Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
226-250 od 57063 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Koristen iz 1962 stanje kompaktno ali prljav
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Podvlacena prva strana flomasterom
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Ispada prvi list
Platonova Država (Πολιτεία, Politeia, oko 380. p.n.e.) predstavlja jedno od najvažnijih dela antičke filozofije, kamen temeljac savremene politikologije, ali isto tako i izvanredno književno dostignuće koje vekovima zaokuplja pažnju kako stručne javnosti, tako i tzv. „običnog” čitaoca. Pojam idealističke filozofije ovim delom dobija svoju definiciju jer Platon pišući o idealnom državnom uređenju, ne govori o već postojećoj državi, već o onoj idealnoj koju bi tek trebalo stvoriti. Bertrand Rasel je prepoznao tri dela Države: Od I−V knjige Sokrat vodi raspravu o pravičnosti. Predstavljena je utopija idealnog društva i način obrazovanja čuvara države (vojnika). U VI i VII knjizi Platon definiše „filozofe” zato što oni predstavljaju idealne vladare takve zajednice. Filozofi moraju postati kraljevi ili kraljevi moraju postati filozofi. Alegorija o pećini predstavlja centralni deo čitave knjige u kome se raspravlja o prirodi našeg obrazovanja i potrebi za njim. Treći stalež čine radnici, seljaci, trgovci i robovi. Od VIII−X knjige raspravlja se o modalitetima najboljeg (i najgoreg) državnog uređenja: timokratiji, oligarhiji, demokratiji, tiraniji. Savremeni čitaoci i teoretičari percipiraju ovo Platonovo delo pre kao teoretsko, negoli praktično uputstvo za dobro upravljanje državom. Čak i 24 veka pošto je napisano, ono nam nedvosmisleno ukazuje na neraskidivu, reklo bi se, prirodnu vezu između političkih ciljeva i njihovog uticaja na svakodnevni život ljudi. FORMAT: A5 POVEZ: MEK POVEZ BROJ STRANA:346 P2
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Opis O autoru Dodatne informacije „Po kontraktualizmu, blagostanje pojedinaca moralno je značajno ne zato što je intrinzično vrijedno ili zato što je samoočigledno da je unapređenje blagostanja pojedinaca ispravnotvorna odlika, već jednostavno zato što bi pojedinac mogao razumno da odbaci argument koji njegovom blagostanju ne bi dao nikakav značaj.” T. M. Scanlon „Skenlon tvrdi da, ako bi odustao od individualističkog ograničenja, njegova kontraktualistička teorija ne bi više nudila ‘jasnu alternativu utilitarizmu’. Držim da to nije istina. Ako bi odbacio individualističko ograničenje, njegova bi formula mogla da pruži potporu različitim neutilitarnim principima. To bi ojačalo Skenlonovu teoriju i učinilo je boljom alternativom utilitarizmu. ” Derek Parfit Derek Antoni Parfit (Derek Antony Parfit, 11. decembar 1942 - 1. januar 2017) bio je britanski filozof koji se specijalizirao za osobni identitet, racionalnost i etiku. Smatra se jednim od najznačajnijih i najuticajnijih moralnih filozofa s kraja 20. i početka 21. veka. Parfit se izdigao 1971. godine objavljivanjem svog prvog rada "Personal Identity". Njegova prva knjiga, Reasons and Persons (1984), opisana je kao najznačajniji rad moralne filozofije još od 1800-tih. Njegova druga knjiga, On What Matters (2011), široko je rasprostranjena i raspravljana mnogo godina pre njenog objavljivanja. Za celu svoju akademsku karijeru, Parfit je radio na Univerzitetu u Oksfordu, gde je bio viši naučni saradnik na sveučilištu All Souls College u vreme njegove smrti. Bio je i gostujući profesor filozofije na Univerzitetu Harvard, Univerzitet u Njujorku i Univerzitet Rutgers. Nagradu Rolf Schock za 2014. godinu dodelio je "za njegove revolucionarne doprinose u vezi s osobnim identitetom, poštovanjem budućih generacija i analizom strukture moralnih teorija." T.M. Skenlon (T. M. Scanlon, rođen 28. juna 1940) je odrastao u Indianapolisu, Indiana. Diplomirao je na Prinston Univerzitetu 1962, a doktorirao filozofiju na Harvardu pod mentorstvom Burtona Drebena. Godinu dana je studirao na Univerzitetu Okford na Fulbright stipendiji, a potom se vratio se na Univerzitet Prinston, gde je predavao od 1966. do 1984. Njegova disertacija i neki od njegovih prvih radova bili su iz matematičke logike, gde mu je glavno interesovanje bila teorija dokaza, ali se kasnije okrenuo etici i političkoj filozofiji, gde je razvio verziju kontraktualizma u liniji Džona Rolsa, Imanuela Кanta i Žan-Žaka Rusoa. Skenlon je objavio i važne radove o slobodi govora, jednakosti, toleranciji, osnovama ugovornog prava, ljudskim pravima, pojmovima blagostanja, teorijama pravde, kao i o temeljnim pitanjima u moralnoj teoriji. Težina 0,2 кг Dimenzije 115 × 175 × 3 cm Godina izdanja 2018 Pismo latinica Povez mek Broj stranica 136 ISBN 978-86-80484-11-2 Dimenzije 115x175
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Pisac LEO ŠTRAUS Izdavač GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE – ZAGREB Izdanje 1980 Povez TVRDI Strana 203 Stanje Dobro Edicija TEKA
Civilizacija i etika Albert Švajcer Albert Švajcer opisuje „problem zapadnog pogleda na svet“ kriza civilizacije i njen duhovni uzrok problem optimističkog pogleda na svet etički problem religiozni i filozofski pogledi na svet grčko-rimska etika Renesansni i postrenesansni pogledi Kant Spinoza i Lajbnic Šopenhauer i Niče, i mnogi drugi Etika posvećenosti sebi poštovanje prema životu civilizacijska moć poštovanja prema životu... ima fleku, ne utiče na čitanje
to Locke an Montesquieu odlično očuvana Velike političke teorije od Platona i Aristotela do Loka i Monteskjea Sveobuhvatan izbor ključnih ideja u političkoj filozofiji od Platona i Aristotela do Loka i Monteskjea Kao uvod u političku teoriju i nauku, ova izuzetna zbirka spisa velikih filozofa je neophodna za čitaoce filozofija. Takođe čini osnovni udžbenik za studente teorije vlade i politike. Takvi fundamentalni koncepti kao što su demokratija, vladavina prava, pravda, prirodna prava, suverenitet, državljanstvo, moć, država, revolucija, sloboda, razum, materijalizam, tolerancija i mesto religije u društvu, prate se od svog porekla, kroz njihove razvoj i promenu obrazaca, da pokaže kako oni danas vode političko razmišljanje i institucije. Među autorima u ovome su Sofokle, Platon, Artistotel, Seneka, Marko Aurelije, Ciceron, Sveti Avgustin, Akvinski, Makijaveli, Martin Luter, Kalvin, Hobs, Spinoza, Lok i Monteskje.