Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 80784 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
SRPSKA AKADEMIJA NAUKA I UMETNOSTI 1886-1986 ГАЛЕРИЈА САНУ Б е о г р а д 1 9 8 7 Фотографије Јован Стерија Поповић Вук Караџић Кнез Михаило Обреновић Стојан Новаковић Јосиф Панчићњо Јован Жујовић Милан Милићевић Фрањо Рачки Михаило Пупин Лаза Лазаревић Јован Цвијић Никола Тесла Кован Јовановић Змај Исидора Секулић Михаило Петровић Алас Иво Андрић . Брош Слике 1 9 6 страниц Ћирилица 1 9 5 страница -------------------------------- Izdavač: SANU, Beograd 1987. Mek povez, format 20x24, ćirilica, 200 strana, ilustrovano. 2h
Izdaje Dan Graf Beograd Prvih hiljadu dana Knjiga Grujice Spasovića, prvog glavnog i odgovornog urednika,o prvih hiljadu dana lista Danas. Kako smo preživeli „olovnegodine“ Miloševićevog režima... Kako smo budili one „koji seprave da spavaju“... Šta je za Danas o situaciji na Kosovugovorio Zoran Đinđić... Zašto je Danas „emigrirao“ iz Beograda - najpreu Podgoricu, zatim u Novi Sad... Kako je Danas, po Zakonu ojavnom informisanju, „osuđen“ na 140 godina zatvora... Stanje knjige kao na slikama Tvrd povez 342.strane
Moj Mikro (17) broj 5 iz 1986.godine - maj 1986 - 1986/5 (3) Izdavač: ČGP Delo, OOUR Revije, Ljubljana - Moj mikro (mikroračunalo) je slovenački časopis za informatiku koji je prvi put objavila slovenačka kompanija ČGP Delo. Prvi broj na slovenačkom jeziku izašao je u junu 1984., dok je prvo izdanje na srpskohrvatskom (latinica) izašlo u januaru 1985. Ukupno je izašlo 82 broja (od toga je 6 dvobroja, znači fizički je izašlo 76 zasebnih časopisa) dimenzije: 22cm x 30cm broj strana: 68 težina 145 grama Očuvanost: 3 odvojene korice i pocepane na hrbatu gde su bile spojene klamericama, zaokruživano nekoliko malih oglasa
RATNI ZLOČINI NEMAČKIH OKUPATORA U JUGOSLAVIJI 1941-1945 Presude Jugoslovenskih vojnih sudova Dr jelena Đ.Lopičić-Jančić Muzej žrtava genocida Beograd,2010.god.,343.stane ---------------------------- Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10```,najviša moguca ocena⭐️ ---------------------------- 1v
RAŠKA ŠKOLA Autor se bavi dijagnostikovanjem i lečenjem srpskih nacionalnih trauma... Vuk Karadžić, Štrosmajer, Đorđe Magarašević, Sava Mrkalj, Kopitar, Dimitrije Davidović, var Franja Josif, Mušicki, Garašanin, Šafarik, Alija Izetbegović... Ćirilica, TVRD povez, 289 str ⭐️Knjiga u PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` O
Санстефански мир дуго је био табу тема за србске и руске историке. У рукама сада држимо књигу која је настала, највероватније као смишљена акција србске дипломатије поводом истог и изражава србско незадовољство понашањем старијег или бар многољуднијег брата, Русије. Рукописи су објављени 1880 године у француској штампи на француском језику и непотписани. Смело бих могао да закључим да их није писао појединац који је имао иза свога имена значајан ауторитет, јер би свакако исте реченице потписао и тиме дао још већу снагу ономе што је написао. Али, ако је дипломатска акција србске дипломатије онјда је јасно да такави натписи не могу бити потписани, али, зна се, наравно, и ко их је написао и коме су написани. Дакле, пред нама је један од ретких радова на тему у вези које постоји громогласна историографска тишина, и савремени читалац ће тек по њеном читању почети да схвата ту захтевну и мучну симултанку коју је Србија морала да игра у ситуацији када је напуштена од свих, а пре свега од свог моћног и најприроднијег заштитника, Русије. Русија је тада ковала планове да преко Бугарске и њеног егзархата и преко србских лешева дође до Солуна. Исти циљ, истим средствима и преко истих, србских жртава имала је и Аустроугарска. У том моћном жрвњу између две суперсиле нејака али упорна и одлучна Србија пружала је херојски отпор. Због свега тога Обреновићи су морали да падну...
