egzaltiranog gledanja čine nešto što je smrt svakoj filozofiji. No, zapaža Derrida, filozofska neutralizacija tona i sama je jedan ton. Barem jedan ton. Derrida se u ovom sad već legendarnom spisu pita: što je neki ton – `manira`, `stil` – u filozofiji? Odazivajući se na svoj ogled o Nietzscheu, Derrida naglašava da je pitanje tona uvijek u svezi s načinima ispitivanja istine, istine u filozofiji. Filozofija bi se u svojoj istini morala izložiti tom tonu, kao `posljednjem sudu`, sudu svojega govora, glasa, pisma: ona je tekst te izloženosti.
Izdavač: IK Zorana Stojanovića Broj strana: 471 Pismo: Ćirilica Povez: Mek Format: 23 cm Godina izdanja: 2018. Mladost i inteligencija, sreća i materinska ljubav. Nadalje moda i tehnika, sigurnost i moć, pa onda tržište, ekonomski rast, nove tehnologije...sve su ovo mitovi našeg vremena, ideje koje, više nego neke druge, skamenjuju nas same i društvo u kome živimo. To su one ideje koje reklame i masovna sredstva komunikacije predlažu kao vrednosti i nameću kao društvenu praksu, stvarajući jezik koji ih čini privlačnim i poželjnim. Za razliku od ideja koje mislimo, mitovi su ideje koje nas zaposednu i vladaju nama uz pomoć mehanizama koji nisu logički, već psihološki, i otuda duboko ukorenjeni u našoj duši. Oni su proste ideje koje smo mi mitologizovali ,jer su lagodne i ne prave probleme, olakšavaju donošenje suda, rečju ulivaju nam osećaj sigurnosti. Moramo se, međutim, prenuti iz spokoja koji nam naše mitologizovane ideje obezbedjuju, jer se mnoge patnje i poremećaji rađaju upravo iz ideja koje nam, udobno šćućurene u lenjosti naše misli, ne dopuštaju da razumemo svet u kome živimo, a naročito brze promene u njemu. Bivati, međutim, u svetu bez njegovog razumevanja jeste siguran put ka otuđenju od njega. Da bismo povratili svoju prisutnost u njemu, najpre moramo ponovo preispitati svoje mitove. Upravo se time bavi ova knjiga.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac SEREN KJERKEGOR Izdavač SLUŽBENI GLASNIK – BEOGRAD Izdanje 2019 Povez MEKI Strana 638 Stanje Dobro
Enciklopedija ruske filosofije (Dopunski Tom) U maju 2014. godine, u Moskvi se pojavilo drugo, dorađeno i znatno dopunjeno izdanje knjige Ruska filosofija – enciklopedija koja je kod nas prevedena i objavljena 2009. godine pod nazivom Enciklopedija ruske filosofije. Za drugo izdanje napisano je preko stotinu novih odrednica, a nekoliko starih je temeljno prerađeno. Ovaj dopunski tom donosi sve te odrednice koje su, pre svega, posvećene ličnostima čija imena iz raznih razloga nisu ušla u prvo izdanje, bilo da se radi o klasicima ruske filosofske i društveno-političke misli, bilo o savremenim autorima koji su se u međuvremenu dokazali kao dostojni naslednici velikih imena ruske filosofije. Jedan broj odrednica se odnosi na mislioce izvan Rusije, na potomke ruskih emigranata, koji su stasali na Zapadu, ali i na one istraživače neruskog porekla koji su dali značajan naučni doprinos u izučavanju ruske filosofije širom sveta. Drugo izdanje Enciklopedije je znatno dobilo na kvalitetu ubacivanjem odrednica koje se odnose na neka značajna dela ruske filosofske literature, ali i rasvetljavaju neke od suštinskih pojmova i tema, koji su bitno odredili karakter ruske filosofije: „ljubav“, „rat“, „revolucija“, „demokratija“, „smisao žita“, „monodualizam“, „zapadnizam“, „misticizam“, „neizvesnost“ i dr. Novo izdanje je dopunjeno i znatno obogaćeno odrednicama koje se odnose na ličnosti i dela velikih ruskih umetnika koji su, ovaploćujući svoje ideje u konkretnim umetničkim delima, ujedno pokušavali da ove i teorijski uobliče, čime su dali značajan doprinos ruskoj filosofskoj misli, posebno onoj koja se tiče filosofije umetnosti i estetike.
588 strana Autor knjiga lekcija ovog veka Logika naučnog otkrića Otvoreno Društvo i Njegovi Neprijatelji Objektivno saznanje Pretpostavite da smo namerno postavili cilj da živimo u ovom našem nepoznatom svetu; da mu se prilagodimo što bolje možemo; da iskoristimo prednosti koje u njemu možemo naći; da ga objasnimo, ako je to moguće (ne moramo da pretpostavimo da jeste), i u onoj meri koliko je to moguće pomoću zakona i objašnjavalačkih teorija. Ako smo to postavili za cilj, onda ne postoji racionalnija procedura od metoda pokušaja i pogreški – od metoda pretpostavki i pobijanja: predlaganja smelih teorija; činjenja najboljih pokušaja s ciljem da se pokaže da su one pogrešne; njihovog privremenog prihvatanja, ako su naši kritički napori bili nauspešni. S ovde razvijenog stanovišta, svi zakoni, sve teorije ostaju suštinski nešto provizorno, što je zasnovano na pretpostavkama, nešto hipotetičko, čak i onda kada smatramo da nismo više u stanju da u njih sumnjamo. Mi ne možemo znati na koji način neka teorija može biti modifikovana, pre nego što pokušamo da je pobijemo.