Filteri
close
Tip rezultata
Svi rezultati uključeni
keyboard_arrow_down
Kategorija
Kolekcionarstvo i umetnost
keyboard_arrow_down
Sve kategorije
Kolekcionarstvo i umetnost
Od
RSD
Do
RSD
Sortiraj po
keyboard_arrow_down
Objavljeno u proteklih
keyboard_arrow_down
Sajtovi uključeni u pretragu
Svi sajtovi uključeni
keyboard_arrow_down

Pratite promene cene putem maila

  • Da bi dobijali obaveĆĄtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaĆĄu mail adresu.
  • Goglasichevron_right
  • Kolekcionarstvo i umetnost
1-24 od 24 rezultata

Broj oglasa

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream
1-24 od 24
1-24 od 24 rezultata

Prikaz

format_list_bulleted
view_stream

ReĆŸim promene aktivan!

Upravo ste u reĆŸimu promene sačuvane pretrage za frazu .
MoĆŸete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje

Aktivni filteri

  • Tag

    Tehnika
  • Tag

    Lirska poezija
  • Tag

    Proizvodi
  • Tag

    Nakit
  • Cena

    7,000 din - 54,999 din

Dimitrije Nikolajević - Crvena poema Ovo delo naĆĄeg slavnog autora izaĆĄlo je godinu dana ranije!, pre nego ĆĄto je izaĆĄla verzija Crvene poeme sa ilustracijom. JEDINI primerak dostupan u ponudi. Izuzetne vrednosti. KnjiĆŸica je većeg formata. Bez bilo kojih oĆĄtećenja, fleka, tačkica, tragova pisanja, kao i bez tragova poĆŸutelosti. Uzmite u obzir da je staro 52 godine! i joĆĄ uvek u odličnom stanju. Dimitrije Nikolajevic (1935-2015) Pesnik izuzetnog pesničkog senzibiliteta ĆŸiveo je, umetnički sazrevao i stvarao u Kragujevcu, inspiriĆĄući se kragujevačkom tragedijom ali i svakodnevicom i druĆĄtvenim pojavama u gradu na Lepenici. Bio je rukovodilac izdavačke delatnosti Spomen-parka „21. oktobar“, autor je 29 zbirki poezije, priredio je zbornik „Put je krug“, a njegova „Crvena poema“ sa grafičkim ilustracijama Lazara Vujaklije (1971) predstavlja bibliofilsko izdanje. Zastupljen je u mnogim pesničkim antologijama i zbornicima savremene jugoslovenske i srpske poezije. Pesme su mu prevođene na viĆĄe stranih jezika i dobitnik brojnih knjiĆŸevnih nagrada i druĆĄtvenih priznanja.

PrikaĆŸi sve...
10,000RSD
forward
forward
Detaljnije

Kao na slikama prvo izdanje prosveta 1960 Branko Miljković (NiĆĄ[1], 29. januar 1934 — Zagreb, 12. februar 1961) bio je srpski i jugoslovenski pesnik, esejista i prevodilac. Miljković je jedan od najpoznatijih srpskih pesnika druge polovine dvadesetog veka.[2] Biografija[uredi | uredi izvor] Brankov otac Gligorije (1907–1999) poreklom je iz GadĆŸinog Hana, a majka Marija (1908. rođena Brailo) iz sela Trbounja kod DrniĆĄa. Imao je i brata DragiĆĄu (1939–1993) čijim zalaganjem je za ĆŸivota i posle pesnikove smrti sređena i sačuvana Brankova zaostavĆĄtina. Miljkovićeva porodica vodi poreklo iz Zaplanja kod NiĆĄa, odakle su se njegovi roditelji doselili u NiĆĄ.[3] Miljković je detinjstvo provodio u periodu Drugog svetskog rata u porodičnoj kući na periferiji NiĆĄa u ulici Ljube Didića 9. Brankovo odrastanje u porobljenom NiĆĄu, u kome je bio svedok svih strahote rata i nasilja, najverovatnije će kasnije u psiholoĆĄkom smislu biti začetnik tema o smrti u njegovoj poeziji. Na Veliki petak 1944. godine, Branko posmatra kako savezničke bombe padaju na Sabornu crkvu, ali i na ĆĄkolu `Sveti Sava`. Video je svoju mladu komĆĄinicu RuĆŸu, svoju prvu ljubav, kako je u nesvesnom stanju odnose u bolnicu. Uzalud su se Brankova majka i druge ĆŸene molile za RuĆŸu. Ona se viĆĄe nikada nije probudila, a Branko će svoja dečačka osećanja prema njoj iskazati dosta godina kasnije, u svojoj pesmi Uzalud je budim.[4] Miljković je stekao srednje ĆĄkolsko obrazovanje u Prvoj niĆĄkoj gimnaziji „Stevan Sremac“ Od 1941. do 1945. pohađao je osnovnu ĆĄkolu. Prvi, drugi i treći razred zavrĆĄio je u osnovnoj ĆĄkoli „VoĆŸd Karađorđe“ u NiĆĄu, a četvrti, pred kraj rata, u očevom rodnom mestu GadĆŸinom Hanu.[3][5] Od 1949. do 1953. godine Miljković je bio učenik Prve niĆĄke gimnazije „Stevan Sremac“ u NiĆĄu, gde je njegov pesnički dar otkriven u ĆĄkolskom knjiĆŸevnom druĆĄtvu „Njegoơ“, u kome je, pored ostalih, bila i pesnikinja Gordana Todorović. U NiĆĄu piĆĄe i pred svojim vrĆĄnjacima i profesorima čita svoje prve pesme sa trinaest godina. Prvu pesmu objavio je 1952. u beogradskom listu „Zapisi“, imao je tada osamnaest godina. U NiĆĄu, pesme objavljuje u „SluĆŸbenom glasniku“, „Glasu omladine“, „NaĆĄem putu“, „GlediĆĄtima“...[3] Tokom gimnazijskog ĆĄkolovanja veliki uticaj na pesnika imao je profesor knjiĆŸevnosti Dragoljub Milosavljević i, naročito, profesor filozofije, Fridrih Troj. Oni su najviĆĄe doprineli da upiĆĄe studije filozofije(1953) i da nastavi da se bavi knjiĆŸevnoơću.[2] Godine 1953. iz NiĆĄa je otiĆĄao u Beograd na studije filozofije i na Filozofskom fakultetu diplomira 1957. JoĆĄ kao student (1956) pripadao je grupi neosimbolista, čiji je idejni vođa bio prof. Dragan M. Jeremić, a koju su, pored Miljkovića, činili: BoĆŸidar Timotijević, Ćœika Lazić, Dragan KolundĆŸija, Milovan Danojlić, Petar Pajić, Kosta Dimitrijević, Vera Srbinović, Rajko Čukić... [6] Nastojeći da u poeziji sintetizuje pesničko iskustvo simbolista i nadrealista. Rukopisi Branka Miljkovića. Kada je doĆĄao u Beograd, Branko je pune tri godine, obilazio redakcije mnogih časopisa ali nije naiĆĄao na razumevanje.[7] Prve pesme u Beogradu mu objavljuje Oskar Davičo 1955. u časopisu „Delo“, i time mu otvara vrata ostalih izdavača i stranice brojnih časopisa. Ubrzo potom sledi njegova prva zbirka pesama „Uzalud je budim“ 1956, kojom postiĆŸe uspeh kod publike i kritičara, a potom i zbirke pesama: „Smrću protiv smrti“ (zajedno sa BlaĆŸom Ơćepanovićem, 1959), „Poreklo nade“ (1960), „Vatra i niĆĄta“ (1960), „Krv koja svetli“ (1961)... KnjiĆŸevna kritika ga je vrlo brzo, bez obzira na njegovu mladost, svrstala u sam vrh srpske poezije. To je potvrdila dodela Branku jedne od, u to vreme, najprestiĆŸnijih nagrada – Oktobarske. Branko je potom počeo da vodi računa o svom oblačenju, mogao se videti kako ide preko Terazija u sivom odelu, u prsluku viĆĄnjeve boje, sa leptir-maĆĄnom, ĆĄeĆĄirom velikog oboda... Od studenta boema – postao je gospodin.[8] Njegove rane pesme pokazuju uticaj francuskih simbolista Valerija i Malarmea, kao i Heraklitove filozofije. Najznačajnija je njegova zbirka „Vatra i niĆĄta“ u čijoj se osnovi, pored antičkih mitova, nalaze nacionalni mitovi i legende koje je on utkao u sopstvenu poetiku, posebno u ciklusu „Utva zlatokrila“. Pismo Branka Miljkovića redakciji lista `Delo`, u vezi pesama Petra Pajića. Original se nalazi u UdruĆŸenju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat u Beogradu. Pored poezije, pisao je eseje i kritike i bavio se prevođenjem ruskih i francuskih pesnika. Po jednima usled ličnih nesporazuma sa jednim brojem pesnika i prijatelja, a po drugima (kako to u knjizi „Branko Miljković ili neukrotiva reč“, navodi Petar DĆŸadĆŸić) zbog problema „uzrokovanih ljubavnim jadom“, napuĆĄta Beograd, u jesen 1960, i odlazi za urednika Literarne redakcije zagrebačkog radija. U Zagrebu, najverovatnije nezadovoljan svojim ĆŸivotom, Branko se odaje alkoholu. Tragično je preminuo u Zagrebu u noći između 11. i 12. februara 1961. godine. Tom događaju prethodila su sledeća događanja. U januaru 1961. u zagrebačkoj pozoriĆĄnoj kafani koju su njeni gosti nazivali „Kavkaz“ prema svedočenjima Vladimira Bogdanovića on i Branko su jedne večeri privođeni u zagrebačku miliciju nakon jedne Brankove izjave u pijanom stanju: „ U jednom trenutku Branko je ustao, stao uz nisku ogradu i oslonjen rukama, malo nagnut, gledao dole. Pomislih namah da tamo nekoga traĆŸi, ili očekuje, ali se i uplaĆĄih da bi onako nagnut, a visok i već dobro podnapit, mogao da izgubi ravnoteĆŸu i padne dole. U jednom trenutku Branko je uzviknuo: „ZaĆĄto ubijaju pesnika u socijalizmu`? PokuĆĄah da ga povučem, ali on podiĆŸe ruke i nanovo viknu joĆĄ jače. Sala je, na tren, utihnula. Svi gledaju gore u nas. Neko je pozvao miliciju. Uspeh nekako da ga vratim do stola. Seo je i u jednom gutljaju ispraznio čaĆĄu. Ubrzo, na galeriju popeĆĄe se dva milicionera. UzeĆĄe nam legitimacije i, gurajući nas niz spiralne stepenice, nimalo neĆŸno, izvedoĆĄe do kola koja su bila parkirana do samog ulaza. ” Ubrzo nakon ovog događaja, 12. februara 1961, Branka nalaze obeĆĄenog o drvo na periferiji Zagreba. Njegova iznenadna i prerana smrt otvorila je Pandorinu kutiju raznih interpretacija i nagađanja. Ovaj događaj i dalje izaziva mnoge kontroverze. Tanasije Mladenović je smatrao, da Branko Miljković nije izvrĆĄio samoubistvo. Maleno drvo, o koje se Miljković, navodno, obesio, naprosto nije moglo da izdrĆŸi krupno telo srpskog pesnika, navodi Mladenović. U razgovoru za „Politiku”, Mladenović je 1995. godine, doslovce, rekao: „Na licu mesta, posle nekoliko dana po Miljkovićevoj sahrani, vrativĆĄi se tada sa puta po inostranstvu, utvrdio sam čitav niz činjenica koje jasno govore da je tadaĆĄnjim vlastodrĆĄcima, i u Zagrebu, i u Beogradu, bilo veoma stalo da se čitav „slučaj” prekrije velom zaborava. Kvarilo bi to, zaboga, naĆĄe idilično i za večna vremena projektovano – bratstvo i jedinstvo”.[9] Mada, uprkos navodima, do danas je najverovatnija verzija Brankove smrti – samoubistvo.[10] Posle tragične smrti Branka Miljkovića u Zagrebu 1961. godine, celokupna pesnikova posmrtna ostavina nalazila se u njegovoj roditeljskoj kući u Beogradu, na VoĆŸdovcu, u ul. Đorđa Kratovca 52.[2][11] Skromna porodična kuća, koju su pesnikovi roditelji kupili i kasnije se doselili iz NiĆĄa u Beograd 1954. godine, dozidana je sa joĆĄ jednom prostorijom (radnom sobom) u kojoj je ĆŸiveo i stvarao veliki pesnik, u ambijentu „pesničke laboratorije“ i bogate lične biblioteke. Pesnikova kuća bila je i duhovno steciĆĄte čitave jedne generacije pesnika i pisaca u usponu, pedesetih i ĆĄezdesetih godina 20. veka.[2] PesniĆĄtvo[uredi | uredi izvor] Srpski pisac Branko Miljković (1934–1961). U anketi o iskuĆĄenju poezije, objavljenoj u knjiĆŸevnom časopisu Delo, Branko Miljković je na pitanje `VaĆĄ put do pesme` naveo sledeće:[12] „ Pesnik vidi viĆĄe od drugih jer sluti ono ĆĄto je drugima nepristupačno; s druge strane, on vidi neodređenije od drugih jer sluti i ono ĆĄto je drugima očigledno. Pesnikovo geslo i treba da bude ono Elijarovo `uprkos svakoj očiglednosti`. To je taj put do pesme: borba na činjenicama koje niĆĄta ne kazuju, borba protiv Svete Očiglednosti... ” PiĆĄući o poeziji Alena Boskea, čiji je uticaj na pesnika nesumnjiv, Miljković je izrazio suĆĄtinu svog shvatanja pesniĆĄtva, i poezije uopĆĄte; da je „poezija pobeda nad pesnikom”, da je, u stvari, ona autonomna i nezavisna od realnosti i da „nije imenovanje postojećih stvari koje nas okruĆŸuju, ona je stvaranje”. U traganju za čistom poezijom i mogućnostima transpozicije stvarnosti u hram reči i simbola, po njemu ona „stvarnost pretvara u mogućnost”, a pesnika vidi kao â€žĆŸrtvu” svoje poezije. O tome dalje kaĆŸe da „Pesma i pesnik vrlo brzo zamene svoje uloge. Pesnik umesto da kaĆŸe biva kazan. Da bi zadrĆŸao svoje pravo na reči, pesnik je prinuđen da postane objekat poezije. Umesto da pesnik piĆĄe poeziju, poezija piĆĄe pesnika.”8 U svojim kritičkim napisima i ogledima o poeziji uopĆĄte i pesnicima, Miljković je, po miĆĄljenju mnogih kritičara, pisao o suĆĄtini i dilemama sopstvene poetike, traĆŸio odgovore na pitanja koja su proizilazila iz bića njegove pesme, ĆŸeleći na određen način „da se stavi na mesto odakle bi mogao da posmatra sopstvenu poeziju nepristrasnije, kao svoj sopstveni kritičar, kao pesnički dvojnik koji bi mu osvetljavao put u tami“.[2] „ Čovek zagledan u svet ima pred sobom dve alternative: da oseti svoju niĆĄtavnost ili da se divi. Divljenje nas izjednačuje sa onim čime se divimo. Poeziju sam počeo da piĆĄem iz straha... ” Njegove pesme su bile hermetične pesme, a on je o njima govorio: „ Ono ĆĄto ne moĆŸemo da izrazimo, sve se viĆĄe udaljava, ali i gubi pri tom svoj prvobitni smisao neizrecivog i postaje neĆĄto ĆĄto se moĆŸe razumeti, mada samo pod pretpostavkom, kao iznutra saĆŸeto, neprilagođeno bilo čemu spolja. Tako nastaje hermetična pesma. Tamo gde prestaje, istinski započinje. To je tamo gde počinje zaborav ili zaboravljeno sećanje kako bi rekao Sipervjel. I njen sadrĆŸaj je svet, jedinstven i nikad drugi svet, ni kada duh izneveri oholoơću i podelama. Ali sve svoje skoraĆĄnje hermetična pesma preuredi iznutra snagom zaborava, spajajući različito, razdvajajući jedno. ” Za Miljkovića je simbol bio „inkarnacija stvarnosti, kondenzovanje stvarnosti u prostoru i vremenu u ono ĆĄto je esencijalno i bitno.“ Sa druge strane, nadrealistička načela su mu posluĆŸila da otkrije i dosegne onostrano, da otkrije podsvest, san, i da od iracionalnih izvora bića otkrije novu realnost. „Nejasnost je njena prednost, a ne nedostatak.“ TeĆŸio je nadrealističkom oslobađanju čoveka kroz prizmu simbola, do potpunog proĆŸimanja stvarnosti i suĆĄtinskog izraza. U ovoj sintezi nastajali su stihovi koji su zračili magijskom lepotom i dubinom i koji su često izmicali dekodiranju. Jedan od najzanimljivijih i značajnijih ciklusa u zbirci Uzalud je budim je drugi po redu ciklus Sedam mrtvih pesnika. Branko je u ovom ciklusu posvetio po jednu pesmu pesnicima koje je verovatno najviĆĄe cenio jer su mu veoma slični po tematici i motivima u svojim pesmama. To su: Branko Radičević, Petar Petrović NjegoĆĄ, Laza Kostić, Vladislav Petković Dis, Tin Ujević, Momčilo Nastasijević i pesnik Goran, Brankov prijatelj.[13] Ostali rad[uredi | uredi izvor] Uporedo sa pesničkim radom, Miljkovićevo stvaralaĆĄtvo obuhvata intenzivnu kritičko-esejističku delatnost, objavljivanjem oko ĆĄezdesetak priloga u listovima i časopisima ĆĄirom Jugoslavije u periodu od 1955. do 1961. god. Prvu kritiku (prikaz) objavio je 1955. god. u beogradskom listu Vidici, povodom zbirke pesama Velimira Lukića, Leto. Sagledavajući njegov kritičarski opus, moĆŸe se sa pravom reći da je Miljković bio svojevrsni hroničar knjiĆŸevnih zbivanja na jugoslovenskom prostoru; nema praktično nijednog značajnijeg imena savremene jugoslovenske (i srpske) poezije o kojima nije pisao. Nesumnjivo je da je svojim kritičarskim tekstovima i prikazima znatno doprineo predstavljanju tzv. druge posleratne generacije pesnika, kojoj je i sam pripadao.[2] Branko Miljković ili Orfejev dvojnik Za pesnike simbolističke orijentacije, pesnike koji nastoje da “sve zamene rečima” posebno je vaĆŸna sloboda u kombinovanju reči. Tragajući za tom slobodom, Branko Miljković se posebno u pesmama Poreklo nade, pribliĆŸio pojedinim elementima nadrealističke poetike. Za njega su posebno bili izazovni oni elementi nadrealističke poetike koji su insistirali na udaljavanju od realnih stvari i pojava, na ulozi sna i nesvesnog.[14] Mada nema sumnje, za Miljkovića su najizazovniji bili pokuĆĄaji nadrealista da izgrade jednu takvu tehniku gradnje verbalne jave koju je on gotovo divinizovao u pesmi Kritika metafore. Miljković je prihvatio i jedan groteskno-humorni ton (tako vaĆŸan za nadrealiste) da bi mogao da relativizuje ono stanoviĆĄte koje dominira u pesmama sadrĆŸanim u knjizi Vatra ili niĆĄta. Jednostavno rečeno, stavljajući pesniku zadatak da u jeziku izgradi posebnu realnost, paralelni svet, Branko Miljković je samu pesmu i njenu egzistenciju učinio paralelnom sa egzistencijom samog pesnika...[14] Nagrade[uredi | uredi izvor] Oktobarska nagrada Beograda, 1960, za zbirku Vatra i niĆĄta. Nasleđe[uredi | uredi izvor] Film o Branku Miljkoviću[uredi | uredi izvor] Vatra i niĆĄta (igrano-dokumentarni film, NiĆĄ, 1995, proizvodnja: ПП Krug, uz materijalnu podrĆĄku Ministarstva kulture Republike Srbije i SkupĆĄtine grada NiĆĄa, scenario i reĆŸija: Marislav Radisavljević, direktor fotografije filma: Ivan Zdravković, snimatelj: Darko Ković, scenograf: Boris ČerĆĄkov, kostimograf: Jelka AĆĄanin, kompozitor: Blagoje Radojević, slikar dekora: Perica Donkov, glumci: Goran Milev, Slađana Vlajović. Postoji i dokumentarni film o Branku Miljkoviću, pod imenom Princ Poezije. Film je snimljen u NiĆĄu i Beogradu, uz obilnu muzejsku građu, a Miki Stamenković je uspeo da preko svojih prijatelja iz Zagreba obezbedi potrebnu dokumentaciju. Snimatelj filma je Jovica Krstić, montaĆŸer Miljan Đurović, stihove u filmu govori Predrag Ejdus, tekst čita Ćœarko Obračević, a muziku je napisao Ćœarko Stanković. Spomen soba Branka Miljkovića[uredi | uredi izvor] U porodičnoj kući u Beogradu, u pesnikovoj sobi, 12. februara 1962. god, na prvu godiĆĄnjicu njegove smrti, otvorena je Miljkovićeva spomen-soba u autentičnom ambijentu, gde je bila izloĆŸena njegova zaostavĆĄtina: nameĆĄtaj, lični predmeti, rukopisi, prepiska, fotografije, biblioteka...24 (kat. br. 100) Roditelji, i posebno, brat DragiĆĄa, briĆŸljivo su sačuvali sve ĆĄto se zateklo u kući od pesnikove ostavĆĄtine.25 U Knjizi utisaka povodom predaje zaostavĆĄtine i otvaranja Spomen-sobe u niĆĄkom Muzeju 1971. god, porodica Miljković je zapisala:[2] „ Drage NiĆĄlije, Branko nije stigao da vam se vrati, ali se vratilo njegovo delo i radna soba. Čuvajte i jedno i drugo, jer je od danas to vaĆĄe (majka Marija, otac Gligorije, brat DragiĆĄa Miljković; 11. 2. 1971.) ” KnjiĆŸevno-memorijalna postavka Stevan Sremac i Branko Miljković. Povodom desetogodiĆĄnjice smrti, pesnikovi roditelji Marija i Gligorije, 1971. god. ustupaju deo zaostavĆĄtine svoga sina gradu NiĆĄu, odnosno Narodnom muzeju, uz svesrdno posredovanje predstavnika grada, Muzeja i poslenika iz kulturnog ĆŸivota. Osnovna namera bila je da se ustupanjem, prenosom i kasnijom muzejskom ekspozicijom fonda sačuva trajno uspomena na velikog pesnika, koji je duhovno i stvaralački stasao u svom rodnom gradu NiĆĄu. Na dvadesetogodiĆĄnjicu pesnikove smrti 1981. god, njegovi roditelji poklanjaju Narodnom muzeju pesnikovu sobu iz beogradske kuće (sobe), jedan broj ličnih predmeta i prva izdanja pesnikovih zbirki pesama (Uzalud je budim i Vatra i niĆĄta).[2] Narodni muzej u NiĆĄu čuva celokupnu zaostavĆĄtinu pesnika Branka Miljkovića. Formiran je i fond istoimene muzejske zbirke. Godine 1971, povodom desetogodiĆĄnjice pesnikove smrti, njegovi roditelji, Marija i Gligorije i brat DragiĆĄa, poklonili su muzeju u NiĆĄu sačuvanu zaostavĆĄtinu: lične predmete, odeću, dokumenta, fotografije, rukopise, nameĆĄtaj iz roditeljske kuće u NiĆĄu i Beogradu, prepisku, ličnu biblioteku sa oko 400 knjiga i časopisa i bogatu hemeroteku sa isečcima pesnikovih objavljenih radova i drugih tekstova iz novina i časopisa. ZaostavĆĄtini pripada 1649 predmeta.[15] Povodom 50 godina od smrti Branka Miljkovića 2011. godine organizovana je velika izloĆŸba njegovih ličnih stvari koju je posetilo oko 9 hiljada ljudi u NiĆĄu i Beogradu.[16][17] Tom prilikom je planirano da se do 2014. izdaju njegova sabrana dela.[18] Sabrana dela bi imala 12 knjiga, ali njihovo izdavanje nije realizovano u planiranom roku.[17] Spomen soba Branka Miljkovića kao deo izloĆŸbe u Sinagogi u NiĆĄu u povodu obeleĆŸavanja 50. godiĆĄnjice od njegove smrt (29. septembar 2011) O ĆŸivotu i tragičnoj smrti Branka Miljkovića Dejan Stojiljković je napisao roman „Zvezda nad prazninom”.[19] Dela[uredi | uredi izvor] Sabrana dela Branka Miljkovića[uredi | uredi izvor] Bista Branka Miljkovića u NiĆĄu, ispred Narodnog pozoriĆĄta. Na osnovu Protokola o izdavanju sabranih dela Branka Miljkovića, iz 2015. godine, čiji su potpisnici Filozofski fakultet iz NiĆĄa, NiĆĄki kulturni centar, Narodna biblioteka i Narodni muzej iz NiĆĄa, konačno su se stekli uslovi (jer su obezbeđena materijalna sredstva iz budĆŸeta Grada NiĆĄa), da se krene u realizaciju projekta koji je trebalo da bude započet do kraja 2014. Prema navedenom Protokolu, do kraja 2015. godine biće ĆĄtampani prvi tomovi sabranih dela Branka Miljkovića (1934—1961), dok bi čitav projekat, od 6 knjiga, zavrĆĄen krajem 2018. godine.[20] Knjige pesama[uredi | uredi izvor] Za ĆŸivota je objavio pet knjiga pesama: Uzalud je budim (Mlado pokolenje, Beograd, 1957), Smrću protiv smrti (zbirka patriotskih pesama u koautorstvu sa BlaĆŸom Ơćepanovićem, Mlado pokolenje, Beograd, 1959), Poreklo nade (Lykos, Zagreb, 1960), Vatra i niĆĄta (Prosveta, Beograd, 1960). Za zbirku pesama Vatra i niĆĄta dobio je 1960. god. prestiĆŸnu Oktobarsku nagradu grada Beograda za knjiĆŸevnost. U izdanju „ZaduĆŸbine Ras“ izaĆĄla je njegova poslednja knjiga Krv koja svetli (1961), bibliofilsko izdanje odabranih pesama patriotske poezije iz knjige.[2] Uzalud je budim, Beograd, 1957, Smrću protiv smrti, (Zajedno sa BlaĆŸom Ơćepanovićem), Beograd, 1959. Vatra i niĆĄta, Beograd, 1960, Poreklo nade, Zagreb, 1960, Krv koja svetli, Beograd, 1961. Prevod Osip MandeljtĆĄajm: Ć um vremena, (zajedno sa Milicom Nikolić) Knjige kritika o Miljkoviću i njegovom ĆŸivotu[uredi | uredi izvor] Petar DĆŸadĆŸić, Branko Miljković ili neukrotiva reč, Beograd 1965; Kritičari o Branku Miljkoviću, zbornik radova (prir. Sava Penčić), NiĆĄ 1973; Branko Miljković u sećanju savremenika, zbornik (prir. Vidosav Petrović), NiĆĄ 1973; Vidosav Petrović, Pesnikov uzlet – Sećanja na Branka Miljkovića, NiĆĄ 1988; Miodrag Petrović, Pesnički svet Branka Miljkovića, NiĆĄ 1991; Knjige kritika o Miljkoviću i njegovom ĆŸivotu. Poezija i poetika Branka Miljkovića, zbornik radova (ured. Novica Petković), Beograd 1996; Branko Miljković i savremena srpska poezija, zbornik radova (ured. Radivoje Mikić), GadĆŸin Han/Beograd, 1997; Radivoje M. Petković, Branko Miljković – ĆĄkolski dani, NiĆĄ 1999; Radivoje Mikić, Orfejev dvojnik – o poeziji i poetici Branka Miljkovića, Beograd 2002; Radovan Popović, Princ pesnika, ĆŸivotopis Branka Miljkovića, NiĆĄ 2002; Kosta Dimitrijević, Ubijeni pesnik, roman o Branku Miljkoviću, Beograd 2002; Kosta Lozanić, Slike iz ĆŸivota Miljkovića, (Roman o Branku Miljkoviću u 77 slika), Obrenovac 2003; Poezija Branka Miljkovića – nova tumačenja, Zbornik (prir. Radivoje Mikić), NiĆĄ 2003; Gojko M. TeĆĄić, Bio-bibliografija Branka Miljkovića i radova o njemu (1951–1973), I–II, KnjiĆŸevna istorija (Beograd), VII/ 25 i 26, (1974): 151–197, 343–396; Tematski broj časopisa „Gradina“ posvećen Branku Miljkoviću i Nagradi Branko Miljković, Gradina, NiĆĄ, Nova serija broj 4/2004, 2004. Dragica S. Ivanović, Osveơćeni zaborav: imanentna poetika Branka Miljkovića, Narodna biblioteka `Stefan Prvovenčani`, Kraljevo, 2010; Nedeljko Bogdanović, Reč i pesma (`Utva zlatokrila“ Branka Miljkovića), 2011; Marija Jeftimijević Mihajlović, Miljković između poezije i mita, Institut za srpsku kulturu PriĆĄtina/Leposavić, Leposavić, 2012; Ljubisav Stanojević (1927—2005): Poezija i poetika Branka Miljkovića - orfejski iskaz i poetska sublimacija neizrecivog (doktorska disertacija, rukopis, 1973) Branko Miljković, prepiska, dokumenti, posvete, priredio Jovan Mladenović, NiĆĄ, 2012;[17]

PrikaĆŸi sve...
24,990RSD
forward
forward
Detaljnije

Jako lepo očuvano

PrikaĆŸi sve...
11,990RSD
forward
forward
Detaljnije

Retko Lepo očuvano ilustrovano poezija osuđenika iz Lepoglave Lepoglava : Kazneno popravni dom, 1978 prir. Đ‘ŃƒŃ’Đ°ĐœĐŸĐČац, ĐĐœŃ’Đ”Đ»Đ° | ЕрЎДц, ĐˆĐŸŃĐžĐż tags: poezija zatvorenika knjiĆŸevnost margine pesme ilustracije ĆŸerar ĆŸene kriminalci kao pisci robijaĆĄi knjiĆŸevnici

PrikaĆŸi sve...
9,990RSD
forward
forward
Detaljnije

ABDULAH SIDRAN - SAHBAZA Kalibar 70, 1970 38 str. Meki povez. Vrlo dobro ocuvana knjiga.

