Veliki format,broj strana 192,bogato ilustrovana,na engleskom jeziku. K97

Nov poster komadanta Vukova sa Vučijaka Veljko Milanković

Originalni jugoslovenski filmski plakat za film Antoine I Antoinette (1947). Stanje kao na fotografijama. Antoine and Antoinette Antoine et Antoinette Roger Pigaut Claire Mafféi Jugoslavija Ex Yu

Originalni jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Snezana Crni Princ I Sedam Patuljaka (1951). Stanje kao na fotografijama. The Seven Dwarfs to the Rescue I sette nani alla riscossa Rossana Podestà Roberto Risso Georges Marchal Jugoslavija Ex Yu

19342) VOJNO ŠKOLSTVO JNA , Prof. dr Đorđe Stanić pukovnik , Vojnoizdavački i novinski centar Beograd 1986 , edicija Razvoj oružanih snaga SFRJ 1945-1985, tvrd povez, format 17 x 24 cm , zlatotisak, ilustrovano, latinica, 469 strana

Tri odlično očuvana primerka magazina Aeroplan. Prodaju se u kompletu! Lična kolekcija.

Tacno u podne Filmski plakat Vestern klasik Gary Cooper Grace Kely Ocuvano 70x50cm Stanje kao na slici

Originalni jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Dva Jahaca (1961). Stanje kao na fotografijama! Two Rode Together James Stewart Richard Widmark Woody Strode Shirley Jones Linda Cristal Western Jugoslavija Ex Yu

VOJNI POSLOVI JUGOSLAVIJE I SVET XX VEKA - Jovan Matović Izdavač: TETRA GM Beograd Godina izdanja: 2003. Povez: tvrd Broj strana: 430 Pismo: latinica Stanje: dobro

Originalni jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Magla (1980). Stanje kao na fotografijama. La Belle Américaine La Bella Americana The American Beauty Der tolle Amerikaner Robert Dhéry Colette Brosset Christian Marin Alfred Adam Jugoslavija Ex Yu

Stanje kao na fotografijma 49cm x 69cm Redje u ponudi!!! Soldier Blue (sh. Plavi vojnik) je američki vestern film snimljen 1970. godine u režiji Ralpha Nelsona, koji se smatra jednim od najpoznatijih, ali i najkontroverznijih revizionističkih ostvarenja žanra. Predstavlja adaptaciju romana Arrow in the Sun T. V. Olsena, koji je, pak, bio inspiriran masakrom na Sand Creeku 1864. godine, jednim od najzloglasnijih događaja Indijanskih ratova. Radnja filma se, pak, događa 1877. godine u Teritoriji Colorado kada dvoje mladih - američki vojnik Honus Gant (čiji lik tumači Peter Strauss) i djevojka Cresta Lee (čiji lik tumači Candice Bergen) - sticajem okolnosti prežive masakr od strane grupe Čejena te se nastoje vratiti u civilizaciju, pri čemu, iako između njih dvoje postoji privlačnost, među njima postoje značajajne svjetonazorske razlike, prije svega u odnosu prema Indijancima; za razliku od Honusa, koji je odlučan osvetiti svoje kolege, buntovna Cresta je bila odrasla među Čejenima i prema njima osjeća duboko razumijevanje. Soldier Blue je nastao pod snažnim uticajem tada aktualnog generacijskog jaza između mladih baby boomera i njihovih roditelja, ali još više vijetnamskog rata prema kojem su mlade antiestablišmentski raspoložene generacije osjećale duboku odbojnost. Film je zbog toga shvaćen kao alegorija na suvremena zbivanja, a što je posebno došlo do izražaja u završnoj sceni u kojoj američke trupe masakriraju indijansko pleme ne štedeći pri tome ni ženu ni djecu. Ta scena, velikim dijelom inspirirana aktualnom masakrom u My Laiju je izazvala izuzetne kontroverze zbog Nelsonovoj inzistiranja na naturalističkom i maksimalno uznemirujućem prikazu nasilja, zbog kojeg su kao statisti bili angažirani invalidi kako bi se što uvjerljivije prikazale scene rezanja glava, ruku, nogu i ženskih dojki. Ta scena u originalnom obliku nikada nije ušla u film, pa je film često bio predmetom rezanja i cenzure, a kasniji su kritičari Nelsona optuživali da je pretjerao, odnosno društvenu i političku angažiranost žrtvovao eksploatacijskim sadržajima. Uloge Candice Bergen ... Kathy Maribel `Cresta` Lee Peter Strauss ... Honus Gant Donald Pleasence ... Isaac Q. Cumber John Anderson ... Pukovnik Iverson Jorge Rivero ... Spotted Wolf Dana Elcar ... Kapetan Battles Bob Carraway ... Poručnik McNair Martin West ... Poručnik Spingarn James Hampton ... Redov Menzies Mort Mills ... Narednik O`Hearn Jorge Russek ... Running Fox Ralph Nelson (naveden kao Alf Elson) ... Agent Long Režija Ralph Nelson Producent Gabriel Katzka Harold Loeb Scenario John Gay Uloge Candice Bergen Peter Strauss Donald Pleasence Muzika Roy Budd Fotografija Robert B. Hauser Distribucija Avco Embassy Pictures Datum(i) premijere 12. august 1970 [1] Trajanje 112 min. Zemlja Sjedinjene Države Jezik engleski Bruto prihod 1,2 mil. $ Originalan filmski plakat Kinema Sarajevo

