Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 5478 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
Dan Graf B e o g r a d 2 O O 1 mek povez Knjiga ima 298 strana 24 cm ima malo podvlačenja i knjiga je uredna i dobro očuvana a) Milošević, Slobodan (1941-) 1. `Niko nema pravo da bije ovaj narod` 2. Dolazak na vlast 3. Odustajanje od Jugoslavije 4. Pretpostavke rata 5. Gospodar igre 6. Psi rata 7. Napuštanje Krajine 8. Apoteoza 9. Metež Florence Hartmann (17. veljače 1963., -) francuska je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za Le Monde o Balkanu, a početkom 1991. o Jugoslavenskim ratovima. Izvještaje je slala iz Beograda.[1] 1985. diplomirala je te stekla titulu magistra iz područja literature i stranih civilizacija na sveučilištu u Parizu. 1986. se udala u Beogradu za supruga iz SFR Jugoslavije, čiji je materinji jezik bio srpskohrvatski. S njim je dobila dvoje djece: sina 1988. i kćer 1989., koji su se rodili u Francuskoj.[2] 2000. je postala glasnogovornica za Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a Carli Del Ponte.Godine 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju Ovčare, te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv `vukovarske trojke`.[1] Konkretno, tvrdi da je Veselin Šljivančanin 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: `Morali smo negdje zakopati tijela`.[3] Godine 1999. objavila je prvu knjigu, Milošević, dijagonala luđaka. Kada je Slobodan Milošević završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi `zatamne`. Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi Mir i kazna 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i masakra u Srebrenici. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.[1] Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.[4] Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.[5] Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice opsade grada, te tamo verbalno napala Carla Bildta jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je `Milošević dobar momak`.[6] Hartmann je s vremenom postala vrlo kritična prema MKSJ-u. Još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti tužilaštva tribunala kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na `najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala.` Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među `najviše lidere`, suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.[7] Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, `najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada` te dodala: “ Time su nagrađeni mozgovi sistema koji su obmanom uspjeli planirati i organizirati masovno nasilje, a sve preko paravan organizacije, pazeći da ne napišu direktno naređenje. Poruke sa suđenja u Nurembergu je izbrisana. Haški sud je u naglo ušao u proces ukidanja Ženevske konvencije i, time, uništava sve što je urađeno poslije Drugog svjetskog da se zaštite civili u ratu. Dešava se u Hagu jedan preokret koji žrtve posljednjeg rata u Evropi osjete na svojoj koži, ali koji ima i dalekosežne posljedice, i to širom svijeta. Mogu zamisliti reakcije žrtava čija su djeca direktno stradala od duhova tame koji su bili otjelotvoreni u likovima Stanišića i Simatovića, sada već slobodnih ljudi. Po svemu sudeći, nažalost, odgovornost za zločine (koji sud ne poriče) se svodi na lokalne igrače, a ne na mozgove. Zato imamo gorki osjećaj prijevare, jer nije ni istina, nije ni pravda`.
Knjiga je dobro očuvana. NOLIT,1990. 447 strana. ,,Ovu knjigu nije napisao monetarni ekspert, a ni ekonomist. Napisao ju je historičar. On ne želi davati savjete Međunarodnom monetarnom fondu. Ne želi sugerirati čitaocu da kupuje ili prodaje zlato ili dolare. Tekst koji ćete čitati bio je u početku niz predavanja, `esej u kojem su se studentima objašnjavala pitanja i problemi vezani uz novac tokom povijesti``. - iz predgovora``