PrikaĆŸi sve...
12,000RSD
forward
forward
Detaljnije

odlično stanje kao na slikama RETKO!!! RARE!!! Zbierka poĂ©zie, ktorĂĄ reflektuje na morĂĄlnu tvĂĄr vtedajĆĄieho systĂ©mu. SĂșčasĆ„ou kniĆŸky je aj pĂŽvodne priloĆŸenĂœ grafickĂœ list od Vincenta HloĆŸnĂ­ka. RučnĂĄ sadzba Samuel Stanko. VydavateÄŸ: Matica slovenskĂĄ, Martin Rok vydania: 1969 EdĂ­cia: BibliofĂ­lie - 1. zvĂ€zok Vydanie: prvĂ© IlustrĂĄtor: Vincent HloĆŸnĂ­k (grafickĂœ list) BĂĄsnickĂĄ zbierka bĂĄsnika a dramatika Jozefa MokoĆĄa. BibliofilickĂ© vydanie je doplnenĂ© grafickĂœ list od Vincenta HloĆŸnĂ­ka, typografickĂĄ Ășprava Igor Imro, ručnĂĄ sadzba Samuel Stanko. EdĂ­cia BibliofĂ­lia Vincent HloĆŸnĂ­k (* 22. oktĂłber 1919, SvedernĂ­k – † 10. december 1997, Bratislava) bol slovenskĂœ maliar, grafik, ilustrĂĄtor, sochĂĄr a pedagĂłg, predstaviteÄŸ expresionizmu. PatrĂ­ medzi najvĂœznamnejĆĄĂ­ch predstaviteÄŸov slovenskĂ©ho vĂœtvarnĂ©ho umenia, generĂĄcie umelcov druhej svetovej vojny, mladej avantgardy. Ilustroval vyĆĄe sto diel svetovej i nĂĄrodnej literatĂșry. Vo svojej tvorbe reagoval najmĂ€ na udalosti druhej svetovej vojny a hovorĂ­ o nej v dokumentĂĄrnom filme Vincent HloĆŸnĂ­k z cyklu Profily, ktorĂœ realizovala SlovenskĂĄ televĂ­zia Bratislava v roku 1994 (scenĂĄr Tatiana SynekovĂĄ, rĂ©ĆŸia Fedor Bartko).[1] Po maturite na strednej ĆĄkole v RuĆŸomberku (1958) ĆĄtudoval v roku 1958-1962 bĂĄbkoherectvo a dramaturgiu bĂĄbkovĂ©ho divadla na AkadĂ©mii mĂșzickĂœch umenĂ­ v Prahe. V roku 1962-1971 bol členom, 1971-1973 dramaturgom, 1973-1978 umeleckĂœm ĆĄĂ©fom, 1978-1981 riaditeÄŸom KrajskĂ©ho bĂĄbkovĂ©ho divadla v Banskej Bystrici, 1981-1992 dramaturgom poetickĂ©ho sĂșboru Novej scĂ©ny a umeleckĂœm vedĂșcim Ć tĂĄtneho bĂĄbkovĂ©ho divadla, od 1992 je pedagĂłgom na VĆ MU v Bratislave. Debutoval bĂĄsnickou poĂ©mou Praskanie krvi (1962), ktorĂĄ reflektuje pocity vtedajĆĄej mladej generĂĄcie. Zbierka JesennĂ© litĂĄnie (1969) je poetickĂœm protestom proti morĂĄlnej dvojtvĂĄrnosti vlĂĄdnuceho systĂ©mu i ÄŸudĂ­ v ƈom. VĂœrazne sa prejavil v tvorbe pre deti a mlĂĄdeĆŸ. Autor bĂĄbkovĂœch hier, adaptĂĄciĂ­ a prekladov pre sĂșbory, v ktorĂœch pĂŽsobil, ako i mnohĂœch zhudobnenĂœch textov s jasne formulovanĂœm morĂĄlnym akcentom. VĂœber z tejto časti tvorby Hry ako hry alebo Zahrajte sa s nami (1982) obsahuje 16 bĂĄbkovĂœch hier a viacero bĂĄsnickĂœch textov. DetskĂœm čitateÄŸom je venovanĂĄ aj VkladnĂĄ kniĆŸka rozprĂĄvok a bĂĄsnĂ­ (2000). slovačka knjizevnost poezija grafika slikarstvo avangarda neoavangarda ilustrovane zbirke poezije tipografija vizuelna poezija ...

PrikaĆŸi sve...
18,990RSD
forward
forward
Detaljnije

Extra retko Kao na slikama Oto Tolnai (OttĂł Tolnai) je rođen je u KanjiĆŸi 1940. godine. Pesnik, pripovedač, dramski pisac, esejista. Prevođen je na srpski, nemački, poljski, engleski, holandski, slovački, francuski, italijanski jezik. Oto Tolnai je najplodniji i najsvestraniji stvaralac u knjiĆŸevnosti vojvođanskih Mađara. OkuĆĄao se u svim mogućim umetničkim formama ĆŸiveći večno u metamorfozama, od pesme do eseja, od eksperimentalnog romana do drame. Studirao mađarski jezik i knjiĆŸevnost u Novom Sadu i filozofiju u Zagrebu. Dobitnik svih najznačajnijih knjiĆŸevnih nagrada u bivĆĄoj Jugoslaviji – dva puta Hidove nagrade (1974, 1978), Sirmaijeve nagrade (1988), nagrade Todor Manojlović (2007) i u Mađarskoj – nagrade Attila JĂłzsef (1991), Endre Ady (1995), Tibor DĂ©ry (1995) Milan FĂŒst (1997), SĂĄndor Weöres (1999), MiklĂłs RadnĂłti (2000). Za člana Mađarske akademije knjiĆŸevnosti i umetnosti izabran je 1998. godine. Najveće mađarsko drĆŸavno priznanje, KoĆĄutovu nagradu, dobio je 2007. godine. Zbirke pesama: HomorĂș versek (Konkavne pesme), 1963; SirĂĄlymellcsont (Galebova grudnjača), 1967; ValĂłban mi lesz velĂŒnk? (Zaista ĆĄta će biti sa nama, sa IĆĄtvanom DomonkoĆĄem), 1968; MAO-POE, sa IĆĄtvanom DomonkoĆĄem, 1968; Szeplötelen kis gĂ©pek, csöpp fejedelmi jelvĂ©nyek (BezgreĆĄne male maĆĄine, sićuĆĄne kneĆŸevske insignacije), 1968; Agyonvert csipke (Prebijena čipka), 1969; Legyek karfiol (Da budem karfiol), 1973; Versek (Pesme), 1973; VilĂĄgpor (Prah sveta), 1980; VidĂ©ki Orfeusz (Provincijski Orfej), izabrane pesme, 1983; GyökerrĂĄgĂł (Zderač korenja), 1986; Versek könyve (Knjiga pesama), 1992; Wilhelm-dalok (Vilhelmove pesme), 1992; ÁrvacsĂĄth (Sirotančat), 1992; BalkĂĄni babĂ©r (Balkalnski lovor), 2001; Szög a nadirban (Ekser u nadiru), 2005; Ómama egy rotterdami gengszterfilmben (Baka u jednom roterdamskom gangsterskom filmu, roman od pesama), 2006. Zbirke pesama za decu: ElefĂĄntpuszi (Slonovska pusa), 1982; Rokoko (Rokoko), 1986. Romani: RovarhĂĄz (Kuća insekata), 1969; A tengeri kagylĂł (Morska ĆĄkoljka), 2011. Zbirke novela: Gogol halĂĄla (Gogoljeva smrt), 1972; VirĂĄg utca 3 (Cvećarska broj 3), 1983; PrĂłzĂĄk konyve (Knjiga proza), 1987; KĂ©kitögolyĂł (Plavilo), 1994; A pompeji szerelmesek (Ljubavnici iz Pompeja) 2007; GrenadĂ­rmas (GrenadirmarĆĄ), 2008; VilĂĄgĂ­tĂłtorony eladĂł (Svetionik na prodaju), 2010. Knjige eseja o likovnim umetnostima: SĂĄfrĂĄny Imre (Imre Ć afranj), monografija, 1978; Meztelen bohĂłc (Goli klovn), 1992; Rothadt mĂĄrvĂĄny (Truli mermer), 1997. Izvedene su mu drame: VĂ©geladĂĄs (Rasprodaja), 1979; Đ’Đ°ŃƒĐ”r-aspirin (Bajerov aspirin), 1982; BriliĂĄns (Brilijant), 1985, 1991; Paripacitrom (Konjska fuĆĄkija), 1991; na sceni budimpeĆĄtanskog Jurta SzĂ­nhĂĄza Mamuttemetö (Groblje mamuta), 1988; zbirka dramskih tekstova VĂ©gel(ö)adĂĄs (Rasprodaja – Poslednja predstava), 1997. Na srpskom jeziku: Gerilske pesme (pesme, 1967); ZOO (pesme, dvojezično, 1969); Kuća insekata (roman, 1976); Priče iz robne kuće (novele, 1986); Krik ruĆŸe (pesme, 1988); Rusma ili minijum moĆŸda (pesme, 1990); Krvoločna zečica (kratke proze, 2006); Pesnik od svinjske masti (roman-intervju, 2009) i Morska ĆĄkoljka (roman, 2011) Vizuelna poezija kolaĆŸi Mađarska avangarda

PrikaĆŸi sve...
13,990RSD
forward
forward
Detaljnije

Lepo očuvano Likovno opremio Marko Pogačnik Edicija ZNAMENJA Marko Pogačnik[needs IPA] (born 11 August 1944) is a Slovenian artist and author. Marko Pogačnik (1969) Background Edit Relief by Pogačnik in Sankt Paul im Lavanttal Pogačnik studied at the Academy of Arts in Ljubljana, the capital of Slovenia, where he graduated in 1967. He was a co-founder of the neo-avantgarde artistic movement OHO,[1] members of which were also TomaĆŸ Ć alamun and Slavoj ĆœiĆŸek. From the 1980s, he embraced a holistic vision of art. He claims to have developed a method of earth healing similar to acupuncture by using pillars and positioning them on so called `lithopuncture` points of the landscape.[1] In 1991, he designed the official coat of arms of the newly constituted Republic of Slovenia. In the year 2006, he joined the Movement for Justice and Development led by Janez DrnovĆĄek, the President of Slovenia at the time. In 1998, together with his daughter Ana, he founded the Lifenet movement, which has been described by scholars as a `typical New Age` group.[2] He lives and works in the village of Ć empas in the lower Vipava Valley. In the last decade, the town of Nova Gorica, in which municipal territory he resides, has commissioned a number of public monuments from Pogačnik, most notably the monument to the 1000 years of the first mention of Gorica and Solkan, which stands in the town`s central public square. Since 2008, a group of his monuments and birch trees, titled the Hologram of Europe (Slovene: Hologram Evrope), stands at the crossroad of Tivoli Street (Tivolska cesta) and Slovene Street (Slovenska cesta) in Ljubljana.[1] Awards Edit In 1991, Marko Pogačnik received the PreĆĄeren Fund Award for his work.[1] In 2008, he received the Jakopič Award, the central Slovenian fine arts award.[1] He was nominated two times for the Right Livelihood Award.[1] Publications Edit Nature Spirits and Elemental Beings - Working with the Intelligence in Nature (Findhorn Press, Scotland, 1996). Ifigenija Zagoričnik Simonović (born 24 March 1953) is a Slovene poet, essayist, writer, editor and potter.[1] Ifigenija Zagoričnik Simonović Ifigenija Simonović.jpg Born 24 March 1953 Kranj, Socialist Federal Republic of Yugoslavia (now in Slovenia) Occupation Poet, essayist, writer, editor and potter Notable works Kaj je v kamnu, Konci in kraji Notable awards RoĆŸanc Award 2011 for Konci in kraji Zagoričnik was born in Kranj in 1953. She studied Comparative literature and Slavistics at the University of Ljubljana and from 1978 to 2003 lived in London where she attended Art school and worked as a potter and artist.[2] In 2009 she received the RoĆŸanc Award for her collection of essays Konci in kraji (Bits and Places).[3] She also writes for children. Published works Edit for adults Postopna razbremenitev, poetry collection Te pesmi, poetry collection Drevesa so se takrat premikala in sem pomeĆĄala njihova imena, poetry collection Krogi in vpraĆĄanja, poetry collection Kaj je v kamnu, poetry collection Konci in kraji, collection of essays for children Kaj je kdo rekel in česa kdo ni, poetry Poljub za princesko Kvakico, fairy tale Punčka z grdimi lasmi, fairy tale Editorial work Pesmi iz zapora (Poems from Prison), collection of seven books, and Pesmi s »prostosti« (Poems from Freedom) by the Slovene writer Vitomil Zupan Tags: Grupa oho franci slovenačka neoavangarda Visual poetry avsntgarde art books Tags: Vizuelna konkretna concrete poetry eksperimentalna knjizevnost poezija umetnicki strip bosch+bosch Avangardni omotači Omoti Ovitak montaĆŸa kolaĆŸ avant-garde design Artists book zenit casopis zenitizam nadrealizam ljubomir micic konstruktivizam ruska avangarda flaker prva izdanja međuratna knjiĆŸevnost Slavko Matković Bogdanović Balint Sombati Katalin Ladik Vladan Radovanović signalizam vokovizuel Bosch+Bosch Judita Ć algo neoavangarda Vojislav Despotov Vujica ReĆĄin Tucić postmoderna srpska knjiĆŸevnost xx veka avangardna poezija bit international dada dadaizam dragan aleksić uj symposion grupa OHO kod e-kod mixed media bora cosic casopis rok index Postmoderna lirika postmodernizam postmoderni roman

PrikaĆŸi sve...
29,990RSD
forward
forward
Detaljnije

Veoma dobro očuvano! Autor - osoba IvĆĄić, Radovan Naslov Crno / Radovan IvĆĄić Vrsta građe poezija Jezik hrvatski Godina 1974 Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Liber, 1974 (Rijeka : Riječka tiskara) Fizički opis 153 str. ; 20 cm Zbirka ǂBiblioteka ǂRazlog ; 80 Radovan IvĆĄić: Crno, Biblioteka Razlog, knjiga br. 80, Izdavačko poduzeće Liber, Zagreb, 1974. „Među izdanjima iz Razlogove biblioteke posebno treba izdvojiti zbirku pjesama Radovana IvĆĄića Crno (1974), upravo kao jedno od onih izdanja zbog kojih tvrdimo da je Arsovski joĆĄ viĆĄe paĆŸnje posvećivao unutraĆĄnjost knjige, knjiĆŸnom bloku, nego ovicima. Međutim, i u toj interpretaciji treba biti oprezan jer je sam IvĆĄić (u zbirci je predstavljen izbor njegovih većinom ranije objavljenih pjesama) poeziji pristupao na izrazito vizualan način, riječ je o tzv. konkretnoj odnosno vizualnoj poeziji. Arsovski je, u najmanju ruku, u IvĆĄiću naĆĄao savrĆĄenog sugovornika, nekog tko jednako dobro razumije grafičku dimenziju teksta – kojeg ponekad nalazimo u čvrstim blokovima, a drugdje npr. stepenasto ponire pod utjecajem neke njemu inherentne gravitacije – i joĆĄ viĆĄe vaĆŸnost bjelina, kako međuprostora između teksta, tako i imaginarnih margina koje ga opkoljavaju. Samo dvije godine kasnije, u izdanjima BiblioTeke, specifično kod poema StĂ©phanea MallarmĂ©a i Tončija Petrasova Marovića, susrest ćemo se s daleko radikalnijim pristupima.` - iz teksta M. Goluba i D. KrĆĄića, Mihajlo Arsovski ● Knjige i periodika ● 3. dio: Prolog, CeKaDe, Teka, SN Liber, 1990-e i 2000-e, http://dizajn.hr/blog/mihajlo-arsovski-knjige-periodika-3-dio/ Radovan IvĆĄić (Zagreb, 22. lipnja 1921. – Pariz, 25. prosinca 2009.), hrvatski pjesnik, pisac, dramatik, esejist, prevoditelj i nadrealist svjetskoga glasa, koji je najveću slavu stekao dramom Kralj Gordogan te zbirkom pjesama Crno. Ćœivotopis Rodio se kao sin Stjepana IvĆĄića, hrvatskog jezikoslovca, slavista, akcentologa i rektora SveučiliĆĄta u Zagrebu (1940– 1943). Nakon ĆĄto je zavrĆĄio klasičnu srednju ĆĄkolu u Zagrebu, diplomirao je humanizam i socijalne znanosti na SveučiliĆĄtu u Zagrebu. Kroz svoj otpor ustaĆĄkom i komunističkom totalitarizmu pokazao se je kao duhovno i moralno nepotkupljiv umjetnik. Njegova su djela bila zabranjivanja kako tijekom, tako i nakon drugoga svjetskog rata. Za vrijeme Nezavisne DrĆŸave Hrvatske, Ante Pavelić osobno je naredio zapljenu IvĆĄićeve prve knjige Narcis. Njegova drama Kralj Gordogan je bila zabranjena Hrvatskoj pod faĆĄističkom i komunističkom diktaturom sve do 1979. godine. Kritizirao je jeftinu politiku, komunizam i laĆŸni nadrealizam. Bio je najveći kritičar Miroslava KrleĆŸe, koji je često nazivan najvećim hrvatskim piscem 20. stoljeća, smatrajući neoprostivima kako njegovo priklanjanje reĆŸimu, tako i njegovu nesklonost i nerazumijevanje koje je pokazivao prema modernoj umjetnosti. IvĆĄić je proveo svoj ĆŸivot beskompromisno u duhu slobode. Te vrijednosti su ga pribliĆŸile nadrealističkom pokretu. 1954. godine seli u Pariz, gdje upoznaje AndrĂ©a Bretona, nakon čega ravnopravno sudjeluje u svim manifestacijama nadrealističkog pokreta, privatno i profesionalno surađujući s Bretonom, PerĂ©tom, Miroom, Benoitom i drugim nadrealistima.. Bio je u braku s francuskom pjesnikinjom Annie Le Brun. Radovan IvĆĄić preveo je mnoga klasična i suvremena djela francuske knjiĆŸevnosti na hrvatski jezik. Postao je jednom od najznačajnijih spona između hrvatske i francuske kulture. ravnopravno je sudjelovao u nadrealističkom pokretu, privatno i profesionalno surađujući s PerĂ©tom, Bretonom, MirĂłom, BenoĂźtom i drugim nadrealistima. Odbio je sva priznanja. Djela Daha, drama, 1941. Narcis, poema, 1942. Kralj Gordogan, drama, 1943. Vane, igrokaz, 1943. Sunčani grad, korska recitacija, 1944. Kapetan Oliver, drama, 1944. Vodnik pobjednik, drama, 1944. Snjeguljica i medvjedići, dječja drama u stihu, 1948. Tanke, zbirka pjesama, 1954. Akvarij, drama, 1956. Autour ou dedans, zbirka pjesama, 1974. Crno, zbirka pjesama, 1974. Bunar u kuli, poezija, 1974. Aiaxaia ili Moći reći, drama, 1982. U nepovrat, zbirka članaka i intervjua, 1990. Teatar, sabrane drame, 1998. Crno i crno, sabrane pjesme (1940.-2002.), 2003. PoĂšmes, Gallimard, 2004. ThĂ©Ăątre, Gallimard, 2005. Cascades, Gallimard, 2006. nadrealizam hrvatska savremena knjiĆŸevnost postmoderna MG112

PrikaĆŸi sve...
8,990RSD
forward
forward
Detaljnije

Vasko Popa NEPOČIN POLJE, posveta Autora Prosveta, Beograd 1963. Tvrd povez sa zaơtitnim omotom, manji format, 100 strana. Stanje Vrlo dobro, zabeleơke na predlistu knjige, označeni pasusi na marginama, neznatno oơtećenje omota, posveta Autora na predlistu knjige.

PrikaĆŸi sve...
12,500RSD
forward
forward
Detaljnije

Stanje knjige - vidi se na slikama, stranice su stare i dosta njih je odvojeno, nema korice. Autor: Rade Drainac Godina izdanja: 1930. KnjiĆŸara svetlost Beograd 48 strana Dimenzija knjige: 20x25cm

PrikaĆŸi sve...
13,000RSD
forward
forward
Detaljnije

Ograničena serija, svaki primerak numerisan, ovaj nosi broj 419 Autor: Solomon Prevod: Đura JakĆĄić Počasni urednik: Desanka Maksimović Ilustracije: Olja Ivanjicki 1. Solomonova pesma nad pesmama. 2. Da me hoće poljubiti poljupcem usta svojih! Jer je tvoja ljubav bolja od vina. 3. Mirisom su tvoja ulja prekrasna; ime ti je ulje razlito; zato te ljube devojke. 4. Vuci me, za tobom ćemo trčati, uvede me car u loĆŸnicu svoju; radovaćemo se i veselićemo se tobom, spominjaćemo ljubav tvoju viĆĄe nego vino; pravi ljube te....

PrikaĆŸi sve...
14,990RSD
forward
forward
Detaljnije

ЛорсĐșĐ” ĐŒĐžĐœĐžĐ°Ń‚ŃƒŃ€Đ”, Đ Đ°ĐŽĐ” Đ”Ń€Đ°ĐžĐœĐ°Ń†. ĐžŃ‚ĐžŃĐœŃƒŃ‚ĐŸ Đ·Đ° 5. ОзЎањД рДĐČОјД Đ„ĐžĐżĐœĐŸŃ, 1926. ĐžĐŽŃˆŃ‚Đ°ĐŒĐżĐ°ĐœĐŸ у 150 ĐżŃ€ĐžĐŒĐ”Ń€Đ°ĐșĐ°, ĐŸĐŽ ĐșĐŸŃ˜ĐžŃ… 100 Đ·Đ° ĐżŃ€ĐŸĐŽĐ°Ń˜Ńƒ Đ° 50 Đ·Đ° ĐżŃ€ĐžŃ˜Đ°Ń‚Đ”Ń™Đ”. ĐžĐŽĐ»ĐžŃ‡ĐœĐŸ ĐŸŃ‡ŃƒĐČĐ°ĐœĐ° ĐŸŃĐžĐŒ прДЎзаЎњД ŃŃ‚Ń€Đ°ĐœĐ” гЎД јД Ń˜Đ”ĐŽĐ°Đœ Ń›ĐŸŃˆĐ°Đș ĐŸĐŽŃ†Đ”ĐżŃ™Đ”Đœ. ĐœĐŸĐ¶Đ” лаĐșĐŸ ĐŽĐ° сД срДЎО. ВоЮо сД ĐœĐ° слОцО. Đ›ĐžŃ‡ĐœĐŸ ĐżŃ€Đ”ŃƒĐ·ĐžĐŒĐ°ŃšĐ” ОлО слањД ĐżĐŸŃˆŃ‚ĐŸĐŒ.