U dobrom stanju! Na donjoj desnoj levoj strani malo ostecen, ostalo u dodbrom stanju! Redje u ponudi! 49cm x 69cm Ali: Strah jede dušu (njemački: Angst essen Seele auf, lit. `Fear Eat Soul Up`) je zapadnonjemački film iz 1974. godine koji je napisao i režirao Rainer Werner Fassbinder, a glavne uloge tumače Brigitte Mira i El Hedi ben Salem. Film je osvojio nagradu Međunarodne federacije filmskih kritičara za najbolji film u konkurenciji i nagradu ekumenskog žirija na Filmskom festivalu u Cannesu 1974. [2] Smatra se jednim od najmoćnijih Fassbinderovih djela, a mnogi ga pozdravljaju kao remek-djelo. Film se vrti oko romanse koja se razvija između Emmi, starije Njemice, i Alija, marokanske radnice migrantice u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata. Directed by Rainer Werner Fassbinder Produced by Rainer Werner Fassbinder[1] Written by Rainer Werner Fassbinder[1] Starring Brigitte Mira El Hedi ben Salem Barbara Valentin Irm Hermann Cinematography Jürgen Jürges[1] Edited by Thea Eymèsz[1] Production company Tango-Film[1] Distributed by Filmverlag der Autoren GmbH & Co. Vertriebs KG[1] Release date 5 March 1974 (West Germany) Running time 93 minutes Country West Germany Rainer Werner Fassbinder (Bad Wörishofen, 31. svibnja 1945. - München, 10. lipnja 1982.), njemački filmski redatelj, scenarist i glumac. Začetnik je njemačkog novog vala, te jedan od najplodnijih redatelja uopće snimajući po četiri cjelovečernja filma godišnje. Blag i brutalan, nježan i ciničan, spreman na žrtvu i egocentričan, na poslu bezobziran diktator koji je stalno sanjao o radu u komuni, od svijeta zatvorenoj grupi ili kolektivu, debeljuškast tip, zapuštena izgleda, šlampav u odijevanju - uvijek u istoj crnoj kožnatoj jakni i trapericama, više je nalikovao zadriglom pijancu iz seoske bavarske krčme nego proslavljenom filmskom redatelju, koji je maštao o tome kako će jednog dana u Njemačkoj stvoriti europski Hollywood. Filmski plakat

Stanje kao na fotografijama. zacepljen malo u donjem delu nije puno. 49cm x 69cm Signali nad gradom je jugoslovenski film iz 1960. godine.[1] Film je sniman u Karlovcu u današnjoj Hrvatskoj. Radnja filma zasnovana je na istinitim događajima koji su se desili u Karlovcu 1941. godine. Žanr akcija ratni Režija Živorad Žika Mitrović Scenario Slavko Goldštajn Glavne uloge Aleksandar Gavrić Miha Baloh Nela Eržišnik Marija Točinoski Velimir Hitil Tonko Lonza Dragan Milivojević Dragan Ocokoljić Velimir Bata Živojinović Drago Mitrović Ivan Šubić Ivo Pajić Kamera Branko Ivatović Montaža Vladimir Bjenjaš Izdavačka kuća Jadran film Godina 1960. Trajanje 91 minuta Zemlja FNRJ Jezik srpskohrvatski Originalan filmski plakat Croatia Film Zagreb Jadran Film Zagreb

Originalni jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Nosferatu Fantom Noci (1979). Stanje kao na fotografijama. Nosferatu the Vampyre Nosferatu: Phantom der Nacht Werner Herzog Popol Vuh Klaus Kinski Isabelle Adjani Bruno Ganz Jugoslavija Ex Yu

Pogledati fotos

KNEGINJICA MERI - 1955 [16] Dimenzije : 70 x 50 cm Stanje : kao na slikama

SRPSKO NARODNO POZORIŠTE - ZULUMĆAR 1944 Okruga Kraljevačkog, u sali `Sokolskog Doma` [K-25] Stanje : kao na slikama ( zalepljeno za papir ) Dimenzije : 27 x 18 cm

Vojno-izdavački zavod 1946, prevedeno sa ruskog, mek povez, očuvana, nedostaje pola cm donjeg kraja rikne, 21 cm, 349 strana, težina oko 330 gr

