Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 247851 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
M. Niketić SRPSKI SVET 1890. (zaključak po predgovoru) Tvrd povez (naknadno koričenje), 198 strana. Koričenje u stanju kao na slici, požutela, prvi list i predlist zacepljeni, poneko sitno oštećenje, ali generalno očuvana. Popularno-obrazovna knjiga Srpski svet Petra M. Niketića izlazila je u nekoliko izdanja: 1881, 1885, 1890...
KOKTELI KORAK PO KORAK EVRO GIUNTI BEOGRAD 2011 E d i c i j a Recepti zlata vredni Prevod sa italijanskog MAJA SOKOLOVSKI .......................................................... FOTOGRAFIJE U BOJI BROŠ LATINICA 62 STRANE NEKORIŠĆENO GARANCIJA PERFEKT Ekstra!!!!!!!!!!!!
Odlicno Samo u sadržaju grafitnom štiklirano šta je pročitano Tags: Ivo Mardešić Putovanje kao arhetipska slika za introspekciju Jesenjin Matoš savremena italijanska knjizevnost xx veka Kopitar Vuk Gete Istorija srpskog jezika i srpske knjizevnosti Hrvatske ...
Robert Flaxman - Handbuch der englischen Umgangssprache, Langenscheidtsche Verlagsbuchhandlung, Berlin-Schöneberg Tvrd povez. U dobrom stanju. Par manjih oštećenja na koricama. Podvlačeno bojicom. Uz tekst dopisivano penkalom na nekim mestima. 584 strane H/PO/3/1
Az Érdekes Újság - 1914. május 24. - II. évfolyam. 21 szám - 1914. október 11. - II. évfolyam. 41 szám Izdavač: Légrády Testvérek, Budapest Dimenzije: 30 cm x 23 cm x 5,5 cm; tvrd povez Težina: 2,7 kg Ima ukupno 20 brojeva ovog časopisa/nedeljnika povezanih u jednu knjigu. Korice knjige su u oštećene. Unutar korica i na praznim listovima švrljano je grafitnom olovkom i drvenim bojicama. Svi listovi su povezani. Prvih 8, 9 stranica je trošno, zecepano ali se tekst i fotografije vide. Postoje stranice koje su od listanja zacepane. Nedostaje broj 40. Kreće od časopisa broj 21 (24. maj 1914) i svaki broj ima 64 stranice, osim poslednja dva broja (brojevi 39 i 41) koji imaju po 40 stranica. Poslednji broj koji je ovde povezan izdat je 11. oktobra 1914. Pogledajte fotografije. Mogu fotografisati i dodatno po zahtevu.
Alföld kepes hetilap - 1939. I. 8-14. - GOD. V. ÉVF.; BR. 1. SZÁM - 1939. VI. 25 - VII. 1. - GOD. V. ÉVF.; BR. 26. SZÁM `Alföld` nedeljni časopis. Odgovorni urednik i izdavač: Vad Lajčo Štampano u štampariji Braće Fišer, Subotica Dimenzije: 28,3 cm x 20,5 cm x 4,5 cm; tvrd povez Težina: 1,4 kg Ima ukupno 26 brojeva ovog časopisa/nedeljnika povezanih u jednu knjigu. Korice knjige su dobro očuvane s obzirom na starost. Unutar prednje korice i na dva prazna listova švrljano je i pisano grafitnom olovkom i drvenim bojicama. Unutar časopisa popunjavane su ukrštenice i u ponekim odeljcima za humor olovkom ili hemijskom su otkačeni vicevi. U prvom broju nedostaje deo naslovne strane i strane 5. Kod broja 20 nedostaju stranice 7, 8, 9 i 10. Svi listovi su povezani. Kroz čitavu knjigu pokoja stranica je zecepana od listanja ali se tekst i fotografije vide. Kreće od časopisa broj 1 (8-14. januar 1939) i svaki broj ima po 28 stranica. Poslednji broj koji je ovde povezan je broj 26, izdat 25. juna 1939. Pogledajte fotografije. Mogu fotografisati i dodatno po zahtevu.
