Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveĆĄtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaĆĄu mail adresu.
1-25 od 30 rezultata
1-25 od 30 rezultata
ReĆŸim promene aktivan!
Upravo ste u reĆŸimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
MoĆŸete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
5 diskova kniga i sve ostalo 5 kutija 5
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Frank Zappa â Zappa In New York (40th Anniversary Deluxe Edition) Label: Zappa Records â ZR20029 Series: Zappa Official Release â #112 Format: 5 x CD, Album, Deluxe Edition, Limited Edition, Remastered Box Set Country: USA & Canada Released: Mar 29, 2019 Genre: Jazz, Rock SPISAK PESAMA: The Original 1977 Vinyl Mix 1-1 Titties & Beer 5:01 1-2 I Promise Not To Come In Your Mouth 3:31 1-3 Big Leg Emma 2:17 1-4 Sofa 3:16 1-5 ManX Needs Women 1:34 1-6 The Black Page Drum Solo / Black Page #1 4:06 1-7 Black Page #2 5:42 1-8 Honey, Donât You Want A Man Like Me? 4:16 1-9 The Illinois Enema Bandit 12:41 1-10 The Purple Lagoon 17:12 Bonus Concert Performances 2-1 `The Most Important Musical Event Of 1976` 3:23 2-2 Peaches En Regalia 3:04 2-3 The Torture Never Stops 11:27 2-4 The Black Page #2 5:15 2-5 Punkyâs Whips Intro 1:25 2-6 Punkyâs Whips 11:35 2-7 I Promise Not To Come In Your Mouth 4:03 2-8 Honey, Donât You Want A Man Like Me? 4:12 2-9 The Illinois Enema Bandit 15:41 2-10 `Two For The Price Of One` 1:51 2-11 Penis Dimension 3:08 2-12 Montana 8:04 3-1 America Drinks 4:52 3-2 `Irate Phone Calls` 1:37 3-3 Sofa #2 3:04 3-4 `The Moment Youâve All Been Waiting For` 0:58 3-5 Iâm The Slime 5:38 3-6 Pound For A Brown Edited By â FZ* 4:50 3-7 Terryâs Solo Composed By â Terry Bozzio 2:47 3-8 The Black Page Drum Solo / Black Page #1 3:53 3-9 Big Leg Emma 2:19 3-10 `Jazz Buffs And Buff-etts` 1:51 3-11 The Purple Lagoon 17:00 3-12 Find Her Finer 5:22 3-13 The Origin Of ManX 1:48 3-14 ManX Needs Women 1:37 3-15 Chrissy Puked Twice 6:40 3-16 Cruisinâ For Burgers 9:56 4-1 The Purple Lagoon / Any Kind Of Pain 4:25 4-2 `The Greatest New Undiscovered Group In America` 2:18 4-3 Black Napkins 28:33 4-4 Dinah-Moe Humm 6:16 4-5 Finale 4:40 Bonus Vault Content 5-1 The Black Page #2 (Piano Version) Engineer â Barbara Issak, Joe Chiccarelli Piano â Tommy Mars 3:16 5-2 I Promise Not To Come In Your Mouth (Alternate Version) Mixed By â FZ*, Michael Braunstein, Rick Smith (2) 3:55 5-3 Chrissy Puked Twice Mixed By â FZ*, Michael Braunstein, Rick Smith (2) 8:16 5-4 Cruisinâ For Burgers (1977 Mix) Mixed By â Davey Moire, FZ*, Rick Smith (2) 9:02 5-5 Black Napkins Mixed By â Bob Stone, FZ* 10:53 5-6 Punkyâs Whips (Unused Version) Mixed By â Davey Moire, FZ*, Rick Smith (2) 10:58 5-7 The Black Page #1 (Piano Version) `Five CDs celebrating the 40th Anniversary of the Album`s release in 1978. Features the main album in it`s original mix remastered by Bob Ludwig along with relevant Vault nuggets and over 3 hours of newly mixed unreleased performances from the 1976 holiday concerts. PLUS a 60-page book with never before seen photos by Gail Zappa and a replica ticket.` Bonus concerts and performances mixed and mastered by Craig Parker Adams, Winslow Ct. Studios 2018 Disc 1 & 5 mastered by Bob Ludwig, Gateway Mastering 2018 96K 24bit digital transfers 2` 24 Track Masters Ken Eisennagel, Joe Travers Iron Mountain 2017 1/4` 2 Track analog tapes Joe Travers, UMRK, Iron Mountain 2018 Comes in a cardboard package with hype sticker attached containing a manhole shaped 5-CD box. Limited to 5000 copies [not mentioned]. [Uncredited comparison of formerly released tracks on Vinyl and/or CD]: =================================================================== 2-3 The Torture Never Stops: Previously unreleased (does not match the 1991/2012 CD-Version) 2-6 Punkyâs Whips: Previously unreleased (does not match the orig. Vinyl- or 1991/2012 CD-Version) 3-5 Iâm The Slime: Previously unreleased (does not match the 1991/2012 CD-Version) 3-6 Pound For A Brown: Previously unreleased (does not match the 1991/2012 CD-version) 3-15 Chrissy Puked Twice: (aka `Titties & Beer) 1991/2012 CD-Version of `Titties & Beer` 3-16 Cruisinâ For Burgers: Previously unreleased (does not match the 1991/2012 CD-Version) 5-3 Chrissy Puked Twice: (aka `Titties & Beer) Previously unreleased (does not match the 1991/2012 CD-Version) very diff. lyrics 5-4 Cruisinâ For Burgers (1977 Mix): Previously unreleased (does not match the 1991/2012 CD-Version) 5-6 Punkyâs Whips (Unused Version): Original Vinyl Version, also appeared on the original 1996 CD-Release of `LĂ€ther` OÄUVANOST: NOVO U CELOFANU !!!
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Jamiroquai ââ The Singles Collection Label: Columbia ââ C5K 91165 Format: 5 Ă CD, Single, Reissue Box Set, Compilation, Limited Edition Country: Canada Released: Jul 1997 Genre: Electronic, Jazz, Funk / Soul, Pop Style: Disco, Acid Jazz, Soul, Funk, Garage House CD-i se izdaju u J-card kutijama, smeĆĄtenim u drvenu kutiju. Popisi pesama na nalepnici kutije su netaÄni (ispravni popisi pesama prikazani su na pojedinaÄnim omotima CD-a). SPISAK PESAMA: Space Cowboy 1-1 Space Cowboy (Radio Edit) 3:36 1-2 Journey To Arnhemland 5:23 1-3 Kids 5:08 1-4 Space Cowboy (Demo Version) 4:17 Cosmic Girl 2-1 Cosmic Girl (Radio Edit) 3:45 2-2 Slipin `N` Slidin` 3:36 2-3 Didjital Vibrations 5:47 2-4 Cosmic Girl (Classic Radio Mix) Remix â David Morales 4:02 Alright 3-1 Alright (Full Length Version) 4:23 3-2 Alright (Tee`s In House Mix) Remix â Todd Terry 7:20 3-3 Alright (Tee`s Digital Club) Remix â Todd Terry 7:15 3-4 Alright (Tee`s Radio Jay) Remix â Todd Terry 3:27 Virtual Insanity 4-1 Virtual Insanity (Radio Edit) 4:04 4-2 Do You Know Where You`re Coming From? (Original Mix) Producer â M-Beat 4:59 4-3 Bullet 4:19 4-4 Virtual Insanity (Album Version) 5:40 Stillness In Time 5-1 Stillness In Time (Radio Edit) 3:40 5-2 Space Cowboy (Classic Radio) Remix â David Morales 4:01 5-3 Space Cowboy (Classic Club) Remix â David Morales 7:52 5-4 Stillness In Time (Vinyl Version) 6:13 OÄUVANOST: NOVO U CELOFANU !!!
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
5,5 GOLD
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Miles Davis - The Complete Columbia Album Collection (Columbia, 70CD Boxset, Gatefold/Regular Cardboard Sleeve, Original Vinyl Artwork) Predmet je u odliÄnom stanju, nekoriĆĄÄen. Na sledeÄem linku moĆŸete pogledati detalje u vezi sa izdanjem: https://www.discogs.com/Miles-Davis-The-Complete-Columbia-Album-Collection/release/2019307
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
ABBA - Super Trouper Originalno izdanje sa bukletom. Knjizica ima 16 strana. Retko izdanje iz 1983. Made in West Germany Ocuvanost CD: 4 (na snimljenom delu postoji jedna kratka linija i u manjem broju sitne linijice-crtice, pored snimljene povrsine na dva mesta grupisane su polukruzne linijice, ne utice na rad) Omot/knjizica: 4 (knjizica je na 4 mesta pritisnuta od drzaca omota (dva samo prvi list, a na zadnjoj strani malo primetnije (tu je sitno i zacepljena (oko 2-3mm), gornji cosak je pohaban) Na kutiji postoji dosta tragova koriscenja. Spisak pesama: 01 Super Trouper 4:11 02 The Winner Takes It All 4:55 03 On And On And On 3:40 04 Andante, Andante 4:39 05 Me And I 4:54 06 Happy New Year 4:23 07 Our Last Summer 4:19 08 The Piper 3:26 09 Lay All Your Love On Me 4:33 10 The Way Old Friends Do 2:57 Stanje mozete videti na slikama. Zanrovi: synth pop, electronic pvs1r4
Kao na slikama prvo izdanje prosveta 1960 Branko MiljkoviÄ (NiĆĄ[1], 29. januar 1934 â Zagreb, 12. februar 1961) bio je srpski i jugoslovenski pesnik, esejista i prevodilac. MiljkoviÄ je jedan od najpoznatijih srpskih pesnika druge polovine dvadesetog veka.[2] Biografija[uredi | uredi izvor] Brankov otac Gligorije (1907â1999) poreklom je iz GadĆŸinog Hana, a majka Marija (1908. roÄena Brailo) iz sela Trbounja kod DrniĆĄa. Imao je i brata DragiĆĄu (1939â1993) Äijim zalaganjem je za ĆŸivota i posle pesnikove smrti sreÄena i saÄuvana Brankova zaostavĆĄtina. MiljkoviÄeva porodica vodi poreklo iz Zaplanja kod NiĆĄa, odakle su se njegovi roditelji doselili u NiĆĄ.[3] MiljkoviÄ je detinjstvo provodio u periodu Drugog svetskog rata u porodiÄnoj kuÄi na periferiji NiĆĄa u ulici Ljube DidiÄa 9. Brankovo odrastanje u porobljenom NiĆĄu, u kome je bio svedok svih strahote rata i nasilja, najverovatnije Äe kasnije u psiholoĆĄkom smislu biti zaÄetnik tema o smrti u njegovoj poeziji. Na Veliki petak 1944. godine, Branko posmatra kako savezniÄke bombe padaju na Sabornu crkvu, ali i na ĆĄkolu `Sveti Sava`. Video je svoju mladu komĆĄinicu RuĆŸu, svoju prvu ljubav, kako je u nesvesnom stanju odnose u bolnicu. Uzalud su se Brankova majka i druge ĆŸene molile za RuĆŸu. Ona se viĆĄe nikada nije probudila, a Branko Äe svoja deÄaÄka oseÄanja prema njoj iskazati dosta godina kasnije, u svojoj pesmi Uzalud je budim.[4] MiljkoviÄ je stekao srednje ĆĄkolsko obrazovanje u Prvoj niĆĄkoj gimnaziji âStevan Sremacâ Od 1941. do 1945. pohaÄao je osnovnu ĆĄkolu. Prvi, drugi i treÄi razred zavrĆĄio je u osnovnoj ĆĄkoli âVoĆŸd KaraÄorÄeâ u NiĆĄu, a Äetvrti, pred kraj rata, u oÄevom rodnom mestu GadĆŸinom Hanu.[3][5] Od 1949. do 1953. godine MiljkoviÄ je bio uÄenik Prve niĆĄke gimnazije âStevan Sremacâ u NiĆĄu, gde je njegov pesniÄki dar otkriven u ĆĄkolskom knjiĆŸevnom druĆĄtvu âNjegoĆĄâ, u kome je, pored ostalih, bila i pesnikinja Gordana TodoroviÄ. U NiĆĄu piĆĄe i pred svojim vrĆĄnjacima i profesorima Äita svoje prve pesme sa trinaest godina. Prvu pesmu objavio je 1952. u beogradskom listu âZapisiâ, imao je tada osamnaest godina. U NiĆĄu, pesme objavljuje u âSluĆŸbenom glasnikuâ, âGlasu omladineâ, âNaĆĄem putuâ, âGlediĆĄtimaâ...[3] Tokom gimnazijskog ĆĄkolovanja veliki uticaj na pesnika imao je profesor knjiĆŸevnosti Dragoljub MilosavljeviÄ i, naroÄito, profesor filozofije, Fridrih Troj. Oni su najviĆĄe doprineli da upiĆĄe studije filozofije(1953) i da nastavi da se bavi knjiĆŸevnoĆĄÄu.[2] Godine 1953. iz NiĆĄa je otiĆĄao u Beograd na studije filozofije i na Filozofskom fakultetu diplomira 1957. JoĆĄ kao student (1956) pripadao je grupi neosimbolista, Äiji je idejni voÄa bio prof. Dragan M. JeremiÄ, a koju su, pored MiljkoviÄa, Äinili: BoĆŸidar TimotijeviÄ, Ćœika LaziÄ, Dragan KolundĆŸija, Milovan DanojliÄ, Petar PajiÄ, Kosta DimitrijeviÄ, Vera SrbinoviÄ, Rajko ÄukiÄ... [6] NastojeÄi da u poeziji sintetizuje pesniÄko iskustvo simbolista i nadrealista. Rukopisi Branka MiljkoviÄa. Kada je doĆĄao u Beograd, Branko je pune tri godine, obilazio redakcije mnogih Äasopisa ali nije naiĆĄao na razumevanje.[7] Prve pesme u Beogradu mu objavljuje Oskar DaviÄo 1955. u Äasopisu âDeloâ, i time mu otvara vrata ostalih izdavaÄa i stranice brojnih Äasopisa. Ubrzo potom sledi njegova prva zbirka pesama âUzalud je budimâ 1956, kojom postiĆŸe uspeh kod publike i kritiÄara, a potom i zbirke pesama: âSmrÄu protiv smrtiâ (zajedno sa BlaĆŸom Ć ÄepanoviÄem, 1959), âPoreklo nadeâ (1960), âVatra i niĆĄtaâ (1960), âKrv koja svetliâ (1961)... KnjiĆŸevna kritika ga je vrlo brzo, bez obzira na njegovu mladost, svrstala u sam vrh srpske poezije. To je potvrdila dodela Branku jedne od, u to vreme, najprestiĆŸnijih nagrada â Oktobarske. Branko je potom poÄeo da vodi raÄuna o svom oblaÄenju, mogao se videti kako ide preko Terazija u sivom odelu, u prsluku viĆĄnjeve boje, sa leptir-maĆĄnom, ĆĄeĆĄirom velikog oboda... Od studenta boema â postao je gospodin.[8] Njegove rane pesme pokazuju uticaj francuskih simbolista Valerija i Malarmea, kao i Heraklitove filozofije. NajznaÄajnija je njegova zbirka âVatra i niĆĄtaâ u Äijoj se osnovi, pored antiÄkih mitova, nalaze nacionalni mitovi i legende koje je on utkao u sopstvenu poetiku, posebno u ciklusu âUtva zlatokrilaâ. Pismo Branka MiljkoviÄa redakciji lista `Delo`, u vezi pesama Petra PajiÄa. Original se nalazi u UdruĆŸenju za kulturu, umetnost i meÄunarodnu saradnju Adligat u Beogradu. Pored poezije, pisao je eseje i kritike i bavio se prevoÄenjem ruskih i francuskih pesnika. Po jednima usled liÄnih nesporazuma sa jednim brojem pesnika i prijatelja, a po drugima (kako to u knjizi âBranko MiljkoviÄ ili neukrotiva reÄâ, navodi Petar DĆŸadĆŸiÄ) zbog problema âuzrokovanih ljubavnim jadomâ, napuĆĄta Beograd, u jesen 1960, i odlazi za urednika Literarne redakcije zagrebaÄkog radija. U Zagrebu, najverovatnije nezadovoljan svojim ĆŸivotom, Branko se odaje alkoholu. TragiÄno je preminuo u Zagrebu u noÄi izmeÄu 11. i 12. februara 1961. godine. Tom dogaÄaju prethodila su sledeÄa dogaÄanja. U januaru 1961. u zagrebaÄkoj pozoriĆĄnoj kafani koju su njeni gosti nazivali âKavkazâ prema svedoÄenjima Vladimira BogdanoviÄa on i Branko su jedne veÄeri privoÄeni u zagrebaÄku miliciju nakon jedne Brankove izjave u pijanom stanju: â U jednom trenutku Branko je ustao, stao uz nisku ogradu i oslonjen rukama, malo nagnut, gledao dole. Pomislih namah da tamo nekoga traĆŸi, ili oÄekuje, ali se i uplaĆĄih da bi onako nagnut, a visok i veÄ dobro podnapit, mogao da izgubi ravnoteĆŸu i padne dole. U jednom trenutku Branko je uzviknuo: âZaĆĄto ubijaju pesnika u socijalizmu`? PokuĆĄah da ga povuÄem, ali on podiĆŸe ruke i nanovo viknu joĆĄ jaÄe. Sala je, na tren, utihnula. Svi gledaju gore u nas. Neko je pozvao miliciju. Uspeh nekako da ga vratim do stola. Seo je i u jednom gutljaju ispraznio ÄaĆĄu. Ubrzo, na galeriju popeĆĄe se dva milicionera. UzeĆĄe nam legitimacije i, gurajuÄi nas niz spiralne stepenice, nimalo neĆŸno, izvedoĆĄe do kola koja su bila parkirana do samog ulaza. â Ubrzo nakon ovog dogaÄaja, 12. februara 1961, Branka nalaze obeĆĄenog o drvo na periferiji Zagreba. Njegova iznenadna i prerana smrt otvorila je Pandorinu kutiju raznih interpretacija i nagaÄanja. Ovaj dogaÄaj i dalje izaziva mnoge kontroverze. Tanasije MladenoviÄ je smatrao, da Branko MiljkoviÄ nije izvrĆĄio samoubistvo. Maleno drvo, o koje se MiljkoviÄ, navodno, obesio, naprosto nije moglo da izdrĆŸi krupno telo srpskog pesnika, navodi MladenoviÄ. U razgovoru za âPolitikuâ, MladenoviÄ je 1995. godine, doslovce, rekao: âNa licu mesta, posle nekoliko dana po MiljkoviÄevoj sahrani, vrativĆĄi se tada sa puta po inostranstvu, utvrdio sam Äitav niz Äinjenica koje jasno govore da je tadaĆĄnjim vlastodrĆĄcima, i u Zagrebu, i u Beogradu, bilo veoma stalo da se Äitav âsluÄajâ prekrije velom zaborava. Kvarilo bi to, zaboga, naĆĄe idiliÄno i za veÄna vremena projektovano â bratstvo i jedinstvoâ.