Stanje kao na fotografijama 70cm x 100cm Francuska veza (eng. The French Connection) je film Williama Friedkina iz 1971. Film je nastao na istinitoj knjizi Robina Moorea, dok je scenarij adaptiran pa priča nema veze sa stvarnošću. Govori o dva njujorška policajca koji pokušavaju presresti pošiljku heroina koja stiže iz Francuske. Priča je temeljena na stvarnoj `Francuskoj vezi` (zloglasnoj narko-ruti kojom se iz Turske preko Francuske heroin dopremao u Sjedinjene Države). U glavnim ulogama su nastupili Gene Hackman (kao njujorški policijski detektiv Jimmy `Popeye` Doyle), Roy Scheider (kao njegov partner Cloudy) i Fernando Rey. Film je dobitnik Oscara za najbolji film, a osim toga je osvojio nagrade u kategorijama najboljeg glavnog glumca (Gene Hackman), najboljeg redatelja, montaže i adaptiranog scenarija. Nominiran je za najboljeg sporednog glumca (Roy Scheider), najbolju fotografiju i zvuk. Naslov izvornika The French Connection Redatelj William Friedkin Producent Phillip D`Antoni Scenarist Robin Moore (roman) Ernest Tidyman (scenarij) Glavne uloge Gene Hackman Fernando Rey Roy Scheider Tony Lo Bianci Glazba Don Ellis Montaža Gerald B. Greenberg Distributer 20th Century Fox Godina izdanja 1971. Trajanje 104 min. Država Flag of the United States.svg SAD Jezik engleski francuski Proračun $1,800,000 Sljedeći Francuska veza 2 Osim dvojice protagonista, nekoliko izmišljenih likova ima temelj u stvarnim ljudima. Lik Alaina Charniera temeljen je na Jeanu Jehanu koji je poslije uhićen u Parizu zbog raspačavanja droge, iako nije izručen. Sal Boca temeljen je na Patsyju Fuci, a njegov brat na Fucovom bratu, Anthonyju. Angie Boca temeljena je na Patsyjevoj supruzi Barbari, koja je kasnije s Robinom Mooreom napisala knjigu u kojoj je detaljizirala svoj život s Patsyjem. Fucasovi i njihov ujak bili su dio ekipe dilera heroina koja je radila s nekim njujorškim kriminalističkim obiteljima. Henri Deveraux je temeljen na Jacquesu Angelinu, televizijskom glumcu koji je uhićen i osuđen na tri do šest godina, a odslužio je oko četiri prije povratka u Francusku. Lik Joela Weinstocka je, prema redateljevu komentaru, nastao kao poveznica nekoliko sličnih narko-dilera. Glumci Gene Hackman - Detektiv Jimmy `Popeye` Doyle Fernando Rey - Alain Charnier Roy Scheider - Detektiv Buddy `Cloudy` Russo Tony Lo Bianco - Salvatore `Sal` Boca Marcel Bozzuffi - Pierre Nicoli Frédéric de Pasquale - Henri Devereaux Bill Hickman - Bill Mulderig Ann Rebbot - gđa. Marie Charnier Harold Gary - Joel Weinstock Arlene Farber - Angie Boca Zanimljivosti Automobilska potjera iz filma bila je predmet parodije u filmu iz 1980., Braća Blues. Produkcija je počela u studenom 1970., a završena je u ožujku 1971. Peter Boyle je originalno angažiran za ulogu `Popaja` Doylea, ali je kasnije odustao jer je njegov agent smatrao kako će film doživjeti neuspjeh. Scena u kojoj ubojica s krova cilja Popeyea doživjela je referencu u filmu Veliki (1988.) kad glavni junak Josh Baskin (Tom Hanks) gleda televiziju. Charles Bronson bio je jedan od kandidata za ulogu koja je na kraju pripala Geneu Hackmanu. Redatelj Christopher Nolan koristio je automobilsku potjeru kao inspiraciju za potjeru u filmu iz 2005., Batman: Početak. Originalan filmski plakat Avala Genex

Pogledati fotografiju

Originalni jugoslovenski filmski plakat (69 x 48 cm) za film Dvadeseti Vek II deo (1976). Stanje kao na fotografijama. 1900 Novecento Twentieth Century Robert De Niro Gérard Depardieu Dominique Sanda Francesca Bertini Laura Betti Werner Bruhns Stefania Casini Sterling Hayden Anna Henkel Ellen Schwiers Alida Valli Romolo Valli Stefania Sandrelli Donald Sutherland Burt Lancaster Jugoslavija Ex Yu