FEDERIKO GARSIJA LORKA PUBLIKA K O V VRŠAC 2016 BIBLIOTEKA NESANICA Prevela sa španskog BOJANA KOVAČEVIĆ PETROVIĆ .......................................................... BROŠ LATINICA 160 STRANA NEKORIŠĆENO NEOTVORENO GARANCIJA PERFEKT Ekstra za POKLON !!!!!!!!!!!!
KARLOS FUENTES ĆAK MOL K O V VRŠAC 2015 BIBLIOTEKA NESANICA Predgovor, izbor i prevod BOJANA KOVAČEVIĆ PETROVIĆ ........................................................ BROŠ LATINICA 85 STRANA TIRAŽ / S A M O / 300 NEKORIŠĆENO NEOTVORENO GARANCIJA PERFEKT Ekstra !!!!!!!!!!!!!!
Kao slikama Lepo očuvano 1989. Predmet ove knjige čine neki sadržaji i oblici narodnog života Mongola. Zamisao autora bila je da sačini etnološki prikaz monografskog, a ne užeg tematskog karaktera. Za takav koncept ovog spisa presudna su bila dva osnovna razloga. Prvo. Autor se oprijedelio za monografsku, a ne za užu tematsku formu svog djela, zato što stanje etnoloških i drugih informacija o mongolskim plemenima, ni po obimu ni po disciplinarnoj strukturi, u jugoslovenskom duhovnom prostoru nije zadovoljavajuće. Ova činjenica je autora podsticala i utvrđivala u namjeri i uvjerenju da makar i skroman prilog, kojim se nadomještaju pomenuti nedostaci, ima smisla i značaja za našu orijentalistiku i kulturu uopšte. Drugo. Obrada pojedinačne, uže definisane etnološke teme, izostala je s toga što takav pristup predpostavlja detaljnija i dugoročnija istražvanja, usko povezana sa studijskim boravcima u konkretnoj nacionalnoj sredini, odnosno u i drugim institucijama kulture Mongolije. Za pisca ove knjige, međutim, nijesu se stekli uslovi da tu svoju želju ostvari. Monografsku formu ovog etnološkog prikaza Mongolije bilo je moguće zasnovati na stručnoj i naučnoj literaturi, kao i na drugim izvorima podataka, koje je autor koristio - na ruskom, engleskom i srpskohrvatskom jeziku. Sadržaj: Uvod Zemlja i narod Mongoli kroz istoriju (kratak osvrt) Osnovni podaci o mongolskim plemenima Neke religijske predstave kod mongola Način privređivanja i ishrana Neki spomenici materijalne kulture O nekim aspektima duhovnog narodnog stvaralaštva Zaključak Summary Resume Literatura Opšti indeks Prilozi Bilješka o autoru Istorija Mongola Mongolije Mongoli Azija ...
KAKO SAM VODIO NA SOLUNSKOM FRONTU 1916. II BRIGADU VARDARSKE DIVIZIJE ĐENERAL U PENZIJI I REZERVI DRAG. LJUB.UZUN-MIRKOVIĆ Beograd 1936. Mek povez, 24 cm, 136 strana, deluje nekorišćeno, knjižni tabaci nisu isečeni (ondašnja štamparije ostavljale knjižne tabake neprosečene obično u gornjoj strani), stanje kao na slikama.