[9] Mada, uprkos navodima, do danas je najverovatnija verzija Brankove smrti â samoubistvo.[10] Posle tragiÄne smrti Branka MiljkoviÄa u Zagrebu 1961. godine, celokupna pesnikova posmrtna ostavina nalazila se u njegovoj roditeljskoj kuÄi u Beogradu, na VoĆŸdovcu, u ul. ÄorÄa Kratovca 52.[2][11] Skromna porodiÄna kuÄa, koju su pesnikovi roditelji kupili i kasnije se doselili iz NiĆĄa u Beograd 1954. godine, dozidana je sa joĆĄ jednom prostorijom (radnom sobom) u kojoj je ĆŸiveo i stvarao veliki pesnik, u ambijentu âpesniÄke laboratorijeâ i bogate liÄne biblioteke. Pesnikova kuÄa bila je i duhovno steciĆĄte Äitave jedne generacije pesnika i pisaca u usponu, pedesetih i ĆĄezdesetih godina 20. veka.[2] PesniĆĄtvo[uredi | uredi izvor] Srpski pisac Branko MiljkoviÄ (1934â1961). U anketi o iskuĆĄenju poezije, objavljenoj u knjiĆŸevnom Äasopisu Delo, Branko MiljkoviÄ je na pitanje `VaĆĄ put do pesme` naveo sledeÄe:[12] â Pesnik vidi viĆĄe od drugih jer sluti ono ĆĄto je drugima nepristupaÄno; s druge strane, on vidi neodreÄenije od drugih jer sluti i ono ĆĄto je drugima oÄigledno. Pesnikovo geslo i treba da bude ono Elijarovo `uprkos svakoj oÄiglednosti`. To je taj put do pesme: borba na Äinjenicama koje niĆĄta ne kazuju, borba protiv Svete OÄiglednosti... â PiĆĄuÄi o poeziji Alena Boskea, Äiji je uticaj na pesnika nesumnjiv, MiljkoviÄ je izrazio suĆĄtinu svog shvatanja pesniĆĄtva, i poezije uopĆĄte; da je âpoezija pobeda nad pesnikomâ, da je, u stvari, ona autonomna i nezavisna od realnosti i da ânije imenovanje postojeÄih stvari koje nas okruĆŸuju, ona je stvaranjeâ. U traganju za Äistom poezijom i moguÄnostima transpozicije stvarnosti u hram reÄi i simbola, po njemu ona âstvarnost pretvara u moguÄnostâ, a pesnika vidi kao âĆŸrtvuâ svoje poezije. O tome dalje kaĆŸe da âPesma i pesnik vrlo brzo zamene svoje uloge. Pesnik umesto da kaĆŸe biva kazan. Da bi zadrĆŸao svoje pravo na reÄi, pesnik je prinuÄen da postane objekat poezije. Umesto da pesnik piĆĄe poeziju, poezija piĆĄe pesnika.â8 U svojim kritiÄkim napisima i ogledima o poeziji uopĆĄte i pesnicima, MiljkoviÄ je, po miĆĄljenju mnogih kritiÄara, pisao o suĆĄtini i dilemama sopstvene poetike, traĆŸio odgovore na pitanja koja su proizilazila iz biÄa njegove pesme, ĆŸeleÄi na odreÄen naÄin âda se stavi na mesto odakle bi mogao da posmatra sopstvenu poeziju nepristrasnije, kao svoj sopstveni kritiÄar, kao pesniÄki dvojnik koji bi mu osvetljavao put u tamiâ.[2] â Äovek zagledan u svet ima pred sobom dve alternative: da oseti svoju niĆĄtavnost ili da se divi. Divljenje nas izjednaÄuje sa onim Äime se divimo. Poeziju sam poÄeo da piĆĄem iz straha... â Njegove pesme su bile hermetiÄne pesme, a on je o njima govorio: â Ono ĆĄto ne moĆŸemo da izrazimo, sve se viĆĄe udaljava, ali i gubi pri tom svoj prvobitni smisao neizrecivog i postaje neĆĄto ĆĄto se moĆŸe razumeti, mada samo pod pretpostavkom, kao iznutra saĆŸeto, neprilagoÄeno bilo Äemu spolja. Tako nastaje hermetiÄna pesma. Tamo gde prestaje, istinski zapoÄinje. To je tamo gde poÄinje zaborav ili zaboravljeno seÄanje kako bi rekao Sipervjel. I njen sadrĆŸaj je svet, jedinstven i nikad drugi svet, ni kada duh izneveri oholoĆĄÄu i podelama. Ali sve svoje skoraĆĄnje hermetiÄna pesma preuredi iznutra snagom zaborava, spajajuÄi razliÄito, razdvajajuÄi jedno. â Za MiljkoviÄa je simbol bio âinkarnacija stvarnosti, kondenzovanje stvarnosti u prostoru i vremenu u ono ĆĄto je esencijalno i bitno.â Sa druge strane, nadrealistiÄka naÄela su mu posluĆŸila da otkrije i dosegne onostrano, da otkrije podsvest, san, i da od iracionalnih izvora biÄa otkrije novu realnost. âNejasnost je njena prednost, a ne nedostatak.â TeĆŸio je nadrealistiÄkom oslobaÄanju Äoveka kroz prizmu simbola, do potpunog proĆŸimanja stvarnosti i suĆĄtinskog izraza. U ovoj sintezi nastajali su stihovi koji su zraÄili magijskom lepotom i dubinom i koji su Äesto izmicali dekodiranju. Jedan od najzanimljivijih i znaÄajnijih ciklusa u zbirci Uzalud je budim je drugi po redu ciklus Sedam mrtvih pesnika. Branko je u ovom ciklusu posvetio po jednu pesmu pesnicima koje je verovatno najviĆĄe cenio jer su mu veoma sliÄni po tematici i motivima u svojim pesmama. To su: Branko RadiÄeviÄ, Petar PetroviÄ NjegoĆĄ, Laza KostiÄ, Vladislav PetkoviÄ Dis, Tin UjeviÄ, MomÄilo NastasijeviÄ i pesnik Goran, Brankov prijatelj.[13] Ostali rad[uredi | uredi izvor] Uporedo sa pesniÄkim radom, MiljkoviÄevo stvaralaĆĄtvo obuhvata intenzivnu kritiÄko-esejistiÄku delatnost, objavljivanjem oko ĆĄezdesetak priloga u listovima i Äasopisima ĆĄirom Jugoslavije u periodu od 1955. do 1961. god. Prvu kritiku (prikaz) objavio je 1955. god. u beogradskom listu Vidici, povodom zbirke pesama Velimira LukiÄa, Leto. SagledavajuÄi njegov kritiÄarski opus, moĆŸe se sa pravom reÄi da je MiljkoviÄ bio svojevrsni hroniÄar knjiĆŸevnih zbivanja na jugoslovenskom prostoru; nema praktiÄno nijednog znaÄajnijeg imena savremene jugoslovenske (i srpske) poezije o kojima nije pisao. Nesumnjivo je da je svojim kritiÄarskim tekstovima i prikazima znatno doprineo predstavljanju tzv. druge posleratne generacije pesnika, kojoj je i sam pripadao.[2] Branko MiljkoviÄ ili Orfejev dvojnik Za pesnike simbolistiÄke orijentacije, pesnike koji nastoje da âsve zamene reÄimaâ posebno je vaĆŸna sloboda u kombinovanju reÄi. TragajuÄi za tom slobodom, Branko MiljkoviÄ se posebno u pesmama Poreklo nade, pribliĆŸio pojedinim elementima nadrealistiÄke poetike. Za njega su posebno bili izazovni oni elementi nadrealistiÄke poetike koji su insistirali na udaljavanju od realnih stvari i pojava, na ulozi sna i nesvesnog.[14] Mada nema sumnje, za MiljkoviÄa su najizazovniji bili pokuĆĄaji nadrealista da izgrade jednu takvu tehniku gradnje verbalne jave koju je on gotovo divinizovao u pesmi Kritika metafore. MiljkoviÄ je prihvatio i jedan groteskno-humorni ton (tako vaĆŸan za nadrealiste) da bi mogao da relativizuje ono stanoviĆĄte koje dominira u pesmama sadrĆŸanim u knjizi Vatra ili niĆĄta. Jednostavno reÄeno, stavljajuÄi pesniku zadatak da u jeziku izgradi posebnu realnost, paralelni svet, Branko MiljkoviÄ je samu pesmu i njenu egzistenciju uÄinio paralelnom sa egzistencijom samog pesnika...[14] Nagrade[uredi | uredi izvor] Oktobarska nagrada Beograda, 1960, za zbirku Vatra i niĆĄta. NasleÄe[uredi | uredi izvor] Film o Branku MiljkoviÄu[uredi | uredi izvor] Vatra i niĆĄta (igrano-dokumentarni film, NiĆĄ, 1995, proizvodnja: ĐĐ Krug, uz materijalnu podrĆĄku Ministarstva kulture Republike Srbije i SkupĆĄtine grada NiĆĄa, scenario i reĆŸija: Marislav RadisavljeviÄ, direktor fotografije filma: Ivan ZdravkoviÄ, snimatelj: Darko KoviÄ, scenograf: Boris ÄerĆĄkov, kostimograf: Jelka AĆĄanin, kompozitor: Blagoje RadojeviÄ, slikar dekora: Perica Donkov, glumci: Goran Milev, SlaÄana VlajoviÄ. Postoji i dokumentarni film o Branku MiljkoviÄu, pod imenom Princ Poezije. Film je snimljen u NiĆĄu i Beogradu, uz obilnu muzejsku graÄu, a Miki StamenkoviÄ je uspeo da preko svojih prijatelja iz Zagreba obezbedi potrebnu dokumentaciju. Snimatelj filma je Jovica KrstiÄ, montaĆŸer Miljan ÄuroviÄ, stihove u filmu govori Predrag Ejdus, tekst Äita Ćœarko ObraÄeviÄ, a muziku je napisao Ćœarko StankoviÄ. Spomen soba Branka MiljkoviÄa[uredi | uredi izvor] U porodiÄnoj kuÄi u Beogradu, u pesnikovoj sobi, 12. februara 1962. god, na prvu godiĆĄnjicu njegove smrti, otvorena je MiljkoviÄeva spomen-soba u autentiÄnom ambijentu, gde je bila izloĆŸena njegova zaostavĆĄtina: nameĆĄtaj, liÄni predmeti, rukopisi, prepiska, fotografije, biblioteka...24 (kat. br. 100) Roditelji, i posebno, brat DragiĆĄa, briĆŸljivo su saÄuvali sve ĆĄto se zateklo u kuÄi od pesnikove ostavĆĄtine.25 U Knjizi utisaka povodom predaje zaostavĆĄtine i otvaranja Spomen-sobe u niĆĄkom Muzeju 1971. god, porodica MiljkoviÄ je zapisala:[2] â Drage NiĆĄlije, Branko nije stigao da vam se vrati, ali se vratilo njegovo delo i radna soba. Äuvajte i jedno i drugo, jer je od danas to vaĆĄe (majka Marija, otac Gligorije, brat DragiĆĄa MiljkoviÄ; 11. 2. 1971.) â KnjiĆŸevno-memorijalna postavka Stevan Sremac i Branko MiljkoviÄ. Povodom desetogodiĆĄnjice smrti, pesnikovi roditelji Marija i Gligorije, 1971. god. ustupaju deo zaostavĆĄtine svoga sina gradu NiĆĄu, odnosno Narodnom muzeju, uz svesrdno posredovanje predstavnika grada, Muzeja i poslenika iz kulturnog ĆŸivota. Osnovna namera bila je da se ustupanjem, prenosom i kasnijom muzejskom ekspozicijom fonda saÄuva trajno uspomena na velikog pesnika, koji je duhovno i stvaralaÄki stasao u svom rodnom gradu NiĆĄu. Na dvadesetogodiĆĄnjicu pesnikove smrti 1981. god, njegovi roditelji poklanjaju Narodnom muzeju pesnikovu sobu iz beogradske kuÄe (sobe), jedan broj liÄnih predmeta i prva izdanja pesnikovih zbirki pesama (Uzalud je budim i Vatra i niĆĄta).[2] Narodni muzej u NiĆĄu Äuva celokupnu zaostavĆĄtinu pesnika Branka MiljkoviÄa. Formiran je i fond istoimene muzejske zbirke. Godine 1971, povodom desetogodiĆĄnjice pesnikove smrti, njegovi roditelji, Marija i Gligorije i brat DragiĆĄa, poklonili su muzeju u NiĆĄu saÄuvanu zaostavĆĄtinu: liÄne predmete, odeÄu, dokumenta, fotografije, rukopise, nameĆĄtaj iz roditeljske kuÄe u NiĆĄu i Beogradu, prepisku, liÄnu biblioteku sa oko 400 knjiga i Äasopisa i bogatu hemeroteku sa iseÄcima pesnikovih objavljenih radova i drugih tekstova iz novina i Äasopisa. ZaostavĆĄtini pripada 1649 predmeta.[15] Povodom 50 godina od smrti Branka MiljkoviÄa 2011. godine organizovana je velika izloĆŸba njegovih liÄnih stvari koju je posetilo oko 9 hiljada ljudi u NiĆĄu i Beogradu.[16][17] Tom prilikom je planirano da se do 2014. izdaju njegova sabrana dela.[18] Sabrana dela bi imala 12 knjiga, ali njihovo izdavanje nije realizovano u planiranom roku.[17] Spomen soba Branka MiljkoviÄa kao deo izloĆŸbe u Sinagogi u NiĆĄu u povodu obeleĆŸavanja 50. godiĆĄnjice od njegove smrt (29. septembar 2011) O ĆŸivotu i tragiÄnoj smrti Branka MiljkoviÄa Dejan StojiljkoviÄ je napisao roman âZvezda nad prazninomâ.[19] Dela[uredi | uredi izvor] Sabrana dela Branka MiljkoviÄa[uredi | uredi izvor] Bista Branka MiljkoviÄa u NiĆĄu, ispred Narodnog pozoriĆĄta. Na osnovu Protokola o izdavanju sabranih dela Branka MiljkoviÄa, iz 2015. godine, Äiji su potpisnici Filozofski fakultet iz NiĆĄa, NiĆĄki kulturni centar, Narodna biblioteka i Narodni muzej iz NiĆĄa, konaÄno su se stekli uslovi (jer su obezbeÄena materijalna sredstva iz budĆŸeta Grada NiĆĄa), da se krene u realizaciju projekta koji je trebalo da bude zapoÄet do kraja 2014. Prema navedenom Protokolu, do kraja 2015. godine biÄe ĆĄtampani prvi tomovi sabranih dela Branka MiljkoviÄa (1934â1961), dok bi Äitav projekat, od 6 knjiga, zavrĆĄen krajem 2018. godine.[20] Knjige pesama[uredi | uredi izvor] Za ĆŸivota je objavio pet knjiga pesama: Uzalud je budim (Mlado pokolenje, Beograd, 1957), SmrÄu protiv smrti (zbirka patriotskih pesama u koautorstvu sa BlaĆŸom Ć ÄepanoviÄem, Mlado pokolenje, Beograd, 1959), Poreklo nade (Lykos, Zagreb, 1960), Vatra i niĆĄta (Prosveta, Beograd, 1960). Za zbirku pesama Vatra i niĆĄta dobio je 1960. god. prestiĆŸnu Oktobarsku nagradu grada Beograda za knjiĆŸevnost. U izdanju âZaduĆŸbine Rasâ izaĆĄla je njegova poslednja knjiga Krv koja svetli (1961), bibliofilsko izdanje odabranih pesama patriotske poezije iz knjige.[2] Uzalud je budim, Beograd, 1957, SmrÄu protiv smrti, (Zajedno sa BlaĆŸom Ć ÄepanoviÄem), Beograd, 1959. Vatra i niĆĄta, Beograd, 1960, Poreklo nade, Zagreb, 1960, Krv koja svetli, Beograd, 1961. Prevod Osip MandeljtĆĄajm: Ć um vremena, (zajedno sa Milicom NikoliÄ) Knjige kritika o MiljkoviÄu i njegovom ĆŸivotu[uredi | uredi izvor] Petar DĆŸadĆŸiÄ, Branko MiljkoviÄ ili neukrotiva reÄ, Beograd 1965; KritiÄari o Branku MiljkoviÄu, zbornik radova (prir. Sava PenÄiÄ), NiĆĄ 1973; Branko MiljkoviÄ u seÄanju savremenika, zbornik (prir. Vidosav PetroviÄ), NiĆĄ 1973; Vidosav PetroviÄ, Pesnikov uzlet â SeÄanja na Branka MiljkoviÄa, NiĆĄ 1988; Miodrag PetroviÄ, PesniÄki svet Branka MiljkoviÄa, NiĆĄ 1991; Knjige kritika o MiljkoviÄu i njegovom ĆŸivotu. Poezija i poetika Branka MiljkoviÄa, zbornik radova (ured. Novica PetkoviÄ), Beograd 1996; Branko MiljkoviÄ i savremena srpska poezija, zbornik radova (ured. Radivoje MikiÄ), GadĆŸin Han/Beograd, 1997; Radivoje M. PetkoviÄ, Branko MiljkoviÄ â ĆĄkolski dani, NiĆĄ 1999; Radivoje MikiÄ, Orfejev dvojnik â o poeziji i poetici Branka MiljkoviÄa, Beograd 2002; Radovan PopoviÄ, Princ pesnika, ĆŸivotopis Branka MiljkoviÄa, NiĆĄ 2002; Kosta DimitrijeviÄ, Ubijeni pesnik, roman o Branku MiljkoviÄu, Beograd 2002; Kosta LozaniÄ, Slike iz ĆŸivota MiljkoviÄa, (Roman o Branku MiljkoviÄu u 77 slika), Obrenovac 2003; Poezija Branka MiljkoviÄa â nova tumaÄenja, Zbornik (prir. Radivoje MikiÄ), NiĆĄ 2003; Gojko M. TeĆĄiÄ, Bio-bibliografija Branka MiljkoviÄa i radova o njemu (1951â1973), IâII, KnjiĆŸevna istorija (Beograd), VII/ 25 i 26, (1974): 151â197, 343â396; Tematski broj Äasopisa âGradinaâ posveÄen Branku MiljkoviÄu i Nagradi Branko MiljkoviÄ, Gradina, NiĆĄ, Nova serija broj 4/2004, 2004. Dragica S. IvanoviÄ, OsveĆĄÄeni zaborav: imanentna poetika Branka MiljkoviÄa, Narodna biblioteka `Stefan PrvovenÄani`, Kraljevo, 2010; Nedeljko BogdanoviÄ, ReÄ i pesma (`Utva zlatokrilaâ Branka MiljkoviÄa), 2011; Marija JeftimijeviÄ MihajloviÄ, MiljkoviÄ izmeÄu poezije i mita, Institut za srpsku kulturu PriĆĄtina/LeposaviÄ, LeposaviÄ, 2012; Ljubisav StanojeviÄ (1927â2005): Poezija i poetika Branka MiljkoviÄa - orfejski iskaz i poetska sublimacija neizrecivog (doktorska disertacija, rukopis, 1973) Branko MiljkoviÄ, prepiska, dokumenti, posvete, priredio Jovan MladenoviÄ, NiĆĄ, 2012;[17]