PrikaĆŸi sve...
19,500RSD
forward
forward
Detaljnije

Dosta dobro očuvano vidi slike... Retko kao Komplet !!! Tvrd povez sa zaơtitnim omotom 3.6 Kg 1. Milan Rakić - Pesme 156 strana 270 grama 2. Laza Kostić - Pesme 403 strane 460 grama 3. Đura Jakơić - Pesme 223 strane 300 grama 4. Branko Radičević - Pesme 337 strana 380grama 5. Vojislav Ilić - Pesme 302 strane 360 grama 6. Jovan Jovanović Zmaj - Pesme 397 strana 450 grama 7. Vladislav Petković Dis - Pesme 239 strana 305 grama 8. Mileta Jakơić - Pesme 215 strana 335 grama 9. Jovan Dučić - Pesme 351 strana 400 grama 10. Aleksa Ơantić - Pesme 246 strana 305 grama RL1

PrikaĆŸi sve...
9,999RSD
forward
forward
Detaljnije

Kao na slikama Prisutan miris starih knjiga Extra retko 1971 Katalin Ladik počela je svoju karijeru u Novom Sadu u periodu delovanja novosadske neoavangarde ranih sedamdesetih, da bi se devedesetih preselila u BudimpeĆĄtu. Raspon stvaralaĆĄtva Katalin Ladik kreće se od knjiĆŸevnosti preko glume do interpretacije eksperimentalnih zvučnih kompozicija i radio-igara, fonetične i vizuelne poezije, hepeninga, performansa, akcije pa sve do mail arta. Objavila je 20 samostalnih zbirki poezije i jedan roman, od kojih su na srpski prevedeni Erogen zoon, Ikarova senka i Kavez od trave i roman Mogu li da ĆŸivim na tvom licu (SFO (Re)konekcija, 2021). Svoje izloĆŸbe, performanse, hepeninge, muzičke performanse i koncerte realizovala je u okviru najznačajnijih institucija savremene kulture domaće i međunarodne scene, kao ĆĄto su: Akademie der Bildenden KĂŒnste Wien „Aspekte – GegenwĂ€rtige Kunst aus Jugoslawien” (Bosch+Bosch grupa), Van Gogh Museum Amsterdam „Vizuele poĂ«zie”, Muzej savremene umetnosti „Verbo-Voko-Vizuelno”, Galerija suvremene umjetnosti „Nova umjetnička praksa 1966–1978”, Centre National Georges Pompidou „Rencontres internationales de poesie sonore”, Kassel, Neue Galerie, DOCUMENTA, New York, Washingto, Dubrovačke letnje igre, a trenutno se njen rad predsatavlja na svim značajnim evropskim izloĆŸbama. Rad ove umetnice, prevashodno njena verbo-voko-vizuelna istraĆŸivanja (zvučni performansi, video i audio kasete i ploče), (tekstualni) performansi tela, baĆĄ kao i obiman i značajan knjiĆŸevni kao i rad u oblasti alternativnog teatra, priznati su i prepoznati i u međunarodnim okvirima. Njenu umetničku ličnost svrstavaju u red već gotovo mitskih ličnosti avangardi na čitavom centralnoevropskom prostoru. Za svoj umetnički rad dobila je Nacionalno priznanje za vrhunski doprinos kulturi Republike Srbije 2009, kao i Nagradu za mir i umetničku hrabrost Lennon Ono Grant for Peace 2016. Svoje prve pesme objavila je u časopisu Simpozion na mađarskom jeziku (1962) a njena prva zbirka Balada o srebrnom biciklu (Ballada az ezĂŒstbicikliröl) sa gramofonskim, zvučnim zapisima, objavljena je 1969. godine, potom Bludna metla, Erogena zona, Kavez od trave i Ikarova senka. U prevođenju na srpski joj je pomagala knjiĆŸevnica Judita Ć algo, takođe poznata po svojim performativnim izvođenjima poezije. „Judita Ć algo mi je pomogla u prevodu pesama, a Bogdanka Poznanović me potakla na video-dokumentaciju mog stvaralaĆĄtva. Ona je negde 1980-ih nabavila videorekorder za Akademiju umetnosti gde je bila profesorka na Odseku medija i potakla me da snimimo neki moj rad za video. Ja sam sabrala neke motive i elemente svojih performansa iz prethodnog desetljeća koji su mi se činili pogodnima za kameru i video, pa sam ih izvela na stepeniĆĄtu hodnika Akademije, a video nazvala Poemim. To je ostalo kao jedini dokument onog vremena.“ Pored uticaja Bogdanke Poznanović, koja je tada osnovala na novosadskoj Akademiji umetnosti prvi studio za nove medije, knjigu Bore Ćosića Mixed Media smatrala je jako vaĆŸnom za njen umetnički razvoj. Bila je članica grupa Bosch + Bosch od 1973. do 1976, u okviru koje je ipak imala svoju teritoriju zvuka i zvučnog performansa i izvodila vizualne i konceptualne radove. Novoosnovanom Novosadskom pozoriĆĄtu – ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz pridruĆŸila se 1974. i kao članica stalnog ansabla radila do 1992. igrajući u predstavama najznačajnijih mađarskih reditelja, kao ĆĄto je Jančo MikloĆĄ i predstava Bajer aspirin – pesnička monodrama koju je za nju napisao Oto Tolnai. Tokom godina igrala je glavne i sporedne uloge u raznim TV filmovima i igranim filmovima (jedan od poznatijih je i film Lordana Zafranovića Ujed anđela). Bila je urednica pesničke rubrike knjiĆŸevnih časopisa Elet es Irodalom (1993–94) i Ciganifuro (1994–99). Između 1993. i 1998. predavala je u muzičkom i pozoriĆĄnom obrazovnom centru Hangar. Katalin najveći trag ostavlja u svojoj foničnoj i voko-vizelnoj poeziji, ali se najviĆĄe pamte njeni performansi i body art u kojima koristi svoje telo kao instrument, često provocirajući intervenciju publike ritualno igrajući različite ĆŸenske uloge. Performativno izvođenje njenih „Ơamanskih pesama“, dok je ogrnuta samo ĆŸivotinjskom koĆŸom uz svetlost sveće, bio je jedan od najradikalnijih ĆŸenskih umetničkih izraza avangardne scene na tadaĆĄnjem jugoslovenskom kulturnom prostoru. „U početku sam na te radove gledala kao na poetske večeri – znači, prikazivanje poezije počev od njenog čitanja pa sve do govorenja u obliku fonične i gestualne poezije, ĆĄto je na neki način bio uvod putem kojega sam ljudima dala ključ ka otvorenoj, proĆĄirenoj poeziji. Videla sam da ljudi poeziju smatraju samo onom linearnom, koju eventualno recituje glumac ili sam autor, ali govorenje ili pevanje, a kamoli fonična poezija, tada nije postojala.“ Performansi Ja sam javna ĆŸena, Blackshave, Rupa koja vriĆĄti, Poem, SpuĆĄtanje Novog Sada niz reku Dunav,Mandora, Tesla samo su neki od najvaĆŸnijih, a spacifičnost njenog rada vidi se i u tome ĆĄto je neke izvodila potpuno različito u drugim kontekstima. Katalin Ladik, performans – Zagreb, 1970. Katalin Ladik, performans – Zagreb, 1970. Katalin Ladik, Sanja Iveković i Vlasta Delimar bile su prve konceptualne umetnice novih medija a njihove umetničke strategije uticale su na poetiku različitih generacija umetnica, od Marine Abramović do nama danas savremene ĆŸenske scene. Ali, i one same joĆĄ aktivno učestviju u kreiranju iste i sve viĆĄe su prisutne na međunarodnoj sceni Sama Katalin je iznenađena koliko su mladi umetnici zainteresovani za njen rad: „Uskoro idem u Ć vajcarsku gde ću na Muzičkoj akademiji u Baselu odrĆŸati radionicu na temu novih eksperimentalnih partitura i improvizacije s kompozitorima. I mene samu čudi kako se mlađe generacije zanimaju za mene i moje stvaralaĆĄtvo.“ Zanimljivo je pratiti njen odnos prema ĆŸenskoj i feminističkoj kulturi. Sama kaĆŸe da u početku nije znala puno o feminističkim teorijama, a one koje su do nje dopirale nisu joj bile bliske. Ali svoju umetničku pobunu pokazuje kroz tipično ĆŸenske motive iskazujući ne samo odnos prema patrijarhalnim matricama nego i prema represivnom umetničkom kontekstu čak i među svojim istomiĆĄljenicima. Inače, konceptualne umetnice prve problematizuju poziciju autorke u umetničkom polju delovanja. „Stoga sam izraĆŸavala svoj bunt kroz one sitne stvari koje radi svaka ĆŸena, s uverenjem da to također moĆŸe da bude predmet umetnosti ili način umetničkog izraĆŸavanja. Kada sam počinjala, piĆĄući na mađarskom sredinom 1960-ih, nisam poznavala teoriju feminizma – ne znam ni da li je postojao neki pregled na srpskom. Teorija nije programatski postojala u mom radu, već sam krenula od ličnog iskustva i započela svojevrsno oslobađanje od porodice i radnog mesta kao neki vid protesta u 1970-ima.„ Feministkinje su prepoznale njenu umetnost kao vaĆŸnu elaboraciju pobunjene ĆŸene tako da je bila i gost najveće feminističke međunarodne konferencije u jednoj komunističkoj zemlji Drug-ca 1978. u Beogradu: „To je bio moj prvi susret s njima i drugim aktivnim feministkinjama iz Zagreba, s kojima sam ostala u kontaktu. Drug-ca Ćœena me lično obogatila, i tada sam shvatila da feminizam nije ono ĆĄto sam smatrala američkim feminizmom usko usmerenim protiv muĆĄkaraca, već da se radi o prostom zalaganju za prava ĆŸena.“ Retrospektivna izloĆŸba njenih radova u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine 2010. upravo je i nazvana Moć ĆŸene prema njenim dominantnim umetničkim postulatima. Na konferenciji K.A.T. „Umetnost u obrazovanju: interakcije“, u produkciji Saveza feminističkih organizacija (Re)konekcija u Novom Sadu (2017), mogli smo da vidimo njene trenutne umetničke preokupacije internet prostorom koje je nazvala „Alisa u zemlji kodova“. Katalin Ladik danas, Foto: Sanja Anđelković Fotografija Sanja Anđelković Katalin Ladik bavi se intrigantnim pitanjem, koje je osnovano na materijalu proĆĄirene poezije same umetnice. U unutraĆĄnjoj naraciji svake vizuelne poezije nalazi se promena. Neobičajna medijska tranzicija odnosi se na ove objekte (vizuelnu poeziju i konkretnu poeziju), zatim na ĆŸivo izvođenje i audio snimanje tih ĆŸivih nastupa. Veza između vizuelnog i zvučnog je suĆĄtina odnosa između poezije Katalin Ladik i njene proĆĄirene poezije, „otelovljenog perfomansa“. „Lepota se pojavljuje kao rezultat na povrĆĄini, na licu dela, ali radost stvaranja se deĆĄava na obrnutom, na naličju materijala. Energija koja se oslobađa ograničenja, raskalaĆĄno se pokazuje i prevladava. Ne poĆĄtuje pravila, pretvara se u radost i bol. To se ne moĆŸete videti s lepe, tj. prednje strane, samo sa „pogreĆĄne“ strane tj. naličja umetničkog dela” – objaĆĄnjava autorka. [ÚjvidĂ©k]: [FĂłrum KönyvkiadĂł], [1971]. First edition. In publisher’s illustrated wrappers, designed by GĂĄbor IfjĂș. Printed on differently colored papers. 89, (7) p. Inscribed first edition of Katalin Ladik’s book of surreal poems. Katalin Ladik (b. 1942) is a Yugoslavian-born (today Serbia) Hungarian radical female performance artist, poet, and writer. Besides other prizes, in 2016 she was awarded by the LennonOno Grant for Peace together with Ai Weiwei, Anish Kapoor, and Olafur Eliasson. She was an exhibitor at “documenta 14” in 2017. Katalin Ladik (born Novi Sad, 25 October 1942) is a Hungarian poet, performance artist and actress. She was born in Novi Sad, Kingdom of Yugoslavia (Hungarian: ÚjvidĂ©k), and in the last 20 years she has lived and worked alternately in Novi Sad, Serbia, in Budapest, Hungary and on the island of Hvar, Croatia. Parallel to her written poems she also creates sound poems and visual poems, performance art, writes and performs experimental music and audio plays. She is also a performer and an experimental artist (happenings, mail art, experimental theatrical plays). She explores language through visual and vocal expressions, as well as movement and gestures. Her work includes collages, photography, records, performances and happenings in both urban and natural environments. Contents 1 Biography 2 Awards 3 Poetry 4 Prose 5 Publications 5.1 Volumes in original language 5.2 Translated volumes 5.3 E-books 5.4 Audiobooks 6 Discography 6.1 Sound poetry 6.2 Music (experimental music, jazz) 7 Poetry readings, sound poetry performances 7.1 Online Audio 7.2 Live performances 8 Performance art 8.1 A list of performances, happenings, actions 8.2 1960s-`70s 8.3 1980s-`90s 8.4 2000s 8.5 2010s 8.6 2020s 9 Workshops with performances (selection) 10 Concerts, musical performances (selection) 11 Speech-music performances 12 Theatre 12.1 As an actress 12.2 As a director 13 Films 13.1 Feature films 13.2 Short films 13.3 Recitatives 13.4 Television interviews 13.5 Documentary 13.6 Writer’s Credit 14 Radio plays 14.1 Writer and performer 14.2 Performer 15 Artworks in permanent public and private collections 16 Exhibitions 16.1 Solo exhibitions 16.2 Group exhibitions 17 See also 18 References 19 Sources 19.1 Resources 19.2 Literature 20 External links Biography[edit] Katalin Ladik studied at the Economic High School of Novi Sad between 1961 and 1963. She then joined the Dramski Studio (Drama Studio) acting school in Novi Sad, between 1964 and 1966. Between 1961 and 1963, she worked as a bank assistant. During this time, in 1962, she began to write poetry. From 1963 to 1977 she worked for Radio Novi Sad. She joined the newly established Novi Sad Theatre in 1974, becoming a member of its permanent ensemble in 1977 and working there until 1992.[1] She primarily acted in dramatic roles. Over the years, she also played major and minor roles in various TV-films and movies. She led the poetry sections of literary magazines Élet Ă©s Irodalom (1993–94) and CigĂĄnyfĂșrĂł (1994–99). Between 1993 and 1998 she taught at HangĂĄr musical and theatrical education center. She is a member of the Hungarian Writers` Union, the Hungarian Belletrists Association, the Association of Hungarian Creative Artists and the Hungarian PEN Club. Awards[edit] Katalin Ladik has earned various awards, including the KassĂĄk Lajos Award (1991), the award of Mikes Kelemen Kör (Mikes International – Association for Hungarian Art, Literature and Science in the Netherlands) (2000), the JĂłzsef Attila Prize (2001), the Mediawave Parallel Culture Award (2003), the National Award for Culture of the Republic of Serbia (2009), and the Laurel Wreath Award of Hungary (2012). Katalin Ladik has earned various awards, including the KassĂĄk Lajos Award (1991), the award of Mikes Kelemen Kör (Mikes International – Association for Hungarian Art, Literature and Science in the Netherlands) (2000), the JĂłzsef Attila Prize (2001), the Mediawave Parallel Culture Award (2003), the National Award for Culture of the Republic of Serbia (2009), and the Laurel Wreath Award of Hungary (2012). In 2015, she received the KlĂĄra Herczeg Award in senior category from the Studio of Young Artists’ Association (Hungary).[2] In 2016, she was awarded with the Lennon Ono Grant for Peace.[3] Her awards for acting include the Oktobarska nagrada grada Novog Sada (October Award of the City of Novi Sad), a collective award to the cast of Radio Novi Sad in 1967; first place at Smotra vojvođanskih profesionalnih pozoriĆĄta (Festival of Professional Theatres in Vojvodina) in 1978, for the role of Masha in Three Sisters, directed by György Harag, performed at the Novi Sad Theatre. The same role earned her the first place of UdruĆŸenje dramskih umetnika Srbije / Association of Dramatic Artists of Serbia, in 1979. Katalin Ladik also received the Magyar TelevĂ­ziĂł Elnöki NĂ­vĂłdĂ­ja / Award of the President of Hungarian Television for Acting Excellence for acting in AndrĂĄs Rajnai’s TV film series, TelevĂ­ziĂłs mesĂ©k felnƑtteknek (Television Tales for Adults) in 1980. In 1986, she was awarded first place at Smotra vojvođanskih profesionalnih pozoriĆĄta / Festival of Professional Theaters in Vojvodina for the role of Skinner in Howard Barker’s The Castle, directed by David Gothard, performed at the National Theatre in Subotica. 2017 Artisjus Literary Award for her poetry volume „A vĂ­z emlĂ©kezete” („The Memory of Water”) 2017 Janus Pannonius Filius Ursae Award for her literary oeuvre for „being defiant, provocative, and confrontational towards the actual literary canons” 2019 FerencvĂĄros Pro Urbe Award [4] 2020 „My Country” („HazĂĄm dĂ­j) Award in recognition of her lifetime achievement [5] 2021 Medal of culture for lifetime achievement, ie. for overall creativity/work awarded by MiloĆĄ Crnjanski Centre 2021 Novi Sad` International Literary Award, which is awarded by the 16th International Novi Sad Literary Festival organized by the Society of Writers of Vojvodina 2022 Hungarian Order of Merit Officer`s Cross, one of the highest Orders in Hungary 2022 Prize in Fiction (Poetry) category of the Society of Hungarian Authors 2022 Alföld Literary Prize Poetry[edit] Katalin Ladik became known after 1962 through her surreal and erotic poems. In addition to a number of books in Hungarian, volumes of her poetry were published in Yugoslavia, France, Italy and the United States. Her poems also appeared in various magazines and anthologies worldwide, translated into Spanish, German, Polish, Bulgarian, Slovakian, Hindi, Chinese, Indonesian, Romanian, Macedonian, Rusyn and Slovenian. `She is able to embody the sense of poetry as action. I saw one of her readings in Bratislava at Ars Poetica Festival and she was the only poet able to electrize the audience without any translation. (...) She manages to pass linguistic barriers but, again, any translation of her poetry is at least difficult to be made (or should I say “performed`). Her activity covers a wide area that includes performance and sound poetry, with a force that captures any kind of audience no matter how illiterate in contemporary poetry they can be.` Poetry Depot Prose[edit] Her first novel, entitled Élhetek az arcodon? (Can I Live on Your Face?) was published in 2007 by Nyitott KönyvmƱhely. It is considered to be an eminent work in Hungarian Avant-garde literature. It is partly autobiographical, partly self-reflecting. The novel alternates between reality and fiction, prose and poetry, sometimes switching to a prose poem style. Its main target audience is that part of the artists’ community who are receptive to esoteric allusions. The book is about three women: the Editor, who lives in Budapest, the Artist, and the Glasswoman who lives in Novi Sad, all of whom bear the same name. The shared name determines their lives. Initially, they are unaware of one another, but throughout the book their lives get gradually intertwined. After they get to know one another, they begin to live each other`s life, which changes everything for them forever. One of the peculiarities about the book is the uniquely rich textual documentation (letters, newspaper articles, posters) and the large number of photos. Publications[edit] Volumes in original language[edit] Ballada az ezĂŒstbiciklirƑl (Ballad of Silver Bike) | poems | Hungarian | with gramophone recording | Forum, Novi Sad, 1969 Elindultak a kis piros bulldĂłzerek (The Small, Red Bulldosers Have Taken Off) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1971 MesĂ©k a hĂ©tfejƱ varrĂłgĂ©prƑl (Stories of the Seven-Headed Sewing Machine) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1978 Ikarosz a metrĂłn (Icarus on the Subway) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1981 A parĂĄzna söprƱ – Bludna metla (The Promiscuous Broom) | poems | Hungarian-Serbian bilingual | Forum, Novi Sad, 1984 KiƱzetĂ©s (Exile) | poems | Hungarian | MagvetƑ, Budapest, 1988 JegyessĂ©g (Engagement) | poems | Hungarian | Fekete Sas - Orpheusz, Budapest, 1994 A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Fekete Sas, Budapest, 1998 FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Orpheusz, Budapest, 2004 Élhetek az arcodon? (Can I Live on Your Face?) | prose | Hungarian | Nyitott KönyvmƱhely, Budapest, 2007 BelsƑ vĂ­zözön (Deluge Inside) | poems | Hungarian | Parnasszus, Budapest, 2011 Ladik Katalin legszebb versei (The Most Beautiful Poems of Katalin Ladik) | poems | Hungarian | AB-ART, Bratislava, 2012 A vĂ­z emlĂ©kezete (The Memory of Water) | poems | Hungarian | Kalligram, Budapest, 2016 IdƑvitorla (Time Sailing), Selected Poems (1962-2022) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 2022 BĂ©ranya versek (Surrogacy Poems) | poems | Hungarian | Tipp-Cult Kft, Parnasszus Könyvek, P-Art, Budapest, 2022 Translated volumes[edit] Poesie Erotiche (Erotic Poems) | poems | Italian | selected and translated by: Giacomo Scotti | La Sfinge, Naples, 1983 Erogen Zoon | poems | Serbian | translated by: Katalin Ladik, Selimir Radulović, Judita Ć algo, Arpad Vicko | KnjiĆŸevna Zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1987 Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | translated by: Emöke Z. B’Racz | New Native Press, Sylva, 1992 PoĂšmes (Poems) | poems | French | selected by: Tibor Papp | translated by: Katalin Kluge, Tibor Tardos | CiPM / Spectres Familiers, Marseille, 1999 Ikarova senka (Icarus’ Shadow) | poems | Serbian | translated by: Katalin Ladik, Selimir Radulović, Judita Ć algo, Arpad Vicko, Draginja Ramadanski | Orpheus, Novi Sad, 2004 Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | translated by: Emöke Z. B’Racz | Burning Bush Press, Asheville, 2005 Engagement | poems | English | translated by: Emöke Z. B’Racz | Burning Bush Press, Asheville, 2006 Kavez od trave (Grass-Cage) | poems | Croatian | translated by: Kristina Peternai | Matica hrvatska, Osijek, 2007 Poems | English | Cultural Centre of Vojvodina, `MiloĆĄ Crnjanski`, Novi Sad, 2022 Mogu li da ĆŸivim na tvom licu : romaneskna ĆŸivotna priča (Can I Live on Your Face: novelistic life story) | prose | Serbian |(Re) konekcija, Novi Sad, 2021 Raspjevane ĆŸeravice: izbrane pjesme 1962-1982 (Singing embers: selected poems 1962-1982) | poems| Croatian | DAF, Zagreb, 2022 E-books[edit] FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2003 | downloadable, pdf format FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2003 | downloadable, multiple formats A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarus’ Bicycle) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats KiƱzetĂ©s ~ JegyessĂ©g (Exile ~ Engagement) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format KiƱzetĂ©s ~ JegyessĂ©g (Exile ~ Engagement) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarus’ Bicycle) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format Engagement | poems | English | Firefly Inx, Asheville, 2012 | downloadable, pdf format[permanent dead link] Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | Firefly Inx, Asheville, 2012 | downloadable, pdf format[permanent dead link] Milyen Ă­zƱ vagyok? (How Do I Taste?) | poems | Hungarian | A hĂłnap könyve, Szentendre, 2012 | buyable, pdf format Audiobooks[edit] 2020: Liquid mirror (FolyĂ©kony tĂŒkör) presented by Vera SĂ­pos 00:00:00 – FolyĂ©kony tĂŒkör 1; 00:55:47 – FolyĂ©kony tĂŒkör 2 Audiobooks by contemporary authors published online by DIA, the Digital Literature Academy of PIM [6] Discography[edit] Sound poetry[edit] Ballada az ezĂŒstbiciklirƑl (The Ballad of the Silver Bicycle) | SP | supplement for book with same title | Forum, Novi Sad, 1969 Phonopoetica | SP | Galerija Studentskog kulturnog centra, Belgrade, 1976 PoĂ©sie Sonore Internationale (International Sound Poetry) | audio cassette | anthology of sound poetry, Paris, 1979 La Nouvelle Revue d’Art Moderne, Special 2. (The Magazine of Modern Art) | audio cassette | Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore (International Sound Poetry Festival), Paris, 1980 Adriano Spatola: Baobab Femme | audio cassette | anthology for sound poetry magazine, Publiart Bazar Reggio Emilia, 1982 Yugoslavian Sound Poetry | audio cassette | anthology of sound poetry, 1987 HangĂĄr / Hangar | audio cassette | anthology of sound poetry, Amsterdam – Budapest, 1987 Aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik (Who is Dreaming About Wasps) | LP | recording of the radio play `Furcsa, aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik` (Strange Is the One Who Is Dreaming About Wasps) | Radio Novi Sad, 1988 Spiritus Noister: Nemzeti zajzĂĄrvĂĄnyok / National Noise-Inclusions | audio cassette | Bahia Music, Budapest, 1996 VajdasĂĄgi Magyar Zenei EstĂ©k / Vojvodina Hungarian Music Evenings 1988 | CD | JMMT, Novi Sad, 1998 VĂ­zisĂĄmĂĄn / Water Shaman | CD | Budapest, 1999 Spiritus Noister – Kurt Schwitters: Ursonate | music CD | Hungaroton, Budapest, 2003 Vodeni anđeo / Water Angel | music CD | Nova Misao, Novi Sad, 2011 Phonopoetics | Vinyl, LP | Alga Marghen (Milano), in co-production with acb Gallery (Budapest) Milano, 2019 [7] Water Angels | Vinyl, LP | Alga Marghen (Milano), in co-production with acb Gallery (Budapest) Milano,, 2021 [8] Music (experimental music, jazz)[edit] As vocalist, Katalin Ladik collaborated with prominent Croatian, Serbian and Hungarian composers, such as Dubravko Detoni, Branimir Sakač, and Milko Kelemen (1971–73, ensemble ACEZANTEZ); ErnƑ KirĂĄly (1963-2002); DuĆĄan Radić (Oratorio Profano, 1979); Boris Kovač (1986-1990); DeĆŸe Molnar ( 1989–91); Zsolt SƑrĂ©s a.k.a. Ahad, and Zsolt KovĂĄcs (1996-, Spiritus Noister). ErnƑ KirĂĄly | LP | UdruĆŸenje Kompozitora Vojvodine, Novi Sad, 1978 Boris Kovač: Ritual Nova I | LP | Symposion Records, Overstrand, 1986 Boris Kovač: Ritual Nova II | CD | Recommended Records, London, 1989 ErnƑ KirĂĄly - Spectrum | CD | Autobus, Paris, 1999 DeĆŸe Molnar: Weird Garden | CD | vocals on Track 1 (Water Clock) | Studentski Kulturni Centar Novi Sad, 2010 I Belong to the Band Bakers Of The Lost Future | CD | vocals on Track 3 (Poets Of The Absurd On Chalk) | Inexhaustible Editions, Budapest, 2016 Poetry readings, sound poetry performances[edit] Online Audio[edit] FƱketrec (Grass-Cage) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2003 | downloadable, mp3 format A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarus’ Bicycle) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format KíƱzetĂ©s - JegyessĂ©g (Exile - Engagement) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format Live performances[edit] 2011 NĂ©gy fekete lĂł mögöttem repĂŒl (Four Black Horses Fly Behind Me); JĂ©gmadĂĄr (Icebird); excerpts from BelsƑ vĂ­zözön (The Deluge Inside) | poetry reading | Dzsudi Remake evening, Merlin Theatre, Budapest | Video on YouTube Performance art[edit] Most of Katalin Ladik`s performances balance on the borderline between performance art and theatre: the performance of sound poems is accompanied by theatrical body action and in many cases, the surrounding space is structured similarly to a traditional theatre. Those who examine her poetry often refer to her sound poetry performances. On the other hand, no detailed analyses have been produced about the dramaturgical characteristics of her performances, and the relations of sign systems between her poetry and performances. It is a well-reasoned choice, however, to locate her in the context of female performance artists, as Katalin Ladik uses her body and person as the medium of her art in her performances, which occupies a special position within the history of Western art. A list of performances, happenings, actions[edit] 1960s-`70s[edit] 1968 Budapest, Szentendre - Hungary | UFO | TamĂĄs SzentjĂłby, MiklĂłs ErdĂ©ly, Katalin Ladik | happening 1970 Belgrade - Serbia | PozoriĆĄte Atelje 212, Podrum teatar (Theatre Atelje 212, Theatre in the Basement) | performance Zagreb - Croatia | Ćœanr Festival eksperimentalnog filma (Genre Experimental Film Festival - GEFF) | performance Budapest - Hungary | JĂłzsef Attila MƱvelƑdĂ©si HĂĄz (Cultural Centre JĂłzsef Attila) | with JenƑ BalaskĂł | literary performance Belgrade - Serbia | Dom Omladine (Youth Centre) | performance Temerin - Serbia | performance 1971 Bačka Topola - Serbia | UFO Party | performance Samobor - Croatia | Samoborski FaĆĄnik (Carnival in Samobor) | Eros sa ovogu svijeta (Eros of This World) | UFO Party | performance Biograd - Croatia | UFO Party | performance Zagreb - Croatia | Studentski Centar (Student Centre) | performance Belgrade - Serbia | Dom Omladine (Youth Centre) | performance Zagreb - Croatia | Teatar Poezije Zagreb (Poetry Theatre Zagreb) | Četvrta dimenzija kutije (Fourth Dimension of the Box) | performance 1972 Osijek - Croatia | Annale Komorne Opere i Baleta (Annual Festival of Chamber Opera and Ballet) Zagreb - Croatia | Teatar ITD (Theatre ITD)| performance Novi Sad - Serbia | Tribina Mladih (Youth Tribune) | performance Belgrade - Serbia | Studentski Kulturni Centar (Student Cultural Centre) | Festival Expanded Media | performance BalatonboglĂĄr - Hungary | KĂĄpolna GalĂ©ria (KĂĄpolna Gallery) | Group Bosch+Bosch | performance 1974 Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media /performance/ 1975 Zagreb (Croatia), Student Centre Gallery / Galerija Studentskog Centra: `Eksperimenti u jugoslovenskoj umjetnosti` (Experiments of Yugoslav Art) (Group Bosch+Bosch) /performance/ Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media: `Ljubavi, Singer` (Loves, Singer) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina mladih: `Change Art` /action/ Novi Sad (Serbia): `SpuĆĄtanje Novog Sada niz reku Dunav` (Floating Novi Sad Downstream the Danube) /action/ 1976 Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media: `Change Art` /action/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti /performance/ 1977 Zrenjanin (Serbia), Cultural Centre / Kulturni Centar: `Poezija, fonična i vizuelna poezija Katalin Ladik` (Poetry, Phonic and Visual Poetry by Katalin Ladik) KrakĂłw (Poland): `Phonopoetica` /performance/ Zagreb (Croatia), Information Centre / Informativni Centar: `Phonopoetica` (with Vujica R. Tucić) /performance/ Amsterdam (Netherlands), Stedelijk Museum: `Tekst in Geluid` (Text in Sound) /performance/ Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar: `Phonopoetica` /performance/ 1978 Kranj (Slovenia), PreĆĄeren Theatre / PreĆĄernovo Gledaliơče /performance/ Sarajevo (Bosnia and Herzegovina), Youth Theatre / PozoriĆĄte Mladih, Festival Malih i Eksperimentalnih Scena (Festival of Small and Experimental Theatre): `Četvrta dimenzija – krik` (Fourth Dimension – Scream) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina mladih: `Pesnički maraton` (Poetry Marathon) /performance/ Novi Sad (Serbia), Sonja Marinković Student Club / Studentski Klub ‘Sonja Marinković’: `Čudak je ko čekiće sanja` (Weird Is the One Who Dreams About Hammers) /performance/ WĂŒrzburg (Germany), Hand Press Gallery / Handpresse Galerie: `Randkunst-Kunstrand` /performance/ Novi Sad (Serbia), National Library / Narodna biblioteka: `Umetnost se ne ponavlja, ne ponavlja, ne ponavlja...` (Art Does Not Repeat Itself, Not Repeat Itself, Not Repeat Itself...) /performance/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti: `Nova umjetnička praksa 1966-1978` (New Art Practice 1966-1978) /performance/ 1979 Subotica (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Az Ă©neklƑ varrĂłgĂ©p – The Singing Sewing Machine` (with Zsolt KirĂĄly) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina Mladih: `The Screaming Hole – A sikoltozĂł lyuk` /performance/ Amsterdam (Netherlands): `One World Poetry` /performance/ Utrecht (Netherlands), Gallery ‘T Hoogt / ‘T Hoogt Galerie: `One World Poetry` /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina Mladih: `MesĂ©k a hĂ©tfejƱ varrĂłgĂ©prƑl` (Stories of the Seven-headed Sewing Machine) /performance/ 1980s-`90s[edit] 1980 Paris (France), Pompidou Centre / Centre Georges Pompidou: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ Le Havre (France), Cultural Centre of Le Havre / Maison de la Culture du Havre: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ Rennes (France), Cultural Centre of Rennes / Maison de la Culture de Rennes: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ New York City (USA), Washington Square Church, The New Wilderness Foundation: `International Sound Poetry Festival` /performance/ Baltimore (USA), School 33 Art Center, The Merzaum Collective`s Desire Productions Present: International Festival of Disappearing Art(s) /performance/ Gyula (Hungary), Castle Theatre / VĂĄrszĂ­nhĂĄz, Knights’ Hall / Lovagterem: `Alice` /performance/ Belgrade (Serbia), Salon Museum of Contemporary Art / Salon Muzeja Savremene Umetnosti, Exhibition of Group Bosch+Bosch: `Orman koji ubrizgava (Injecting Closet)` /performance/ 1982 Budapest (Hungary), Cultural Centre JĂłkai, Studio ‘K’/ StĂșdiĂł ‘K’ JĂłkai MƱvelƑdĂ©si Központ: `Ladik Katalin ĂșjvidĂ©ki költƑ Ă©s elƑadĂłmƱvĂ©sz szerzƑi estje` (An Evening with Novi Sad Poet and Performer, Katalin Ladik) /performance/ Novi Sad (Serbia), Cultural Centre PetƑfi SĂĄndor / PetƑfi SĂĄndor MƱvelƑdĂ©si HĂĄz: `Telepi estĂ©k – Ladik Katalin szerzƑi estje` (Evenings in Telep – with Poet Katalin Ladik) (with OttĂł Tolnai, Zsolt KirĂĄly) /performance/ Budapest (Hungary), Young Artists’ Club / Fiatal MƱvĂ©szek Klubja: `Ladik Katalin szerzƑi estje` (An Evening with Katalin Ladik) (with MiklĂłs ErdĂ©ly, LĂĄszlĂł Beke and Zsolt KirĂĄly) /performance/ Budapest (Hungary), Cultural Centre JĂłkai, Studio ‘K’ / StĂșdiĂł ‘K’ JĂłkai MƱvelƑdĂ©si Központ: `Ladik Katalin szerzƑi Ă©s elƑadĂłi estje` (An Evening with Katalin Ladik) (with MiklĂłs ErdĂ©ly, LĂĄszlĂł Beke and Zsolt KirĂĄly) /performance/ Belgrade (Serbia), Museum of Contemporary Art / Muzej Savremene Umetnosti: `Verbo-Voko-Vizuelno` (`Phonopoetry` with Judita Ć algo) /performance/ Osijek (Croatia), Students’ Youth Centre / Studentski Centar Mladih, Osiječko ljeto (Summer in Osijek): `Čudak je ko čekiće sanja` (Weird Is the One Who Dreams About Hammers) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Ikar u metrou” (Icarus on the Subway) (with Judita Ć algo, Selimir Radulović) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine, Beogradsko leto (Summer in Belgrade): `Ufo Party` /performance/ KanjiĆŸa (Serbia), Literary Camp / KnjiĆŸevna Kolonija: `Konkretna i vizuelna poezija` (Concrete and Visual Poetry) (with Vujica R. Tucić and Bob Cobbing) /performance/ Novi Sad (Serbia), Address: Istarski kej 37. sp. 8. st. Rade Ć ević: `Sound Poetry Performance` (with Vujica R. Tucić and Bob Cobbing) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune Gallery / Tribina Mladih Galerija: `Phonopoemim` – Exhibition Launch for Slavica Grkavac: tapiserije `Jokastin kompleks` (`Jocasta Complex` Tapestry) /performance/ Paris (France), UNESCO: `Guerre a la guerre` (War Against War) /performance/ Milan (Italy), UNESCO: `Guerra alla guerra` (War Against War) /performance/ Paris (France), UNESCO Pompidou Centre / Centre Georges Pompidou: `Polyphonix 5` /performance/ 1983 Vienna (Austria), Wiener Festwochen (Vienna Festival): `Mandora 1.