Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 10003 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Izdavač: Bernar Protojerej Andrej Tkačov, propovednik i misionar čije su propovedi u Rusiji ali i širom pravoslavnog sveta posećene kao rok koncerti. U Srbiji je izdato deset njegovih knjiga prevedenih na srpski jezik. Osim što piše i besedi, on vodi nedeljne emisije posvećene temama koje intrigiraju svakog čoveka – o Bogu, veri, svetu, moralnim izborima koje nameće svakodnevni život. Iznad svega ga interesuju mladi i njihove dileme. Uvek ističe da su ga za propovedništvo posebno nadahnule knjige Nikolaja Velimirovića.
Sava Nemanjić - Milija Stanić SADRŽAJ: Sava Nemanjić Rana mladost Kaluđer Politička zbivanja Rad na samostalnosti srpske crkve Ostatak života Književni rad Sava posle smrti Sava Nemanjić u narodnom predanju Svetosavlje Izdavač: KIZ Trag, Beograd Godina: 1990 Broj strana: 57 Mek povez Biblioteka: Ocena: 3+. Vidi slike. Skladište: 3510/2 Težina: 100 grama NOVI CENOVNIK pošte za preporučenu tiskovinu od 01.04.2023. godine. 21-100 gr-137 dinara 101-250 gr - 138 dinara 251-500 gr – 169 dinara 501-1000gr - 180 dinara 1001-2000 gr - 211 dinara U SLUČAJU KUPOVINE VIŠE ARTIKLA MOGUĆ POPUST OD 10 DO 20 POSTO. DOGOVOR PUTEM PORUKE NA KUPINDO. Pogledajte ostale moje aukcije na Kupindo http://www.kupindo.com/Clan/Ljubab/SpisakPredmeta Pogledajte ostale moje aukcije na Limundo http://www.limundo.com/Clan/Ljubab/SpisakAukcija
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Rimska mitologija naziv je za skupinu tradicionalnih priča o osnutku grada Rima i njegovih najstarijih religijskih ustanova, kako su te priče prikazane u rimskoj književnosti i likovnoj umjetnosti. Rimljani su uglavnom vjerovali da njihova predanja govore o povijesnim činjecama, čak i kad su bila ispunjena čudesnim i natprirodnim elementima. Te se priče vrlo često tiču politike, patriotizma, moralnih osjećanja, odnosno, općenito govoreći, povezanosti osobnog integriteta pojedinca s njegovom odgovornošću prema zajednici i rimskoj državi, pa jednu od važnijih tema čini heroizam. Kad rimska predanja govore o osnutku kakvih religijskih običaja, uglavnom se više bave ritualom, proricanjem i vjerskim ustanovama nego teologijom ili kozmogonijom.[1] Proučavanje rimske religije i mitologije otežavaju, prvo, vrlo rani prodor grčke religije na Apeninski poluotok, do kojeg je došlo još u vrijeme protohistorije Rima, a potom i kasnije ugledanje rimskih pjesnika u grčke književne obrasce. Na području teologije Rimljani su dosta rano vlastita božanstva poistovjetili s grčkim bogovima (taj je proces poznat kao interpretatio Graeca), a priče o grčkim božanstvima reinterpretirali su nadjenuvši im rimska imena.[1] Najstariji rimski mitovi i legende povezani su i s etruščanskom mitologijom, no te su veze daleko slabije posvjedočene. Premda u rimskoj mitologiji nema opsežnih pripovijesti o božanskim bićima, kakvima obiluje grčka književnost,[2] prikaz Romula i Rema kako sisaju vučicu znamenita je kao gotovo bilo koja predstava iz grčke mitologije, s iznimkom trojanskog konja.[3] Budući da je u srednjem vijeku i za vrijeme renesanse rimska književnost na zapadu bila daleko bolje poznata od grčke, interpretacija grčkih mitova koja se mogla naći kod rimskih autora često je imala veći utjecaj od grčkih izvora na književne i likovne prikaze motiva iz antičke mitologije. Osobito su veliki prestiž stekle i bile uzdignute gotovo na razinu kanona one varijante grčkog mita koje je prikazao Ovidije u svojim Pretvorbama tijekom Augustove vladavine.... Stewart Henry Perowne OBE, KStJ, FSA, FRSA (17. lipnja 1901. - 10. svibnja 1989.) bio je britanski diplomat, arheolog, istraživač