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Dragana Mirkovic - NÂș 10 Originalno izdanje sa bukletom. Knjizica ima 4 strane. Made in Yugoslavia Na zadnjoj strani knjizice ispisana posveta i potpis Dragane Mirkovic. Ocuvanost CD: 4++ (na snimljenom delu svega par sitnih crtica, izvan snimljene povrsine nekoliko malih i nekoliko sitnih crtica, ne utice na rad) Knjizica: 4+++/5- (pored navedenog potpisa... kod jedne ivice sasvim blago savijena, dva sitna tackasta ulegnuca od granicnika na vratancima kutije) Zadnji omot: 5 Spisak pesama: 01 Do Poslednjeg Daha 02 Pitam Svoje Srce 03 BaĆĄ Tebe Volim Ja 04 Mnogo Sam Te PoĆŸelela 05 BiÄu Njegova 06 Zaboravi Srce 07 Vetrovi Tuge 08 Kad Za Tobom Umrem Ja 09 Halo Dragi 10 Tebi Ljubav Meni Bol 11 LJubav Kad Je Prava 12 Ne Pada Mi Na Pamet Stanje mozete videti na slikama. Zanrovi: narodna, folk, pop pvs3r9
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Omot kao na slikama, CD promo odliÄan, 5...
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Diskovi 5 (kao novi) Stanje omota prikazano na slikama 1-1 Bog Nima Telefona 3:22 1-2 Paloma 3:17 1-3 PH4 2:18 1-4 Ćœarnica 3:12 1-5 Praslovan 3:48 1-6 Bitles 2:54 1-7 Ikebana 2:44 1-8 LaÄni Franz 3:27 1-9 Nekaj Lepljivega / Ć ankrok 5:54 1-10 Stari Vojak 3:35 1-11 Ja Sam Sam / Konec 2:42 Adijo Pamet 2-1 Vaterpolisti 3:37 2-2Kurenti 2:42 2-3 Miss Evrope 2:02 2-4 Lent 1980 2:32 2-5 Deklica 2:16 2-6 Adijo Pamet 1:50 2-7 Kaj Bi Mi Brez Nas 2:33 2-8 Gledam Samo Tvoj Obraz 2:04 2-9 VÄasih Kak Pajac KriÄi 4:00 2-10 Za Shizofrenike 3:30 Ne Mi Dihat Za Ovratnik 3-1 Ne Mi Dihat Za Ovratnik 3:10 3-2 Prvi Maj 5:35 3-3 Kamikaze 3:08 3-4 Bela Simfonija 5:48 3-5 Ker Sn Htel Bit VÄasih Malo Sam 2:45 3-6 Aluleja 4:25 3-7 Lipa Zelenela Je 3:40 3-8 Prosim, Pazi, Da Mi Ne PohodiĆĄ PodoÄnjakov 5:50 SliĆĄiĆĄ, Ć koljka Poje Ti 4-1 Lipa Zelenela Je 4:00 4-2 Lent 1980 2:56 4-3 Nekaj Lepljivega 3:17 4-4 Prosim, Pazi, Da Mi Ne PohodiĆĄ PodoÄnjakov 5:48 4-5 VÄasih Kak Pajac KriÄi 4:38 4-6 NaĆĄa Lidija Je Pri Vojakih 4:12 4-7 Ne Mi Dihat Za Ovratnik 4:03 4-8 Paloma 3:20 4-9 Bitles 3:16 4-10 Praslovan 5:05 Slon Med Porcelanom 5-1 TisoÄ Modrobelih RoĆŸic 3:50 5-2 Slon Med Porcelanom 3:22 5-3 Cigani V Prahu 4:40 5-4 Dan Zmage Ali Rojstvo BoljĆĄega Äloveka 3:55 5-5 NiÄ Ni Bolj Nespodobnega Kot SreÄa 3:50 5-6 Jebiveter 4:45 5-7 Zvonovi Temne Vode 5:00 5-8 Vrzi Sombrero ProÄ 5:15 5-9 Jutri Bom Pujsa Razbil 4:12 Na Svoji Strani 6-1 Naj Ti Poljub NariĆĄe Ustnice 4:08 6-2 Na Svoji Strani 4:21 6-3 Äustveno Stanje Mlade Krave, Druge NajveÄje Slovenske Ćœivli 3:45 6-4 Ko Si RdeÄe Zvezde Ć ivala 3:15 6-5 Naj Kolje NoÄ 3:56 6-6 Kandidati Za Äestitke 3:06 6-7 Nasvidenje Na PlaĆŸi 6:12 Sirene Tulijo 7-1 Zdravljica 3:33 7-2 Vesela Jajca Pa Debeli Hren 3:48 7-3 MravljinÄarji In Äeladarji 3:30 7-4 Sirene Tulijo 4:36 7-5 Äakaj Me 5:06 7-6 Jaz Bom Do Smrti Ćœivel 4:17 7-7 Pridi, Greva Domov 3:39 7-8 Slavoloki Zmage 3:03 Tiha Voda 8-1 Tiha Voda (Vzami Si Äas) 6:05 8-2 Tam Bi Rad Bil Pokopan 4:05 8-3 Varovalke Padajo 3:50 8-4 Franja 4:00 8-5 Gremo V Nebesa 7:05 8-6 SreÄno, Kekec 4:10 8-7 Mirno Morje, Mikimaus! 4:15 8-8 Vojna Tajna 5:05 Zadnja VeÄerja 9-1 Ambasadorji UĆŸitka 5:13 9-2 Vedno Iste Face 5:05 9-3 Mlade Podnajemnice 3:51 9-4 HiĆĄa Strahov 4:50 9-5 Ć krbaste Hijene 4:17 9-6 Zanzibar 5:16 9-7 Zadnja VeÄerja 4:03 9-8 Veter Iz Casablance 4:49 9-9 Azra 6:23
Lepo oÄuvano Likovno opremio Marko PogaÄnik Edicija ZNAMENJA Marko PogaÄnik[needs IPA] (born 11 August 1944) is a Slovenian artist and author. Marko PogaÄnik (1969) Background Edit Relief by PogaÄnik in Sankt Paul im Lavanttal PogaÄnik studied at the Academy of Arts in Ljubljana, the capital of Slovenia, where he graduated in 1967. He was a co-founder of the neo-avantgarde artistic movement OHO,[1] members of which were also TomaĆŸ Ć alamun and Slavoj ĆœiĆŸek. From the 1980s, he embraced a holistic vision of art. He claims to have developed a method of earth healing similar to acupuncture by using pillars and positioning them on so called `lithopuncture` points of the landscape.[1] In 1991, he designed the official coat of arms of the newly constituted Republic of Slovenia. In the year 2006, he joined the Movement for Justice and Development led by Janez DrnovĆĄek, the President of Slovenia at the time. In 1998, together with his daughter Ana, he founded the Lifenet movement, which has been described by scholars as a `typical New Age` group.[2] He lives and works in the village of Ć empas in the lower Vipava Valley. In the last decade, the town of Nova Gorica, in which municipal territory he resides, has commissioned a number of public monuments from PogaÄnik, most notably the monument to the 1000 years of the first mention of Gorica and Solkan, which stands in the town`s central public square. Since 2008, a group of his monuments and birch trees, titled the Hologram of Europe (Slovene: Hologram Evrope), stands at the crossroad of Tivoli Street (Tivolska cesta) and Slovene Street (Slovenska cesta) in Ljubljana.[1] Awards Edit In 1991, Marko PogaÄnik received the PreĆĄeren Fund Award for his work.[1] In 2008, he received the JakopiÄ Award, the central Slovenian fine arts award.[1] He was nominated two times for the Right Livelihood Award.[1] Publications Edit Nature Spirits and Elemental Beings - Working with the Intelligence in Nature (Findhorn Press, Scotland, 1996). Ifigenija ZagoriÄnik SimonoviÄ (born 24 March 1953) is a Slovene poet, essayist, writer, editor and potter.[1] Ifigenija ZagoriÄnik SimonoviÄ Ifigenija SimonoviÄ.jpg Born 24 March 1953 Kranj, Socialist Federal Republic of Yugoslavia (now in Slovenia) Occupation Poet, essayist, writer, editor and potter Notable works Kaj je v kamnu, Konci in kraji Notable awards RoĆŸanc Award 2011 for Konci in kraji ZagoriÄnik was born in Kranj in 1953. She studied Comparative literature and Slavistics at the University of Ljubljana and from 1978 to 2003 lived in London where she attended Art school and worked as a potter and artist.[2] In 2009 she received the RoĆŸanc Award for her collection of essays Konci in kraji (Bits and Places).[3] She also writes for children. Published works Edit for adults Postopna razbremenitev, poetry collection Te pesmi, poetry collection Drevesa so se takrat premikala in sem pomeĆĄala njihova imena, poetry collection Krogi in vpraĆĄanja, poetry collection Kaj je v kamnu, poetry collection Konci in kraji, collection of essays for children Kaj je kdo rekel in Äesa kdo ni, poetry Poljub za princesko Kvakico, fairy tale PunÄka z grdimi lasmi, fairy tale Editorial work Pesmi iz zapora (Poems from Prison), collection of seven books, and Pesmi s »prostosti« (Poems from Freedom) by the Slovene writer Vitomil Zupan Tags: Grupa oho franci slovenaÄka neoavangarda Visual poetry avsntgarde art books Tags: Vizuelna konkretna concrete poetry eksperimentalna knjizevnost poezija umetnicki strip bosch+bosch Avangardni omotaÄi Omoti Ovitak montaĆŸa kolaĆŸ avant-garde design Artists book zenit casopis zenitizam nadrealizam ljubomir micic konstruktivizam ruska avangarda flaker prva izdanja meÄuratna knjiĆŸevnost Slavko MatkoviÄ BogdanoviÄ Balint Sombati Katalin Ladik Vladan RadovanoviÄ signalizam vokovizuel Bosch+Bosch Judita Ć algo neoavangarda Vojislav Despotov Vujica ReĆĄin TuciÄ postmoderna srpska knjiĆŸevnost xx veka avangardna poezija bit international dada dadaizam dragan aleksiÄ uj symposion grupa OHO kod e-kod mixed media bora cosic casopis rok index Postmoderna lirika postmodernizam postmoderni roman
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
COMMAND - CONQUER RED ALERT 3 PREMIER EDITTION PC DVD ROM U.K. 2OO8 3 CD ORIGINAL SERIJSKI BROJ + U METALNOJ KUTIJI + POSTER GRUPE ORIGINAL NEKORIĆ ÄENO Ekstra *********
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
very rare...original...NM-
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
NOVO! THE COMPLETE DEAN BENEDETTI RECORDINGS OF CHARLIE PARKER
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
OMOT 5- CD 4+ IZUZETAN RARITET Country Blues, Delta Blues, Boogie Woogie, Piano Blues, Chicago Blues, Rockabilly, Rock & Roll
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Lacni Franz - Antologija - Kaj Bi Mi Brez Nas Originalno izdanje (box set). Sadrzi devet digipak izdanja sa bukletima. Tiraz: 999 primeraka Made in Slovenia Ocuvanost Ikebana CD: 5 Knjizica: 5- (par sitnih tackastih mrljica na prvoj strani, metalne klamerice minimalno zardjale) Omot: 5 ________________________________________________________ Adijo Pamet CD: 5 Knjizica: 5- (metalne klamerice malo zardjale) Omot: 5 ________________________________________________________ Ne Mi Dihat Za Ovratnik CD: 5 Knjizica: 5- (metalne klamerice samo malcice zardjale) Omot: 5 ________________________________________________________ SliĆĄiĆĄ, Ć koljka Poje Ti CD: 5 Knjizica: 5- (metalne klamerice samo malcice zardjale) Omot: 5 ________________________________________________________ Slon Med Porcelanom CD: 5 Knjizica: 5- (metalne klamerice malo zardjale) Omot: 5 ________________________________________________________ Na Svoji Strani CD: 5 Knjizica: 5- (metalne klamerice malo zardjale) Omot: 5 ________________________________________________________ Sirene Tulijo CD: 5 Knjizica: 5/5- (metalne klamerice minimalno zardjale) Omot: 5 ________________________________________________________ Tiha Voda CD: 5- Knjizica: 5- (metalne klamerice malo zardjale) Omot: 5- ________________________________________________________ Zadnja VeÄerja CD: 5 Knjizica: 5/5- (metalne klamerice minimalno zardjale) Omot: 5- ________________________________________________________ Kartonska kutija (box): 4+++ (minimalni tragovi koriscenja) ________________________________________________________ Napomena!!! - Generalno svi omoti/knjizice melo se osecaju na vlagu. ________________________________________________________ Spisak pesama: Ikebana 01 Bog Nima Telefona 3:22 02 Paloma 3:17 03 PH4 2:18 04 Ćœarnica 3:12 05 Praslovan 3:48 06 Bitles 2:54 07 Ikebana 2:44 08 LaÄni Franz 3:27 09 Nekaj Lepljivega / Ć ankrok 5:54 10 Stari Vojak 3:35 11 Ja Sam Sam / Konec 2:42 Adijo Pamet 01 Vaterpolisti 3:37 02 Kurenti 2:42 03 Miss Evrope 2:02 04 Lent 1980 2:32 05 Deklica 2:16 06 Adijo Pamet 1:50 07 Kaj Bi Mi Brez Nas 2:33 08 Gledam Samo Tvoj Obraz 2:04 09 VÄasih Kak Pajac KriÄi 4:00 10 Za Shizofrenike 3:30 Ne Mi Dihat Za Ovratnik 01 Ne Mi Dihat Za Ovratnik 3:10 02 Prvi Maj 5:35 03 Kamikaze 3:08 04 Bela Simfonija 5:48 05 Ker Sn Htel Bit VÄasih Malo Sam 2:45 06 Aluleja 4:25 07 Lipa Zelenela Je 3:40 08 Prosim, Pazi, Da Mi Ne PohodiĆĄ PodoÄnjakov 5:50 SliĆĄiĆĄ, Ć koljka Poje Ti 01 Lipa Zelenela Je 4:00 02 Lent 1980 2:56 03 Nekaj Lepljivega 3:17 04 Prosim, Pazi, Da Mi Ne PohodiĆĄ PodoÄnjakov 5:48 05 VÄasih Kak Pajac KriÄi 4:38 06 NaĆĄa Lidija Je Pri Vojakih 4:12 07 Ne Mi Dihat Za Ovratnik 4:03 08 Paloma 3:20 09 Bitles 3:16 10 Praslovan 5:05 Slon Med Porcelanom 01 TisoÄ Modrobelih RoĆŸic 3:50 02 Slon Med Porcelanom 3:22 03 Cigani V Prahu 4:40 04 Dan Zmage Ali Rojstvo BoljĆĄega Äloveka 3:55 05 NiÄ Ni Bolj Nespodobnega Kot SreÄa 3:50 06 Jebiveter 4:45 07 Zvonovi Temne Vode 5:00 08 Vrzi Sombrero ProÄ 5:15 09 Jutri Bom Pujsa Razbil 4:12 Na Svoji Strani 01 Naj Ti Poljub NariĆĄe Ustnice 4:08 02 Na Svoji Strani 4:21 03 Äustveno Stanje Mlade Krave, Druge NajveÄje Slovenske Ćœivali 3:45 04 Ko Si RdeÄe Zvezde Ć ivala 3:15 05 Naj Kolje NoÄ 3:56 06 Kandidati Za Äestitke 3:06 07 Nasvidenje Na PlaĆŸi 6:12 Sirene Tulijo 01 Zdravljica 3:33 02 Vesela Jajca Pa Debeli Hren 3:48 03 MravljinÄarji In Äeladarji 3:30 04 Sirene Tulijo 4:36 05 Äakaj Me 5:06 06 Jaz Bom Do Smrti Ćœivel 4:17 07 Pridi, Greva Domov 3:39 08 Slavoloki Zmage 3:03 Tiha Voda 01 Tiha Voda (Vzami Si Äas) 6:05 02 Tam Bi Rad Bil Pokopan 4:05 03 Varovalke Padajo 3:50 04 Franja 4:00 05 Gremo V Nebesa 7:05 06 SreÄno, Kekec 4:10 07 Mirno Morje, Mikimaus! 4:15 08 Vojna Tajna 5:05 Zadnja VeÄerja 01 Ambasadorji UĆŸitka 5:13 02 Vedno Iste Face 5:05 03 Mlade Podnajemnice 3:51 04 HiĆĄa Strahov 4:50 05 Ć krbaste Hijene 4:17 06 Zanzibar 5:16 07 Zadnja VeÄerja 4:03 08 Veter Iz Casablance 4:49 09 Azra 6:23 Stanje mozete videti na slikama. Zanrovi: rock, punk, alternative pvs3r7
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