` /performance/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti: `Nova umjetnost u Srbiji 1970-1980` (New Art of Serbia 1970-1980) Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Oluja-po motivima Ć ekspira` (Tempest – Based on Shakespeare) – Exhibition Launch for Slavica Grkavac: tapiserije `Jokastin kompleks` (`Jocasta Complex` Tapestry) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Magic Bread` (with Paul Pignon) 1984 Glasgow (UK), Third Eye Centre, Poetsound 1984: `Mandora 1.` /performance/ Milan (Italy), (Cultural Association of) Cooperativa Intrapresa: `Milanopoesia` /performance/ Szeged (Hungary), JĂłzsef Attila University (Today: University of Szeged) / JĂłzsef Attila TudomĂĄnyegyetem: `Mandora 1.` /performance/ Cogolin (France), Rencontres Internationales de PoĂ©sie Contemporaine (International Festival of Contemporary Poetry): `Mandora 1.` /performance/ Belgrade (Serbia), Cultural Centre / Kulturni Centar: `Mandora 1.` /performance/ 1985 Belgrade (Serbia), Magaza Theatre / PozoriĆĄte Magaza: `Mandora 2.` /performance/ Budapest (Hungary), Cultural Cente of LĂĄgymĂĄnyos / LĂĄgymĂĄnyosi MƱvelƑdĂ©si Otthon: `Mandora 2.` /performance/ Budapest (Hungary), Metropolitan Cultural Centre / FƑvĂĄrosi MƱvelƑdĂ©si HĂĄz: `Alice` /performance/ Zemun (Serbia), Festival Monodrame i Pantomime (Festival of Monodrama and Pantomimes): `Mandora` /performance/ Novi Sad (Serbia), ‘Sonja Marinković’Cultural Centre / Kulturni Centar ‘Sonja Marinković’, Youth Tribune / Tribina Mladih: `Mandora` /performance/ Stari Bečej (Serbia) /performance/ 1988 Szeged (Hungary), JATE Club: `Polyphonix` /performance/ PĂ©cs (Hungary): `Alice` /performance/ Budapest (Hungary), VigadĂł Chamber Hall / VigadĂł Kamaraterem, HangĂĄr Est (‘Wall of Sound’ Evening): `Alice` /performance/ 1989 Spoleto (Italy): `O Fortuna` /performance/ NovĂ© ZĂĄmky (Slovakia): `O Fortuna` /performance/ Novi Sad (Serbia): `O Fortuna` /performance/ 1990 Novi Sad (Serbia), Sport and Activity Centre of Vojvodina / SPENS Sportski i Poslovni Centar Vojvodina: `Otkrovenje` (Revelation) (with ZoltĂĄn Pletl) /performance/ VĂĄc (Hungary), Greek Chapel / Görög Templom, Ex-panziĂł 2. Festival: `Angyal/Angel` /performance/ Novi Sad (Serbia): `Seraphine Tanz` /performance/ 1993 Szentendre (Hungary), DalmĂĄt Cellar / DalmĂĄt pince, UHF KisĂșjrevue /performance/ Szeged (Hungary), JATE Club: `Alice` /performance/ VĂĄc (Hungary), Greek Chapel / Görög Templom, ExpanziĂł 5. Festival /performance/ 1994 Szeged (Hungary): `Performancia` with LukĂĄcs Bitskey /performance/ ZebegĂ©ny (Hungary): `A helyettesĂ­tƑ asszony (The Substitute)` /performance/ PĂ©cs (Hungary): `A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-dimensional Window)` with TamĂĄs Szalay /performance/ 1995 Marseille (France), International Poetry Centre / Centre International de PoĂšsie: `KassĂĄk` /performance/ 1996 Marseille (France), Meyer Gallery / Galerie Meyer: `L’ agneau de Dieu et le double` (The Lamb of God and Its Double) /performance/ Ajaccio – Corsica (France): `L’ agneau de Dieu et le double` (The Lamb of God and Its Double) /performance/ 2000s[edit] 2002 Novi Sad (Serbia), Cultural Centre of Novi Sad / Kulturni Centar Novog Sada, INFANT (International Festival of Alternative and New Theatre): `FƱketrec / Grass-cage` 2003 Novi Sad (Serbia), Chamber Theatre of Music / Kamerno PozoriĆĄte Muzike, INTERZONE Festival: `Tesla – Project` /performance/ 2004 Monza (Italy) /performance/ Salerno (Italy) /performance/ Novi Sad (Serbia), Chamber Theatre of Music / Kamerno PozoriĆĄte Muzike, INTERZONE Festival: `Tesla – Project` Budapest (Hungary), A38 Ship / A38 hajĂł: `LomtalanĂ­tĂĄs` (Cleaning the House) /performance/ Budapest (Hungary), Ludwig Museum – Museum of Contemporary Art / Ludwig MĂșzeum – KortĂĄrs MƱvĂ©szeti MĂșzeum: `Torony-LomtalanĂ­tĂĄs` (Cleaning the Tower-House) /performance/ 2005 TerĂ©ny (Hungary), ExpanziĂł Festival: `Angel` /performance/ 2006 Budapest (Hungary), Serbian Theatre in Hungary / MagyarorszĂĄgi Szerb SzĂ­nhĂĄz / Srpsko PozoriĆĄte u Mađarskoj: `Tesla`, /audio-visual oratorio/ Otterlo (Netherlands), Kröller-MĂŒller Museum: `Change Art` /action/ Amsterdam (Netherlands): `Tesla` /performance/ Novi Sad (Serbia), Sport and Activity Centre of Vojvodina / SPENS Sportski i Poslovni Centar Vojvodina, Inventors Association of Vojvodina, TeslaFest: `Tesla` /performance/ 2007 NovĂ© ZĂĄmky (Slovakia), Art Gallery / GalĂ©ria Umenia: `Gyakorlatok ĂŒres hĂșrokon – KassĂĄk-kĂłd` (Exercises on Empty Strings - KassĂĄk Code) /performance/ Budapest (Hungary), Erlin Club Gallery / Erlin Klub GalĂ©ria: `FƱketrec` (Grass-cage) /performance/ Budapest (Hungary), Mu Theatre / Mu SzĂ­nhĂĄz: `Az EszmĂ©let szövedĂ©ke` (The Weave of Consciousness) (with PĂ©ter Bajka, Bern Atom Santi, Eszter Bereczky, ZsĂłfia Varga) /performance/ VerƑce (Hungary), EkszpanziĂł XX Festival: `Tesla, Audio-visual Oratorio` /performance/ Szigliget (Hungary), Artist House of the Hungarian Public Foundation for Creative Art / Magyar AlkotĂłmƱvĂ©szeti KözalapĂ­tvĂĄny AlkotĂłhĂĄza, JĂłzsef Attila Kör 18. irodalmi tĂĄbora (18th Literary Camp of the JĂłzsef Attila Circle): `Az EszmĂ©let szövedĂ©ke` (The Weave of Consciousness) (with PĂ©ter Bajka, Bern Atom Santi, Eszter Bereczky, ZsĂłfia Varga) /performance/ 2008 Budapest (Hungary), PetƑfi Literary Museum / PetƑfi Irodalmi MĂșzeum, A SzĂ©pĂ­rĂłk TĂĄrsasĂĄga V. Ƒszi irodalmi fesztivĂĄlja – NƑk a fĂ©rfi birodalomban (5th Autumn Literary Festival of the Hungarian Belletrist Association – Women in a Men`s World): `Diptichon` (with Endre SzkĂĄrosi), performance Belgrade (Serbia), ARTGET Gallery – Cultural Centre Belgrade / Galerija ARTGET – Kulturni Centar Beograda (World Poetry Day): `Tesla – Homo Galacticus` /performance/ Szigliget (Hungary), JĂłzsef Attila Kör 20. irodalmi tĂĄbora (20th Literary Camp of the JĂłzsef Attila Circle): `Trip-ti-chon` (with Veronika CzapĂĄry), performance Budapest (Hungary), Irodalmi Centrifuga (Literary Centrifuge): `Trip-ti-chon` (with Veronika CzapĂĄry), performance Bratislava (Slovakia), Ars Poetica MedzinĂĄrodny Festival PoĂ©zie /The 6th Ars Poetica International Poetry Festival /sound poetry performance[9] 2009 VisegrĂĄd (Hungary), The Roof Terrace of King Matthias Museum / A MĂĄtyĂĄs KirĂĄly MĂșzeum tetƑterasza, EkszpanziĂł XXI Festival: “Kerub` (Cherub) /performance/ 2010s[edit] 2010 Budapest (Hungary), Gallery A22 / A22 GalĂ©ria, Tibor Papp`s Exhibition Opening: `ÓraköltemĂ©ny` (Poem-Clock) /performance/ Subotica (Serbia), KosztolĂĄnyi DezsƑ Theatre / KosztolĂĄnyi DezsƑ SzĂ­nhĂĄz: `Tesla – Homo Galacticus` /performance/ Budapest (Hungary), MillenĂĄris Theatre / MillenĂĄris TeĂĄtrum, Book Festival: `SzabadkƑmƱves szex` (Freemason Sex) (with drMĂĄriĂĄs) /performance/ Ć taglinec (Croatia), `Voda` – `Water` Međunarodni Susret Umjetnika (International Art Festival): `Veliko spremanje` (Spring Cleaning) /performance/ Eger (Hungary), Small Synagogue Gallery of Contemporary Art / Kis ZsinagĂłga KortĂĄrs GalĂ©ria, artAlom Ă©lƑmƱvĂ©szeti fesztivĂĄl (artAlom Performing Arts Festival): `Bukott angyalok` (Fallen Angels) /performance/ Szeged (Hungary) – Subotica (Serbia), Railway line, KultĂșrcsempĂ©sz SĂ­nbusz FesztivĂĄl (Culture-smuggler Railbus Festival): Megaphone-assisted readings by GĂĄbor VirĂĄg, Slobodan TiĆĄma, GĂĄbor Lanczkor, Tamara Ć uĆĄkić, Vladimir Kopicl, Katalin Ladik, SiniĆĄa Tucić, Roland Orcsik 2011 Budapest (Hungary), Kunsthalle (Palace/Hall of Art) / MƱcsarnok: `PreparababrakabarĂ©` /performance/ Marseille (France), Museum of Contemporary Art / MusĂ©e d`Art Contemporain, PoĂ©sie Marseille 2011, 8Ăšme Festival (8th Marseille Poetry Festival, 2011): `Le Grand MĂ©nage` (Spring Cleaning) /performance/ TĂąrgu Mureș (Romania), National Theatre - Small Hall / Teatrul NaĆŁional – Sala Mică, Testet öltött szavak rendezvĂ©ny (Words Embodied – Event series): `Alice` /performance/ Budapest (Hungary), Mu Theatre / Mu SzĂ­nhĂĄz, Ismeretlen kutatĂĄsa improvizĂĄciĂłs alkotĂłmƱhely (Searching the Unknown – Improvisational Workshop): `Hangmozdulat` (Sound Movement) (with Kati Dombi) /performance/ 2012 Budapest (Hungary), Hungarian Writers` Association / Magyar ÍrĂłszövetsĂ©g: XXIV. EkszpanziĂł Festival, `IdĂ©zet` Szimpozion Ă©s KiĂĄllĂ­tĂĄs (`Quotation` Symposium and Exhibition): `ÁsĂł, kapa, nagyharang` (`Till Death` lit.: Spade, Hoe and Bell) /performance/ KomĂĄrom (Hungary), Fort Monostor – Film Museum / Monostori ErƑd – FilmmĂșzeum, Mediawave 2012 Festival: `NagytakarĂ­tĂĄs` (`Spring Cleaning`) /performance/ ƁódĆș (Poland), MS2 – Lodz Museum of Art / MS2 – Muzeum Sztuki w Ɓodzi: `Alicja w krainie kodĂłw` (Alice in Codeland) /performance/ Budapest (Hungary), Address: 8th district, PĂĄl street 6.: Gödör bĂșjĂłcska – irodalom, zene, film, tĂĄnc, szĂ­nhĂĄz, beszĂ©lgetĂ©s (Gödör Club Hide-and-seek – literature, music, film, dance, theatre, discussions) /sound poetry performance/ Ottawa, Ontario, Canada, City Hall Art Gallery, A B Series Workshop: `NagytakarĂ­tĂĄs` (`Spring Cleaning`) /performance/ Ottawa, Ontario, Canada, Arts Court Theatre, A B Series: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (`Alice in Codeland`) /performance/[10] 2013 Budapest (Hungary), Óbudai TĂĄrsaskör, KassĂĄk Museum, KassĂĄk Year: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (Alice in Codeland) /performance/[11] Hvar (Croatia), 17th International Festival of Radio Plays and Documentary Radio Dramas PRIX MARULIĆ, „Tesla. Homo Galacticus” /performance/ SzĂ©kesfehĂ©rvĂĄr (Hungary), Vörösmarty Theatre Studio, Contemporary Art Festival: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (Alice in Codeland) /performance/[12] Budapest (Hungary), Fuga, AutonĂłmia Filmklub 5, „I Belong to the Band”: Katalin Ladik`s voice on „poets of the absurd on chalk”[13] 2014 SzĂĄzhalombatta (Hungary), Katalin Ladik - Endre SzkĂĄrosi, Slam Poetry /performance/ Budapest (Hungary), Mika Tivadar VigadĂł, JazzaJ, Katalin Ladik – Jean Michel van Schowburg, Katalin Ladik – Zsolt SƑrĂ©s, „Sounds to Go” (Hangok elvitelre) /performance/ [14] 2015 Eger (Hungary), Templom Gallery, artAlom Live Art Festival 2015: `Tranzit Zoon`, performance Gothenburg (Sweden), Gothenburg Book Fair `Tranzit Zoon`, performance Vienna (Austria), Campus AAKH Hof 7, UniversitĂ€t Wien, `Singende Schnittmuster – Singing Dress Pattern`, lecture-performance, multimedia slide-show 2016 Poreč (Croatia), Behind the Scenes with Katalin Ladik! Artists on Vacation: `The Sounds of a sewing machine`, Circe di Parenzo” /performance/,[15][16] Budapest (Hungary), MÜSZI, @Transart Communication, Katalin Ladik & Zsolt SƑrĂ©s „Alchemical Wedding” (AlkĂ­miai nĂĄsz) /performance/ Milano (Italy), FM Centre for Contemporary Art, Non-Aligned Modernity. Eastern-European Art from the Marinko Sudac Collection. Katalin Ladik: “Tranzit Zoon” /performance/ [17] 2017 Athens (Greece), Oval Staircase, Megaron – the Athens Concert Hall, “All the In-Between Spaces”, Concept and direction by: Paolo Thorsen-Nagel. Katalin Ladik: “Follow me into mythology” /performance/ [18] Budapest (Hungary), Urania National Film Theatre, Janus Pannonius Grand Prize for Poetry 2017 Festivities of Hungarian Pen Club. Katalin Ladik: Sound Performance based on Concrete Poems of Augusto de Campos Limassol (Cyprus), Theatro Ena, SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, „Live Lecture” /solo sound poetry performance/ Nicosia (Cyprus), Artos Foundation, SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition „Live Lecture” /solo sound poetry performance/ Limassol (Cyprus), SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, `Spring Cleaning`, performance/ Limassol (Cyprus), SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, „Wall(ed)”, aRttitude Site-specific dance performance, Katalin Ladik (live sound and voice). Budapest (Hungary), TrafĂł, „Alice in Codeland” /multimedia performance/ Vienna (Austria), Lobby of Hotel Prinz Eugen, Erste Bank Publication Presentation „Sound Poems” /live performance/ Novi Sad (Serbia), Museum of Contemporary Art Voivodina (MSUV), „K.A.T (Culture – Activism – Theory) Conference”, „Creative Transitions”/live lecture, multimedia and sound poetry performance/ Novi Sad (Serbia), Bulevar Books, „TraNSporteur multilingual poetry” /poetry reading/ Lodz (Poland), House of Literature, „Puls Literary Festival, 2017, Hungarian Day”, „Sounds in Lodz” / live lecture, multimedia performance and live sound poetry performance/ 2018 Berlin (Germany), neue Gesellschaft fĂŒr bildende Kunst (nBgK), `Alice in Codeland`, multimedia performance Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, „Underground und Improvisation”, „Follow me into Mythology” /live lecture and soloperformance/ Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, „Underground und Improvisation”, „Desire of Touch” /Duoperformance with Natalia Pschenitschnikova/ Budapest (Hungary), Mersz Klub, „TĂșlĂ©lni a documenta 14-et” (Surviving documenta 14) /live lecture and soloperformance/ Budapest (Hungary), Hungarian University of Fine Arts, „TĂșlĂ©lni a documenta 14-et” (Surviving documenta 14) /live lecture with Emese KĂŒrti/ Budapest (Hungary), Közkincs KönyvtĂĄr, `MĆ°VÉSZ + NƐ` (ARTIST + WOMAN), „Feminizmus Ă©s mƱvĂ©szet ma?” (Feminism and Art Today?), „TĂșlĂ©lni a documenta 14-et” (Surviving documenta 14) /live lecture/ Belgrade (Serbia), Cultural Center of Belgrade, `Spoken Word, World Poetry Day` /poetry reading/ Belgrade (Serbia), Cultural Center of Belgrade, `Spoken Word, World Poetry Day`, `Alice in Codeland` /multimedia performance/ Zagreb (Croatia), „Showroom of Contemporary Sound”, „Transitions” /live lecture/ Rome (Italy), Falconieri Palace (Hungarian Academy in Rome), „Fountains of Rome - Mouth to Lung!” /live lecture and sound performance/ Budapest (Hungary), HĂĄrom HollĂł – Drei Raben, „Antracit szĂĄjrĂșd (Antracit mouthpiece) /sound poetry performance/ Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, `19. poesiefestival berlin 2018, Weltklang – Night of Poetry`, sound poetry performance Berlin (Germany), German Centre for Poetry (Haus fâ€™ĂŒr Poesie), `lyrikline - Listen to the Poet`, poetry reading and live voice recordings for the archive 2019 Basel (Switzerland), Music Academy of Basel, Master Class in Free Impovisation, „Homo Ludens” (live lecture) Dresden (Germany), Lipsiusbau, „Alice in Codeland” / performance Rotterdam (the Netherlands), DE PLAYER, in collaboration with KRAAK, „BRAUBLFF #8 (Materie und Laut), Memory of Water / sound installation and sound poetry performance Brussels (Belgium), DE PLAYER, in collaboration with KRAAK, „BRAUBLFF #8 (Materie und Laut), „Memory of Water” / sound installation and sound poetry performance Madrid (Spain), Elba Benitez Gallery, „O-PUS” (solo exhibition curated by Adam Budak) / sound poetry performance Paris (France), Palais de Tokyo, The Liberated Voice, Sound Poetry, „Memory of Water” /sound installation 2020s[edit] 2020 London (UK), CafĂ© OTO, Tinted Window with issue No.2: Verbivocovisual dedicated to `Materializzazione del Linguaggio`, a 1978 Venice Biennale exhibition curated by Mirella Bentivoglio/ sound installation (Memory of Water) and performance (Tranzit Zoon) [19] Budapest (Hungary), Trafo Gallery, Nyitott mƱterem #21 (Open Studio), Zoom conversation with Emese KĂŒrti Budapest (Hungary), acb Attachments, „Szerelmem, Sing-her!” (My Love, Sing-her!). Opening of solo exhibition „Sewn Sounds” (Bevarrt hangok) 2021 VeszprĂ©m (Hungary), Pannon VĂĄrszĂ­nhĂĄz (Pannon Castle Theatre), „Alice KĂłdorszĂĄgban” (Alice in Codeland)/ performace Budapest (Hungary), Art9 Gallery, „Új szakralitĂĄs” (New sacrality) / sound poetry performance Budapest (Hungary), MAMĆ°, Opening of the exhibition „Graphic Score” /sound poetry performance [20] Budapest (Hungary), KassĂĄk MĂșzeum, „A vĂ­z emlĂ©kezete” („The Memory of Water”), Finissage of the exhibition „Poetry & Performance - Performance Art in Eastern Europe” /sound installation 2022 Budapest (Hungary), Godot Gallery, opening of the exhibition of drMĂĄriĂĄs / sound poetry performance [21] Vienna (Austria), Alte Schmiede, „akustische Poesie” („Acoustic poetry”) / sound poetry performance [22] Bratislava (Slovakia), Slovak National Gallery, „Follow me into mythology” / sound poetry performance and live lecture Budapest (Hungary), KassĂĄk MĂșzeum, „SzkĂĄrosi-emlĂ©kest” (Memorial evening), „GyaloghĂ­ddal a csillaglejtƑn” (Footbridge over the stargate )/sound poetry Berlin (Germany), Collegium Hungaricum, „The Poets’ Sounds” / sound poetry performance Cologne (Germany), Loft, „The Poets’ Sounds” / sound poetry performance London (UK), London Woolwich Works, LCMF (London Contemporary Music Festival) “Sad and Ruined” /sound poetry performance Belgrade (Serbia), „The Poets’ Sounds” / sound poetry performance Limassol (Cyprus), Art Studio 55, SARDAM-Literature Festival, sound poetry and „Tranzit Zoon” performance Workshops with performances (selection)[edit] 2018 Zagreb (Croatia), „Showroom of Contemporary Sound”, „Noćna pjesma morskih jeĆŸeva” („Night song of sea lizards”) /improvisation and sounding in visual and concrete poetry workshop for the students of the Department of Animation and New Media of the Fine Art Academy in Zagreb (OZAFIN), as a part of the project Re-Imagine Europe, co-funded by the Creative Europe programme of the European Union/ [23] 2021 Berlin (Germany), LettrĂ©tage im ACUD Studio, Poets’ Sound Production Workshop 1, creation of the visual score „Drei Eier” Cologne (Germany), LOFT Cologne, Poets’ Sound Production Workshop 2, finalizing the visual score „Drei Eier” Berlin (Germany), Collegium Hungaricum Berlin, Poets’ Sound Production Workshop 3, rehearsal of the visual score based performance „Drei Eier” Concerts, musical performances (selection)[edit] 1969 Opatija (Croatia): Jugoslovenska muzička tribina (Yugoslav Music Tribune) (ErnƑ KirĂĄly: Refleksija) 1970 Opatija (Croatia): Jugoslovenska muzička tribina (Yugoslav Music Tribune) (ErnƑ KirĂĄly: Refleksija; Branimir Sakač: Bellatrix - Alleluja) Novi Sad (Serbia): Muzika i Laboratorija (Music and Laboratory) (with ErnƑ KirĂĄly) Osijek (Croatia): Annale komorne opere i baleta (Annual festival of chamber opera and ballet) 1971 Zagreb (Croatia): Muzički biennale (Music Biennale – International Festival of Contemporary Music) (MBZ Radionica/Workshop II with ErnƑ KirĂĄly, et al.; Chamber Music - Branimir Sakač: Bellatrix - Alleluja) Dubrovnik (Croatia): Dubrovačke ljetne igre (Dubrovnik Summer Festival) (ACEZANTEZ Ensemble) Radenci (Slovenia): Festival sodobne komorne glazbe (Contemporary Chamber Music Festival) 1972 Munich (Germany): (Cultural Program of the 1972 Summer Olympics) (ACEZANTEZ Ensemble) Radenci (Slovenia): Festival sodobne komorne glazbe (ACEZANTEZ Ensemble) (Contemporary Chamber Music Festival) Osijek (Croatia): Annale komorne opere i baleta (ACEZANTEZ Ensemble) (Annual festival of chamber opera and ballet) Novi Sad (Serbia), ‘Radivoj Ćirpanov’ Workers’ University / Radnički univerzitet ‘Radivoj Ćirpanov’ (ACEZANTEZ Ensemble) Belgrade (Serbia), Studentski kulturni centar (Student Cultural Centre) – Festival Expanded Media (ACEZANTEZ Ensemble) 1979-2012 Belgrade (Serbia), Dom Sindikata – BEMUS Belgrade Music Festival: “Oratorio Profano” (composer: DuĆĄan Radić, conductor: Oskar Danon) Opatija (Croatia): Jugoslovenska muzička tribina (Yugoslav Music Tribune) Budapest (Hungary), Spiritus Noister Group, 1996, 2002, 2004, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012 Budapest (Hungary), Italian Cultural Institute / Olasz kultĂșrintĂ©zet / Istituto Italiano di Cultura, AvantgĂĄrd mƱvĂ©szetek a vilĂĄgban: mi lett a sorsuk? Nemzetközi tanĂĄcskozĂĄs (Avant-garde Arts in the World: What About Them? International conference): `Futurdadama (Futurdada Today)`, Spiritus Noister, 2001 Vienna (Austria), Spiritus Noister Group, 2004 Szentendre (Hungary), Spiritus Noister Group, 2009 SzekszĂĄrd (Hungary), Spiritus Noister Group, 2012 2016 Budapest (Hungary), MƱvelƑdĂ©si Szint (MÜSZI), „@Transart Communication 2016”, „Alchimist Wedding” /concert and live sound performance with Zsolt SƑrĂ©s/ VeszprĂ©m (Hungary), House of Arts, „AlkĂ­miai mennyegzƑ” („Alchimist Wedding”) /concert and live sound performance with Zsolt SƑrĂ©s/ Budapest (Hungary), MĂŒpa, UH Fest, Spiritus Noister /concert and live sound performance with Endre SzkĂĄrosi, Zsolt SƑrĂ©s, LĂĄszlĂł Lenkes/ Budapest (Hungary), Kassak Museum, „Dadarabok” /concert and live sound performance with Endre SzkĂĄrosi, Zsolt SƑrĂ©s, LĂĄszlĂł Lenkes/[24] 2017 Budapest (Hungary), 2017: Muted and silent films with live music series, I Belong To The Band vs. Berberian Sound Studio 2018 Debrecen (Hungary), MODEM, Katalin Ladik: „HatĂĄridƑnapló” („Diary Book”) /concert and live sound performance with Gyula VĂĄrnai/ VeszprĂ©m (Hungary), 2018, House of Arts, „Spring Reopening, We believe in life before death”, „Claes Oldenburg: I am for an Art” /concert and live sound performance with Gyula VĂĄrnai/ Basel (Switzerland), IGNM, Ackermannshof, Free Improvisation based on graphic scores of ErnƑ KirĂĄly and Katalin Ladik Budapest (Hungary), FUGA Centre for Architecture, Design Week, Attila DĂłra (bass clarinate), Katalin Ladik (vocal) Budapest (Hungary), Budapest Music Center (BMC), Wortlaute II, Transparent Sound New Music Festival, Ladik Katalin, „Ha mĂșlna e lĂĄng” 2019 ‱ Belgrade (Serbia), artist in residence at the Radio Beograd Electronic Studio, Katalin Ladik and Svetlana MaraĆĄ have created three new pieces (Electric Bird, White Bird and Ice Bird) [25] Speech-music performances[edit] Author „Drei Eier” (German, Serbian, Hungarian), presented by Sprechbohrer (Sigrid Sachse, Harald Muenz and Georg Sachse), „Drei Eier” (German, Serbian, Hungarian) [26] Theatre[edit] As an actress[edit] Jean-Paul Sartre: The Condemned of Altona; dir. IstvĂĄn LĂĄnyi; IfjĂșsĂĄgi TribĂŒn (Tribina Mladih / Youth Tribune); Novi Sad (Serbia); 1963 Imre Sarkadi: Elveszett Paradicsom (Paradise Lost); dir. Tibor GellĂ©r; PetƑfi SĂĄndor MƱvelƑdĂ©si EgyesĂŒlet (’PetƑfi SĂĄndor’ Cultural Association); Novi Sad (Serbia); 1963 MoliĂšre: The Imaginary Invalid (BĂ©line); dir. Ljubica Ravasi; Srpsko Narodno PozoriĆĄte (Serbian National Theatre); Novi Sad (Serbia); 1966 (Exam Piece) SĂĄndor Guelmino: Özvegy (Widow); dir. Tibor Vajda; Echo (az ÚjvidĂ©ki RĂĄdiĂł Ă©s az IfjĂșsĂĄgi TribĂŒn szĂ­npada / the joint theatre of Radio Novi Sad and the Youth Tribune); Novi Sad (Serbia); 1969 Ferenc TĂłth (text) – ErnƑ KirĂĄly (composer): JĂłb (Job) (Performer – Recitative); dir. IstvĂĄn SzabĂł, Jr.; NĂ©pszĂ­nhĂĄz / Narodno PozoriĆĄte u Subotici (National Theatre in Subotica); Subotica (Serbia); 1972 IstvĂĄn ÖrkĂ©ny: MacskajĂĄtĂ©k (Cats` Play) (Ilus); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1974 Peter Weiss: How Mr. Mockinpott was cured of his Sufferings (First Angel/First Nurse); dir. Radoslav Dorić; RĂłbert Bambach; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1974 Ödön von HorvĂĄth: Tales from the Vienna Woods (Emma); dir. RĂłbert Bambach; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1975 Gergely Csiky: MukĂĄnyi (Ella); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1976 Valentin Kataev: Squaring the Circle (Tanya); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1977 MoliĂšre: Dom Juan or The Feast with the Statue (Mathurine); dir. DuĆĄan Sabo; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Anton Pavlovich Chekhov: Three Sisters (Masha); dir. György Harag; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Ödön von HorvĂĄth: Tales from the Vienna Woods (Emma); dir. PĂ©ter Telihay; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Anton Pavlovich Chekhov: The Cherry Orchard (Charlotta Ivanovna); dir. György Harag; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1979 OttĂł Tolnai: VĂ©geladĂĄs (Clearance Sale) (Mrs Csömöre); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1979 Gyula HernĂĄdi: V.N.H.M. Szörnyek Ă©vadja (V. N. H. M. - Season of Monsters); dir. MiklĂłs JancsĂł; Summer Theatre in Gyula; VĂĄrszĂ­nhĂĄz; (Hungary); 1980 Edward Albee: Everything in the Garden (Cynthia); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1980 Angelo Beolco (Il Ruzzante): La Betia; dir. Radoslav Dorić; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 OttĂł Tolnai: Bayer Aspirin (The Actress); dir. MiklĂłs JancsĂł; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 Ferenc DeĂĄk: Nirvana (Csontos Vali); dir. IstvĂĄn SzabĂł Jr.; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 Bertolt Brecht: Baal (Emilie); dir. Milan BelegiĆĄanin; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1983 DezsƑ KosztolĂĄnyi: Anna Édes ( Mrs Druma); dir. György Harag; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1983 Alexander Vvedensky: Jelka kod Ivanovih (Christmas at the Ivanov’s) (Mother Puzirjova); dir. Haris PaĆĄović; Akademsko PozoriĆĄte “Promena” (“Change” Academic Theater); Novi Sad; (Serbia); 1983 MihĂĄly MajtĂ©nyi: Harmadik ablak (The Third Window) (Mrs LĂłdi); dir. György HernyĂĄk; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1984 Alfred Jarry: Ubu Roi (Mama Ubu); dir. Tibor Csizmadia; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1984 Gyula Gobby FehĂ©r: A Duna menti Hollywood (Hollywood by the Danube) – Multimedia Performance About the Life of ErnƑ BosnyĂĄk (The Baron`s Lover); dir. KĂĄroly Vicsek; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Ivo BreĆĄan: Anera (Anera); dir. Dimitar Stankoski; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Peter Shaffer: Equus (Hesther Salamon); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Howard Barker: The Castle (Skinner); dir. David Gothard; NĂ©pszĂ­nhĂĄz / Narodno PozoriĆĄte u Subotici (National Theatre in Subotica); (Serbia); 1986 Friedrich DĂŒrrenmatt: The Visit (First Woman); dir. Radoslav Dorić; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1986 IstvĂĄn ÖrkĂ©ny: ForgatĂłkönyv (Screenplay) (Mrs Littke); dir. Ljubisa Georgievski; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1986 IstvĂĄn ÖrkĂ©ny: TĂłtĂ©k (The TĂłt Family) (Mrs TĂłt); dir. GĂĄbor SzĂ©kely; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Edward Albee: A Delicate Balance (Julia); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Jordan Plevnes: „R” (Katerina); dir. Ljubisa Georgievski; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Johann Wolfgang von Goethe: Clavigo (Soffe); dir. Vladimir Milcin; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1988 Samuel Beckett: Happy Days (Winnie); dir. Radoslav Lazić; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1988 Henrik Ibsen: An Enemy of the People (Mrs Stockmann); dir. Ćœelimir OreĆĄković; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1989 Ferenc MolnĂĄr (Franz Molnar): Liliom (Mrs MuskĂĄt); dir. LĂĄszlĂł Babarczy; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1990 Ede TĂłth: A falu rossza, avagy a negyedik ablak (The Village Rogue; Or, the Fourth Window) (Mrs TarisznyĂĄs); dir. HernyĂĄk György; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1990 OttĂł Tolnai: Paripacitrom (lit. Steed dung) (Krisztina); dir. PĂ©ter Tömöry; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 Marcel Achard: L`Idiote (A Shot in the Dark) (Chief Inspector`s Wife); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 Bertolt Brecht: Mother Courage and Her Children (Mother Courage); dir. Lajos Soltis; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 JĂłzsi JenƑ TersĂĄnszky: Kakuk Marci (Her Ladyship); dir. Lajos Soltis; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1992 Jean Anouilh: The Orchestra (Cello); dir. Voja Soldatović; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1992 PĂ©ter NĂĄdas (text) – LĂĄszlĂł Vidovszky (composer): TalĂĄlkozĂĄs (Encounter) (MĂĄria); dir. AndrĂĄs Éry-KovĂĄcs; Shure Studio; Budapesti KamaraszĂ­nhĂĄz (Chamber Theatre in Budapest); (Hungary); 1997 Boris Vian: Vercoquin et le Plancton (Vercoquin and the Plankton) (LĂ©on Charles Miqueut sous-ingĂ©nieur principal di CNU / Sub head-engineer at CNU); dir. RĂłbert Csontos; Kolibri SzĂ­nhĂĄz (Kolibri [’Hummingbird’] Theatre); Budapest (Hungary); 1997 Sean OÂŽCasey: Bedtime Story (Landlady); dir. PĂĄl Kanda; FĂŒggeten SzĂ­npad III tĂĄrsulata (3rd Company of Independent Theatre); Kolibri Pince (Kolibri [’Hummingbird’] Cellar Theatre); Budapest (Hungary); 1998 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Adieu Monsieur Bloom – Cabaret Noire (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Les Fleurs du Mal; `The Thinking Man`s Living Theatre`; Mu SzĂ­nhĂĄz (Mu Theatre); Budapest; (Hungary); 2003 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: A szĂĄmƱzött Joyce / The Exiled Joyce (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Bloomsday Festival; Szombathely; (Hungary); 2003 Radoslav Zlatan Dorić: Ne daj BoĆŸe, da se Srbi sloĆŸe / Ne adj isten, szerbek egyesĂŒlnek (God Forbid That the Serbs Should Agree) (Ruska); dir. Radoslav Zlatan Dorić; MagyarorszĂĄgi Szerb SzĂ­nhĂĄz / Srpsko PozoriĆĄte u Mađarskoj (Serbian Theatre of Hungary); Budapest; (Hungary); 2004 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Nova Necropola. Cabaret Noire (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Mu SzĂ­nhĂĄz (Mu Theatre); Budapest; (Hungary); 2004 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Az igazi Blum (The Real Blum /Bloom/) (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; ReJoyce Festival; Szombathely; (Hungary); 2004 György BarĂĄthy: Origami (I Woman); dir. György BarĂĄthy; ArtĂ©ria SzĂ­nhĂĄzi TĂĄrsasĂĄg (Theatre Company “ArtĂ©ria”); RS9 Studio Theatre; Budapest; (Hungary); 2005 Torkolat/Estuary (Unborn child), dir: Al Farman Petra (Freeszfe), Freeszemle, KirĂĄly fĂŒrdƑ, Budapest (Hungary), 2022 Szabadkai szecessziĂł/Art Nouveau in Subotica based on George Tabori’s My Mother’s Courage (Mother), dir: Zlatko Paković, KosztolĂĄnyi DezsƑ SzĂ­nhĂĄz. Subotica, 2021 As a director[edit] The Last Chapter by Navjot Randhawa, performed by the‘Theatre of Roots and Wings’ and Punjab Sangeet Natak Akademi in P