STALJIN: ENCIKLOPEDIJA Vladimir Suhodejev Žanrovi: Enciklopedije, Autobiografije i biografije Izdavač: Informatika Broj strana: 689 Pismo: Latinica Povez: Mek Format: 23.5 x 16.5 cm Godina izdanja: 2017. Opis Verovatno još nije došlo vreme u kome bi se u potpunosti mogla oceniti Staljinova ličnost. Međutim, što je sovjetska epoha delje od nas, to se većim čine dostignuća vezana za njegovo ime. To se naročito jasno vidi danas, kada u Rusiji vlada kapital uz pomoć liberalnih reformi koje već dvadeset godina traju. Ove mizantropske reforme vrše se ne samo zbog toga da bi se u narodnom sećanju izbrisalo sve ono što je bilo svetlo i lepo u Sovjetskom Savezu, već i zbog toga da bi se uništila ruska državnost i zajedno sa tim ubile nade miliona različitih naroda da žive u miru, redu i saglasju. Zbog toga Staljinovo ime, danas više nego ikada pre, dobija na planetarnom značaju. Ovu knjigu je napisao pisac koji je istraživao život i rad J. V. Staljina, čovek koji je učestvovao u Velikom Otadžbinskom ratu, Vladimir Vasiljevič Suhodejev, čovek koji se sa velikim poštovanjem odnosi prema našoj skorijoj istoriji, vremenu kada je Sovjetski Savez (Rusija) bio jedinstven i nepodeljen i na čijem čelu je bila snažna ličnost. Knjiga je napisana radi toga da bi nova pokolenja znala i sećala se junačke prošlosti svoje zemlje, bez falsifikacija i predrasuda. Knjiga je N O V A -------------------------- 0
Godina X Br 1 i 2 2005 / nova serija ARS – Časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja Prvi broj časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars, publikovan je 1986. godine, u izdanju Književne opštine Cetinje. Članovi prve redakcije časopisa su bili Mladen Lompar (glavni urednik), Krsto Mijanović, Slavko Perović, Milorad Popović i Borislav Cimeša. Svojom koncepcijom, dizajnom (autor Bogdan Kršić), krugom saradnika Ars je od samog početka, u inače sumornom provincijskom kulturnom miljeu Crne Gore, najavljivao jedan novi, moderniji senzibilitet i veću otvorenost u odnosima između alternativnih i disidentskih kulturnih i političkih koncepata. Ars je ubrzo postao jedini časopis iz Crne Gore koji je i u najširem kontekstu ondašnje Jugoslavije imao stanoviti renome ozbiljne književne publikacije. Uz to, krug oko ovog časopisa je anticipirao mnoga društvena i politička pitanja koja će početkom devedesetih eskalirati u najgore oblike kleronacionalizma i balkanskog kriptofašizma. Zbog svojih neortodoksnih stavova Ars, i njegov izdavač Književna opština Cetinja, našli su se na udaru ondašnje komunističke oligarhije, pa je izlaženje časopisa prisilno obustavljeno prema direktivi Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore. Časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS. Ars je ponovno počeo izlaziti 1999. godine, kada je za predsjednika Crnogorskog društva nezavisnih književnika izabran Milorad Popović. U novoj redakciji Ars-a, iz starog uređivačkog tima su ostali Mladen Lompar i Milorad Popović, kao i njihovi saradnici iz osamdesetih godina, Ljubomir Đurković i Božo Koprivica, ali glavni agens nove serije čine mladi pisci koji su se na književnoj sceni pojavili tokom devedesetih godina proteklog stoljeća: Pavle Goranović, Balša Brković, Aleksandar Bečanović, Andrej Nikolaidis. Upravo je s njima nova serija Ars-a, proširila prvobitni tematski i žanrovski krug. Tako je u novoj seriji pored domaće i inostrane književnosti, likovne umjetnosti, teatra i društvenih pitanja, u značajnoj mjeri zastupljena rok kultura i filmsko stvaralaštvo. No, kako je Ars prevashodno književni časopis, njegov glavni koncepcijski zadatak je da pored kritičke prezentacije savremene crnogorske književnosti i prevođenja inostrane literature uspostavi ponovnu saradnju pisaca, publikacija i izdavača EX JU književnosti. Tako su u posljednjih par godina u Ars-u objavljeni temati iz savremene slovenačke, hrvatske, bosanske i makedonske književnosti, a broj 5/6 01 su uredili članovi EX JU PEN centra iz Amsterdama. Kako izdavač Ars-a, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, časopisu nije moglo obezbijediti ni minimalne tehničke uslove za pripremu, rad i distribuciju, 2001. godine, Otvoreni kulturni forum sa Cetinja je postao suizdavač časopisa, pa u potonje vrijeme veći dio tehničkih i materijalnih sredstava obezbjeđuje ova nevladina kulturna organizacija. Stanje kao na slikama Mek povez 349.strana Neke stranice su podvlačene