OMOT 5- CD 4- More Images ĐĐžĐ»ĐŸŃ ĐĐ”ŃŃĐŸĐČĐžŃ = MiloĆĄ PetroviÄ* ââ ĐŃŃĐŸŃĐžŃĐ° ĐĐžĐ·Đ°ĐœŃĐžŃĐ” ĐĐŸ. 1 = A History Of Byzantium Vol. 1 Label: Sorabia Disk ââ SD 17001 Format: CD, Album, Deluxe Edition Country: Yugoslavia Released: 1991 Genre: Jazz, Classical, Folk, World, & Country Style: Tracklist 1 ``ĐŃĐ°ŃĐ°Ń! ĐĐž ĐĐŸĐł ĐĐž ĐĐ»Đ°ĐœĐžĐœĐ°!`` = ``Ararat! Neither God Nor Mountain`` 6:08 2 ``ĐĐ°ĐČŃĐžĐ»ĐŸ Đ ĐОбŃОл ĐĐ”ŃĐ” ĐĐ°ĐŽ ĐŠĐ°ŃОгŃĐ°ĐŽĐŸĐŒ`` = ``Gabriel And Gibril Fly Over A Constantinople`` 4:53 3 ``ĐĐ°ŃĐ°Đ»Đ°ĐœŃĐșĐ° ĐĐŸĐŒĐżĐ°ĐœĐžŃĐ°`` = ``Catalian Company`` 9:36 4 ``ĐĐœĐ”Đ¶Đ”ĐČĐžŃ ĐĐŸŃĐž ĐĐ” ĐĐŸĐ»Đ”ĐŸ ĐĐ° Đ„ĐŸĐŽĐ° ĐĐ° ĐĐŸĐœĐŸĐżŃ`` = ``Young Prince Who Liked To Walk On A Tightrope`` 7:32 5 ``ĐлаŃĐœĐž Đ ĐŸĐł`` = ``Golden Horn`` 4:03 6 ``ĐĐ°ĐșĐŸ ĐĐ” ĐĐŸŃĐČĐŸĐŽĐ° ĐĐžŃŃĐ° ĐĐ”ĐœĐžĐŸ ĐĄĐžĐœĐ° ĐĐ° ĐŃ ŃОЎŃĐșĐŸĐŒ ĐДзДŃŃ`` = ``How Duke Mircea Behaved At His Son Wedding At The Ohrid Lake`` 7:23 7 ``ĐĐ°ŃĐžĐœĐž ĐŁ ĐŠĐ°ŃОгŃĐ°ĐŽŃ`` = ``Latins In Constantinople`` 5:48 8 ``ĐĐ»ŃĐ· ĐĐ”Ń ĐŒĐ”ĐŽĐ° II ĐŃĐČĐ°ŃĐ°ŃĐ°`` = ``Mehmed II The Conqeror Blues`` 6:35 9 ``ĐĐ°ĐșĐŸ ĐĄĐ” ĐĐ”ŃĐ”Đ»ĐžĐŸ ĐĄŃĐ°ŃĐž ĐĐŸĐœĐșĐŸ`` = ``How The Old Jonko Had A Good Time`` 4:41 10 ``ĐĐŸŃлДЎŃĐž ĐĐŸĐłĐ»Đ”ĐŽ ĐŠĐ°ŃĐ° ĐĐŸĐœŃŃĐ°ĐœŃĐžĐœĐ° XI ĐŃагаŃĐ° Đ ĐŃĐŸĐżĐ°ŃŃ ĐĐžĐ·Đ°ĐœŃĐžŃĐ”`` = ``Last Glance Of Tsar Constantine XI Dragas And Fall Of Byzantium`` 1:35 Companies, etc. Phonographic Copyright (p) â Sorabia Disk Copyright (c) â Sorabia Disk Recorded At â Fakultet MuziÄke Umetnosti, Beograd Credits Composed By, Piano [Prepared], Text By â MiloĆĄ PetroviÄ Design â Boban StefanoviÄ (2), Svetlana StefanoviÄ Editor â Srboljub RusimoviÄ Effects, Recorded By, Producer â ÄorÄe PetroviÄ Executive-Producer â MiloĆĄ GrozdanoviÄ Notes Studio: Fakultet muziÄke umetnosti / Faculty of Music Art Belgrade, 03.06.1991. Barcode and Other Identifiers Matrix / Runout: SORABIA DISC SD 17001
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
AUDIO CD DISK 5 MINT KUTIJA/BOOKLET 5/5 FERMO SKOPJE CD 400667 Folk,Worl:d & Country,Folk 1.ĐĐ°ŃŃбО ĐĄĐ” ĐŁ ĐĐ”ĐœĐ” 2.ĐĐ”ĐŽĐœĐŸ ĐĐžŃĐŒĐŸ Đ Đ”ŃĐž ĐĐČĐ” 3.йО ĐĄĐž ĐĐ°Ń, ĐĐ°Ń, ĐĐ°Ń 4.Đ„ĐŸŃŃ ĐДга ĐĐ° ĐĐŸĐŒĐșĐ° ĐĄĐ°ĐŒĐŸ 5.ĐŃ ĐąĐ” ĐŃĐŽĐ” ĐĐŸĐŽĐžĐœĐ” 6.ĐлаŃĐœĐž ĐĐ”ŃĐșĐŸ 7.ĐĐ° ĐĄĐ°ĐŒ ĐĄĐ” ĐĐ°ŃŃбОла 8.ĐĐŸ ĐŃŃĐ°ĐČŃĐ° Đ ŃжД 9.ĐĐșĐŸ ĐĐ” ĐŃĐ±ĐžĐŒ йДбД 10.Đ ĐŸĐŒĐ”ĐŸ Đ ĐŃлОŃĐ° 11.ĐĄĐČĐ°ĐŽĐ±Đ”ĐœĐ” ĐĐŸŃĐžŃĐ” 12.ĐĐșŃĐ”ĐœŃŃŃ ĐąĐ” ĐĐ° 360° 13.Đ„Đ”Ń ĐĄŃŃĐ” ĐĐ°Ń ĐĄĐž ĐĐžĐ»ĐŸ ĐŃĐŽĐŸ 14.ĐДлД Đ Đ°ĐŽĐ” 15.ĐĐ°ŃŃбŃĐ”ĐœĐž ĐĐŸ ĐŁŃĐžŃŃ 16.ĐĐŸŃĐž ĐĄĐ” ĐĐ° ĐĐ”ĐœĐ” 17.ĐšŃĐ° ĐĐșĐŸ ĐĐŸŃĐ” ĐŃĐ°Ń
Kao na slikama Prisutan miris starih knjiga Extra retko 1971 Katalin Ladik poÄela je svoju karijeru u Novom Sadu u periodu delovanja novosadske neoavangarde ranih sedamdesetih, da bi se devedesetih preselila u BudimpeĆĄtu. Raspon stvaralaĆĄtva Katalin Ladik kreÄe se od knjiĆŸevnosti preko glume do interpretacije eksperimentalnih zvuÄnih kompozicija i radio-igara, fonetiÄne i vizuelne poezije, hepeninga, performansa, akcije pa sve do mail arta. Objavila je 20 samostalnih zbirki poezije i jedan roman, od kojih su na srpski prevedeni Erogen zoon, Ikarova senka i Kavez od trave i roman Mogu li da ĆŸivim na tvom licu (SFO (Re)konekcija, 2021). Svoje izloĆŸbe, performanse, hepeninge, muziÄke performanse i koncerte realizovala je u okviru najznaÄajnijih institucija savremene kulture domaÄe i meÄunarodne scene, kao ĆĄto su: Akademie der Bildenden KĂŒnste Wien âAspekte â GegenwĂ€rtige Kunst aus Jugoslawienâ (Bosch+Bosch grupa), Van Gogh Museum Amsterdam âVizuele poĂ«zieâ, Muzej savremene umetnosti âVerbo-Voko-Vizuelnoâ, Galerija suvremene umjetnosti âNova umjetniÄka praksa 1966â1978â, Centre National Georges Pompidou âRencontres internationales de poesie sonoreâ, Kassel, Neue Galerie, DOCUMENTA, New York, Washingto, DubrovaÄke letnje igre, a trenutno se njen rad predsatavlja na svim znaÄajnim evropskim izloĆŸbama. Rad ove umetnice, prevashodno njena verbo-voko-vizuelna istraĆŸivanja (zvuÄni performansi, video i audio kasete i ploÄe), (tekstualni) performansi tela, baĆĄ kao i obiman i znaÄajan knjiĆŸevni kao i rad u oblasti alternativnog teatra, priznati su i prepoznati i u meÄunarodnim okvirima. Njenu umetniÄku liÄnost svrstavaju u red veÄ gotovo mitskih liÄnosti avangardi na Äitavom centralnoevropskom prostoru. Za svoj umetniÄki rad dobila je Nacionalno priznanje za vrhunski doprinos kulturi Republike Srbije 2009, kao i Nagradu za mir i umetniÄku hrabrost Lennon Ono Grant for Peace 2016. Svoje prve pesme objavila je u Äasopisu Simpozion na maÄarskom jeziku (1962) a njena prva zbirka Balada o srebrnom biciklu (Ballada az ezĂŒstbicikliröl) sa gramofonskim, zvuÄnim zapisima, objavljena je 1969. godine, potom Bludna metla, Erogena zona, Kavez od trave i Ikarova senka. U prevoÄenju na srpski joj je pomagala knjiĆŸevnica Judita Ć algo, takoÄe poznata po svojim performativnim izvoÄenjima poezije. âJudita Ć algo mi je pomogla u prevodu pesama, a Bogdanka PoznanoviÄ me potakla na video-dokumentaciju mog stvaralaĆĄtva. Ona je negde 1980-ih nabavila videorekorder za Akademiju umetnosti gde je bila profesorka na Odseku medija i potakla me da snimimo neki moj rad za video. Ja sam sabrala neke motive i elemente svojih performansa iz prethodnog desetljeÄa koji su mi se Äinili pogodnima za kameru i video, pa sam ih izvela na stepeniĆĄtu hodnika Akademije, a video nazvala Poemim. To je ostalo kao jedini dokument onog vremena.â Pored uticaja Bogdanke PoznanoviÄ, koja je tada osnovala na novosadskoj Akademiji umetnosti prvi studio za nove medije, knjigu Bore ÄosiÄa Mixed Media smatrala je jako vaĆŸnom za njen umetniÄki razvoj. Bila je Älanica grupa Bosch + Bosch od 1973. do 1976, u okviru koje je ipak imala svoju teritoriju zvuka i zvuÄnog performansa i izvodila vizualne i konceptualne radove. Novoosnovanom Novosadskom pozoriĆĄtu â ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz pridruĆŸila se 1974. i kao Älanica stalnog ansabla radila do 1992. igrajuÄi u predstavama najznaÄajnijih maÄarskih reditelja, kao ĆĄto je JanÄo MikloĆĄ i predstava Bajer aspirin â pesniÄka monodrama koju je za nju napisao Oto Tolnai. Tokom godina igrala je glavne i sporedne uloge u raznim TV filmovima i igranim filmovima (jedan od poznatijih je i film Lordana ZafranoviÄa Ujed anÄela). Bila je urednica pesniÄke rubrike knjiĆŸevnih Äasopisa Elet es Irodalom (1993â94) i Ciganifuro (1994â99). IzmeÄu 1993. i 1998. predavala je u muziÄkom i pozoriĆĄnom obrazovnom centru Hangar. Katalin najveÄi trag ostavlja u svojoj foniÄnoj i voko-vizelnoj poeziji, ali se najviĆĄe pamte njeni performansi i body art u kojima koristi svoje telo kao instrument, Äesto provocirajuÄi intervenciju publike ritualno igrajuÄi razliÄite ĆŸenske uloge. Performativno izvoÄenje njenih âĆ amanskih pesamaâ, dok je ogrnuta samo ĆŸivotinjskom koĆŸom uz svetlost sveÄe, bio je jedan od najradikalnijih ĆŸenskih umetniÄkih izraza avangardne scene na tadaĆĄnjem jugoslovenskom kulturnom prostoru. âU poÄetku sam na te radove gledala kao na poetske veÄeri â znaÄi, prikazivanje poezije poÄev od njenog Äitanja pa sve do govorenja u obliku foniÄne i gestualne poezije, ĆĄto je na neki naÄin bio uvod putem kojega sam ljudima dala kljuÄ ka otvorenoj, proĆĄirenoj poeziji. Videla sam da ljudi poeziju smatraju samo onom linearnom, koju eventualno recituje glumac ili sam autor, ali govorenje ili pevanje, a kamoli foniÄna poezija, tada nije postojala.â Performansi Ja sam javna ĆŸena, Blackshave, Rupa koja vriĆĄti, Poem, SpuĆĄtanje Novog Sada niz reku Dunav,Mandora, Tesla samo su neki od najvaĆŸnijih, a spacifiÄnost njenog rada vidi se i u tome ĆĄto je neke izvodila potpuno razliÄito u drugim kontekstima. Katalin Ladik, performans â Zagreb, 1970. Katalin Ladik, performans â Zagreb, 1970. Katalin Ladik, Sanja IvekoviÄ i Vlasta Delimar bile su prve konceptualne umetnice novih medija a njihove umetniÄke strategije uticale su na poetiku razliÄitih generacija umetnica, od Marine AbramoviÄ do nama danas savremene ĆŸenske scene. Ali, i one same joĆĄ aktivno uÄestviju u kreiranju iste i sve viĆĄe su prisutne na meÄunarodnoj sceni Sama Katalin je iznenaÄena koliko su mladi umetnici zainteresovani za njen rad: âUskoro idem u Ć vajcarsku gde Äu na MuziÄkoj akademiji u Baselu odrĆŸati radionicu na temu novih eksperimentalnih partitura i improvizacije s kompozitorima. I mene samu Äudi kako se mlaÄe generacije zanimaju za mene i moje stvaralaĆĄtvo.â Zanimljivo je pratiti njen odnos prema ĆŸenskoj i feministiÄkoj kulturi. Sama kaĆŸe da u poÄetku nije znala puno o feministiÄkim teorijama, a one koje su do nje dopirale nisu joj bile bliske. Ali svoju umetniÄku pobunu pokazuje kroz tipiÄno ĆŸenske motive iskazujuÄi ne samo odnos prema patrijarhalnim matricama nego i prema represivnom umetniÄkom kontekstu Äak i meÄu svojim istomiĆĄljenicima. InaÄe, konceptualne umetnice prve problematizuju poziciju autorke u umetniÄkom polju delovanja. âStoga sam izraĆŸavala svoj bunt kroz one sitne stvari koje radi svaka ĆŸena, s uverenjem da to takoÄer moĆŸe da bude predmet umetnosti ili naÄin umetniÄkog izraĆŸavanja. Kada sam poÄinjala, piĆĄuÄi na maÄarskom sredinom 1960-ih, nisam poznavala teoriju feminizma â ne znam ni da li je postojao neki pregled na srpskom. Teorija nije programatski postojala u mom radu, veÄ sam krenula od liÄnog iskustva i zapoÄela svojevrsno oslobaÄanje od porodice i radnog mesta kao neki vid protesta u 1970-ima.â Feministkinje su prepoznale njenu umetnost kao vaĆŸnu elaboraciju pobunjene ĆŸene tako da je bila i gost najveÄe feministiÄke meÄunarodne konferencije u jednoj komunistiÄkoj zemlji Drug-ca 1978. u Beogradu: âTo je bio moj prvi susret s njima i drugim aktivnim feministkinjama iz Zagreba, s kojima sam ostala u kontaktu. Drug-ca Ćœena me liÄno obogatila, i tada sam shvatila da feminizam nije ono ĆĄto sam smatrala ameriÄkim feminizmom usko usmerenim protiv muĆĄkaraca, veÄ da se radi o prostom zalaganju za prava ĆŸena.â Retrospektivna izloĆŸba njenih radova u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine 2010. upravo je i nazvana MoÄ ĆŸene prema njenim dominantnim umetniÄkim postulatima. Na konferenciji K.A.T. âUmetnost u obrazovanju: interakcijeâ, u produkciji Saveza feministiÄkih organizacija (Re)konekcija u Novom Sadu (2017), mogli smo da vidimo njene trenutne umetniÄke preokupacije internet prostorom koje je nazvala âAlisa u zemlji kodovaâ. Katalin Ladik danas, Foto: Sanja AnÄelkoviÄ Fotografija Sanja AnÄelkoviÄ Katalin Ladik bavi se intrigantnim pitanjem, koje je osnovano na materijalu proĆĄirene poezije same umetnice. U unutraĆĄnjoj naraciji svake vizuelne poezije nalazi se promena. NeobiÄajna medijska tranzicija odnosi se na ove objekte (vizuelnu poeziju i konkretnu poeziju), zatim na ĆŸivo izvoÄenje i audio snimanje tih ĆŸivih nastupa. Veza izmeÄu vizuelnog i zvuÄnog je suĆĄtina odnosa izmeÄu poezije Katalin Ladik i njene proĆĄirene poezije, âotelovljenog perfomansaâ. âLepota se pojavljuje kao rezultat na povrĆĄini, na licu dela, ali radost stvaranja se deĆĄava na obrnutom, na naliÄju materijala. Energija koja se oslobaÄa ograniÄenja, raskalaĆĄno se pokazuje i prevladava. Ne poĆĄtuje pravila, pretvara se u radost i bol. To se ne moĆŸete videti s lepe, tj. prednje strane, samo sa âpogreĆĄneâ strane tj. naliÄja umetniÄkog delaâ â objaĆĄnjava autorka. [ĂjvidĂ©k]: [FĂłrum KönyvkiadĂł], [1971]. First edition. In publisherâs illustrated wrappers, designed by GĂĄbor IfjĂș. Printed on differently colored papers. 89, (7) p. Inscribed first edition of Katalin Ladikâs book of surreal poems. Katalin Ladik (b. 1942) is a Yugoslavian-born (today Serbia) Hungarian radical female performance artist, poet, and writer. Besides other prizes, in 2016 she was awarded by the LennonOno Grant for Peace together with Ai Weiwei, Anish Kapoor, and Olafur Eliasson. She was an exhibitor at âdocumenta 14â in 2017. Katalin Ladik (born Novi Sad, 25 October 1942) is a Hungarian poet, performance artist and actress. She was born in Novi Sad, Kingdom of Yugoslavia (Hungarian: ĂjvidĂ©k), and in the last 20 years she has lived and worked alternately in Novi Sad, Serbia, in Budapest, Hungary and on the island of Hvar, Croatia. Parallel to her written poems she also creates sound poems and visual poems, performance art, writes and performs experimental music and audio plays. She is also a performer and an experimental artist (happenings, mail art, experimental theatrical plays). She explores language through visual and vocal expressions, as well as movement and gestures. Her work includes collages, photography, records, performances and happenings in both urban and natural environments. Contents 1 Biography 2 Awards 3 Poetry 4 Prose 5 Publications 5.1 Volumes in original language 5.2 Translated volumes 5.3 E-books 5.4 Audiobooks 6 Discography 6.1 Sound poetry 6.2 Music (experimental music, jazz) 7 Poetry readings, sound poetry performances 7.1 Online Audio 7.2 Live performances 8 Performance art 8.1 A list of performances, happenings, actions 8.2 1960s-`70s 8.3 1980s-`90s 8.4 2000s 8.5 2010s 8.6 2020s 9 Workshops with performances (selection) 10 Concerts, musical performances (selection) 11 Speech-music performances 12 Theatre 12.1 As an actress 12.2 As a director 13 Films 13.1 Feature films 13.2 Short films 13.3 Recitatives 13.4 Television interviews 13.5 Documentary 13.6 Writerâs Credit 14 Radio plays 14.1 Writer and performer 14.2 Performer 15 Artworks in permanent public and private collections 16 Exhibitions 16.1 Solo exhibitions 16.2 Group exhibitions 17 See also 18 References 19 Sources 19.1 Resources 19.2 Literature 20 External links Biography[edit] Katalin Ladik studied at the Economic High School of Novi Sad between 1961 and 1963. She then joined the Dramski Studio (Drama Studio) acting school in Novi Sad, between 1964 and 1966. Between 1961 and 1963, she worked as a bank assistant. During this time, in 1962, she began to write poetry. From 1963 to 1977 she worked for Radio Novi Sad. She joined the newly established Novi Sad Theatre in 1974, becoming a member of its permanent ensemble in 1977 and working there until 1992.