PrikaĆŸi sve...
49,990RSD
forward
forward
Detaljnije

Kao na slikama Retko u ponudi Sjajne vizuelne pesme mađarskih neoavangardista iz Vojvodine Oto Tolnai (OttĂł Tolnai) je rođen je u KanjiĆŸi 1940. godine. Pesnik, pripovedač, dramski pisac, esejista. Prevođen je na srpski, nemački, poljski, engleski, holandski, slovački, francuski, italijanski jezik. Oto Tolnai je najplodniji i najsvestraniji stvaralac u knjiĆŸevnosti vojvođanskih Mađara. OkuĆĄao se u svim mogućim umetničkim formama ĆŸiveći večno u metamorfozama, od pesme do eseja, od eksperimentalnog romana do drame. Studirao mađarski jezik i knjiĆŸevnost u Novom Sadu i filozofiju u Zagrebu. Dobitnik svih najznačajnijih knjiĆŸevnih nagrada u bivĆĄoj Jugoslaviji – dva puta Hidove nagrade (1974, 1978), Sirmaijeve nagrade (1988), nagrade Todor Manojlović (2007) i u Mađarskoj – nagrade Attila JĂłzsef (1991), Endre Ady (1995), Tibor DĂ©ry (1995) Milan FĂŒst (1997), SĂĄndor Weöres (1999), MiklĂłs RadnĂłti (2000). Za člana Mađarske akademije knjiĆŸevnosti i umetnosti izabran je 1998. godine. Najveće mađarsko drĆŸavno priznanje, KoĆĄutovu nagradu, dobio je 2007. godine. Zbirke pesama: HomorĂș versek (Konkavne pesme), 1963; SirĂĄlymellcsont (Galebova grudnjača), 1967; ValĂłban mi lesz velĂŒnk? (Zaista ĆĄta će biti sa nama, sa IĆĄtvanom DomonkoĆĄem), 1968; MAO-POE, sa IĆĄtvanom DomonkoĆĄem, 1968; Szeplötelen kis gĂ©pek, csöpp fejedelmi jelvĂ©nyek (BezgreĆĄne male maĆĄine, sićuĆĄne kneĆŸevske insignacije), 1968; Agyonvert csipke (Prebijena čipka), 1969; Legyek karfiol (Da budem karfiol), 1973; Versek (Pesme), 1973; VilĂĄgpor (Prah sveta), 1980; VidĂ©ki Orfeusz (Provincijski Orfej), izabrane pesme, 1983; GyökerrĂĄgĂł (Zderač korenja), 1986; Versek könyve (Knjiga pesama), 1992; Wilhelm-dalok (Vilhelmove pesme), 1992; ÁrvacsĂĄth (Sirotančat), 1992; BalkĂĄni babĂ©r (Balkalnski lovor), 2001; Szög a nadirban (Ekser u nadiru), 2005; Ómama egy rotterdami gengszterfilmben (Baka u jednom roterdamskom gangsterskom filmu, roman od pesama), 2006. Zbirke pesama za decu: ElefĂĄntpuszi (Slonovska pusa), 1982; Rokoko (Rokoko), 1986. Romani: RovarhĂĄz (Kuća insekata), 1969; A tengeri kagylĂł (Morska ĆĄkoljka), 2011. Zbirke novela: Gogol halĂĄla (Gogoljeva smrt), 1972; VirĂĄg utca 3 (Cvećarska broj 3), 1983; PrĂłzĂĄk konyve (Knjiga proza), 1987; KĂ©kitögolyĂł (Plavilo), 1994; A pompeji szerelmesek (Ljubavnici iz Pompeja) 2007; GrenadĂ­rmas (GrenadirmarĆĄ), 2008; VilĂĄgĂ­tĂłtorony eladĂł (Svetionik na prodaju), 2010. Knjige eseja o likovnim umetnostima: SĂĄfrĂĄny Imre (Imre Ć afranj), monografija, 1978; Meztelen bohĂłc (Goli klovn), 1992; Rothadt mĂĄrvĂĄny (Truli mermer), 1997. Izvedene su mu drame: VĂ©geladĂĄs (Rasprodaja), 1979; Đ’Đ°ŃƒĐ”r-aspirin (Bajerov aspirin), 1982; BriliĂĄns (Brilijant), 1985, 1991; Paripacitrom (Konjska fuĆĄkija), 1991; na sceni budimpeĆĄtanskog Jurta SzĂ­nhĂĄza Mamuttemetö (Groblje mamuta), 1988; zbirka dramskih tekstova VĂ©gel(ö)adĂĄs (Rasprodaja – Poslednja predstava), 1997. Na srpskom jeziku: Gerilske pesme (pesme, 1967); ZOO (pesme, dvojezično, 1969); Kuća insekata (roman, 1976); Priče iz robne kuće (novele, 1986); Krik ruĆŸe (pesme, 1988); Rusma ili minijum moĆŸda (pesme, 1990); Krvoločna zečica (kratke proze, 2006); Pesnik od svinjske masti (roman-intervju, 2009) i Morska ĆĄkoljka (roman, 2011) Tags: Mađarska avangarda balint szombathy slavko matkovic katalin ladik ... visual concrete avant-garde poetry hungarian poets bosch+bosch collage kolaz typewrite art

PrikaĆŸi sve...
14,990RSD
forward
forward
Detaljnije

Autor:Dusko Trifunovic. Izdavac:Prometej-Novi sad. Ukupno jedanaest knjiga.Mali format,tvrde korice,dobro kao na slici. Na jednoj knjizi ima posveta. Knjige nisu iơarane. Naslovi:slobodni pad,dunavski zmaj,mic po mic micimetar,zlokotlokrp,odosmos u kosmos,mandragola i halogeni elementi, tempo sekondo,ơegrt u majstoratu, antički poremećaj, kazneni prostor, vlasnik restorana radost.

PrikaĆŸi sve...
8,000RSD
forward
forward
Detaljnije

Srpski pesnici Matica srpska 1-10 komplet Tvrdi povez sa zaơtitnim omotom Izdavač Matica Srpska, 1989 1. Milan Rakic - Pesme 2. Laza Kostic - Pesme 3. Djura Jaksic - Pesme 4. Branko Radicevic - Pesme 5. Vojislav Ilic - Pesme 6. Jovan Jovanovic Zmaj - Pesme 7. Vladislav Petkovic Dis - Pesme 8. Mileta Jaksic - Pesme 9. Jovan Ducic - Pesme 10. Aleksa Santic - Pesme Stanje Veoma dobro, kao novo!

PrikaĆŸi sve...
12,000RSD
forward
forward
Detaljnije

Novo nekorisceno luksuzno izdanje 260 strana Decje novine, Permanent Press

PrikaĆŸi sve...
9,900RSD
forward
forward
Detaljnije

DESANKA MAKSIMOVIC - `Sabrane pesme` 1-6, komplet! - Izdavac: NOLIT - Beograd, 1988. - Tvrd povez, zastitni omot - Format: 12,5 x 19cm - Komplet sadrĆŸi sledeće naslove: Knjiga 1. - Pesme, Zeleni vitez, Gozba na livadi, Nove pesme Knjiga 2. - Pesnik i zavičaj; Oslobođenje Cvete Andrić; OtadĆŸbina u prvomajskoj povorci; OtadĆŸbino, tu sam; Knjiga 3. - Proleće u Zagrebu; Miris zemlje; Zarobljenik snova; Govori tiho; TraĆŸim pomilovanje; Knjiga 4. - Nemam viĆĄe vremena; Letopis Perunovih potomaka; Pesme iz NorveĆĄke; Ničija zemlja; Knjiga 5. - Slovo o ljubavi; MeđaĆĄi sećanja; Sajam reci (1987); Miholjsko leto (1987); Knjiga 6. - Pesme za decu; - Jubilarno izdanje, povodom 70 godina stvaralastva, uz saglasnost i konsultacije sa legendarnom pesnikinjom! - Komplet je u vrlo dobrom stanju, ocuvan, ceo, kvalitetan, sa izuzetkom zaprljanih ivica knjige koje imaju izvesnu prljavstinu (vidi sliku 3.), sto ne cudi, s` obzirom na interesantno poreklo kompleta (vidi sliku 4!) - Retko ocuvan i ceo, jubilaran komplet, prilika za kompletiranje Vase biblioteke. Svedok jednog vremena u svakom smislu. Emocija, uspomena, raritet, kvalitet. - Napomena: Svaka knjiga ima pecat originalnog vlasnika `RTB Bor` (slika 4.)! - Preporuka!