Возросший интерес к истории советского общества вызвал потребность и в литературе о Всероссийской чрезвычайной комиссии по борьбе с контрреволюцией, спекуляцией и преступлениями по должности — одном из важнейших органов, осуществлявшем защиту революционных завоеваний Октября. Читателю предлагается второе, уточненное издание документального сборника «Красная книга ВЧК». В нем содержатся подлинные материалы, изъятые у контрреволюционеров, их письменные показания, протоколы допросов, обвинительные заключения, постановления коллегии ВЧК и приговоры ревтрибуналов. 1989., tvrdi povez, 416 + 541 strana, nepodvlačene, ukupna težina 1150 grama.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Dodatne informacije Izdavač KULTURA – BEOGRAD Izdanje 1945 Povez TVRDI Strana 423 Stanje Dobro
Odlično stanje DŽON LOJD ŠTA MEDIJI RADE NAŠOJ POLITICI Prevod - Aleksandra Nikšić Izdavač - Samizdat B92, Beograd Godina - 2008 178 strana 22 cm Edicija - Samizdat B92 ISBN - 978-86-7963-307-1 Povez - Broširan Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: Uvod 1. Slobodni koliko i društvo 2. Oni će vas progutati 3. Važniji od svih drugih 4. Produbljivanje demokratskih uloga Postskriptum `Šta mediji rade našoj politici je briljantna studija o potrebi demokratskih društava da zahtevaju medijsku kulturu koja dozvoljava istinsku demokratiju. Izazvala je mnogo kontradiktornih stavova i odmah po svom objavljivanju uzburkala britansku medijsku scenu. Ova knjiga redak je i razoran napad na medijsku kulturu koja daje prednost uzbuđenju plitkog ispitivanja nad strpljivim traganjem i jasnim objašnjavanjem činjenica. Džon Lojd ubedljivo zastupa stav da su sastav i poreklo medijske elite, i rastući zahtevi za zaradom kompanija za koje oni rade, od medija stvorili idola koji žrtvuje pravdu i ravnotežu, i uskraćuje publici informacije koje su joj potrebne da bi postupala kao zajednica odgovornih građana. On tvrdi da mediji danas postupaju kao da samo ispipavaju preterivanja političara. Mediji su postali alternativna klasa, klasa za sebe, posvećena teatralnom nepoverenju u pojedine političare i proračunatoj nezainteresovanosti za istinske zaplete stvaranja politike. Džon Lojd (John LLoyd), ugledni britanski novinar, prvi je direktor Odseka za novinarstvo na novoosnovanom Rojters institutu za novinarstvo pri Univerzitetu Oksford (2006), dugogodišnji urednik dnevnog lista Fajnenšal tajms i svakako jedan od zaslužnijih za pokretnje Fajnenšal tajms magazina, nedeljnika u kom objavljuje svoju redovnu nedeljnu kolumnu. Dobitnik je četiri ugledne britanske novinarske nagrade, autor provokative knjige “Šta mediji rade našoj politici” (2004) i ranije objavljenih knjiga „Ponovno rađanje nacije: Anatomija Rusije“ (1998) i „Gubitak granica: štrajk britanskih rudara“ (1986).` Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. John Lloyd What The Media Are Doing To Our Politics Mediji politika zurnalistika novinarstvo kontrola totalitarizam uticaj medija na politiku
SRBIN U HRVATSKOJ Stanko Opačić Ćanica Srbin u Hrvatskoj Izdavač: Litera Sa fotografijama, strana 173 1989; Broširani povez; Kazivanje kordunaškog seljaka,ratnika,ministra,osuđenika.. Knjiga u BESPREKORNOM,PERFEKTNOM stanju Stanje```10``` -----------------⭐️ 1v
SRBI I MAĐARI-Jovan M.Pejin СРБИ И МАЂАРИ ЈОВАН М. ПЕЈИН КОМУНА К и к и н д а 1 9 9 6 а) Срби - Мађари б) Мађари - Југославија ц) Други светски рат 1939-1945 - Мађари - Југославија ....................................................... Брош Ћирилица 154 страница 1k
СРПСКО-ГРЧКИ ДИПЛОМАТСКИ И САВЕЗНИЧКИ ОДНОСИ (1912–1918) А. Пећинар Броширано, ф. 15×23, 310 стр. Књига нуди могућност детаљнијег сагледавања грчке стварности у периоду од 1912. до 1918. године, стварности подељеног друштва, његове актере и судбинске дилеме. Грчки извори говоре за себе и дају нови угао гледања на српско-грчке односе. Књига српској јавности представља и грчку историографију, како ону између два светска рата, тако и данашњу. На појединим местима осећају се разлике у односу на наратив који је просечном српском читаоцу близак и познат. Управо због те чињенице, ова књига је својеврсно отварање прозора ка грчком углу гледања на односе са Србијом, што јој обезбеђује адекватно место у српској историографији. 1k
Šta mi je pričala JOVANKA BROZ OSUĐENA BEZ SUĐENJA DINIĆ, Vladan, 1949- Osuđena bez suđenja : šta mi je pričala Jovanka Broz / Vladan Dinić. - Beograd : Novmark, 2013 (Zrenjanin : Dragić). 208 str. : ilustr. ; 24 cm Knjiga je N O V A ------------------------------ 1v