Фототипско издање књиге, 94 стране А4 ФОРМАТ, МЕКИ ПОВЕЗ. О пореклу Константина Тиха (Срећковић насловљава књигу са његовим презименом Тех) доста је расправљано у историографији. Извори о овом питању су малобројни. У повељи манастиру Светог Ђорђа код Скопља, Константин помиње `Светог Симеона Немању, деду царства ми`, из чега произилази да је родбински био повезан са српском владајућом династијом, односно њеним оснивачем. Георгије Пахимер пише да је Константин био `упола од Срба`. Нићифор Григора и Георгије Акрополит га називају `Константином, сином Тиховим`. На који начин је Константин био повезан са Немањићима није познато. У науци су изнесене бројне претпоставке. Средином 19. века, помишљало се да Константин потиче од Немањиног сина `Тохуа`. Њега помиње Ансберт, немачки хроничар који је, пишући о посети Фридриха Барбаросе Стефану Немањи у Нишу, поменуо преговоре о женидби Тохуа и ћерке Бертолда од Андекса. Међутим, Константин Јиречек је установио да Немања није имао никаквог сина Тохуа, већ да је реч о Тољену, сину Немањиног брата Мирослава. Потом се прешло на разматрање Немањиних женских потомака. Помишљало се и на то да је деда Константина Тиха био Стефан Првовенчани, а не Немања...
ORAH i LESKA Šoškić Miladin Str 184 Povvez mek Stanje knjige dobro OSTALE MOJE AUKCIJE MOŽETE POGLEDATI PREKO LINKA http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=rere&Grupa=1 Kupovinom više knjiga značajno štedite na poštarini. O knjizi Prema pomološkoj klasifikaciji, grupu voćaka sa jezgrastim plodovima čine orah, leska, badem i kesten. Među jezgrastim voćem orah i leska su najznačajnije voćne vreste. Veliki značaj oraha i leske potiče od njihove višestruke upotrebne vrednosti. Plodovi oraha i leske bogati su vitaminima, mineralnim materijama, proteinima, uljima i dr. Jezgra oraha i lešnika kaloročnija je više od tri puta od goveđeg mesa. Drvo oraha je visoke tehnološke vrednosti, neki delovi biljke imaju lekovito svojstvo i dobra su pčelinja paša. Zato interesovanje za gajenje i proizvodnju oraha i leske stalno raste. Naročito interesovanje za njihovo komercijalno gajenje je u mediteranskim zemljama, u SAD i drugim područjima. Kalifornija je zemlja sa najrazvijenijom tehnologijom gajenja oraha. U Evropi su najveći proizvođači oraha Francuska, Grčka i Rumunija, dokle u Italiji i Španiji razvijena proizvodnja lešnika. U našoj zemlji oraha i leske ima u svim voćarskim rejonima. I pored velikog značaja tih voćnih vrsta i povoljnih uslova za gajenje, njihova proizvodnja ne podmiruje domaće potrebe. Orah i lešnik su vrlo deficitarni i na svetskom tržištu. Poslednjih godina se mnogo uradilo na stvaranju novih sorti, tako da su u nekim zemljama dobijene nove, kvalitetnije i produktivnije sorte. Kod nas se orah i leska tek u novije vreme gaje na savremen, komercijalan način u plantažnim zasadima. Do sada je rasprostranjenost oraha i leske u Srbiji i Crnoj Gori više bila posledica povoljnih prirodnih uslova nego organizovanog uticaja nauke. Donedavno se u nas sadnja oraha i leske obavljala sadnicama proizvedenim iz semena (što se negativno odražavalo na krajnji rezultat) i veoma malo sadnica proizvedenim kalemljenjem. Danas se u našoj zemlji i sadnice oraha masovno proizvode kalemljenjem, a stvorene su nove kvalitetnije sorte i izdvojeni produktivniji tipovi domaćeg oraha koji daju veću i redovnu proizvodnju. Orah i leska zahtevaju određene specifične ekološke uslove i daju dobre privredne rezultate samo u određenim i za njih pogodnim staništima. U ovoj knjizi prikazani su ekološki uslovi kao i biološko.fiziološke i genetske karakteristike oraha i leske, kao osnov za uspešno gajenje i rentabilnu proizvodnju. Knjiga je prvenstveno namenjena voćarskim stručnjacima, studentima poljoprivrednih fakulteta, viših poljoprivrednih i srednjih škola voćarskog smera, kao i svima koji žele da obnove i dopune svoje znanje o proizvodnji, biološko-tehnološkim osobinama i prehrambenoj vrednosti oraha i lešnika.