PrikaĆŸi sve...
8,888RSD
forward
forward
Detaljnije

NAZIM HIKMET Zar ti je malo ĆĄto si pesnik KZ Petar Kočić, Beograd, 1974 izbor i prevod Radoslav Pajković iz 3 ruska izdanja: Izabrannye sočinenia v dvuh tomah, (1957) Izabrannye stihi 1921-1961, Moskva, (1962) Lirika, Moskva, (1968) ima par fleka na prednjim koricama u vrlo dobrom stanju izuzetno retko najvaĆŸniji turski pesnik Nazim Hikmet (1902-1963) jedan je od najvećih turskih pesnika 20. veka koji je prvi počeo da koristi slobodni stih i prekinuo svaku vezu sa pesničkom tradicijom u Turskoj. Autor je viĆĄe zbirki poezije, četiri romana i nekoliko drama. Potiče iz ugledne i bogate porodice. Majka koja je bila poljsko-nemačkog porekla, bila je turska slikarka, a otac istaknuti diplomata. Nazim Hikmet je uprkos tome u mladosti prihvatio marksistički pogled na svet i uputio se na studije u Sovjetski Savez gde je bio očaran ruskim futuristima i konstruktivistima. Najveći uticaj na njega je izvrĆĄio Vladimir Majakovski. Godine 1925. postao je član komunističke partije Turske. Nazim Hikmet je viĆĄe puta hapĆĄen i osuđivan pod optuĆŸbom za ĆĄirenje levičarskih ideja. Posle viĆĄegodiĆĄnjeg tamnovanja, puĆĄten je na slobodu 1950. godine, nakon dolaska Demokratske partije na vlast u Turskoj. Uprkos tome, trajno je napustio domovinu, a 1951. godine oduzeto mu je tursko drĆŸavljanstvo. Nazim Hikmet je pesnik slobodarskog duha, osobenog senzibiliteta, veliki humanista koji je u poeziji pronalazio smisao ĆŸivota. poezija mu se odlikuje dubinom, misaonoơću, optimizmom, specifičnom muzikalnoơću. Njegove najznačajnije zbirke pesama su 835 stihova (835 Satir), Đokonda i Si-Ja-U (Jokond ile Si-Ya-U), ZaĆĄto se BenerdĆŸi ubio (Benerci Kendini Naçın ÖldĂŒrdĂŒ), Pisma Taranta Babu (Taranta Babu`ya Mektuplar), Destan o ĆĄejhu Bedretinu, simavnijskom kadiji (Simavna Kadisi ƞeyh Bedrettın Destanı), Ljudski pejzaĆŸi iz moje zemlje (Memeleketimden Ä°nsan Manzaraları). Pored romana Krv ne govori (Kan KonuƟmaz), Nazim Hikmet je napisao i romane Zelene Jabuke (YeĆŸÄ±l Elmaral), Pravo na ĆŸivot (YaƟamak Hakkı) i Ćœivot je divna stvar (YaƟamak GĂŒzel ƞey Be KardeĆŸÄ±m) objavljen kod nas 1969. godine. Poznate su i njegove drame Lobanja (Kafatasi), Pokojnikova kuća (Bır ÖlĂŒ Evı yahut Merhumun Hanesı), Slava ili zaboravljeni čovek (Unutulan Adam), objavljena kod nas 1974, i druge. U bivĆĄoj Jugoslaviji bio je jedan od najcenjenijih najprevođenijih turskih pesnika, čije su pesme objavljene u nekoliko zbirki i u nizu knjiĆŸevnih časopisa ĆĄirom zemlje. Rano je umro od srčanog udara u Moskvi 3. juna 1963. godine u 61. godini. Sahranjen je na čuvenom Novodevičjem groblju u Moskvi, gde je njegov impozantni spomenik i danas mesto hodočaơća Turaka i mnogih ljudi iz celog sveta. Njegova poslednja ĆŸelja, koja nikad nije sprovedena, bila je da ga sahrane pod platanom na bilo kojem seoskom groblju u Anadoliji.

PrikaĆŸi sve...
7,313RSD
forward
forward
Detaljnije

retko u odličnom stanju pesme Osvit 1976. Slavko Matković je bio avangardni umetnik, a bavio se konceptualnom umetnoơću, vizuelno-poetskim istraĆŸivanjima, eksperimentalnim filmom, intervencijama u prostoru, performansom, telesnim akcijama, siromaĆĄnom umetnoơću, selotejp tekstovima, instalacijama, (konceptualnim) slikarstvom, mentalnim skulpturama, autorskim stripom, knjiĆŸevnoơću, poezijom i mejl artom.[1] Po smatranju istoričara umetnosti NebojĆĄe Milenkovića, bio je jedan od najznačajnijih inovatora i eksperimentatora u srpskoj i jugoslovenskoj umetnosti 20. veka.[1] Rodio se i ĆŸivot proveo u Subotici, gde je zavrĆĄio osnovnu, srednju i viĆĄu ĆĄkolu
. U svom likovnom stvalaĆĄtvu, ostavio je trag i kao utemeljitelj avangardne umetničke skupine Bosch+Bosch 27. avgusta 1969. godine (članovi su bili, uz Matkovića, i Balint Sombati, Laslo Salma i Laslo KerkeĆĄ)[4]. 1972. godine je pokrenuo časopis Kontaktor 972, čiji je bio i urednik. 
 Cvetovi saznanja, pesme, 1973. Mi smo mali ĆĄaĆĄavi potroĆĄači, pesme, 1976. Antigraf, pesme, 1983. Fotobiografija, pesme, 1985. UĆĄao je i u međunarodnu antologiju poezije `West-East`, antologiju Milana Ćœivanovića `Sto godina sto pesnika – Vojvodina 20. vek`. Neka dela su mu prevedena i na mađarski jezik, a preveo ih je bački hrvatski knjiĆŸevnik Matija Molcer. rukovet bosch+bosch katalin ladik vizuelna poezija neoavangarda avangarda poezija signalizam algol avantgarde museum