[1] She primarily acted in dramatic roles. Over the years, she also played major and minor roles in various TV-films and movies. She led the poetry sections of literary magazines Ălet Ă©s Irodalom (1993â94) and CigĂĄnyfĂșrĂł (1994â99). Between 1993 and 1998 she taught at HangĂĄr musical and theatrical education center. She is a member of the Hungarian Writers` Union, the Hungarian Belletrists Association, the Association of Hungarian Creative Artists and the Hungarian PEN Club. Awards[edit] Katalin Ladik has earned various awards, including the KassĂĄk Lajos Award (1991), the award of Mikes Kelemen Kör (Mikes International â Association for Hungarian Art, Literature and Science in the Netherlands) (2000), the JĂłzsef Attila Prize (2001), the Mediawave Parallel Culture Award (2003), the National Award for Culture of the Republic of Serbia (2009), and the Laurel Wreath Award of Hungary (2012). Katalin Ladik has earned various awards, including the KassĂĄk Lajos Award (1991), the award of Mikes Kelemen Kör (Mikes International â Association for Hungarian Art, Literature and Science in the Netherlands) (2000), the JĂłzsef Attila Prize (2001), the Mediawave Parallel Culture Award (2003), the National Award for Culture of the Republic of Serbia (2009), and the Laurel Wreath Award of Hungary (2012). In 2015, she received the KlĂĄra Herczeg Award in senior category from the Studio of Young Artistsâ Association (Hungary).[2] In 2016, she was awarded with the Lennon Ono Grant for Peace.[3] Her awards for acting include the Oktobarska nagrada grada Novog Sada (October Award of the City of Novi Sad), a collective award to the cast of Radio Novi Sad in 1967; first place at Smotra vojvoÄanskih profesionalnih pozoriĆĄta (Festival of Professional Theatres in Vojvodina) in 1978, for the role of Masha in Three Sisters, directed by György Harag, performed at the Novi Sad Theatre. The same role earned her the first place of UdruĆŸenje dramskih umetnika Srbije / Association of Dramatic Artists of Serbia, in 1979. Katalin Ladik also received the Magyar TelevĂziĂł Elnöki NĂvĂłdĂja / Award of the President of Hungarian Television for Acting Excellence for acting in AndrĂĄs Rajnaiâs TV film series, TelevĂziĂłs mesĂ©k felnĆtteknek (Television Tales for Adults) in 1980. In 1986, she was awarded first place at Smotra vojvoÄanskih profesionalnih pozoriĆĄta / Festival of Professional Theaters in Vojvodina for the role of Skinner in Howard Barkerâs The Castle, directed by David Gothard, performed at the National Theatre in Subotica. 2017 Artisjus Literary Award for her poetry volume âA vĂz emlĂ©kezeteâ (âThe Memory of Waterâ) 2017 Janus Pannonius Filius Ursae Award for her literary oeuvre for âbeing defiant, provocative, and confrontational towards the actual literary canonsâ 2019 FerencvĂĄros Pro Urbe Award [4] 2020 âMy Countryâ (âHazĂĄm dĂj) Award in recognition of her lifetime achievement [5] 2021 Medal of culture for lifetime achievement, ie. for overall creativity/work awarded by MiloĆĄ Crnjanski Centre 2021 Novi Sad` International Literary Award, which is awarded by the 16th International Novi Sad Literary Festival organized by the Society of Writers of Vojvodina 2022 Hungarian Order of Merit Officer`s Cross, one of the highest Orders in Hungary 2022 Prize in Fiction (Poetry) category of the Society of Hungarian Authors 2022 Alföld Literary Prize Poetry[edit] Katalin Ladik became known after 1962 through her surreal and erotic poems. In addition to a number of books in Hungarian, volumes of her poetry were published in Yugoslavia, France, Italy and the United States. Her poems also appeared in various magazines and anthologies worldwide, translated into Spanish, German, Polish, Bulgarian, Slovakian, Hindi, Chinese, Indonesian, Romanian, Macedonian, Rusyn and Slovenian. `She is able to embody the sense of poetry as action. I saw one of her readings in Bratislava at Ars Poetica Festival and she was the only poet able to electrize the audience without any translation. (...) She manages to pass linguistic barriers but, again, any translation of her poetry is at least difficult to be made (or should I say âperformed`). Her activity covers a wide area that includes performance and sound poetry, with a force that captures any kind of audience no matter how illiterate in contemporary poetry they can be.` Poetry Depot Prose[edit] Her first novel, entitled Ălhetek az arcodon? (Can I Live on Your Face?) was published in 2007 by Nyitott KönyvmƱhely. It is considered to be an eminent work in Hungarian Avant-garde literature. It is partly autobiographical, partly self-reflecting. The novel alternates between reality and fiction, prose and poetry, sometimes switching to a prose poem style. Its main target audience is that part of the artistsâ community who are receptive to esoteric allusions. The book is about three women: the Editor, who lives in Budapest, the Artist, and the Glasswoman who lives in Novi Sad, all of whom bear the same name. The shared name determines their lives. Initially, they are unaware of one another, but throughout the book their lives get gradually intertwined. After they get to know one another, they begin to live each other`s life, which changes everything for them forever. One of the peculiarities about the book is the uniquely rich textual documentation (letters, newspaper articles, posters) and the large number of photos. Publications[edit] Volumes in original language[edit] Ballada az ezĂŒstbiciklirĆl (Ballad of Silver Bike) | poems | Hungarian | with gramophone recording | Forum, Novi Sad, 1969 Elindultak a kis piros bulldĂłzerek (The Small, Red Bulldosers Have Taken Off) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1971 MesĂ©k a hĂ©tfejƱ varrĂłgĂ©prĆl (Stories of the Seven-Headed Sewing Machine) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1978 Ikarosz a metrĂłn (Icarus on the Subway) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1981 A parĂĄzna söprƱ â Bludna metla (The Promiscuous Broom) | poems | Hungarian-Serbian bilingual | Forum, Novi Sad, 1984 KiƱzetĂ©s (Exile) | poems | Hungarian | MagvetĆ, Budapest, 1988 JegyessĂ©g (Engagement) | poems | Hungarian | Fekete Sas - Orpheusz, Budapest, 1994 A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Fekete Sas, Budapest, 1998 FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Orpheusz, Budapest, 2004 Ălhetek az arcodon? (Can I Live on Your Face?) | prose | Hungarian | Nyitott KönyvmƱhely, Budapest, 2007 BelsĆ vĂzözön (Deluge Inside) | poems | Hungarian | Parnasszus, Budapest, 2011 Ladik Katalin legszebb versei (The Most Beautiful Poems of Katalin Ladik) | poems | Hungarian | AB-ART, Bratislava, 2012 A vĂz emlĂ©kezete (The Memory of Water) | poems | Hungarian | Kalligram, Budapest, 2016 IdĆvitorla (Time Sailing), Selected Poems (1962-2022) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 2022 BĂ©ranya versek (Surrogacy Poems) | poems | Hungarian | Tipp-Cult Kft, Parnasszus Könyvek, P-Art, Budapest, 2022 Translated volumes[edit] Poesie Erotiche (Erotic Poems) | poems | Italian | selected and translated by: Giacomo Scotti | La Sfinge, Naples, 1983 Erogen Zoon | poems | Serbian | translated by: Katalin Ladik, Selimir RaduloviÄ, Judita Ć algo, Arpad Vicko | KnjiĆŸevna Zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1987 Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | translated by: Emöke Z. BâRacz | New Native Press, Sylva, 1992 PoĂšmes (Poems) | poems | French | selected by: Tibor Papp | translated by: Katalin Kluge, Tibor Tardos | CiPM / Spectres Familiers, Marseille, 1999 Ikarova senka (Icarusâ Shadow) | poems | Serbian | translated by: Katalin Ladik, Selimir RaduloviÄ, Judita Ć algo, Arpad Vicko, Draginja Ramadanski | Orpheus, Novi Sad, 2004 Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | translated by: Emöke Z. BâRacz | Burning Bush Press, Asheville, 2005 Engagement | poems | English | translated by: Emöke Z. BâRacz | Burning Bush Press, Asheville, 2006 Kavez od trave (Grass-Cage) | poems | Croatian | translated by: Kristina Peternai | Matica hrvatska, Osijek, 2007 Poems | English | Cultural Centre of Vojvodina, `MiloĆĄ Crnjanski`, Novi Sad, 2022 Mogu li da ĆŸivim na tvom licu : romaneskna ĆŸivotna priÄa (Can I Live on Your Face: novelistic life story) | prose | Serbian |(Re) konekcija, Novi Sad, 2021 Raspjevane ĆŸeravice: izbrane pjesme 1962-1982 (Singing embers: selected poems 1962-1982) | poems| Croatian | DAF, Zagreb, 2022 E-books[edit] FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2003 | downloadable, pdf format FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2003 | downloadable, multiple formats A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarusâ Bicycle) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats KiƱzetĂ©s ~ JegyessĂ©g (Exile ~ Engagement) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format KiƱzetĂ©s ~ JegyessĂ©g (Exile ~ Engagement) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarusâ Bicycle) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format Engagement | poems | English | Firefly Inx, Asheville, 2012 | downloadable, pdf format[permanent dead link] Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | Firefly Inx, Asheville, 2012 | downloadable, pdf format[permanent dead link] Milyen ĂzƱ vagyok? (How Do I Taste?) | poems | Hungarian | A hĂłnap könyve, Szentendre, 2012 | buyable, pdf format Audiobooks[edit] 2020: Liquid mirror (FolyĂ©kony tĂŒkör) presented by Vera SĂpos 00:00:00 â FolyĂ©kony tĂŒkör 1; 00:55:47 â FolyĂ©kony tĂŒkör 2 Audiobooks by contemporary authors published online by DIA, the Digital Literature Academy of PIM [6] Discography[edit] Sound poetry[edit] Ballada az ezĂŒstbiciklirĆl (The Ballad of the Silver Bicycle) | SP | supplement for book with same title | Forum, Novi Sad, 1969 Phonopoetica | SP | Galerija Studentskog kulturnog centra, Belgrade, 1976 PoĂ©sie Sonore Internationale (International Sound Poetry) | audio cassette | anthology of sound poetry, Paris, 1979 La Nouvelle Revue dâArt Moderne, Special 2. (The Magazine of Modern Art) | audio cassette | Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore (International Sound Poetry Festival), Paris, 1980 Adriano Spatola: Baobab Femme | audio cassette | anthology for sound poetry magazine, Publiart Bazar Reggio Emilia, 1982 Yugoslavian Sound Poetry | audio cassette | anthology of sound poetry, 1987 HangĂĄr / Hangar | audio cassette | anthology of sound poetry, Amsterdam â Budapest, 1987 Aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik (Who is Dreaming About Wasps) | LP | recording of the radio play `Furcsa, aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik` (Strange Is the One Who Is Dreaming About Wasps) | Radio Novi Sad, 1988 Spiritus Noister: Nemzeti zajzĂĄrvĂĄnyok / National Noise-Inclusions | audio cassette | Bahia Music, Budapest, 1996 VajdasĂĄgi Magyar Zenei EstĂ©k / Vojvodina Hungarian Music Evenings 1988 | CD | JMMT, Novi Sad, 1998 VĂzisĂĄmĂĄn / Water Shaman | CD | Budapest, 1999 Spiritus Noister â Kurt Schwitters: Ursonate | music CD | Hungaroton, Budapest, 2003 Vodeni anÄeo / Water Angel | music CD | Nova Misao, Novi Sad, 2011 Phonopoetics | Vinyl, LP | Alga Marghen (Milano), in co-production with acb Gallery (Budapest) Milano, 2019 [7] Water Angels | Vinyl, LP | Alga Marghen (Milano), in co-production with acb Gallery (Budapest) Milano,, 2021 [8] Music (experimental music, jazz)[edit] As vocalist, Katalin Ladik collaborated with prominent Croatian, Serbian and Hungarian composers, such as Dubravko Detoni, Branimir SakaÄ, and Milko Kelemen (1971â73, ensemble ACEZANTEZ); ErnĆ KirĂĄly (1963-2002); DuĆĄan RadiÄ (Oratorio Profano, 1979); Boris KovaÄ (1986-1990); DeĆŸe Molnar ( 1989â91); Zsolt SĆrĂ©s a.k.a. Ahad, and Zsolt KovĂĄcs (1996-, Spiritus Noister). ErnĆ KirĂĄly | LP | UdruĆŸenje Kompozitora Vojvodine, Novi Sad, 1978 Boris KovaÄ: Ritual Nova I | LP | Symposion Records, Overstrand, 1986 Boris KovaÄ: Ritual Nova II | CD | Recommended Records, London, 1989 ErnĆ KirĂĄly - Spectrum | CD | Autobus, Paris, 1999 DeĆŸe Molnar: Weird Garden | CD | vocals on Track 1 (Water Clock) | Studentski Kulturni Centar Novi Sad, 2010 I Belong to the Band Bakers Of The Lost Future | CD | vocals on Track 3 (Poets Of The Absurd On Chalk) | Inexhaustible Editions, Budapest, 2016 Poetry readings, sound poetry performances[edit] Online Audio[edit] FƱketrec (Grass-Cage) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2003 | downloadable, mp3 format A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarusâ Bicycle) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format KĂƱzetĂ©s - JegyessĂ©g (Exile - Engagement) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format Live performances[edit] 2011 NĂ©gy fekete lĂł mögöttem repĂŒl (Four Black Horses Fly Behind Me); JĂ©gmadĂĄr (Icebird); excerpts from BelsĆ vĂzözön (The Deluge Inside) | poetry reading | Dzsudi Remake