Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 415168 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Izdavač:LAGUNA Beograd Broj strana:328 Pismo:Latinica Povez:MEK,BROŠIRAN Format: 20 x 13 cm Godina izdanja:2008 Očuvana knjiga,ima ispisan broj i pečat biblioteke,unutra bez skrivenih mana i oštećenja,za očuvanost pogledajte slike u visokoj rezoluciji,na svako dodatno pitanje u vezi knjige rado ću vam odgovoriti ! Ko je ENDIMION SPRING? Dečak sa strašnom tajnom? Knjiga koja se hrani decom? Vrata ka bezgraničnoj moći zabranjenim znanjima? Svi odgovori su u ovoj knjizi. Otvaraš njene stranice na sopstvenu odgovornost. Preplićući fantaziju i činjenice, Metju Skelton razvija dva paralelna toka – jedan savremen, o dečaku Blejku, koji iz Amerike dolazi u Oksford sa sestrom i majkom i u biblioteci slučajno nalazi neobičnu, praznu knjigu, i povest Endimiona Springa, šegrta čuvenog Johana Gutenberga, koji u petnaestom veku tu istu knjigu iz Nemačke krišom donosi u Oksford. Kroz peripetije ova dva dečaka i priču o prepisivanju i počecima štampanja knjiga, čitalac se sreće sa stremljenjem ljudi ka nečem novom i korisnom, kao i s njihovom mračnom, gramzivom željom za moći.
Naslov: Moby Dick ili Bijeli kit Autor: Herman Melville Izdavač: Zagreb : Liber Godina izdanja: 1981, 538 str. ; 21 cm Zbirka: Američki roman : u 10 knjiga Povez: Tvrd sa omotom Latinica Stanje 4 S3 Pogledajte ostale knjige,časopise i stripove u ponudi http://www.kupindo.com/Clan/bdenis/SpisakPredmeta http://www.limundo.com/Clan/bdenis/SpisakAukcija
Kao slikama Lepo očuvano 1989. Predmet ove knjige čine neki sadržaji i oblici narodnog života Mongola. Zamisao autora bila je da sačini etnološki prikaz monografskog, a ne užeg tematskog karaktera. Za takav koncept ovog spisa presudna su bila dva osnovna razloga. Prvo. Autor se oprijedelio za monografsku, a ne za užu tematsku formu svog djela, zato što stanje etnoloških i drugih informacija o mongolskim plemenima, ni po obimu ni po disciplinarnoj strukturi, u jugoslovenskom duhovnom prostoru nije zadovoljavajuće. Ova činjenica je autora podsticala i utvrđivala u namjeri i uvjerenju da makar i skroman prilog, kojim se nadomještaju pomenuti nedostaci, ima smisla i značaja za našu orijentalistiku i kulturu uopšte. Drugo. Obrada pojedinačne, uže definisane etnološke teme, izostala je s toga što takav pristup predpostavlja detaljnija i dugoročnija istražvanja, usko povezana sa studijskim boravcima u konkretnoj nacionalnoj sredini, odnosno u i drugim institucijama kulture Mongolije. Za pisca ove knjige, međutim, nijesu se stekli uslovi da tu svoju želju ostvari. Monografsku formu ovog etnološkog prikaza Mongolije bilo je moguće zasnovati na stručnoj i naučnoj literaturi, kao i na drugim izvorima podataka, koje je autor koristio - na ruskom, engleskom i srpskohrvatskom jeziku. Sadržaj: Uvod Zemlja i narod Mongoli kroz istoriju (kratak osvrt) Osnovni podaci o mongolskim plemenima Neke religijske predstave kod mongola Način privređivanja i ishrana Neki spomenici materijalne kulture O nekim aspektima duhovnog narodnog stvaralaštva Zaključak Summary Resume Literatura Opšti indeks Prilozi Bilješka o autoru Istorija Mongola Mongolije Mongoli Azija ...
Фототипско издање књиге, 94 стране А4 ФОРМАТ, МЕКИ ПОВЕЗ. О пореклу Константина Тиха (Срећковић насловљава књигу са његовим презименом Тех) доста је расправљано у историографији. Извори о овом питању су малобројни. У повељи манастиру Светог Ђорђа код Скопља, Константин помиње `Светог Симеона Немању, деду царства ми`, из чега произилази да је родбински био повезан са српском владајућом династијом, односно њеним оснивачем. Георгије Пахимер пише да је Константин био `упола од Срба`. Нићифор Григора и Георгије Акрополит га називају `Константином, сином Тиховим`. На који начин је Константин био повезан са Немањићима није познато. У науци су изнесене бројне претпоставке. Средином 19. века, помишљало се да Константин потиче од Немањиног сина `Тохуа`. Њега помиње Ансберт, немачки хроничар који је, пишући о посети Фридриха Барбаросе Стефану Немањи у Нишу, поменуо преговоре о женидби Тохуа и ћерке Бертолда од Андекса. Међутим, Константин Јиречек је установио да Немања није имао никаквог сина Тохуа, већ да је реч о Тољену, сину Немањиног брата Мирослава. Потом се прешло на разматрање Немањиних женских потомака. Помишљало се и на то да је деда Константина Тиха био Стефан Првовенчани, а не Немања...
1.Šajka - Ruse kose 2.Šajka - Jedna cura mala 3.Šajka - U Šabac na vašar 4.Šajka - Zorice Zoro moja 5.Šajka - Lele dunje ranke 6.Šajka - Kad je deda lumpovao 7.Šajka - Kad sam bio mlađan lovac ja 8.Šajka - Cojle manojle 9.Šajka - Sedela sam za mašinom 10.Šajka - Maroš,Maroš 11.Šajka - Ej mati mati 12.Šajka - Jesen u mom sokaku 13.Šajka - Neko treći 14.Šajka - Sonja 15.Kemal Monteno - Žute dunje 16.Šajka - Kad ja pođoh na bembašu