PrikaĆŸi sve...
9,995RSD
forward
forward
Detaljnije

U dobrom stanju! Dve knjige su u pitanju, jedna na Madjarskom jedna na Srpskom Redje u ponudi! Katalin Ladik (rođena 25. oktobra 1942. u Novom Sadu) je jugoslovensko-mađarski pesnik, izvođač i filmski stvaralac. Katalin Ladik počela je pisati 1962. godine radeći kao bankarski činovnik. Bila je radijska voditeljica i pozoriĆĄna glumica u Novom Sadu, kasnije je radila za film i televiziju. 1990. postala je urednica i predavala u oblastima muzike i pozoriĆĄta. Kao umetnički medij koristi vizuelnu poeziju, umetnost poĆĄte, radio igre, prozu, kolaĆŸ, fotografiju, film i eksperimentalnu muziku. Ladik istraĆŸuje jezik vizuelnim i vokalnim izrazima, kao i kretanjem i gestovima. Ladik se viĆĄe puta pojavljivao u kontekstu predstava, događaja i pozoriĆĄnih komada koji se često deĆĄavaju u urbanom okruĆŸenju, ali i u prirodi. Bila je član umetničkog kolektiva Bosch + Bosch. Katalin Ladik ĆŸivi i radi naizmenično u Novom Sadu (Srbija), BudimpeĆĄti (Mađarska) i na ostrvu Hvar (Hrvatska). U svojoj domovini postala je legendarna i kontroverzna figura u ranim ĆĄezdesetim godinama, pre svega kroz feminističko-ĆĄamanističku zvučnu poeziju i gole predstave. Ladik je primio nekoliko nagrada i igrao na brojnim nacionalnim i međunarodnim izloĆŸbama. 1977. Godine dala je ime sebi kao učesnica 10. međunarodnog festivala zvučne poezije u Amsterdamu. U 2010. godini u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu odrĆŸana je retrospektiva, koja je privukla nacionalnu paĆŸnju, a 2017. godine bila je pozvana da učestvuje u dokumentarnoj 14. Takođe je uključena u seriju izloĆŸbi Feministička avangarda. Katalin Ladik (born Novi Sad, October 25, 1942) is a Hungarian poet, performance artist and actress. She was born in Novi Sad, Yugoslavia (now called Serbia) and in the last 20 years she has lived and worked alternately in Novi Sad, Serbia, in Budapest, Hungary and on the island of Hvar, Croatia. Parallel to her written poems she also creates sound poems and visual poems, performance art, writes and performs experimental music and audio plays. She is also a performer and an experimental artist (happenings, mail art, experimental theatrical plays). She explores language through visual and vocal expressions, as well as movement and gestures. Her work includes collages, photography, records, performances and happenings in both urban and natural environments. Katalin Ladik studied at the Economic High School of Novi Sad between 1961 and 1963. She then joined the Dramski Studio (Drama Studio) acting school in Novi Sad, between 1964 and 1966. Between 1961 and 1963, she worked as a bank assistant. During this time, in 1962, she began to write poetry. From 1963 to 1977 she worked for Radio Novi Sad. She joined the newly established Novi Sad Theatre in 1974, becoming a member of its permanent ensemble in 1977 and working there until 1992.[1] She primarily acted in dramatic roles. Over the years, she also played major and minor roles in various TV-films and movies. She led the poetry sections of literary magazines Élet Ă©s Irodalom (1993–94) and CigĂĄnyfĂșrĂł (1994–99). Between 1993 and 1998 she taught at HangĂĄr musical and theatrical education center. She is a member of the Hungarian Writers` Union, the Hungarian Belletrists Association, the Association of Hungarian Creative Artists and the Hungarian PEN Club. Awards Katalin Ladik has earned various awards, including the KassĂĄk Lajos Award (1991), the award of Mikes Kelemen Kör (Mikes International – Association for Hungarian Art, Literature and Science in the Netherlands) (2000), the JĂłzsef Attila Prize (2001), the Mediawave Parallel Culture Award (2003), the National Award for Culture of the Republic of Serbia (2009), and the Laurel Wreath Award of Hungary (2012). In 2015, she received the KlĂĄra Herczeg Award in senior category from the Studio of Young Artists’ Association (Hungary).[2] In 2016, she was awarded with the Lennon Ono Grant for Peace.[3] Her awards for acting include the Oktobarska nagrada grada Novog Sada (October Award of the City of Novi Sad), a collective award to the cast of Radio Novi Sad in 1967; first place at Smotra vojvođanskih profesionalnih pozoriĆĄta (Festival of Professional Theatres in Vojvodina) in 1978, for the role of Masha in Three Sisters, directed by György Harag, performed at the Novi Sad Theatre. The same role earned her the first place of UdruĆŸenje dramskih umetnika Srbije / Association of Dramatic Artists of Serbia, in 1979. Katalin Ladik also received the Magyar TelevĂ­ziĂł Elnöki NĂ­vĂłdĂ­ja / Award of the President of Hungarian Television for Acting Excellence for acting in AndrĂĄs Rajnai’s TV film series, TelevĂ­ziĂłs mesĂ©k felnƑtteknek (Television Tales for Adults) in 1980. In 1986, she was awarded first place at Smotra vojvođanskih profesionalnih pozoriĆĄta / Festival of Professional Theaters in Vojvodina for the role of Skinner in Howard Barker’s The Castle, directed by David Gothard, performed at the National Theatre in Subotica. 2017 Artisjus Literary Award for her poetry volume „A vĂ­z emlĂ©kezete” („The Memory of Water”) 2017 Janus Pannonius Filius Ursae Award for her literary oeuvre for „being defiant, provocative, and confrontational towards the actual literary canons” Poetry Katalin Ladik became known after 1962 through her surreal and erotic poems. In addition to a number of books in Hungarian, volumes of her poetry were published in Yugoslavia, France, Italy and the United States. Her poems also appeared in various magazines and anthologies worldwide, translated into Spanish, German, Polish, Bulgarian, Slovakian, Hindi, Chinese, Indonesian, Romanian, Macedonian, Rusyn and Slovenian. `She is able to embody the sense of poetry as action. I saw one of her readings in Bratislava at Ars Poetica Festival and she was the only poet able to electrize the audience without any translation. (...) She manages to pass linguistic barriers but, again, any translation of her poetry is at least difficult to be made (or should I say “performed`). Her activity covers a wide area that includes performance and sound poetry, with a force that captures any kind of audience no matter how illiterate in contemporary poetry they can be.` Poetry Depot Prose Her first novel, entitled Élhetek az arcodon? (Can I Live on Your Face?) was published in 2007 by Nyitott KönyvmƱhely. It is considered to be an eminent work in Hungarian Avant-garde literature. It is partly autobiographical, partly self-reflecting. The novel alternates between reality and fiction, prose and poetry, sometimes switching to a prose poem style. Its main target audience is that part of the artists’ community who are receptive to esoteric allusions. The book is about three women: the Editor, who lives in Budapest, the Artist, and the Glasswoman who lives in Novi Sad, all of whom bear the same name. The shared name determines their lives. Initially, they are unaware of one another, but throughout the book their lives get gradually intertwined. After they get to know one another, they begin to live each other`s life, which changes everything for them forever. One of the peculiarities about the book is the uniquely rich textual documentation (letters, newspaper articles, posters) and the large number of photos. Publications Volumes in original language Ballada az ezĂŒstbiciklirƑl (Ballad of Silver Bike) | poems | Hungarian | with gramophone recording | Forum, Novi Sad, 1969 Elindultak a kis piros bulldĂłzerek (The Small, Red Bulldosers Have Taken Off) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1971 MesĂ©k a hĂ©tfejƱ varrĂłgĂ©prƑl (Stories of the Seven-Headed Sewing Machine) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1978 Ikarosz a metrĂłn (Icarus on the Subway) | poems | Hungarian | Forum, Novi Sad, 1981 A parĂĄzna söprƱ – Bludna metla (The Promiscuous Broom) | poems | Hungarian-Serbian bilingual | Forum, Novi Sad, 1984 KiƱzetĂ©s (Exile) | poems | Hungarian | MagvetƑ, Budapest, 1988 JegyessĂ©g (Engagement) | poems | Hungarian | Fekete Sas - Orpheusz, Budapest, 1994 A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Fekete Sas, Budapest, 1998 FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Orpheusz, Budapest, 2004 Élhetek az arcodon? (Can I Live on Your Face?) | prose | Hungarian | Nyitott KönyvmƱhely, Budapest, 2007 BelsƑ vĂ­zözön (Deluge Inside) | poems | Hungarian | Parnasszus, Budapest, 2011 Ladik Katalin legszebb versei (The Most Beautiful Poems of Katalin Ladik) | poems | Hungarian | AB-ART, Bratislava, 2012 A vĂ­z emlĂ©kezete (The Memory of Water) | poems | Hungarian | Kalligram, Budapest, 2016 Translated volumes Poesie Erotiche (Erotic Poems) | poems | Italian | selected and translated by: Giacomo Scotti | La Sfinge, Naples, 1983 Erogen Zoon | poems | Serbian | translated by: Katalin Ladik, Selimir Radulović, Judita Ć algo, Arpad Vicko | KnjiĆŸevna Zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1987 Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | translated by: Emöke Z. B’Racz | New Native Press, Sylva, 1992 PoĂšmes (Poems) | poems | French | selected by: Tibor Papp | translated by: Katalin Kluge, Tibor Tardos | CiPM / Spectres Familiers, Marseille, 1999 Ikarova senka (Icarus’ Shadow) | poems | Serbian | translated by: Katalin Ladik, Selimir Radulović, Judita Ć algo, Arpad Vicko, Draginja Ramadanski | Orpheus, Novi Sad, 2004 Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | translated by: Emöke Z. B’Racz | Burning Bush Press, Asheville, 2005 Engagement | poems | English | translated by: Emöke Z. B’Racz | Burning Bush Press, Asheville, 2006 Kavez od trave (Grass-Cage) | poems | Croatian | translated by: Kristina Peternai | Matica Hrvatska, Osijek, 2007 E-books FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2003 | downloadable, pdf format FƱketrec (Grass-Cage) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2003 | downloadable, multiple formats A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarus’ Bicycle) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats KiƱzetĂ©s ~ JegyessĂ©g (Exile ~ Engagement) | poems | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, multiple formats A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format KiƱzetĂ©s ~ JegyessĂ©g (Exile ~ Engagement) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarus’ Bicycle) | poems | Hungarian | Mikes International, The Hague, 2004 | downloadable, pdf format Engagement | poems | English | Firefly Inx, Asheville, 2012 | downloadable, pdf format[permanent dead link] Stories of the Seven-Headed Sewing Machine | poems | English | Firefly Inx, Asheville, 2012 | downloadable, pdf format[permanent dead link] Milyen Ă­zƱ vagyok? (How Do I Taste?) | poems | Hungarian | A hĂłnap könyve, Szentendre, 2012 | buyable, pdf format Discography Sound poetry Ballada az ezĂŒstbiciklirƑl (The Ballad of the Silver Bicycle) | SP | supplement for book with same title | Forum, Novi Sad, 1969 Phonopoetica | SP | Galerija Studentskog kulturnog centra, Belgrade, 1976 PoĂ©sie Sonore Internationale (International Sound Poetry) | audio cassette | anthology of sound poetry, Paris, 1979 La Nouvelle Revue d’Art Moderne, Special 2. (The Magazine of Modern Art) | audio cassette | Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore (International Sound Poetry Festival), Paris, 1980 Adriano Spatola: Baobab Femme | audio cassette | anthology for sound poetry magazine, Publiart Bazar Reggio Emilia, 1982 Yugoslavian Sound Poetry | audio cassette | anthology of sound poetry, 1987 HangĂĄr / Hangar | audio cassette | anthology of sound poetry, Amsterdam – Budapest, 1987 Aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik (Who is Dreaming About Wasps) | LP | recording of the radio play `Furcsa, aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik` (Strange Is the One Who Is Dreaming About Wasps) | Radio Novi Sad, 1988 Spiritus Noister: Nemzeti zajzĂĄrvĂĄnyok / National Noise-Inclusions | audio cassette | Bahia Music, Budapest, 1996 VajdasĂĄgi Magyar Zenei EstĂ©k / Vojvodina Hungarian Music Evenings 1988 | CD | JMMT, Novi Sad, 1998 VĂ­zisĂĄmĂĄn / Water Shaman | CD | Budapest, 1999 Spiritus Noister – Kurt Schwitters: Ursonate | music CD | Hungaroton, Budapest, 2003 Vodeni anđeo / Water Angel | music CD | Nova Misao, Novi Sad, 2011 Music (experimental music, jazz) As vocalist, Katalin Ladik collaborated with prominent Croatian, Serbian and Hungarian composers, such as Dubravko Detoni, Branimir Sakač, and Milko Kelemen (1971–73, ensemble ACEZANTEZ); ErnƑ KirĂĄly (1963-2002); DuĆĄan Radić (Oratorio Profano, 1979); Boris Kovač (1986-1990); DeĆŸe Molnar ( 1989–91); Zsolt SƑrĂ©s a.k.a. Ahad, and Zsolt KovĂĄcs (1996-, Spiritus Noister). ErnƑ KirĂĄly | LP | UdruĆŸenje Kompozitora Vojvodine, Novi Sad, 1978 Boris Kovač: Ritual Nova I | LP | Symposion Records, Overstrand, 1986 Boris Kovač: Ritual Nova II | CD | Recommended Records, London, 1989 ErnƑ KirĂĄly - Spectrum | CD | Autobus, Paris, 1999 DeĆŸe Molnar: Weird Garden | CD | vocals on Track 1 (Water Clock) | Studentski Kulturni Centar Novi Sad, 2010 I Belong to the Band Bakers Of The Lost Future | CD | vocals on Track 3 (Poets Of The Absurd On Chalk) | Inexhaustible Editions, Budapest, 2016 Poetry readings, sound poetry performances Online Audio FƱketrec (Grass-Cage) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2003 | downloadable, mp3 format A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-Dimensional Window) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format Ikarosz biciklijĂ©n (On Icarus’ Bicycle) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format KíƱzetĂ©s - JegyessĂ©g (Exile - Engagement) | sound poetry | Hungarian | Magyar Elektronikus KönyvtĂĄr (MEK), 2004 | downloadable, mp3 format Live performances 2011 NĂ©gy fekete lĂł mögöttem repĂŒl (Four Black Horses Fly Behind Me); JĂ©gmadĂĄr (Icebird); excerpts from BelsƑ vĂ­zözön (The Deluge Inside) | poetry reading | Dzsudi Remake evening, Merlin Theatre, Budapest | Video on YouTube Performance art Most of Katalin Ladik`s performances balance on the borderline between performance art and theatre: the performance of sound poems is accompanied by theatrical body action and in many cases, the surrounding space is structured similarly to a traditional theatre. Those who examine her poetry often refer to her sound poetry performances. On the other hand, no detailed analyses have been produced about the dramaturgical characteristics of her performances, and the relations of sign systems between her poetry and performances. It is a well-reasoned choice, however, to locate her in the context of female performance artists, as Katalin Ladik uses her body and person as the medium of her art in her performances, which occupies a special position within the history of Western art. A list of performances, happenings, actions 1960s-`70s 1968 Budapest, Szentendre - Hungary | UFO | TamĂĄs SzentjĂłby, MiklĂłs ErdĂ©ly, Katalin Ladik | happening 1970 Belgrade - Serbia | PozoriĆĄte Atelje 212, Podrum teatar (Theatre Atelje 212, Theatre in the Basement) | performance Zagreb - Croatia | Ćœanr Festival eksperimentalnog filma (Genre Experimental Film Festival - GEFF) | performance Budapest - Hungary | JĂłzsef Attila MƱvelƑdĂ©si HĂĄz (Cultural Centre JĂłzsef Attila) | with JenƑ BalaskĂł | literary performance Belgrade - Serbia | Dom Omladine (Youth Centre) | performance Temerin - Serbia | performance 1971 Bačka Topola - Serbia | UFO Party | performance Samobor - Croatia | Samoborski FaĆĄnik (Carnival in Samobor) | Eros sa ovogu svijeta (Eros of This World) | UFO Party | performance Biograd - Croatia | UFO Party | performance Zagreb - Croatia | Studentski Centar (Student Centre) | performance Belgrade - Serbia | Dom Omladine (Youth Centre) | performance Zagreb - Croatia | Teatar Poezije Zagreb (Poetry Theatre Zagreb) | Četvrta dimenzija kutije (Fourth Dimension of the Box) | performance 1972 Osijek - Croatia | Annale Komorne Opere i Baleta (Annual Festival of Chamber Opera and Ballet) Zagreb - Croatia | Teatar ITD (Theatre ITD)| performance Novi Sad - Serbia | Tribina Mladih (Youth Tribune) | performance Belgrade - Serbia | Studentski Kulturni Centar (Student Cultural Centre) | Festival Expanded Media | performance BalatonboglĂĄr - Hungary | KĂĄpolna GalĂ©ria (KĂĄpolna Gallery) | Group Bosch+Bosch | performance 1974 Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media /performance/ 1975 Zagreb (Croatia), Student Centre Gallery / Galerija Studentskog Centra: `Eksperimenti u jugoslovenskoj umjetnosti` (Experiments of Yugoslav Art) (Group Bosch+Bosch) /performance/ Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media: `Ljubavi, Singer` (Loves, Singer) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina mladih: `Change Art` /action/ Novi Sad (Serbia): `SpuĆĄtanje Novog Sada niz reku Dunav` (Floating Novi Sad Downstream the Danube) /action/ 1976 Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar, Festival Expanded Media: `Change Art` /action/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti /performance/ 1977 Zrenjanin (Serbia), Cultural Centre / Kulturni Centar: `Poezija, fonična i vizuelna poezija Katalin Ladik` (Poetry, Phonic and Visual Poetry by Katalin Ladik) KrakĂłw (Poland): `Phonopoetica` /performance/ Zagreb (Croatia), Information Centre / Informativni Centar: `Phonopoetica` (with Vujica R. Tucić) /performance/ Amsterdam (Netherlands), Stedelijk Museum: `Tekst in Geluid` (Text in Sound) /performance/ Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre / Studentski Kulturni Centar: `Phonopoetica` /performance/ 1978 Kranj (Slovenia), PreĆĄeren Theatre / PreĆĄernovo Gledaliơče /performance/ Sarajevo (Bosnia and Herzegovina), Youth Theatre / PozoriĆĄte Mladih, Festival Malih i Eksperimentalnih Scena (Festival of Small and Experimental Theatre): `Četvrta dimenzija – krik` (Fourth Dimension – Scream) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina mladih: `Pesnički maraton` (Poetry Marathon) /performance/ Novi Sad (Serbia), Sonja Marinković Student Club / Studentski Klub ‘Sonja Marinković’: `Čudak je ko čekiće sanja` (Weird Is the One Who Dreams About Hammers) /performance/ WĂŒrzburg (Germany), Hand Press Gallery / Handpresse Galerie: `Randkunst-Kunstrand` /performance/ Novi Sad (Serbia), National Library / Narodna biblioteka: `Umetnost se ne ponavlja, ne ponavlja, ne ponavlja...` (Art Does Not Repeat Itself, Not Repeat Itself, Not Repeat Itself...) /performance/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti: `Nova umjetnička praksa 1966-1978` (New Art Practice 1966-1978) /performance/ 1979 Subotica (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Az Ă©neklƑ varrĂłgĂ©p – The Singing Sewing Machine` (with Zsolt KirĂĄly) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina Mladih: `The Screaming Hole – A sikoltozĂł lyuk` /performance/ Amsterdam (Netherlands): `One World Poetry` /performance/ Utrecht (Netherlands), Gallery ‘T Hoogt / ‘T Hoogt Galerie: `One World Poetry` /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune / Tribina Mladih: `MesĂ©k a hĂ©tfejƱ varrĂłgĂ©prƑl` (Stories of the Seven-headed Sewing Machine) /performance/ 1980s-`90s 1980 Paris (France), Pompidou Centre / Centre Georges Pompidou: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ Le Havre (France), Cultural Centre of Le Havre / Maison de la Culture du Havre: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ Rennes (France), Cultural Centre of Rennes / Maison de la Culture de Rennes: `Rencontres Internationales de PoĂ©sie Sonore` (International Sound Poetry Festival) /performance/ New York City (USA), Washington Square Church, The New Wilderness Foundation: `International Sound Poetry Festival` /performance/ Baltimore (USA), School 33 Art Center, The Merzaum Collective`s Desire Productions Present: International Festival of Disappearing Art(s) /performance/ Gyula (Hungary), Castle Theatre / VĂĄrszĂ­nhĂĄz, Knights’ Hall / Lovagterem: `Alice` /performance/ Belgrade (Serbia), Salon Museum of Contemporary Art / Salon Muzeja Savremene Umetnosti, Exhibition of Group Bosch+Bosch: `Orman koji ubrizgava (Injecting Closet)` /performance/ 1982 Budapest (Hungary), Cultural Centre JĂłkai, Studio ‘K’/ StĂșdiĂł ‘K’ JĂłkai MƱvelƑdĂ©si Központ: `Ladik Katalin ĂșjvidĂ©ki költƑ Ă©s elƑadĂłmƱvĂ©sz szerzƑi estje` (An Evening with Novi Sad Poet and Performer, Katalin Ladik) /performance/ Novi Sad (Serbia), Cultural Centre PetƑfi SĂĄndor / PetƑfi SĂĄndor MƱvelƑdĂ©si HĂĄz: `Telepi estĂ©k – Ladik Katalin szerzƑi estje` (Evenings in Telep – with Poet Katalin Ladik) (with OttĂł Tolnai, Zsolt KirĂĄly) /performance/ Budapest (Hungary), Young Artists’ Club / Fiatal MƱvĂ©szek Klubja: `Ladik Katalin szerzƑi estje` (An Evening with Katalin Ladik) (with MiklĂłs ErdĂ©ly, LĂĄszlĂł Beke and Zsolt KirĂĄly) /performance/ Budapest (Hungary), Cultural Centre JĂłkai, Studio ‘K’ / StĂșdiĂł ‘K’ JĂłkai MƱvelƑdĂ©si Központ: `Ladik Katalin szerzƑi Ă©s elƑadĂłi estje` (An Evening with Katalin Ladik) (with MiklĂłs ErdĂ©ly, LĂĄszlĂł Beke and Zsolt KirĂĄly) /performance/ Belgrade (Serbia), Museum of Contemporary Art / Muzej Savremene Umetnosti: `Verbo-Voko-Vizuelno` (`Phonopoetry` with Judita Ć algo) /performance/ Osijek (Croatia), Students’ Youth Centre / Studentski Centar Mladih, Osiječko ljeto (Summer in Osijek): `Čudak je ko čekiće sanja` (Weird Is the One Who Dreams About Hammers) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Ikar u metrou” (Icarus on the Subway) (with Judita Ć algo, Selimir Radulović) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine, Beogradsko leto (Summer in Belgrade): `Ufo Party` /performance/ KanjiĆŸa (Serbia), Literary Camp / KnjiĆŸevna Kolonija: `Konkretna i vizuelna poezija` (Concrete and Visual Poetry) (with Vujica R. Tucić and Bob Cobbing) /performance/ Novi Sad (Serbia), Address: Istarski kej 37. sp. 8. st. Rade Ć ević: `Sound Poetry Performance` (with Vujica R. Tucić and Bob Cobbing) /performance/ Novi Sad (Serbia), Youth Tribune Gallery / Tribina Mladih Galerija: `Phonopoemim` – Exhibition Launch for Slavica Grkavac: tapiserije `Jokastin kompleks` (`Jocasta Complex` Tapestry) /performance/ Paris (France), UNESCO: `Guerre a la guerre` (War Against War) /performance/ Milan (Italy), UNESCO: `Guerra alla guerra` (War Against War) /performance/ Paris (France), UNESCO Pompidou Centre / Centre Georges Pompidou: `Polyphonix 5` /performance/ 1983 Vienna (Austria), Wiener Festwochen (Vienna Festival): `Mandora 1.` /performance/ Zagreb (Croatia), Gallery of Contemporary Art / Galerija Suvremene Umjetnosti: `Nova umjetnost u Srbiji 1970-1980` (New Art of Serbia 1970-1980) Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Oluja-po motivima Ć ekspira` (Tempest – Based on Shakespeare) – Exhibition Launch for Slavica Grkavac: tapiserije `Jokastin kompleks` (`Jocasta Complex` Tapestry) /performance/ Belgrade (Serbia), Youth Centre / Dom Omladine: `Magic Bread` (with Paul Pignon) 1984 Glasgow (UK), Third Eye Centre, Poetsound 1984: `Mandora 1.` /performance/ Milan (Italy), (Cultural Association of) Cooperativa Intrapresa: `Milanopoesia` /performance/ Szeged (Hungary), JĂłzsef Attila University (Today: University of Szeged) / JĂłzsef Attila TudomĂĄnyegyetem: `Mandora 1.` /performance/ Cogolin (France), Rencontres Internationales de PoĂ©sie Contemporaine (International Festival of Contemporary Poetry): `Mandora 1.` /performance/ Belgrade (Serbia), Cultural Centre / Kulturni Centar: `Mandora 1.` /performance/ 1985 Belgrade (Serbia), Magaza Theatre / PozoriĆĄte Magaza: `Mandora 2.` /performance/ Budapest (Hungary), Cultural Cente of LĂĄgymĂĄnyos / LĂĄgymĂĄnyosi MƱvelƑdĂ©si Otthon: `Mandora 2.` /performance/ Budapest (Hungary), Metropolitan Cultural Centre / FƑvĂĄrosi MƱvelƑdĂ©si HĂĄz: `Alice` /performance/ Zemun (Serbia), Festival Monodrame i Pantomime (Festival of Monodrama and Pantomimes): `Mandora` /performance/ Novi Sad (Serbia), ‘Sonja Marinković’Cultural Centre / Kulturni Centar ‘Sonja Marinković’, Youth Tribune / Tribina Mladih: `Mandora` /performance/ Stari Bečej (Serbia) /performance/ 1988 Szeged (Hungary), JATE Club: `Polyphonix` /performance/ PĂ©cs (Hungary): `Alice` /performance/ Budapest (Hungary), VigadĂł Chamber Hall / VigadĂł Kamaraterem, HangĂĄr Est (‘Wall of Sound’ Evening): `Alice` /performance/ 1989 Spoleto (Italy): `O Fortuna` /performance/ NovĂ© ZĂĄmky (Slovakia): `O Fortuna` /performance/ Novi Sad (Serbia): `O Fortuna` /performance/ 1990 Novi Sad (Serbia), Sport and Activity Centre of Vojvodina / SPENS Sportski i Poslovni Centar Vojvodina: `Otkrovenje` (Revelation) (with ZoltĂĄn Pletl) /performance/ VĂĄc (Hungary), Greek Chapel / Görög Templom, Ex-panziĂł 2. Festival: `Angyal/Angel` /performance/ Novi Sad (Serbia): `Seraphine Tanz` /performance/ 1993 Szentendre (Hungary), DalmĂĄt Cellar / DalmĂĄt pince, UHF KisĂșjrevue /performance/ Szeged (Hungary), JATE Club: `Alice` /performance/ VĂĄc (Hungary), Greek Chapel / Görög Templom, ExpanziĂł 5. Festival /performance/ 1994 Szeged (Hungary): `Performancia` with LukĂĄcs Bitskey /performance/ ZebegĂ©ny (Hungary): `A helyettesĂ­tƑ asszony (The Substitute)` /performance/ PĂ©cs (Hungary): `A nĂ©gydimenziĂłs ablak (The Four-dimensional Window)` with TamĂĄs Szalay /performance/ 1995 Marseille (France), International Poetry Centre / Centre International de PoĂšsie: `KassĂĄk` /performance/ 1996 Marseille (France), Meyer Gallery / Galerie Meyer: `L’ agneau de Dieu et le double` (The Lamb of God and Its Double) /performance/ Ajaccio – Corsica (France): `L’ agneau de Dieu et le double` (The Lamb of God and Its Double) /performance/ 2000s 2002 Novi Sad (Serbia), Cultural Centre of Novi Sad / Kulturni Centar Novog Sada, INFANT (International Festival of Alternative and New Theatre): `FƱketrec / Grass-cage` 2003 Novi Sad (Serbia), Chamber Theatre of Music / Kamerno PozoriĆĄte Muzike, INTERZONE Festival: `Tesla – Project` /performance/ 2004 Monza (Italy) /performance/ Salerno (Italy) /performance/ Novi Sad (Serbia), Chamber Theatre of Music / Kamerno PozoriĆĄte Muzike, INTERZONE Festival: `Tesla – Project` Budapest (Hungary), A38 Ship / A38 hajĂł: `LomtalanĂ­tĂĄs` (Cleaning the House) /performance/ Budapest (Hungary), Ludwig Museum – Museum of Contemporary Art / Ludwig MĂșzeum – KortĂĄrs MƱvĂ©szeti MĂșzeum: `Torony-LomtalanĂ­tĂĄs` (Cleaning the Tower-House) /performance/ 2005 TerĂ©ny (Hungary), ExpanziĂł Festival: `Angel` /performance/ 2006 Budapest (Hungary), Serbian Theatre in Hungary / MagyarorszĂĄgi Szerb SzĂ­nhĂĄz / Srpsko PozoriĆĄte u Mađarskoj: `Tesla`, /audio-visual oratorio/ Otterlo (Netherlands), Kröller-MĂŒller Museum: `Change Art` /action/ Amsterdam (Netherlands): `Tesla` /performance/ Novi Sad (Serbia), Sport and Activity Centre of Vojvodina / SPENS Sportski i Poslovni Centar Vojvodina, Inventors Association of Vojvodina, TeslaFest: `Tesla` /performance/ 2007 NovĂ© ZĂĄmky (Slovakia), Art Gallery / GalĂ©ria Umenia: `Gyakorlatok ĂŒres hĂșrokon – KassĂĄk-kĂłd` (Exercises on Empty Strings - KassĂĄk Code) /performance/ Budapest (Hungary), Erlin Club Gallery / Erlin Klub GalĂ©ria: `FƱketrec` (Grass-cage) /performance/ Budapest (Hungary), Mu Theatre / Mu SzĂ­nhĂĄz: `Az EszmĂ©let szövedĂ©ke` (The Weave of Consciousness) (with PĂ©ter Bajka, Bern Atom Santi, Eszter Bereczky, ZsĂłfia Varga) /performance/ VerƑce (Hungary), EkszpanziĂł XX Festival: `Tesla, Audio-visual Oratorio` /performance/ Szigliget (Hungary), Artist House of the Hungarian Public Foundation for Creative Art / Magyar AlkotĂłmƱvĂ©szeti KözalapĂ­tvĂĄny AlkotĂłhĂĄza, JĂłzsef Attila Kör 18. irodalmi tĂĄbora (18th Literary Camp of the JĂłzsef Attila Circle): `Az EszmĂ©let szövedĂ©ke` (The Weave of Consciousness) (with PĂ©ter Bajka, Bern Atom Santi, Eszter Bereczky, ZsĂłfia Varga) /performance/ 2008 Budapest (Hungary), PetƑfi Literary Museum / PetƑfi Irodalmi MĂșzeum, A SzĂ©pĂ­rĂłk TĂĄrsasĂĄga V. Ƒszi irodalmi fesztivĂĄlja – NƑk a fĂ©rfi birodalomban (5th Autumn Literary Festival of the Hungarian Belletrist Association – Women in a Men`s World): `Diptichon` (with Endre SzkĂĄrosi), performance Belgrade (Serbia), ARTGET Gallery – Cultural Centre Belgrade / Galerija ARTGET – Kulturni Centar Beograda (World Poetry Day): `Tesla – Homo Galacticus` /performance/ Szigliget (Hungary), JĂłzsef Attila Kör 20. irodalmi tĂĄbora (20th Literary Camp of the JĂłzsef Attila Circle): `Trip-ti-chon` (with Veronika CzapĂĄry), performance Budapest (Hungary), Irodalmi Centrifuga (Literary Centrifuge): `Trip-ti-chon` (with Veronika CzapĂĄry), performance Bratislava (Slovakia), Ars Poetica MedzinĂĄrodny Festival PoĂ©zie /The 6th Ars Poetica International Poetry Festival /sound poetry performance[4] 2009 VisegrĂĄd (Hungary), The Roof Terrace of King Matthias Museum / A MĂĄtyĂĄs KirĂĄly MĂșzeum tetƑterasza, EkszpanziĂł XXI Festival: “Kerub` (Cherub) /performance/ 2010s 2010 Budapest (Hungary), Gallery A22 / A22 GalĂ©ria, Tibor Papp`s Exhibition Opening: `ÓraköltemĂ©ny` (Poem-Clock) /performance/ Subotica (Serbia), KosztolĂĄnyi DezsƑ Theatre / KosztolĂĄnyi DezsƑ SzĂ­nhĂĄz: `Tesla – Homo Galacticus` /performance/ Budapest (Hungary), MillenĂĄris Theatre / MillenĂĄris TeĂĄtrum, Book Festival: `SzabadkƑmƱves szex` (Freemason Sex) (with drMĂĄriĂĄs) /performance/ Ć taglinec (Croatia), `Voda` – `Water` Međunarodni Susret Umjetnika (International Art Festival): `Veliko spremanje` (Spring Cleaning) /performance/ Eger (Hungary), Small Synagogue Gallery of Contemporary Art / Kis ZsinagĂłga KortĂĄrs GalĂ©ria, artAlom Ă©lƑmƱvĂ©szeti fesztivĂĄl (artAlom Performing Arts Festival): `Bukott angyalok` (Fallen Angels) /performance/ Szeged (Hungary) – Subotica (Serbia), Railway line, KultĂșrcsempĂ©sz SĂ­nbusz FesztivĂĄl (Culture-smuggler Railbus Festival): Megaphone-assisted readings by GĂĄbor VirĂĄg, Slobodan TiĆĄma, GĂĄbor Lanczkor, Tamara Ć uĆĄkić, Vladimir Kopicl, Katalin Ladik, SiniĆĄa Tucić, Roland Orcsik 2011 Budapest (Hungary), Kunsthalle (Palace/Hall of Art) / MƱcsarnok: `PreparababrakabarĂ©` /performance/ Marseille (France), Museum of Contemporary Art / MusĂ©e d`Art Contemporain, PoĂ©sie Marseille 2011, 8Ăšme Festival (8th Marseille Poetry Festival, 2011): `Le Grand MĂ©nage` (Spring Cleaning) /performance/ TĂąrgu Mureș (Romania), National Theatre - Small Hall / Teatrul NaĆŁional – Sala Mică, Testet öltött szavak rendezvĂ©ny (Words Embodied – Event series): `Alice` /performance/ Budapest (Hungary), Mu Theatre / Mu SzĂ­nhĂĄz, Ismeretlen kutatĂĄsa improvizĂĄciĂłs alkotĂłmƱhely (Searching the Unknown – Improvisational Workshop): `Hangmozdulat` (Sound Movement) (with Kati Dombi) /performance/ 2012 Budapest (Hungary), Hungarian Writers` Association / Magyar ÍrĂłszövetsĂ©g: XXIV. EkszpanziĂł Festival, `IdĂ©zet` Szimpozion Ă©s KiĂĄllĂ­tĂĄs (`Quotation` Symposium and Exhibition): `ÁsĂł, kapa, nagyharang` (`Till Death` lit.: Spade, Hoe and Bell) /performance/ KomĂĄrom (Hungary), Fort Monostor – Film Museum / Monostori ErƑd – FilmmĂșzeum, Mediawave 2012 Festival: `NagytakarĂ­tĂĄs` (`Spring Cleaning`) /performance/ ƁódĆș (Poland), MS2 – Lodz Museum of Art / MS2 – Muzeum Sztuki w Ɓodzi: `Alicja w krainie kodĂłw` (Alice in Codeland) /performance/ Budapest (Hungary), Address: 8th district, PĂĄl street 6.: Gödör bĂșjĂłcska – irodalom, zene, film, tĂĄnc, szĂ­nhĂĄz, beszĂ©lgetĂ©s (Gödör Club Hide-and-seek – literature, music, film, dance, theatre, discussions) /sound poetry performance/ Ottawa, Ontario, Canada, City Hall Art Gallery, A B Series Workshop: `NagytakarĂ­tĂĄs` (`Spring Cleaning`) /performance/ Ottawa, Ontario, Canada, Arts Court Theatre, A B Series: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (`Alice in Codeland`) /performance/[5] 2013 Budapest (Hungary), Óbudai TĂĄrsaskör, KassĂĄk Museum, KassĂĄk Year: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (Alice in Codeland) /performance/[6] Hvar (Croatia), 17th International Festival of Radio Plays and Documentary Radio Dramas PRIX MARULIĆ, „Tesla. Homo Galacticus” /performance/ SzĂ©kesfehĂ©rvĂĄr (Hungary), Vörösmarty Theatre