evening, Merlin Theatre, Budapest | Video on YouTube Performance art[edit] Most of Katalin Ladik`s performances balance on the borderline between performance art and theatre: the performance of sound poems is accompanied by theatrical body action and in many cases, the surrounding space is structured similarly to a traditional theatre. Those who examine her poetry often refer to her sound poetry performances. On the other hand, no detailed analyses have been produced about the dramaturgical characteristics of her performances, and the relations of sign systems between her poetry and performances. It is a well-reasoned choice, however, to locate her in the context of female performance artists, as Katalin Ladik uses her body and person as the medium of her art in her performances, which occupies a special position within the history of Western art. A list of performances, happenings, actions[edit] 1960s-`70s[edit] 1968 Budapest, Szentendre - Hungary | UFO | TamĂĄs SzentjĂłby, MiklĂłs ErdĂ©ly, Katalin Ladik | happening 1970 Belgrade - Serbia | PozoriĆĄte Atelje 212, Podrum teatar (Theatre Atelje 212, Theatre in the Basement) | performance Zagreb - Croatia | Ćœanr Festival eksperimentalnog filma (Genre Experimental Film Festival - GEFF) | performance Budapest - Hungary | JĂłzsef Attila MƱvelĆdĂ©si HĂĄz (Cultural Centre JĂłzsef Attila) | with JenĆ BalaskĂł | literary performance Belgrade - Serbia | Dom Omladine (Youth Centre) | performance Temerin - Serbia | performance 1971 BaÄka Topola - Serbia | UFO Party | performance Samobor - Croatia | Samoborski FaĆĄnik (Carnival in Samobor) | Eros sa ovogu svijeta (Eros of This World) | UFO Party | performance Biograd - Croatia | UFO Party | performance Zagreb - Croatia | Studentski Centar (Student Centre) | performance Belgrade - Serbia | Dom Omladine (Youth Centre) | performance Zagreb - Croatia | Teatar Poezije Zagreb (Poetry Theatre Zagreb) | Äetvrta dimenzija kutije (Fourth Dimension of the Box) | performance 1972 Osijek - Croatia | Annale Komorne Opere i Baleta (Annual Festival of Chamber Opera and Ballet) Zagreb - Croatia | Teatar ITD (Theatre ITD)| performance Novi Sad - Serbia | Tribina Mladih (Youth Tribune) | performance Belgrade - Serbia | Studentski Kulturni Centar (Student Cultural Centre) | Festival Expanded Media | performance BalatonboglĂĄr - Hungary | KĂĄpolna GalĂ©ria (KĂĄpolna Gallery) | Group Bosch+Bosch | performance 1974 Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media /performance/ 1975 Zagreb (Croatia), Student Centre Gallery / Galerija Studentskog Centra: `Eksperimenti u jugoslovenskoj umjetnosti` (Experiments of Yugoslav Art) (Group Bosch+Bosch) /performance/ Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media: `Ljubavi, Singer` (Loves, Singer) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina mladih: `Change Art` /action/ Novi Sad (Serbia): `SpuĆĄtanje Novog Sada niz reku Dunav` (Floating Novi Sad Downstream the Danube) /action/ 1976 Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media: `Change Art` /action/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti /performance/ 1977 Zrenjanin (Serbia), Cultural Centre / Kulturni Centar: `Poezija, foniÄna i vizuelna poezija Katalin Ladik` (Poetry, Phonic and Visual Poetry by Katalin Ladik) KrakĂłw (Poland): `Phonopoetica` /performance/ Zagreb (Croatia), Information Centre / Informativni Centar: `Phonopoetica` (with Vujica R. TuciÄ) /performance/ Amsterdam (Netherlands), Stedelijk Museum: `Tekst in Geluid` (Text in Sound) /performance/ Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar: `Phonopoetica` /performance/ 1978 Kranj (Slovenia), PreĆĄeren Theatre / PreĆĄernovo GledaliĆĄÄe /performance/ Sarajevo (Bosnia and Herzegovina), Youth Theatre / PozoriĆĄte Mladih, Festival Malih i Eksperimentalnih Scena (Festival of Small and Experimental Theatre): `Äetvrta dimenzija â krik` (Fourth Dimension â Scream) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina mladih: `PesniÄki maraton` (Poetry Marathon) /performance/ Novi Sad (Serbia), Sonja MarinkoviÄ Student Club / Studentski Klub âSonja MarinkoviÄâ: `Äudak je ko ÄekiÄe sanja` (Weird Is the One Who Dreams About Hammers) /performance/ WĂŒrzburg (Germany), Hand Press Gallery / Handpresse Galerie: `Randkunst-Kunstrand` /performance/ Novi Sad (Serbia), National Library / Narodna biblioteka: `Umetnost se ne ponavlja, ne ponavlja, ne ponavlja...` (Art Does Not Repeat Itself, Not Repeat Itself, Not Repeat Itself...) /performance/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti: `Nova umjetniÄka praksa 1966-1978` (New Art Practice 1966-1978) /performance/ 1979 Subotica (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Az Ă©neklĆ varrĂłgĂ©p â The Singing Sewing Machine` (with Zsolt KirĂĄly) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina Mladih: `The Screaming Hole â A sikoltozĂł lyuk` /performance/ Amsterdam (Netherlands): `One World Poetry` /performance/ Utrecht (Netherlands), Gallery âT Hoogt / âT Hoogt Galerie: `One World Poetry` /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina Mladih: `MesĂ©k a hĂ©tfejƱ varrĂłgĂ©prĆl` (Stories of the Seven-headed Sewing Machine) /performance/ 1980s-`90s[edit] 1980 Paris (France), Pompidou Centre / Centre Georges Pompidou: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ Le Havre (France), Cultural Centre of Le Havre / Maison de la Culture du Havre: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ Rennes (France), Cultural Centre of Rennes / Maison de la Culture de Rennes: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ New York City (USA), Washington Square Church, The New Wilderness Foundation: `International Sound Poetry Festival` /performance/ Baltimore (USA), School 33 Art Center, The Merzaum Collective`s Desire Productions Present: International Festival of Disappearing Art(s) /performance/ Gyula (Hungary), Castle Theatre / VĂĄrszĂnhĂĄz, Knightsâ Hall / Lovagterem: `Alice` /performance/ Belgrade (Serbia), Salon Museum of Contemporary Art / Salon Muzeja Savremene Umetnosti, Exhibition of Group Bosch+Bosch: `Orman koji ubrizgava (Injecting Closet)` /performance/ 1982 Budapest (Hungary), Cultural Centre JĂłkai, Studio âKâ/ StĂșdiĂł âKâ JĂłkai MƱvelĆdĂ©si Központ: `Ladik Katalin ĂșjvidĂ©ki költĆ Ă©s elĆadĂłmƱvĂ©sz szerzĆi estje` (An Evening with Novi Sad Poet and Performer, Katalin Ladik) /performance/ Novi Sad (Serbia), Cultural Centre PetĆfi SĂĄndor / PetĆfi SĂĄndor MƱvelĆdĂ©si HĂĄz: `Telepi estĂ©k â Ladik Katalin szerzĆi estje` (Evenings in Telep â with Poet Katalin Ladik) (with OttĂł Tolnai, Zsolt KirĂĄly) /performance/ Budapest (Hungary), Young Artistsâ Club / Fiatal MƱvĂ©szek Klubja: `Ladik Katalin szerzĆi estje` (An Evening with Katalin Ladik) (with MiklĂłs ErdĂ©ly, LĂĄszlĂł Beke and Zsolt KirĂĄly) /performance/ Budapest (Hungary), Cultural Centre JĂłkai, Studio âKâ / StĂșdiĂł âKâ JĂłkai MƱvelĆdĂ©si Központ: `Ladik Katalin szerzĆi Ă©s elĆadĂłi estje` (An Evening with Katalin Ladik) (with MiklĂłs ErdĂ©ly, LĂĄszlĂł Beke and Zsolt KirĂĄly) /performance/ Belgrade (Serbia), Museum of Contemporary Art / Muzej Savremene Umetnosti: `Verbo-Voko-Vizuelno` (`Phonopoetry` with Judita Ć algo) /performance/ Osijek (Croatia), Studentsâ Youth Centre / Studentski Centar Mladih, OsijeÄko ljeto (Summer in Osijek): `Äudak je ko ÄekiÄe sanja` (Weird Is the One Who Dreams About Hammers) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Ikar u metrouâ (Icarus on the Subway) (with Judita Ć algo, Selimir RaduloviÄ) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine, Beogradsko leto (Summer in Belgrade): `Ufo Party` /performance/ KanjiĆŸa (Serbia), Literary Camp / KnjiĆŸevna Kolonija: `Konkretna i vizuelna poezija` (Concrete and Visual Poetry) (with Vujica R. TuciÄ and Bob Cobbing) /performance/ Novi Sad (Serbia), Address: Istarski kej 37. sp. 8. st. Rade Ć eviÄ: `Sound Poetry Performance` (with Vujica R. TuciÄ and Bob Cobbing) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune Gallery / Tribina Mladih Galerija: `Phonopoemim` â Exhibition Launch for Slavica Grkavac: tapiserije `Jokastin kompleks` (`Jocasta Complex` Tapestry) /performance/ Paris (France), UNESCO: `Guerre a la guerre` (War Against War) /performance/ Milan (Italy), UNESCO: `Guerra alla guerra` (War Against War) /performance/ Paris (France), UNESCO Pompidou Centre / Centre Georges Pompidou: `Polyphonix 5` /performance/ 1983 Vienna (Austria), Wiener Festwochen (Vienna Festival): `Mandora 1.` /performance/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti: `Nova umjetnost u Srbiji 1970-1980` (New Art of Serbia 1970-1980) Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Oluja-po motivima Ć ekspira` (Tempest â Based on Shakespeare) â Exhibition Launch for Slavica Grkavac: tapiserije `Jokastin kompleks` (`Jocasta Complex` Tapestry) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Magic Bread` (with Paul Pignon) 1984 Glasgow (UK), Third Eye Centre, Poetsound 1984: `Mandora 1.` /performance/ Milan (Italy), (Cultural Association of) Cooperativa Intrapresa: `Milanopoesia` /performance/ Szeged (Hungary), JĂłzsef Attila University (Today: University of Szeged) / JĂłzsef Attila TudomĂĄnyegyetem: `Mandora 1.` /performance/ Cogolin (France), Rencontres Internationales de PoĂ©sie Contemporaine (International Festival of Contemporary Poetry): `Mandora 1.` /performance/ Belgrade (Serbia), Cultural Centre / Kulturni Centar: `Mandora 1.` /performance/ 1985 Belgrade (Serbia), Magaza Theatre / PozoriĆĄte Magaza: `Mandora 2.` /performance/ Budapest (Hungary), Cultural Cente of LĂĄgymĂĄnyos / LĂĄgymĂĄnyosi MƱvelĆdĂ©si Otthon: `Mandora 2.` /performance/ Budapest (Hungary), Metropolitan Cultural Centre / FĆvĂĄrosi MƱvelĆdĂ©si HĂĄz: `Alice` /performance/ Zemun (Serbia), Festival Monodrame i Pantomime (Festival of Monodrama and Pantomimes): `Mandora` /performance/ Novi Sad (Serbia), âSonja MarinkoviÄâCultural Centre / Kulturni Centar âSonja MarinkoviÄâ, Youth Tribune / Tribina Mladih: `Mandora` /performance/ Stari BeÄej (Serbia) /performance/ 1988 Szeged (Hungary), JATE Club: `Polyphonix` /performance/ PĂ©cs (Hungary): `Alice` /performance/ Budapest (Hungary), VigadĂł Chamber Hall / VigadĂł Kamaraterem, HangĂĄr Est (âWall of Soundâ Evening): `Alice` /performance/ 1989 Spoleto (Italy): `O Fortuna` /performance/ NovĂ© ZĂĄmky (Slovakia): `O Fortuna` /performance/ Novi Sad (Serbia): `O Fortuna` /performance/ 1990 Novi Sad (Serbia), Sport and Activity Centre of Vojvodina / SPENS Sportski i Poslovni Centar Vojvodina: `Otkrovenje` (Revelation) (with ZoltĂĄn Pletl) /performance/ VĂĄc (Hungary), Greek Chapel / Görög Templom, Ex-panziĂł 2. Festival: `Angyal/Angel` /performance/ Novi Sad (Serbia): `Seraphine Tanz` /performance/ 1993 Szentendre (Hungary), DalmĂĄt Cellar / DalmĂĄt pince, UHF KisĂșjrevue /performance/ Szeged (Hungary), JATE Club: `Alice` /performance/ VĂĄc (Hungary), Greek Chapel / Görög Templom, ExpanziĂł 5. Festival /performance/ 1994 Szeged (Hungary): `Performancia` with LukĂĄcs Bitskey /performance/ ZebegĂ©ny (Hungary): `A helyettesĂtĆ asszony (The Substitute)` /performance/ PĂ©cs (Hungary): `A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-dimensional Window)` with TamĂĄs Szalay /performance/ 1995 Marseille (France), International Poetry Centre / Centre International de PoĂšsie: `KassĂĄk` /performance/ 1996 Marseille (France), Meyer Gallery / Galerie Meyer: `Lâ agneau de Dieu et le double` (The Lamb of God and Its Double) /performance/ Ajaccio â Corsica (France): `Lâ agneau de Dieu et le double` (The Lamb of God and Its Double) /performance/ 2000s[edit] 2002 Novi Sad (Serbia), Cultural Centre of Novi Sad / Kulturni Centar Novog Sada, INFANT (International Festival of Alternative and New Theatre): `FƱketrec / Grass-cage` 2003 Novi Sad (Serbia), Chamber Theatre of Music / Kamerno PozoriĆĄte Muzike, INTERZONE Festival: `Tesla â Project` /performance/ 2004 Monza (Italy) /performance/ Salerno (Italy) /performance/ Novi Sad (Serbia), Chamber Theatre of Music / Kamerno PozoriĆĄte Muzike, INTERZONE Festival: `Tesla â Project` Budapest (Hungary), A38 Ship / A38 hajĂł: `LomtalanĂtĂĄs` (Cleaning the House) /performance/ Budapest (Hungary), Ludwig Museum â Museum of Contemporary Art / Ludwig MĂșzeum â KortĂĄrs MƱvĂ©szeti MĂșzeum: `Torony-LomtalanĂtĂĄs` (Cleaning the Tower-House) /performance/ 2005 TerĂ©ny (Hungary), ExpanziĂł Festival: `Angel` /performance/ 2006 Budapest (Hungary), Serbian Theatre in Hungary / MagyarorszĂĄgi Szerb SzĂnhĂĄz / Srpsko PozoriĆĄte u MaÄarskoj: `Tesla`, /audio-visual oratorio/ Otterlo (Netherlands), Kröller-MĂŒller Museum: `Change Art` /action/ Amsterdam (Netherlands): `Tesla` /performance/ Novi Sad (Serbia), Sport and Activity Centre of Vojvodina / SPENS Sportski i Poslovni Centar Vojvodina, Inventors Association of Vojvodina, TeslaFest: `Tesla` /performance/ 2007 NovĂ© ZĂĄmky (Slovakia), Art Gallery / GalĂ©ria Umenia: `Gyakorlatok ĂŒres hĂșrokon â KassĂĄk-kĂłd` (Exercises on Empty Strings - KassĂĄk Code) /performance/ Budapest (Hungary), Erlin Club Gallery / Erlin Klub GalĂ©ria: `FƱketrec` (Grass-cage) /performance/ Budapest (Hungary), Mu Theatre / Mu SzĂnhĂĄz: `Az EszmĂ©let szövedĂ©ke` (The Weave of Consciousness) (with PĂ©ter Bajka, Bern Atom Santi, Eszter Bereczky, ZsĂłfia Varga) /performance/ VerĆce (Hungary), EkszpanziĂł XX Festival: `Tesla, Audio-visual Oratorio` /performance/ Szigliget (Hungary), Artist House of the Hungarian Public