Plakat: Branik : pre 100 godina prva filmska projekcija u Novom Sadu `Veštačka predstava`, Pozorište Laze Dunđerskog Novi Sad, 1996. U dobrom stanju Dimenzije: 69,5 x49 cm M MO

zk Primenjena fortifikacija Nikola Milatović, Radovan Krompić Izdavač: Vojnoizdavački zavod JNA, Beograd 1957; Biblioteka vojnih udžbenika i priručnika, tiraž: 3500 primeraka; Detaljnije: tvrd povez, strana 287, ilustracije, 20cm,

69 x 49 cm 2 x presavijen movie poster

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! U.S. Army Aircraft Since 1947: An Illustrated Directory Stephen Harding James C. Harding (rođen 27. lipnja 1934.) je umirovljeni pukovnik i pilot američkih zračnih snaga. Služio je dvije turneje, tijekom Vijetnamskog rata i letio je na ukupno 596 misija, sve u propelerskim letjelicama. Služio je kao zapovjednik eskadrile za postrojbu od 400 ljudi u bazi zračnih snaga Lackland i kao zapovjednik borbene eskadrile A-1 Skyraider. Harding je jedan od 25 najodlikovanijih američkih veterana. Rani život Harding je rođen 27. lipnja 1934. u Brookvilleu, Pennsylvania [1], kao jedan od petero djece u obitelji koja se bavila proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda. Pohađao je Državno sveučilište Pennsylvania studirajući za prvostupnika poljoprivrede. Dok je bio na sveučilištu, igrao je liniju za nogometnu momčad Penn State Nittany Lions. Odbio je ponudu da igra za Los Angeles Ramse, kao i priliku da radi u International Harvesteru. Nakon diplome 9. lipnja 1956. primljen je u program obuke rezervnih časnika zrakoplovstva koji je položio s odličnim uspjehom. Vojna karijera Harding je služio kao pilot instruktor i demonstracijski pilot u zračnoj bazi Lackland u Teksasu do rujna 1962. Letio je s 558. taktičkom borbenom eskadrilom u zračnoj bazi MacDill od rujna 1962. do srpnja 1963., a zatim je premješten u 313. zračnu postrojbu Divizija u zračnoj bazi Kadena na Okinawi. Vijetnamski rat Harding je letio u 442 borbene misije u Cessni O-1 Bird Dog i U-10, od čega je 101 misija bila iznad Sjevernog Vijetnama.[2] Služio je kao instruktor u Časničkoj školi eskadrile u zračnoj bazi Maxwell od 1967. do 1971., kada je započeo obuku na Zrakoplovnoj komandno-stožernoj školi.[1] Harding se vratio u SAD u srpnju 1967. i služio je kao instruktor u Časničkoj školi eskadrile u zračnoj bazi Maxwell do siječnja 1971. Harding je pohađao Zrakoplovnu komandnu i stožernu školu od siječnja do studenog 1971., a zatim se vratio u borbu u jugoistočnoj Aziji kao zapovjednik Zapovjednik 1. eskadrile za specijalne operacije u Kraljevskoj tajlandskoj zračnoj bazi Nakhon Phanom u Tajlandu, gdje je izvršio još 154 borbene misije u Douglas A-1 Skyraideru. 1972. misija spašavanja bojnika Clydea D. Smitha A-1E Skyraider iz 1. SOS Godine 1972. bio je angažiran u spašavanju pilota američkih marinaca A-6 Intruder bojnika Clydea D. Smitha i bombardera/navigatora, prvog poručnika Scotta D. Ketchieja, koji su oboreni iznad Sjevernog Vijetnama.[3] Natporučnik Ketchie nije spašen i naknadno je proglašen nestalim u akciji. Za svoj trud u vođenju spasilačke misije, Harding je nagrađen križem Zračnih snaga. Napori spašavanja prikazani su na History Channelu.[4] Obaranje i izbjegavanje Oboren je u Vijetnamu 1972. sjeveroistočno od Qui Nhơna i južno od DMZ-a — područja koje je pregazila sjevernovijetnamska vojska. Nakon slijetanja počelo je čišćenje neprijateljskih rupa. Ubio je tri sjevernovijetnamska vojnika, prvog svojim pištoljem .38, a ostale SKS puškom mrtvog vojnika. Uspješno je izbjegao zarobljavanje od strane Sjevernih Vijetnamaca i spasili su ga helikopteri američke vojske. Poslije rata Nakon Vijetnama, Harding je služio u 23. taktičkom borbenom krilu u Engleskoj zračnoj bazi, od studenog 1972. do studenog 1973., nakon čega je služio u zračnoj bazi Randolph, gdje je služio do lipnja 1976. Harding se zatim vratio u zračnu bazu Maxwell, gdje je služio od srpnja 1976. do rujna 1977. Njegov posljednji zadatak bio je u zračnoj bazi Shaw, gdje je služio od rujna 1977. do umirovljenja iz zračnih snaga 31. srpnja 1979.