Studio, Contemporary Art Festival: `Alice KĂłdorszĂĄgban` (Alice in Codeland) /performance/[7] Budapest (Hungary), Fuga, AutonĂłmia Filmklub 5, „I Belong to the Band”: Katalin Ladik`s voice on „poets of the absurd on chalk”[8] 2014 SzĂĄzhalombatta (Hungary), Katalin Ladik - Endre SzkĂĄrosi, Slam Poetry /performance/ Budapest (Hungary), Mika Tivadar VigadĂł, JazzaJ, Katalin Ladik – Jean Michel van Schowburg, Katalin Ladik – Zsolt SƑrĂ©s, „Sounds to Go” (Hangok elvitelre) /performance/ [9] 2015 Eger (Hungary), Templom Gallery, artAlom Live Art Festival 2015: `Tranzit Zoon`, performance Gothenburg (Sweden), Gothenburg Book Fair `Tranzit Zoon`, performance Vienna (Austria), Campus AAKH Hof 7, UniversitĂ€t Wien, `Singende Schnittmuster – Singing Dress Pattern`, lecture-performance, multimedia slide-show 2016 Poreč (Croatia), Behind the Scenes with Katalin Ladik! Artists on Vacation: `The Sounds of a sewing machine`, Circe di Parenzo” /performance/,[10][11] Budapest (Hungary), MÜSZI, @Transart Communication, Katalin Ladik & Zsolt SƑrĂ©s „Alchemical Wedding” (AlkĂ­miai nĂĄsz) /performance/ 2016 Milano (Italy), FM Centre for Contemporary Art, Non-Aligned Modernity. Eastern-European Art from the Marinko Sudac Collection, “Tranzit Zoon” /performance/ 2017 Athens (Greece), Oval Staircase, Megaron – the Athens Concert Hall, All the In-Between Spaces, Concept and direction by: Paolo Thorsen-Nagel, “Follow me into mythology” /performance/ Budapest (Hungary), Urania National Film Theatre, Janus Pannonius Grand Prize for Poetry 2017 Festivities of Hungarian Pen Club. Katalin Ladik: Sound Performance based on Concrete Poems of Augusto de Campos Limassol (Cyprus), Theatro Ena, SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, „Live Lecture” /solo sound poetry performance/ Nicosia (Cyprus), Artos Foundation, SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition „Live Lecture” /solo sound poetry performance/ Limassol (Cyprus), SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, `Spring Cleaning`, performance/ Limassol (Cyprus), SARDAM Mixed-media Literary Festival 5th edition, „Wall(ed)”, aRttitude Site-specific dance performance, Katalin Ladik (live sound and voice). Budapest (Hungary), TrafĂł, „Alice in Codeland” /multimedia performance/ Vienna (Austria), Lobby of Hotel Prinz Eugen, Erste Bank Publication Presentation „Sound Poems” /live performance/ Novi Sad (Serbia), Museum of Contemporary Art Voivodina (MSUV), „K.A.T (Culture – Activism – Theory) Conference”, „Creative Transitions”/live lecture, multimedia and sound poetry performance/ Novi Sad (Serbia), Bulevar Books, „TraNSporteur multilingual poetry” /poetry reading/ Lodz (Poland), House of Literature, „Puls Literary Festival, 2017, Hungarian Day”, „Sounds in Lodz” / live lecture, multimedia performance and live sound poetry performance/ 2018 Berlin (Germany), neue Gesellschaft fĂŒr bildende Kunst (nBgK), `Alice in Codeland`, multimedia performance Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, „Underground und Improvisation”, „Follow me into Mythology” /live lecture and soloperformance/ Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, „Underground und Improvisation”, „Desire of Touch” /Duoperformance with Natalia Pschenitschnikova/ Budapest (Hungary), Mersz Klub, „TĂșlĂ©lni a documenta 14-et” (Surviving documenta 14) /live lecture and soloperformance/ Budapest (Hungary), Hungarian University of Fine Arts, „TĂșlĂ©lni a documenta 14-et” (Surviving documenta 14) /live lecture with Emese KĂŒrti/ Budapest (Hungary), Közkincs KönyvtĂĄr, `MĆ°VÉSZ + NƐ` (ARTIST + WOMAN), „Feminizmus Ă©s mƱvĂ©szet ma?” (Feminism and Art Today?), „TĂșlĂ©lni a documenta 14-et” (Surviving documenta 14) /live lecture/ Belgrade (Serbia), Cultural Center of Belgrade, `Spoken Word, World Poetry Day` /poetry reading/ Belgrade (Serbia), Cultural Center of Belgrade, `Spoken Word, World Poetry Day`, `Alice in Codeland` /multimedia performance/ Zagreb (Croatia), „Showroom of Contemporary Sound”, „Transitions” /live lecture/ Rome (Italy), Falconieri Palace (Hungarian Academy in Rome), „Fountains of Rome - Mouth to Lung!” /live lecture and sound performance/ Budapest (Hungary), HĂĄrom HollĂł – Drei Raben, „Antracit szĂĄjrĂșd (Antracit mouthpiece) /sound poetry performance/ Berlin (Germany), Akademie der KĂŒnste, `19. poesiefestival berlin 2018, Weltklang – Night of Poetry`, sound poetry performance Berlin (Germany), German Centre for Poetry (Haus fâ€™ĂŒr Poesie), `lyrikline - Listen to the Poet`, poetry reading and live voice recordings for the archive Concerts, musical performances (selection) Opatija (Croatia), 1969: Jugoslovenska muzička tribina (Yugoslav Music Tribune) (ErnƑ KirĂĄly: Refleksija) Opatija (Croatia), 1970: Jugoslovenska muzička tribina (Yugoslav Music Tribune) (ErnƑ KirĂĄly: Refleksija; Branimir Sakač: Bellatrix - Alleluja) Novi Sad (Serbia), 1970: Muzika i Laboratorija (Music and Laboratory) (with ErnƑ KirĂĄly) Osijek (Croatia), 1970: Annale komorne opere i baleta (Annual festival of chamber opera and ballet) Zagreb (Croatia), 1971: Muzički biennale (Music Biennale – International Festival of Contemporary Music) (MBZ Radionica/Workshop II with ErnƑ KirĂĄly, et al.; Chamber Music - Branimir Sakač: Bellatrix - Alleluja) Dubrovnik (Croatia), 1971: Dubrovačke ljetne igre (Dubrovnik Summer Festival) (ACEZANTEZ Ensemble) Radenci (Slovenia), 1971: Festival sodobne komorne glazbe (Contemporary Chamber Music Festival) Munich (Germany), 1972: (Cultural Program of the 1972 Summer Olympics) (ACEZANTEZ Ensemble) Radenci (Slovenia), 1972: Festival sodobne komorne glazbe (ACEZANTEZ Ensemble) (Contemporary Chamber Music Festival) Osijek (Croatia), 1972: Annale komorne opere i baleta (ACEZANTEZ Ensemble) (Annual festival of chamber opera and ballet) Novi Sad (Serbia), 1972, ‘Radivoj Ćirpanov’ Workers’ University / Radnički univerzitet ‘Radivoj Ćirpanov’ (ACEZANTEZ Ensemble) Belgrade (Serbia), 1972, Studentski kulturni centar (Student Cultural Centre) – Festival Expanded Media (ACEZANTEZ Ensemble) Belgrade (Serbia), 1979, Dom Sindikata – BEMUS Belgrade Music Festival: “Oratorio Profano” (composer: DuĆĄan Radić, conductor: Oskar Danon) Opatija (Croatia), 1980: Jugoslovenska muzička tribina (Yugoslav Music Tribune) Budapest (Hungary), Spiritus Noister Group, 1996, 2002, 2004, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012 Budapest (Hungary), Italian Cultural Institute / Olasz kultĂșrintĂ©zet / Istituto Italiano di Cultura, AvantgĂĄrd mƱvĂ©szetek a vilĂĄgban: mi lett a sorsuk? Nemzetközi tanĂĄcskozĂĄs (Avant-garde Arts in the World: What About Them? International conference): `Futurdadama (Futurdada Today)`, Spiritus Noister, 2001 Vienna (Austria), Spiritus Noister Group, 2004 Szentendre (Hungary), Spiritus Noister Group, 2009 SzekszĂĄrd (Hungary), Spiritus Noister Group, 2012 Budapest (Hungary), MƱvelƑdĂ©si Szint (MÜSZI), „@Transart Communication 2016”, „Alchimist Wedding” /concert and live sound performance with Zsolt SƑrĂ©s/ VeszprĂ©m (Hungary), House of Arts, „AlkĂ­miai mennyegzƑ” („Alchimist Wedding”) /concert and live sound performance with Zsolt SƑrĂ©s/ Budapest (Hungary), MĂŒpa, UH Fest, Spiritus Noister /concert and live sound performance with Endre SzkĂĄrosi, Zsolt SƑrĂ©s, LĂĄszlĂł Lenkes/ Budapest (Hungary), Kassak Museum, „Dadarabok” /concert and live sound performance with Endre SzkĂĄrosi, Zsolt SƑrĂ©s, LĂĄszlĂł Lenkes/ YouTube Budapest (Hungary), 2017: Muted and silent films with live music series, I Belong To The Band vs. Berberian Sound Studio Debrecen (Hungary), MODEM, Katalin Ladik: „HatĂĄridƑnapló” („Diary Book”) /concert and live sound performance with Gyula VĂĄrnai/ VeszprĂ©m (Hungary), 2018, House of Arts, „Spring Reopening, We believe in life before death”, „Claes Oldenburg: I am for an Art” /concert and live sound performance with Gyula VĂĄrnai/ Theatre As an actress Jean-Paul Sartre: The Condemned of Altona; dir. IstvĂĄn LĂĄnyi; IfjĂșsĂĄgi TribĂŒn (Tribina Mladih / Youth Tribune); Novi Sad (Serbia); 1963 Imre Sarkadi: Elveszett Paradicsom (Paradise Lost); dir. Tibor GellĂ©r; PetƑfi SĂĄndor MƱvelƑdĂ©si EgyesĂŒlet (’PetƑfi SĂĄndor’ Cultural Association); Novi Sad (Serbia); 1963 MoliĂšre: The Imaginary Invalid (BĂ©line); dir. Ljubica Ravasi; Srpsko Narodno PozoriĆĄte (Serbian National Theatre); Novi Sad (Serbia); 1966 (Exam Piece) SĂĄndor Guelmino: Özvegy (Widow); dir. Tibor Vajda; Echo (az ÚjvidĂ©ki RĂĄdiĂł Ă©s az IfjĂșsĂĄgi TribĂŒn szĂ­npada / the joint theatre of Radio Novi Sad and the Youth Tribune); Novi Sad (Serbia); 1969 Ferenc TĂłth (text) – ErnƑ KirĂĄly (composer): JĂłb (Job) (Performer – Recitative); dir. IstvĂĄn SzabĂł, Jr.; NĂ©pszĂ­nhĂĄz / Narodno PozoriĆĄte u Subotici (National Theatre in Subotica); Subotica (Serbia); 1972 IstvĂĄn ÖrkĂ©ny: MacskajĂĄtĂ©k (Cats` Play) (Ilus); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1974 Peter Weiss: How Mr. Mockinpott was cured of his Sufferings (First Angel/First Nurse); dir. Radoslav Dorić; RĂłbert Bambach; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1974 Ödön von HorvĂĄth: Tales from the Vienna Woods (Emma); dir. RĂłbert Bambach; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1975 Gergely Csiky: MukĂĄnyi (Ella); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1976 Valentin Kataev: Squaring the Circle (Tanya); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1977 MoliĂšre: Dom Juan or The Feast with the Statue (Mathurine); dir. DuĆĄan Sabo; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Anton Pavlovich Chekhov: Three Sisters (Masha); dir. György Harag; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Ödön von HorvĂĄth: Tales from the Vienna Woods (Emma); dir. PĂ©ter Telihay; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1978 Anton Pavlovich Chekhov: The Cherry Orchard (Charlotta Ivanovna); dir. György Harag; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1979 OttĂł Tolnai: VĂ©geladĂĄs (Clearance Sale) (Mrs Csömöre); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1979 Gyula HernĂĄdi: V.N.H.M. Szörnyek Ă©vadja (V. N. H. M. - Season of Monsters); dir. MiklĂłs JancsĂł; Summer Theatre in Gyula; VĂĄrszĂ­nhĂĄz; (Hungary); 1980 Edward Albee: Everything in the Garden (Cynthia); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1980 Angelo Beolco (Il Ruzzante): La Betia; dir. Radoslav Dorić; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 OttĂł Tolnai: Bayer Aspirin (The Actress); dir. MiklĂłs JancsĂł; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 Ferenc DeĂĄk: Nirvana (Csontos Vali); dir. IstvĂĄn SzabĂł Jr.; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1981 Bertolt Brecht: Baal (Emilie); dir. Milan BelegiĆĄanin; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1983 DezsƑ KosztolĂĄnyi: Anna Édes ( Mrs Druma); dir. György Harag; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1983 Alexander Vvedensky: Jelka kod Ivanovih (Christmas at the Ivanov’s) (Mother Puzirjova); dir. Haris PaĆĄović; Akademsko PozoriĆĄte “Promena” (“Change” Academic Theater); Novi Sad; (Serbia); 1983 MihĂĄly MajtĂ©nyi: Harmadik ablak (The Third Window) (Mrs LĂłdi); dir. György HernyĂĄk; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1984 Alfred Jarry: Ubu Roi (Mama Ubu); dir. Tibor Csizmadia; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1984 Gyula Gobby FehĂ©r: A Duna menti Hollywood (Hollywood by the Danube) – Multimedia Performance About the Life of ErnƑ BosnyĂĄk (The Baron`s Lover); dir. KĂĄroly Vicsek; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Ivo BreĆĄan: Anera (Anera); dir. Dimitar Stankoski; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Peter Shaffer: Equus (Hesther Salamon); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1985 Howard Barker: The Castle (Skinner); dir. David Gothard; NĂ©pszĂ­nhĂĄz / Narodno PozoriĆĄte u Subotici (National Theatre in Subotica); (Serbia); 1986 Friedrich DĂŒrrenmatt: The Visit (First Woman); dir. Radoslav Dorić; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1986 IstvĂĄn ÖrkĂ©ny: ForgatĂłkönyv (Screenplay) (Mrs Littke); dir. Ljubisa Georgievski; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1986 IstvĂĄn ÖrkĂ©ny: TĂłtĂ©k (The TĂłt Family) (Mrs TĂłt); dir. GĂĄbor SzĂ©kely; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Edward Albee: A Delicate Balance (Julia); dir. MihĂĄly VirĂĄg; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Jordan Plevnes: „R” (Katerina); dir. Ljubisa Georgievski; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1987 Johann Wolfgang von Goethe: Clavigo (Soffe); dir. Vladimir Milcin; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1988 Samuel Beckett: Happy Days (Winnie); dir. Radoslav Lazić; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1988 Henrik Ibsen: An Enemy of the People (Mrs Stockmann); dir. Ćœelimir OreĆĄković; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1989 Ferenc MolnĂĄr (Franz Molnar): Liliom (Mrs MuskĂĄt); dir. LĂĄszlĂł Babarczy; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1990 Ede TĂłth: A falu rossza, avagy a negyedik ablak (The Village Rogue; Or, the Fourth Window) (Mrs TarisznyĂĄs); dir. HernyĂĄk György; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1990 OttĂł Tolnai: Paripacitrom (lit. Steed dung) (Krisztina); dir. PĂ©ter Tömöry; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 Marcel Achard: L`Idiote (A Shot in the Dark) (Chief Inspector`s Wife); dir. Tibor Vajda; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 Bertolt Brecht: Mother Courage and Her Children (Mother Courage); dir. Lajos Soltis; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1991 JĂłzsi JenƑ TersĂĄnszky: Kakuk Marci (Her Ladyship); dir. Lajos Soltis; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1992 Jean Anouilh: The Orchestra (Cello); dir. Voja Soldatović; ÚjvidĂ©ki SzĂ­nhĂĄz (Novi Sad Theatre); (Serbia); 1992 PĂ©ter NĂĄdas (text) – LĂĄszlĂł Vidovszky (composer): TalĂĄlkozĂĄs (Encounter) (MĂĄria); dir. AndrĂĄs Éry-KovĂĄcs; Shure Studio; Budapesti KamaraszĂ­nhĂĄz (Chamber Theatre in Budapest); (Hungary); 1997 Boris Vian: Vercoquin et le Plancton (Vercoquin and the Plankton) (LĂ©on Charles Miqueut sous-ingĂ©nieur principal di CNU / Sub head-engineer at CNU); dir. RĂłbert Csontos; Kolibri SzĂ­nhĂĄz (Kolibri [’Hummingbird’] Theatre); Budapest (Hungary); 1997 Sean OÂŽCasey: Bedtime Story (Landlady); dir. PĂĄl Kanda; FĂŒggeten SzĂ­npad III tĂĄrsulata (3rd Company of Independent Theatre); Kolibri Pince (Kolibri [’Hummingbird’] Cellar Theatre); Budapest (Hungary); 1998 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Adieu Monsieur Bloom – Cabaret Noire (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Les Fleurs du Mal; `The Thinking Man`s Living Theatre`; Mu SzĂ­nhĂĄz (Mu Theatre); Budapest; (Hungary); 2003 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: A szĂĄmƱzött Joyce / The Exiled Joyce (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Bloomsday Festival; Szombathely; (Hungary); 2003 Radoslav Zlatan Dorić: Ne daj BoĆŸe, da se Srbi sloĆŸe / Ne adj isten, szerbek egyesĂŒlnek (God Forbid That the Serbs Should Agree) (Ruska); dir. Radoslav Zlatan Dorić; MagyarorszĂĄgi Szerb SzĂ­nhĂĄz / Srpsko PozoriĆĄte u Mađarskoj (Serbian Theatre of Hungary); Budapest; (Hungary); 2004 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Nova Necropola. Cabaret Noire (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; Mu SzĂ­nhĂĄz (Mu Theatre); Budapest; (Hungary); 2004 LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi: Az igazi Blum (The Real Blum /Bloom/) (Nora Barnacle); dir. LĂĄszlĂł NajmĂĄnyi; ReJoyce Festival; Szombathely; (Hungary); 2004 György BarĂĄthy: Origami (I Woman); dir. György BarĂĄthy; ArtĂ©ria SzĂ­nhĂĄzi TĂĄrsasĂĄg (Theatre Company “ArtĂ©ria”); RS9 Studio Theatre; Budapest; (Hungary); 2005 As a director The Last Chapter by Navjot Randhawa, performed by the‘Theatre of Roots and Wings’ and Punjab Sangeet Natak Akademi in Punjabi at the Randhawa Auditorium, Chandigarh (Punjab, India); 2014.[12] Everything She Wants: Amrita and Boris by Navjot Randhawa and Jim Sarbh, Gaiety Theatre, Shimla, India; 2016,[13] The Mirage Yoga Studio, Andretta Arts, Andretta, India, 2016; M.L. Bhartia Auditorium, Alliance Francaise, New Delhi, India, 2016; Punjab Kala Bhawan, Chandigarh, India, 2016; Punjab Naatshala (Punjab Theatre), Amritsar, India, 2016 Everything She Wants: Amrita and Boris with Navjot Randhawa; Sher-Gil Cultural Centre, Indian Embassy, Budapest (Hungary), 2017 [14] Fritz Wine House, SzekszĂĄrd (Hungary), 2017; National Film Theatre, Budapest (Hungary), 2017; Laffert KĂșria, Dunaharaszti (Hungary), 2017; Municipal Library, ZebegĂ©ny (Hungary), 2017. Films Feature films Eduard i Kunigunda (Eduard and Kunigunda) (television adaptation of Renato de Grandis’ musical play), dir. Petar Teslić (1972, Serbian, Belgrade TV 2) (Kunigunda) DĂŒbörgƑ csend (1978) on IMDb (Thundering Silence), dir. MiklĂłs SzĂ­jj (Hungarian) (Eta) Szetna, a varĂĄzslĂł (1980) on IMDb (Setna the Wizard), dir. AndrĂĄs Rajnai (Hungarian) (Isis) Gulliver az ĂłriĂĄsok orszĂĄgĂĄban (1980) on IMDb (Gulliver in the Land of Giants), dir. AndrĂĄs Rajnai (Hungarian) (Lady in attendance) Aelita, dir. AndrĂĄs Rajnai (1980, Hungarian)[15] Atlantis, dir. AndrĂĄs Rajnai (1980, Hungarian) (The Lady of Atlantis) Chekhov: The Cherry Orchard (televised theatrical performance), dir. György Harag (1982, Hungarian, produced in Yugoslavia, Novi Sad Television) (Charlotta Ivanovna) Chekhov: Three Sisters (televised theatrical performance), dir. György Harag (1982, Hungarian, produced in Yugoslavia, Novi Sad Television) (Masha) A vilĂĄgkagylĂł mĂ­tosza (The Myth of the World Shell), dir. AndrĂĄs Rajnai (1982, Hungarian) BĂĄbel tornya (The Tower of Babel), dir. AndrĂĄs Rajnai (1982, Hungarian) (the Priestess Lagasa) HĂ©roszok pokoljĂĄrĂĄsa (The Heroes’ Journey Through the Underworld), dir. AndrĂĄs Rajnai (1982, Hungarian) (Anna) FajkutyĂĄk ideje (lit. The Time of Purebred Dogs), dir. KĂĄroly Vicsek (1984, Hungarian, produced in Yugoslavia) Ujed andjela (1984) on IMDb (Angel`s Bite), dir. Lordan Zafranović (Croatian) (Ćœena) KĂ©sdobĂĄlĂł (slang: Pub, lit. Knife-thrower), dir. KĂĄroly Vicsek (1984, Yugoslavian - Hungarian) Ekran sneĆŸi (1985) on IMDb, dir. Miljenko Dereta (Serbian) NapĂłleon (1989) on IMDb (Napoleon), dir. AndrĂĄs SĂłlyom (Hungarian) (Leticia) Granica (1990) on IMDb (Border), dir. Zoran MaĆĄirević (Yugoslavian – Serbian – Hungarian) Sex-partijski neprijatelj br. 1 (1990) on IMDb (Sex, the Nr 1 Enemy of the Party), dir. DuĆĄan Sabo (Bosnian) (ĆœuĆŸa) A nagy fejedelem (1997) on IMDb (The Great Prince), dir. MĂĄria SĂłs (Hungarian) (The scientist’s wife) A szivĂĄrvĂĄny harcosa (2001) on IMDb (Rainbow`s Warrior), dir. PĂ©ter Havas (Hungarian) (Old Ms Sofia - voice) KolorĂĄdĂł Kid,(2010) on IMDb, dir. AndrĂĄs VĂĄgvölgyi B. (Hungarian) Berberian Sound Studio,(2012) on IMDb, dir. Peter Strickland (English) (Resurrected Witch) Short films Castrati, dir. Domokos MoldovĂĄn (1972, Hungarian, BalĂĄzs BĂ©la Studio, Budapest) (Bald Medium) O-Pus, dir. Attila Csernik (1973) (with Katalin Ladik’s Sound Project) CsendĂ©let hallal Ă©s mĂĄs tragikus momentumokkal (2005) on IMDb (Still Life with Fish and Other Tragic Elements), dir. NatĂĄlia JĂĄnossy (Hungarian) (AgĂĄta) Deda Kovač - Grandpa Kovač (2011) on IMDb, dir. Milica Đjenić (Serbian, Beograd-Lajpcig Express) (Rozi) Recitatives Ahol kialszik a vilĂĄg (1989) on IMDb (Where the World Goes Out) (based on KalandozĂĄs a tĂŒkörben (Adventures in the Mirror) by JĂĄnos Pilinszky), dir. KĂĄroly KismĂĄnyoky (1989, Hungarian, Pannonia Film Studio) A pĂĄrduc (The Panther), (Short animated film set to Rilke’s poem), dir. AndrĂĄs Fiath (1998, Hungarian) Medea (animated study), dir. ZsĂłfia PĂ©terffy (2007) Örökre valĂł / For Ever, dir. Katalin Riedl (2008-2010) Documentary Tanuljunk magyarul (Let`s Learn Hungarian), dir. KĂĄroly Vicsek (1979, Serbian - Hungarian, Novi Sad Television), (language teaching series) Katalin Ladik - Bogdanka Poznanović (1980, Serbian-Hungarian, Akademija Umetnosti Novi Sad – Novi Sad Art Academy), (Documentary about Katalin Ladik) MonodrĂĄma szĂŒletik (A Monodrama is Born), dir. Gyula RadĂł (1981, Hungarian, Szegedi TV), (Documentary about Katalin Ladik) Ez mĂĄr nem Ă©n vagyok (This Isn`t Me Anymore), dir. Gyula RadĂł (1982, Hungarian, Szegedi TV), (Documentary about Katalin Ladik) KrleĆŸa u videomedijima 5.: TV-usporedbe Adam i Eva (KrleĆŸa in Video-Medium 5: TV Comparisons of Adam i Eva), dir. Mario Fanelli, (1984, Croatian, TV Zagreb), (performer, Eva), (documentary series) Bukott angyal (Fallen Angel), dir. JenƑ HartyĂĄndi (1992, Hungarian - Serbian, Mediawave) (performance-recording) Valahol KözĂ©p-EurĂłpĂĄban (Somewhere in Central Europe), dir. IstvĂĄn GrencsĂł, JenƑ HartyĂĄndi (1993, Hungarian – Serbian) (Documentary) Amarissima: Katalin Ladik i novosadska umetnička scena sedamdesetih (Amarissima: Katalin Ladik and the Novi Sad Artistic Scene in the Seventies), dir. Milica Mrđa-Kuzmanov (1999, Serbian), (Documentary about Katalin Ladik’s art) SzĂĄzfĂ©le szerelem (A Hundred Kinds of Love) (2002, Hungarian), (the poems of Éva SaĂĄry are read by Katalin Ladik), (Documentary about Éva SaĂĄry) A sikoly ars poĂ©tikĂĄja - Ladik Katalin portrĂ©film (The Ars Poetica of the Scream – Katalin Ladik`s Portrait), dir. KornĂ©l SzilĂĄgyi, (2012, Hungarian) (Documentary about Katalin Ladik) (trailer) Sound Cage: A Portrait of Katalin Ladik, dir. KornĂ©l SzilĂĄgyi (Igor Buharov), (2012, Hungarian with English subtitles) (Documentary about Katalin Ladik) A legismertebb magyar, dir. GĂĄbor TĂłth, HĂ­rTV (Documentary about Amrita Sher-Gil and the play Everything She Wants directed by Katalin Ladik and performed by Navjot Randhawa at the Indian Embassy, Budapest (2017) Writer’s Credit SĂĄmĂĄn (Shaman), dir. PĂĄl Zolnay (1977, Hungarian, written by the director using poems of Attila JĂłzsef, LĂĄszlĂł Nagy, SĂĄndor Weöres Ă©s Katalin Ladik) Behind the Eye, dir. SebƑ KovĂĄcs (1999, Hungarian, based on Katalin Ladik’s poem: Vers a szerelmes piĂłcĂĄrĂłl / The Poem of the Leech in Love) Radio plays Writer and performer Furcsa, aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik (Strange Is the One Who Is Dreaming About Wasps), 1982, Magyar RĂĄdiĂł Budapest (Hungarian Radio). Alex Avanesian, Imre JĂłzsef Katona and Katalin Ladik. Furcsa, aki darazsakrĂłl ĂĄlmodik (Strange Is the One Who Is Dreaming About Wasps), 1985, Radio Novi Sad (Serbia). Tibor Vajda and Katalin Ladik. Bukott angyalok (Fallen Angels), 1992, Radio Novi Sad (Serbia). Tibor Vajda. FƱketrec (Grass-Cage), 2002, Radio Novi Sad. Tibor Vajda and Katalin Ladik. Tesla Project, 2003, Radio Novi Sad (Serbia). Tibor Vajda. Élhetek az arcodon? (Can I Live on Your Face?), 2012, Hungarian Radio, script by OtĂ­lia Cseicsner, directed by KornĂ©l SzilĂĄgyi A vĂ­z emlĂ©kezete (The Memory of Water), RĂĄdiĂłszĂ­nhĂĄz, Hungarian Radio (Kossuth RĂĄdiĂł), directed by OtĂ­lia Cseicsner, 27 June 2017, 21:30 Radio Theatre: „Ladik Katalin: Hide-and-Seek, Variations of The Old Hungarian Lamentations of Mary” (BujĂłcska, Ómagyar MĂĄrai-siralom variĂĄciĂłk), Magyar RĂĄdiĂł (Hungarian Radio), Kossuth RĂĄdiĂł, radio program editor: Otilia Cseicsner Performer Bertolt Brecht: Az ĂĄrja-kaszt magĂĄnĂ©lete (The Private Life of the Master Race; alt. title for Fear and Misery of the Third Reich) (Woman), dir. Tibor GellĂ©r, Radio Novi Sad (Serbia), 1963 Miodrag Djurdjević: A csavargĂł meg Ƒk ketten (The Vagabond and the Two of Them) (the Girl), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1963 MiklĂłs GyĂĄrfĂĄs: Kisasszonyok a magasban – FĂ©rfiaknak tilos (Young Ladies Up High – No Men Allowed) (JĂșlia, who is barely even a young lady), dir. Tibor GellĂ©r, Radio Novi Sad (Serbia), 1964 LĂĄszĂł Kopeczky: HarangszĂł elƑtt (Before the Bell Rings) (FlĂłra), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1964 Leon Kruczkowski: A kormĂĄnyzĂł halĂĄla (Death of the Governor) (Silvia), (adapted by IvĂĄn Horovitz), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1964 Mikhail Tonecki: TalĂĄlka a „Mese” kĂĄvĂ©hĂĄzban (A Date in CafĂ© Tale) (Waitress), dir. Tibor GellĂ©r, Radio Novi Sad (Serbia), 1964 JĂĄnos Herceg: Mindenkinek van egy ĂĄlma (Everyone Has a Dream) (performer), dir. Tibor GellĂ©r, Radio Novi Sad (Serbia), 1965 Aleksandar Obrenović: A tegnapi nap (Yesterday) (performer), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1966 Erskine Caldwell: Asszonyi sorsok (This Very Earth) (Vicky), (adapted by Jasmina Egrić), dir. Tibor GellĂ©r, Radio Novi Sad (Serbia), 1966 Miroslav Mitrović: MĂ©g szemerkĂ©l az esƑ (The Rain Is Still Dripping) (Announcer), dir. GellĂ©r Tibor, Radio Novi Sad (Serbia), 1966 Momo Kapor: III. OlivĂ©r teremƑre (The Guard of Oliver III) (performer), dir. Tibor GellĂ©r, Radio Novi Sad (Serbia), 1966 DuĆĄan Raksandić: MuratrĂłl, PepekrƑl, AngyelĂĄrĂłl Ă©s rĂłlam (About Murat, Pepek, Andjela and Me) (the Professor’s Wife), dir. Tibor GellĂ©r, Radio Novi Sad (Serbia), 1967 GĂŒnter Eich: Carmilla meg Ă©n (The Other and I; orig. Die Andere und Ich) (performer), dir. LĂĄszlĂł SzilĂĄgyi, Radio Novi Sad (Serbia), 1967 Marguerite Duras: Andesmas Ășr dĂ©lutĂĄnja (The Afternoon of Mr Andesmas) (ValĂ©rie), (adapted by Milan Topolavčki) dir. LĂĄszlĂł SzilĂĄgyi, Radio Novi Sad (Serbia), 1967 Miloslav StehlĂ­k: Bizalomvonal (Helpline) (Telephone Assistant), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1967 Sead Fetahagić: Körbe, körbe, karikĂĄba (Round and Round) (Mira), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1967 Alessandro De Stefani: CsĂłnak jön a tavon (A Boat Approaches on the Lake – Una barca viene dal lago) (Anna Marabini), (adapted by IvĂĄn Horovitz) dir. LĂĄszlĂł SzilĂĄgyi, Radio Novi Sad (Serbia), 1968 Michal Tonecki: Az ötödik (The Fifth) (a LĂĄny szerepĂ©ben), dir. GusztĂĄv Barlay, Radio Novi Sad (Serbia), 1968 JĂłzsef SulhĂłf (text), ed. by ErnƑ KirĂĄly: Tavaszi bokrĂ©ta dalest (Spring Bouquet – An Evening of Songs) (Announcer), Radio Novi Sad (Serbia), 1968 Magda SzabĂł: A rab (The Prisoner) (Zsuzsanna Kazinczy), dir. Frigyes Marton, Radio Novi Sad (Serbia), 1968 Aldo Nicolai: Éljen az ifjĂș pĂĄr! (Long Live the Newlyweds!) (Woman), dir. Tibor Vajda, Radio Novi Sad (Serbia), 1969 Ferenc DeĂĄk: ApoteĂłzis (Apotheosis) (Recitative) (performer), dir. Tibor Vajda, Radio Novi Sad (Serbia), 1969 Boris Palotai: ÖröklakĂĄs (Condominium) (KlĂĄra), dir. LĂĄszlĂł SzilĂĄgyi, Radio Novi Sad (Serbia), 1969 Endre Fejes: Vigyori (Grinner) (Girl), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1970 EugĂšne Ionesco: A kopasz Ă©nekesnƑ (The Bald Soprano), dir. LĂĄszlĂł SzilĂĄgyi, Radio Novi Sad (Serbia), 1970 PĂĄl Saffer: A csend (The Silence) (Lidia), dir. Tibor Vajda, Radio Novi Sad (Serbia), 1970 MihĂĄly MajtĂ©nyi: A szĂĄmƱzött (The Exile) (Sibylla), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1971 Gerich Endre MƱvĂ©szestje: AzĂ©rt is maradok...! (An Evening with Endre Gerich: I Say I’m Staying...!) (performer) dir. LĂĄszlĂł SzilĂĄgyi, Radio Novi Sad (Serbia), 1971 Silvia Andrescu – Theodor Manescu: Ismeretlen kedvesem (My Unknown Beloved) (Girl), dir. Tibor Vajda, Radio Novi Sad (Serbia), 1971 Aleksandr Solzhenitsyn: GyertyalĂĄng a szĂ©lben (Candle in the Wind) (Anni), dir. ÁrpĂĄd Benedek, Radio Novi Sad (Serbia), 1972 És mi lesz tavasszal (What Will Happen in the Spring?) (comedy night) (performer), dir. Frigyes Marton, Radio Novi Sad (Serbia), 1972 Mirjana Buljan: Jasna naplĂłja (Jasna’s Diary) (Jasna), dir. LĂĄszlĂł SzilĂĄgyi, Radio Novi Sad (Serbia), 1973 Svetislav RuĆĄkuc: A hetvennyolcas fordulatszĂĄmĂș ajtĂł (The 78 RPM Door) (Girl), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1973 DuĆĄan Iljić: Beutazni a földet (To Travel the World) (SzitakötƑ /Dragonfly/, a Girl), dir. MiklĂłs CserĂ©s, Dr, Radio Novi Sad (Serbia), 1976 TĂĄrsult humor Ă©ve (The Year of Associated Humour) (performer), dir. RĂłbert Bambach, Radio Novi Sad (Serbia), 1976 Szellemet idĂ©zĂŒnk! (SĂ©ance!) (performer), dir. György TuriĂĄn, Radio Novi Sad (Serbia), 1977 VidĂĄm est (A Merry Evening) (performer), dir. SĂĄndor SĂĄntha, Radio Novi Sad (Serbia), 1977 IstvĂĄn BosnyĂĄk: Szemben a bĂ­rĂłval (Facing the Judge) (docudrama in 7 episodes) (Ruth), dir. IstvĂĄn Varga, Radio Novi Sad (Serbia), 1978 Henrik Bardijewski: Kis komĂ©dia (A Little Comedy) (Lady I), dir. IstvĂĄn Vajda, Radio Novi Sad (Serbia), 1978 LĂĄszlĂł Nemes: SzerencseszerzƑdĂ©s (Contract of Luck) (adapted by JĂĄnos BorbĂ©ly) (radio play series), dir. Slobodan Majak, Radio Novi Sad (Serbia), 1985 OttĂł Tolnai: Bayer Aszpirin (Bayer Aspirin) (The Actress), dir. Orsolya Lehoczky, Hungarian Radio / Magyar RĂĄdiĂł (Hungary), 1997 (monodrama) Iris Disse: Álmodott idƑ – 1956 (Dreamt Time – 1956), dir. Iris Disse, Radio Kossuth / Kossuth RĂĄdiĂł (Hungary), 2007 (Marika, the author`s alter ego) Artworks in permanent public and private collections Barcelona (Spain): MACBA – Museum of Contemporary Art in Barcelona / Museu d’Art Contemporani de Barcelona (18 collages: visual poetry and music scores, 1971-1978) Budapest (Hungary): PetƑfi Literary Museum / PetƑfi Irodalmi MĂșzeum (9 works of visual poetry – typewritten text on paper, photograph, collages of cardboard and collages of music score, 1976–1977, Aki miatt a harang szĂłl (For Whom the Bell Rings) – In Memoriam Lajos KassĂĄk collage, 1987) Belgrade (Serbia): Museum of Contemporary Art in Belgrade / (MSUB) Muzej Savremene Umetnosti, Beograd (Poemim photo, 1978) New York (USA): MoMA, The Museum of Modern Art (Novi Sad Project documentation, Wow Special Zagreb Issue, 1975) Budapest (Hungary): Ludwig Museum – Museum of Contemporary Art / Ludwig MĂșzeum – KortĂĄrs MƱvĂ©szeti MĂșzeum (Photographs, Poemim series) Vienna (Austria): Kontakt Collection – The Art Collection of Erste Group / Kontakt – Die Kunstsammlung der Erste Group (5 items of the “AusgewĂ€hlte Volkslieder”(Selected Folk Songs) series (1973-1975); 5 other visual poetry and music scores; 12 stamps; the 48 remaining photographs of Change Art – a performance documentation 1975; two copies of the Phonopoetica SP album 1976) Croatia – Marinko Sudac`s Private Collection (photo documentation for performances, gramophone recording, 1968–89) Miami (USA): Sackner Archive of Visual and Concrete Poetry (4 postcards – mail-art – and documentation, 1977-1981) Belgrade (Serbia): Trajković Collection (Blackshave Poem – Zagreb performance, photo document, 1978) Chicago (USA): School of the Art Institute of Chicago – Joan Flasch Artist`s Book Collection (Poetical objects of the Urbanical Environment, 1976) Exhibitions Solo exhibitions 1973 Belgrade (Serbia), Student Cultural Centre Gallery / Galerija Studentskog Kulturnog Centra 1976 Zagreb (Croatia), Photography, Film and Television Centre / Centar za fotografiju, film i televiziju: `Visual Poetry – Music Score` (visual poems, collages) Novi Sad (Serbia), Youth Centre – Art Gallery / Likovni Salon Tribine Mladih 1977 Zrenjanin (Serbia), Cultural Centre / Kulturni centar: `Visual Poetry – Music Score` (visual poems, collages) Zagreb (Croatia), Cultural and Information Centre / Centar za Kulturu i Informacije: `Visual Poetry – Music Score` (visual poems, collages) 1979 Budapest (Hungary), Young Artists’ Club / Fiatal MƱvĂ©szek Klubja: `Visual Poetry - Music Scores` (visual poems, collages) 2007 Budapest (Hungary), Erlin Club Gallery / Erlin Klub GalĂ©ria (visual poems, collages) 2010 Novi Sad (Serbia), Museum of Contemporary Art in Vojvodina / Muzej Savremene Umetnosti Vojvodine (MSUV): Retrospektivna IzloĆŸba 1962–2010. Moć Ćœene: Katalin Ladik (Retrospective Exhibition 1962–2010 The Power of a Woman: Katalin Ladik) (Curated by: Dragomir Ugren) 2011 SzĂ©kesfeh

PrikaĆŸi sve...
9,990RSD
forward
forward
Detaljnije

IZDAVAČ: Oslobođenje Sarajevo GODINA IZDANJA: 1989. POVEZ: tvrd Stanje vrlo dobro, bez nedostataka 1. Koncert za 1001 bubanj 2. Mit o ptici 3. Rečnik Vojvodine 4. Savrơenstvo vatre 5. Izdajstvo lirike.

PrikaĆŸi sve...
10,000RSD
forward
forward
Detaljnije
Nazad
Sačuvaj