Foundation for Creative Art / Magyar AlkotĂłmƱvĂ©szeti KözalapĂtvĂĄny AlkotĂłhĂĄza, JĂłzsef Attila Kör 18. irodalmi tĂĄbora (18th Literary Camp of the JĂłzsef Attila Circle): `Az EszmĂ©let szövedĂ©ke` (The Weave of Consciousness) (with PĂ©ter Bajka, Bern Atom Santi, Eszter Bereczky, ZsĂłfia Varga) /performance/ 2008 Budapest (Hungary), PetĆfi Literary Museum / PetĆfi Irodalmi MĂșzeum, A SzĂ©pĂrĂłk TĂĄrsasĂĄga V. Ćszi irodalmi fesztivĂĄlja â NĆk a fĂ©rfi birodalomban (5th Autumn Literary Festival of the Hungarian Belletrist Association â Women in a Men`s World): `Diptichon` (with Endre SzkĂĄrosi), performance Belgrade (Serbia), ARTGET Gallery â Cultural Centre Belgrade / Galerija ARTGET â Kulturni Centar Beograda (World Poetry Day): `Tesla â Homo Galacticus` /performance/ Szigliget (Hungary), JĂłzsef Attila Kör 20. irodalmi tĂĄbora (20th Literary Camp of the JĂłzsef Attila Circle): `Trip-ti-chon` (with Veronika CzapĂĄry), performance Budapest (Hungary), Irodalmi Centrifuga (Literary Centrifuge): `Trip-ti-chon` (with Veronika CzapĂĄry), performance Bratislava (Slovakia), Ars Poetica MedzinĂĄrodny Festival PoĂ©zie /The 6th Ars Poetica International Poetry Festival /sound poetry performance[9] 2009 VisegrĂĄd (Hungary), The Roof Terrace of King Matthias Museum / A MĂĄtyĂĄs KirĂĄly MĂșzeum tetĆterasza, EkszpanziĂł XXI Festival: âKerub` (Cherub) /performance/ 2010s[edit] 2010 Budapest (Hungary), Gallery A22 / A22 GalĂ©ria, Tibor Papp`s Exhibition Opening: `ĂraköltemĂ©ny` (Poem-Clock) /performance/ Subotica (Serbia), KosztolĂĄnyi DezsĆ Theatre / KosztolĂĄnyi DezsĆ SzĂnhĂĄz: `Tesla â Homo Galacticus` /performance/ Budapest (Hungary), MillenĂĄris Theatre / MillenĂĄris TeĂĄtrum, Book Festival: `SzabadkĆmƱves szex` (Freemason Sex) (with drMĂĄriĂĄs) /performance/ Ć taglinec (Croatia), `Voda` â `Water` MeÄunarodni Susret Umjetnika (International Art Festival): `Veliko spremanje` (Spring Cleaning) /performance/ Eger (Hungary), Small Synagogue Gallery of Contemporary Art / Kis ZsinagĂłga KortĂĄrs GalĂ©ria, artAlom Ă©lĆmƱvĂ©szeti fesztivĂĄl (artAlom Performing Arts Festival): `Bukott angyalok` (Fallen Angels) /performance/ Szeged (Hungary) â Subotica (Serbia), Railway line, KultĂșrcsempĂ©sz SĂnbusz FesztivĂĄl (Culture-smuggler Railbus Festival): Megaphone-assisted readings by GĂĄbor VirĂĄg, Slobodan TiĆĄma, GĂĄbor Lanczkor, Tamara Ć uĆĄkiÄ, Vladimir Kopicl, Katalin Ladik, SiniĆĄa TuciÄ, Roland Orcsik 2011 Budapest (Hungary), Kunsthalle (Palace/Hall of Art) / MƱcsarnok: `PreparababrakabarĂ©` /performance/ Marseille (France), Museum of Contemporary Art / MusĂ©e d`Art Contemporain, PoĂ©sie Marseille 2011, 8Ăšme Festival (8th Marseille Poetry Festival, 2011): `Le Grand MĂ©nage` (Spring Cleaning) /performance/ TĂąrgu MureÈ (Romania), National Theatre - Small Hall / Teatrul NaĆŁional â Sala MicÄ, Testet öltött szavak rendezvĂ©ny (Words Embodied â Event series): `Alice` /performance/ Budapest (Hungary), Mu Theatre / Mu SzĂnhĂĄz, Ismeretlen kutatĂĄsa improvizĂĄciĂłs alkotĂłmƱhely (Searching the Unknown â Improvisational Workshop): `Hangmozdulat` (Sound Movement) (with Kati Dombi) /performance/ 2012 Budapest (Hungary), Hungarian Writers` Association / Magyar ĂrĂłszövetsĂ©g: XXIV. EkszpanziĂł Festival, `IdĂ©zet` Szimpozion Ă©s KiĂĄllĂtĂĄs (`Quotation` Symposium and Exhibition): `ĂsĂł, kapa, nagyharang` (`Till Death` lit.: Spade, Hoe and Bell) /performance/ KomĂĄrom (Hungary), Fort Monostor â Film Museum / Monostori ErĆd â FilmmĂșzeum, Mediawave 2012 Festival: `NagytakarĂtĂĄs` (`Spring Cleaning`) /performance/ ĆĂłdĆș (Poland), MS2 â Lodz Museum of Art / MS2 â Muzeum Sztuki w Ćodzi: `Alicja w krainie kodĂłw` (Alice in Codeland) /performance/ Budapest (Hungary), Address: 8th district, PĂĄl street 6.: Gödör bĂșjĂłcska â irodalom, zene, film, tĂĄnc, szĂnhĂĄz, beszĂ©lgetĂ©s (Gödör Club Hide-and-seek â literature, music, film, dance, theatre, discussions) /sound poetry performance/ Ottawa, Ontario, Canada, City Hall Art Gallery, A B Series Workshop: `NagytakarĂtĂĄs` (`Spring Cleaning`) /performance/ Ottawa, Ontario, Canada, Arts Court Theatre, A B Series: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (`Alice in Codeland`) /performance/[10] 2013 Budapest (Hungary), Ăbudai TĂĄrsaskör, KassĂĄk Museum, KassĂĄk Year: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (Alice in Codeland) /performance/[11] Hvar (Croatia), 17th International Festival of Radio Plays and Documentary Radio Dramas PRIX MARULIÄ, âTesla. Homo Galacticusâ /performance/ SzĂ©kesfehĂ©rvĂĄr (Hungary), Vörösmarty Theatre Studio, Contemporary Art Festival: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (Alice in Codeland) /performance/[12] Budapest (Hungary), Fuga, AutonĂłmia Filmklub 5, âI Belong to the Bandâ: Katalin Ladik`s voice on âpoets of the absurd on chalkâ[13] 2014 SzĂĄzhalombatta (Hungary), Katalin Ladik - Endre SzkĂĄrosi, Slam Poetry /performance/ Budapest (Hungary), Mika Tivadar VigadĂł, JazzaJ, Katalin Ladik â Jean Michel van Schowburg, Katalin Ladik â Zsolt SĆrĂ©s, âSounds to Goâ (Hangok elvitelre) /performance/ [14] 2015 Eger (Hungary), Templom Gallery, artAlom Live Art Festival 2015: `Tranzit Zoon`, performance Gothenburg (Sweden), Gothenburg Book Fair `Tranzit Zoon`, performance Vienna (Austria), Campus AAKH Hof 7, UniversitĂ€t Wien, `Singende Schnittmuster â Singing Dress Pattern`, lecture-performance, multimedia slide-show 2016 PoreÄ (Croatia), Behind the Scenes with Katalin Ladik! Artists on Vacation: `The Sounds of a sewing machine`, Circe di Parenzoâ /performance/,[15][16] Budapest (Hungary), MĂSZI, @Transart Communication, Katalin Ladik & Zsolt SĆrĂ©s âAlchemical Weddingâ (AlkĂmiai nĂĄsz) /performance/ Milano (Italy), FM Centre for Contemporary Art, Non-Aligned Modernity. Eastern-European Art from the Marinko Sudac Collection. Katalin Ladik: âTranzit Zoonâ /performance/ [17] 2017 Athens (Greece), Oval Staircase, Megaron â the Athens Concert Hall, âAll the In-Between Spacesâ, Concept and direction by: Paolo Thorsen-Nagel. Katalin Ladik: âFollow me into mythologyâ /performance/ [18] Budapest (Hungary), Urania National Film Theatre, Janus Pannonius Grand Prize for Poetry 2017 Festivities of Hungarian Pen Club. Katalin Ladik: Sound Performance based on Concrete Poems of Augusto de Campos Limassol (Cyprus), Theatro Ena, SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, âLive Lectureâ /solo sound poetry performance/ Nicosia (Cyprus), Artos Foundation, SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition âLive Lectureâ /solo sound poetry performance/ Limassol (Cyprus), SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, `Spring Cleaning`, performance/ Limassol (Cyprus), SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, âWall(ed)â, aRttitude Site-specific dance performance, Katalin Ladik (live sound and voice). Budapest (Hungary), TrafĂł, âAlice in Codelandâ /multimedia performance/ Vienna (Austria), Lobby of Hotel Prinz Eugen, Erste Bank Publication Presentation âSound Poemsâ /live performance/ Novi Sad (Serbia), Museum of Contemporary Art Voivodina (MSUV), âK.A.T (Culture â Activism â Theory) Conferenceâ, âCreative Transitionsâ/live lecture, multimedia and sound poetry performance/ Novi Sad (Serbia), Bulevar Books, âTraNSporteur multilingual poetryâ /poetry reading/ Lodz (Poland), House of Literature, âPuls Literary Festival, 2017, Hungarian Dayâ, âSounds in Lodzâ / live lecture, multimedia performance and live sound poetry performance/ 2018 Berlin (Germany), neue Gesellschaft fĂŒr bildende Kunst (nBgK), `Alice in Codeland`, multimedia performance Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, âUnderground und Improvisationâ, âFollow me into Mythologyâ /live lecture and soloperformance/ Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, âUnderground und Improvisationâ, âDesire of Touchâ /Duoperformance with Natalia Pschenitschnikova/ Budapest (Hungary), Mersz Klub, âTĂșlĂ©lni a documenta 14-etâ (Surviving documenta 14) /live lecture and soloperformance/ Budapest (Hungary), Hungarian University of Fine Arts, âTĂșlĂ©lni a documenta 14-etâ (Surviving documenta 14) /live lecture with Emese KĂŒrti/ Budapest (Hungary), Közkincs KönyvtĂĄr, `MĆ°VĂSZ + NĆ` (ARTIST + WOMAN), âFeminizmus Ă©s mƱvĂ©szet ma?â (Feminism and Art Today?), âTĂșlĂ©lni a documenta 14-etâ (Surviving documenta 14) /live lecture/ Belgrade (Serbia), Cultural Center of Belgrade, `Spoken Word, World Poetry Day` /poetry reading/ Belgrade (Serbia), Cultural Center of Belgrade, `Spoken Word, World Poetry Day`, `Alice in Codeland` /multimedia performance/ Zagreb (Croatia), âShowroom of Contemporary Soundâ, âTransitionsâ /live lecture/ Rome (Italy), Falconieri Palace (Hungarian Academy in Rome), âFountains of Rome - Mouth to Lung!â /live lecture and sound performance/ Budapest (Hungary), HĂĄrom HollĂł â Drei Raben, âAntracit szĂĄjrĂșd (Antracit mouthpiece) /sound poetry performance/ Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, `19. poesiefestival berlin 2018, Weltklang â Night of Poetry`, sound poetry performance Berlin (Germany), German Centre for Poetry (Haus fâĂŒr Poesie), `lyrikline - Listen to the Poet`, poetry reading and live voice recordings for the archive 2019 Basel (Switzerland), Music Academy of Basel, Master Class in Free Impovisation, âHomo Ludensâ (live lecture) Dresden (Germany), Lipsiusbau, âAlice in Codelandâ / performance Rotterdam (the Netherlands), DE PLAYER, in collaboration with KRAAK, âBRAUBLFF #8 (Materie und Laut), Memory of Water / sound installation and sound poetry performance Brussels (Belgium), DE PLAYER, in collaboration with KRAAK, âBRAUBLFF #8 (Materie und Laut), âMemory of Waterâ / sound installation and sound poetry performance Madrid (Spain), Elba Benitez Gallery, âO-PUSâ (solo exhibition curated by Adam Budak) / sound poetry performance Paris (France), Palais de Tokyo, The Liberated Voice, Sound Poetry, âMemory of Waterâ /sound installation 2020s[edit] 2020 London (UK), CafĂ© OTO, Tinted Window with issue No.2: Verbivocovisual dedicated to `Materializzazione del Linguaggio`, a 1978 Venice Biennale exhibition curated by Mirella Bentivoglio/ sound installation (Memory of Water) and performance (Tranzit Zoon) [19] Budapest (Hungary), Trafo Gallery, Nyitott mƱterem #21 (Open Studio), Zoom conversation with Emese KĂŒrti Budapest (Hungary), acb Attachments, âSzerelmem, Sing-her!â (My Love, Sing-her!). Opening of solo exhibition âSewn Soundsâ (Bevarrt hangok) 2021 VeszprĂ©m (Hungary), Pannon VĂĄrszĂnhĂĄz (Pannon Castle Theatre), âAlice KĂłdorszĂĄgbanâ (Alice in Codeland)/ performace Budapest (Hungary), Art9 Gallery, âĂj szakralitĂĄsâ (New sacrality) / sound poetry performance Budapest (Hungary), MAMĆ°, Opening of the exhibition âGraphic Scoreâ /sound poetry performance [20] Budapest (Hungary), KassĂĄk MĂșzeum, âA vĂz emlĂ©kezeteâ (âThe Memory of Waterâ), Finissage of the exhibition âPoetry & Performance - Performance Art in Eastern Europeâ /sound installation 2022 Budapest (Hungary), Godot Gallery, opening of the exhibition of drMĂĄriĂĄs / sound poetry performance [21] Vienna (Austria), Alte Schmiede, âakustische Poesieâ (âAcoustic poetryâ) / sound poetry performance [22] Bratislava (Slovakia), Slovak National Gallery, âFollow me into mythologyâ / sound poetry performance and live lecture Budapest (Hungary), KassĂĄk MĂșzeum, âSzkĂĄrosi-emlĂ©kestâ (Memorial evening), âGyaloghĂddal a csillaglejtĆnâ (Footbridge over the stargate )/sound poetry Berlin (Germany), Collegium Hungaricum, âThe Poetsâ Soundsâ / sound poetry performance Cologne (Germany), Loft, âThe Poetsâ Soundsâ / sound poetry performance London (UK), London Woolwich Works, LCMF (London Contemporary Music Festival) âSad and Ruinedâ /sound poetry performance Belgrade (Serbia), âThe Poetsâ Soundsâ / sound poetry performance Limassol (Cyprus), Art Studio 55, SARDAM-Literature Festival, sound poetry and âTranzit Zoonâ performance Workshops with performances (selection)[edit] 2018 Zagreb (Croatia), âShowroom of Contemporary Soundâ, âNoÄna pjesma morskih jeĆŸevaâ (âNight song of sea lizardsâ) /improvisation and sounding in visual and concrete poetry workshop for the students of the Department of Animation and New Media of the Fine Art Academy in Zagreb (OZAFIN), as a part of the project Re-Imagine Europe, co-funded by the Creative Europe programme of the European Union/ [23] 2021 Berlin (Germany), LettrĂ©tage im ACUD Studio, Poetsâ Sound Production Workshop 1, creation of the visual score âDrei Eierâ Cologne (Germany), LOFT Cologne, Poetsâ Sound Production Workshop 2, finalizing the visual score âDrei Eierâ Berlin (Germany), Collegium Hungaricum Berlin, Poetsâ Sound Production Workshop 3, rehearsal of the visual score based performance âDrei Eierâ Concerts, musical performances (selection)[edit] 1969 Opatija (Croatia): Jugoslovenska muziÄka tribina (Yugoslav Music Tribune) (ErnĆ KirĂĄly: Refleksija) 1970 Opatija (Croatia): Jugoslovenska muziÄka tribina (Yugoslav Music Tribune) (ErnĆ KirĂĄly: Refleksija; Branimir SakaÄ: Bellatrix - Alleluja) Novi Sad (Serbia): Muzika i Laboratorija (Music and Laboratory) (with ErnĆ KirĂĄly) Osijek (Croatia): Annale komorne opere i baleta (Annual festival of chamber opera and ballet) 1971 Zagreb (Croatia): MuziÄki biennale (Music Biennale â International Festival of Contemporary Music) (MBZ Radionica/Workshop II with ErnĆ KirĂĄly, et al.; Chamber Music - Branimir SakaÄ: Bellatrix - Alleluja) Dubrovnik (Croatia): DubrovaÄke ljetne igre (Dubrovnik Summer Festival) (ACEZANTEZ Ensemble) Radenci (Slovenia): Festival sodobne komorne glazbe (Contemporary Chamber Music Festival) 1972 Munich (Germany): (Cultural Program of the 1972 Summer Olympics) (ACEZANTEZ Ensemble) Radenci (Slovenia): Festival sodobne komorne glazbe (ACEZANTEZ Ensemble) (Contemporary Chamber Music Festival) Osijek (Croatia): Annale komorne opere i baleta (ACEZANTEZ Ensemble) (Annual festival of chamber opera and ballet) Novi Sad (Serbia), âRadivoj Äirpanovâ Workersâ University / RadniÄki univerzitet âRadivoj Äirpanovâ (ACEZANTEZ Ensemble) Belgrade (Serbia), Studentski kulturni centar (Student Cultural Centre) â Festival Expanded Media (ACEZANTEZ Ensemble) 1979-2012 Belgrade (Serbia), Dom Sindikata â BEMUS Belgrade Music Festival: âOratorio Profanoâ (composer: DuĆĄan RadiÄ, conductor: Oskar Danon) Opatija (Croatia): Jugoslovenska muziÄka tribina (Yugoslav Music Tribune) Budapest (Hungary), Spiritus Noister Group, 1996, 2002, 2004, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012 Budapest (Hungary), Italian Cultural Institute / Olasz kultĂșrintĂ©zet / Istituto Italiano di Cultura, AvantgĂĄrd mƱvĂ©szetek a vilĂĄgban: mi lett a sorsuk? Nemzetközi tanĂĄcskozĂĄs (Avant-garde Arts in the World: What About Them? International conference): `Futurdadama (Futurdada Today)`, Spiritus Noister, 2001 Vienna (Austria), Spiritus Noister Group, 2004 Szentendre (Hungary), Spiritus Noister Group, 2009 SzekszĂĄrd (Hungary), Spiritus Noister Group, 2012 2016 Budapest (Hungary), MƱvelĆdĂ©si Szint (MĂSZI), â@Transart Communication 2016â, âAlchimist Weddingâ /concert and live sound performance with Zsolt SĆrĂ©s/ VeszprĂ©m (Hungary), House of Arts, âAlkĂmiai mennyegzĆâ (âAlchimist Weddingâ) /concert and live sound performance with Zsolt SĆrĂ©s/ Budapest (Hungary), MĂŒpa, UH Fest, Spiritus Noister /concert and live sound performance with Endre SzkĂĄrosi, Zsolt SĆrĂ©s, LĂĄszlĂł Lenkes/ Budapest (Hungary), Kassak Museum, âDadarabokâ /concert and live sound performance with Endre SzkĂĄrosi, Zsolt SĆrĂ©s, LĂĄszlĂł Lenkes/[24] 2017 Budapest (Hungary), 2017: Muted and silent films with live music series, I Belong To The Band vs. Berberian Sound Studio 2018 Debrecen (Hungary), MODEM, Katalin Ladik: âHatĂĄridĆnaplĂłâ (âDiary Bookâ) /concert and live sound performance with Gyula VĂĄrnai/ VeszprĂ©m (Hungary), 2018, House of Arts, âSpring Reopening, We believe in life before deathâ, âClaes Oldenburg: I am for an Artâ /concert and live sound performance with Gyula VĂĄrnai/ Basel (Switzerland), IGNM, Ackermannshof, Free Improvisation based on graphic scores of ErnĆ KirĂĄly and Katalin Ladik Budapest (Hungary), FUGA Centre for Architecture, Design Week, Attila DĂłra (bass clarinate), Katalin Ladik (vocal) Budapest (Hungary), Budapest Music Center (BMC), Wortlaute II, Transparent Sound New Music Festival, Ladik Katalin, âHa mĂșlna e lĂĄngâ 2019 âą Belgrade (Serbia), artist in residence at the Radio Beograd Electronic Studio, Katalin Ladik and Svetlana MaraĆĄ have created three new pieces (Electric Bird, White Bird and Ice Bird) [25] Speech-music performances[edit] Author âDrei Eierâ (German, Serbian, Hungarian), presented by Sprechbohrer (Sigrid Sachse, Harald Muenz and Georg Sachse), âDrei Eierâ (German, Serbian, Hungarian) [26] Theatre[edit] As an actress[edit] Jean-Paul Sartre: The Condemned of Altona; dir. IstvĂĄn LĂĄnyi; IfjĂșsĂĄgi TribĂŒn (Tribina Mladih / Youth Tribune); Novi Sad (Serbia); 1963 Imre Sarkadi: Elveszett Paradicsom (Paradise Lost); dir. Tibor GellĂ©r; PetĆfi SĂĄndor MƱvelĆdĂ©si EgyesĂŒlet (âPetĆfi SĂĄndorâ Cultural Association); Novi Sad (Serbia); 1963 MoliĂšre: The Imaginary Invalid (BĂ©line); dir. Ljubica Ravasi; Srpsko Narodno PozoriĆĄte (Serbian National Theatre); Novi Sad (Serbia); 1966 (Exam Piece) SĂĄndor Guelmino: Ăzvegy (Widow); dir. Tibor Vajda; Echo (az ĂjvidĂ©ki RĂĄdiĂł Ă©s az IfjĂșsĂĄgi TribĂŒn szĂnpada / the joint theatre of Radio Novi Sad and the Youth Tribune); Novi Sad (Serbia); 1969 Ferenc TĂłth (text) â ErnĆ KirĂĄly (composer): JĂłb (Job) (Performer â Recitative); dir. IstvĂĄn SzabĂł, Jr.; NĂ©pszĂnhĂĄz / Narodno PozoriĆĄte u Subotici (National Theatre in Subotica); Subotica (Serbia); 1972 IstvĂĄn ĂrkĂ©ny: MacskajĂĄtĂ©k (Cats` Play) (Ilus); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1974 Peter Weiss: How Mr. Mockinpott was cured of his Sufferings (First Angel/First Nurse); dir. Radoslav DoriÄ; RĂłbert Bambach; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1974 Ădön von HorvĂĄth: Tales from the Vienna Woods (Emma); dir. RĂłbert Bambach; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1975 Gergely Csiky: MukĂĄnyi (Ella); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1976 Valentin Kataev: Squaring the Circle (Tanya); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1977 MoliĂšre: Dom Juan or The Feast with the Statue (Mathurine); dir. DuĆĄan Sabo; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Anton Pavlovich Chekhov: Three Sisters (Masha); dir. György Harag; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Ădön von HorvĂĄth: Tales from the Vienna Woods (Emma); dir. PĂ©ter Telihay; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Anton Pavlovich Chekhov: The Cherry Orchard (Charlotta Ivanovna); dir. György Harag; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1979 OttĂł Tolnai: VĂ©geladĂĄs (Clearance Sale) (Mrs Csömöre); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1979 Gyula HernĂĄdi: V.N.H.M. Szörnyek Ă©vadja (V. N. H. M. - Season of Monsters); dir. MiklĂłs JancsĂł; Summer Theatre in Gyula; VĂĄrszĂnhĂĄz; (Hungary); 1980 Edward Albee: Everything in the Garden (Cynthia); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1980 Angelo Beolco (Il Ruzzante): La Betia; dir. Radoslav DoriÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 OttĂł Tolnai: Bayer Aspirin (The Actress); dir. MiklĂłs JancsĂł; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 Ferenc DeĂĄk: Nirvana (Csontos Vali); dir. IstvĂĄn SzabĂł Jr.; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 Bertolt Brecht: Baal (Emilie); dir. Milan BelegiĆĄanin; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1983 DezsĆ KosztolĂĄnyi: Anna Ădes ( Mrs Druma); dir. György Harag; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1983 Alexander Vvedensky: Jelka kod Ivanovih (Christmas at the Ivanovâs) (Mother Puzirjova); dir. Haris PaĆĄoviÄ; Akademsko PozoriĆĄte âPromenaâ (âChangeâ Academic Theater); Novi Sad; (Serbia); 1983 MihĂĄly MajtĂ©nyi: Harmadik ablak (The Third Window) (Mrs LĂłdi); dir. György HernyĂĄk; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1984 Alfred Jarry: Ubu Roi (Mama Ubu); dir. Tibor Csizmadia; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1984 Gyula Gobby FehĂ©r: A Duna menti Hollywood (Hollywood by the Danube) â Multimedia Performance About the Life of ErnĆ BosnyĂĄk (The Baron`s Lover); dir. KĂĄroly Vicsek; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Ivo BreĆĄan: Anera (Anera); dir. Dimitar Stankoski; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Peter Shaffer: Equus (Hesther Salamon); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Howard Barker: The Castle (Skinner); dir. David Gothard; NĂ©pszĂnhĂĄz / Narodno PozoriĆĄte u Subotici (National Theatre in Subotica); (Serbia); 1986 Friedrich DĂŒrrenmatt: The Visit (First Woman); dir. Radoslav DoriÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1986 IstvĂĄn ĂrkĂ©ny: ForgatĂłkönyv (Screenplay) (Mrs Littke); dir. Ljubisa Georgievski; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1986 IstvĂĄn ĂrkĂ©ny: TĂłtĂ©k (The TĂłt Family) (Mrs TĂłt); dir. GĂĄbor SzĂ©kely; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Edward Albee: A Delicate Balance (Julia); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Jordan Plevnes: âRâ (Katerina); dir. Ljubisa Georgievski; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Johann Wolfgang von Goethe: Clavigo (Soffe); dir. Vladimir Milcin; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1988 Samuel Beckett: Happy Days (Winnie); dir. Radoslav LaziÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1988 Henrik Ibsen: An Enemy of the People (Mrs Stockmann); dir. Ćœelimir OreĆĄkoviÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1989 Ferenc MolnĂĄr (Franz Molnar): Liliom (Mrs MuskĂĄt); dir. LĂĄszlĂł Babarczy; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1990 Ede TĂłth: A falu rossza, avagy a negyedik ablak (The Village Rogue; Or, the Fourth Window) (Mrs TarisznyĂĄs); dir. HernyĂĄk György; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1990 OttĂł Tolnai: Paripacitrom (lit. Steed dung) (Krisztina); dir. PĂ©ter Tömöry; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 Marcel Achard: L`Idiote (A Shot in the Dark) (Chief Inspector`s Wife); dir. Tibor Vajda; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 Bertolt Brecht: Mother Courage and Her Children (Mother Courage); dir. Lajos Soltis; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 JĂłzsi JenĆ TersĂĄnszky: Kakuk Marci (Her Ladyship); dir. Lajos Soltis; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1992 Jean Anouilh: The Orchestra (Cello); dir. Voja SoldatoviÄ; ĂjvidĂ©ki SzĂnhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1992 PĂ©ter NĂĄdas (text) â LĂĄszlĂł Vidovszky (composer): TalĂĄlkozĂĄs (Encounter) (MĂĄria); dir. AndrĂĄs Ăry-KovĂĄcs; Shure Studio; Budapesti KamaraszĂnhĂĄz (Chamber Theatre in Budapest); (Hungary); 1997 Boris Vian: Vercoquin et le Plancton (Vercoquin and the Plankton) (LĂ©on Charles Miqueut sous-ingĂ©nieur principal di CNU / Sub head-engineer at CNU); dir. RĂłbert Csontos; Kolibri SzĂnhĂĄz (Kolibri [âHummingbirdâ] Theatre); Budapest (Hungary); 1997 Sean OÂŽCasey: Bedtime Story (Landlady); dir. PĂĄl Kanda; FĂŒggeten SzĂnpad III tĂĄrsulata (3rd Company of Independent Theatre); Kolibri Pince (Kolibri [âHummingbirdâ] Cellar Theatre); Budapest (Hungary); 1998 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Adieu Monsieur Bloom â Cabaret Noire (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Les Fleurs du Mal; `The Thinking Man`s Living Theatre`; Mu SzĂnhĂĄz (Mu Theatre); Budapest; (Hungary); 2003 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: A szĂĄmƱzött Joyce / The Exiled Joyce (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Bloomsday Festival; Szombathely; (Hungary); 2003 Radoslav Zlatan DoriÄ: Ne daj BoĆŸe, da se Srbi sloĆŸe / Ne adj isten, szerbek egyesĂŒlnek (God Forbid That the Serbs Should Agree) (Ruska); dir. Radoslav Zlatan DoriÄ; MagyarorszĂĄgi Szerb SzĂnhĂĄz / Srpsko PozoriĆĄte u MaÄarskoj (Serbian Theatre of Hungary); Budapest; (Hungary); 2004 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Nova Necropola. Cabaret Noire (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Mu SzĂnhĂĄz (Mu Theatre); Budapest; (Hungary); 2004 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Az igazi Blum (The Real Blum /Bloom/) (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; ReJoyce Festival; Szombathely; (Hungary); 2004 György BarĂĄthy: Origami (I Woman); dir. György BarĂĄthy; ArtĂ©ria SzĂnhĂĄzi TĂĄrsasĂĄg (Theatre Company âArtĂ©riaâ); RS9 Studio Theatre; Budapest; (Hungary); 2005 Torkolat/Estuary (Unborn child), dir: Al Farman Petra (Freeszfe), Freeszemle, KirĂĄly fĂŒrdĆ, Budapest (Hungary), 2022 Szabadkai szecessziĂł/Art Nouveau in Subotica based on George Taboriâs My Motherâs Courage (Mother), dir: Zlatko PakoviÄ, KosztolĂĄnyi DezsĆ SzĂnhĂĄz. Subotica, 2021 As a director[edit] The Last Chapter by Navjot Randhawa, performed by theâTheatre of Roots and Wingsâ and Punjab Sangeet Natak Akademi in P
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
NEOTPAKOVANA IZDANJA - prodaje se u stanju kao na slikama David Bowie live with: Iggy Pop. Nine Inch Nails. Tin Machine, Stevie Ray Vaughan,... LIVE 1973.- 1995.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Sirusho - Qele, Qele Originalno izdanje (digipak, promo), sadrzi CD i DVD. Made in Armenia Novo, neotpakovano, u celofanu! Spisak pesama: CD 1 Qélé, Qélé 3:02 2 Qélé, Qélé (Yerevan Remix) 3:31 3 Qélé, Qélé (Yerevan Club Mix) 7:01 4 Qélé, Qélé (Karaoke Version) 3:00 DVD 1 Qélé, Qélé Stanje mozete videti na slikama. Zanrovi: pop, electronic, folk, world & country pvs1r0
Sosnora V. [autograf] Januarski pljusak. Poezija. M.; L .: Sovjetski pisac, 1962. Na naslovnoj strani izdavaÄa i ilustrovanoj zaĆĄtitni omot. U dobrom stanju. Na naslovu je autogram: âSosnora 15.IX.62â. Prva pesnikova zbirka. Viktor AleksandroviÄ Sosnora (1936-2019) - sovjetski i ruski pesnik, prozni pisac i dramaturg. Sosnora je bio jedini predstavnik âzvaniÄnih ĆĄezdesetihâ u Lenjingradu i mnogo je putovao u inostranstvo. Predavao je u Parizu i SAD. Bio je prijatelj sa Liljom Brik, Nikolajem Asejevim.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Bee Gees - 1974-1979 5CDa , originalno izdanje Reprise . Zapakovano ! NOVO !!
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Muzika i film
Iced Earth - Slave to the dark, The Century Media years box-set 14CDa + DVD , izdanje Century Media . Za kolekcionare !!! Numerisano izdanje , 5000 kopija , ovo je box No. 3273 ! Iced Earth Night of the stormrider Burnt offerings 2CDa Days of purgatory 2CDa The dark saga Something wicked this way comes Alive in Athens 3CDa + DVD Enter the realm of the gods 2CDa Horror show Sve kao novo osim kutije - 5-