i povjesničar koji je napisao knjige o povijesti i antikvitetima Sredozemlja. Rođen u Hallowu, Worcestershire, u uglednoj crkvenoj obitelji, Stewart Perowne bio je unuk Johna Perownea, biskupa od Worcestera, i sin Helene Frances (rođene Oldnall-Russell) (1869. – 1922.) i Arthura Williama Thomsona Perownea, koji bio je prvi biskup Bradforda, a zatim i biskup Worcestera. Njegov stariji brat bio je Francis Edward Perowne (1898–1988). Njegov mlađi brat, Leslie Arthur Perowne (1906. – 1997.), bio je šef glazbe na BBC-ju i bio je odgovoran za izvođenje Alberta Ketèlbeya iz mirovine kako bi dirigirao velikim BBC-jevim Ketèlbeyjevim koncertom u Royal Albert Hallu prije Drugog svjetskog rata. Perowne se školovao na koledžu Haileybury, gdje je bio prvak u sprintu, i na koledžu Corpus Christi u Cambridgeu, gdje je studirao klasičnu arheologiju i arhitekturu.[1] Zatim je studirao na Harvardu gdje je stekao diplomu iz klasike. Otišao je u Palestinu 1927. pod britanskim mandatom, kao šef obrazovanja u Palestinskoj vladinoj obrazovnoj službi, predavajući u anglikanskoj školi St George`s u Jeruzalemu. Tečno je govorio arapski i pisani jezik. Godine 1930. Perowne je prešao u upravnu granu palestinske vlade, radeći neko vrijeme kao pomoćnik okružnog povjerenika za Galileju.[2] Godine 1931. imenovan je časnikom Časnog reda svetog Ivana.
62507) JUDAICA U JUGOSLAVIJI , Milica Mihailović , Dečje novine / Prosveta Beograd 1990 , najznačajniji i njavredniji primerci predmeta jevrejske ceremonijalne umetnosti iz zbirki sa prostora nekadašnje Jugoslavije, Mek povez, format 28 x 38 cm , blago presavijen desni deo knjige , ilustrovano u boji , 88 strana
Jedina knjiga na srpskom o Aja Sofiji u kojoj saznajemo o njenim tajnama i skrivenim lepotama. Kada je ktitor i nadahnitelj hrama, car Justinijan (527-565) na osvećenju Aja Sofije, 27. Decembra 537. godine, uzviknuo je: „Solomone, nadmašio sam te!” Zašto? Doktor Haralambos Statakis uvodi čitaoca u tajnu Svetlosti Svete Sofije. Kroz svoj originalni opis autor pokazuje da je ova građevina „u prostoru oslikavanje – putem materijom osuštinjene svetlosti – Bogočoveka Hrista. Ovaj lični vizionar sazercava Veliku Crkvu ne prosto kao jednu blistavu građevinu, nego kao jedno biće sa crtama ličnosti. Autorova originalnost u tumačenju arhitekture i prostora je u uvođenju svetlosti kao ključa za njeno razumevanje. Sa autorom pažljivo stojimo pred Svetom Sofijom, zatim koračamo kroz njene zlatom osvetljene kutke, dodirnuvši njene nebesnotočne sastave, i razgovaramo sa njenom istorijom, njenim sveštenoslužiteljima, legendama, slušamo tumačenja arhitekata, istoričara i teologa. 250 str.
OGNJENA MARIJA LIVANJSKA LJETA Budo Simonović Svetigora, 2014. 583 strane, tvrd povez. Riječ je o dokumentarističkoj prozi, koja donosi tekstove-svjedočenja preživjelih srpskih žrtava na području Livna 1941. godine. U knjizi, osmom izdanju, su i imena 1.587 stradalih u pokolju na praznik Ognjene Marije, mada njihov tačan broj nikada nije utvrđen. Promociju je pratila i izložba `Srbi livanjskog kraja – tragovi kroz vekove`. Knjiga `Ognjena Marija Livanjska`, s nepotpunim podacima, i na osnovu pričanja malobrojnih preživjelih Srba, štampana je 1991. godine, poslije Simonovićevog boravka na području Livna. Naknadno je, na širem području bivše države, sakupljao nova svjedočenja o stradanju srpskog življa u jamama livanjskog kraja. Najveće stradanje bilo je upravo na praznike Ognjene Marije. - Ustaše su izabrale da baš toga dana, kada se ništa ne radi, rade najstrašniji posao – ubijaju nevine ljude, uglavnom djecu - priča Budo Simonović, autor knjige. Prema svjedočenjima preživjelih, najprije su poubijani radno sposobni muškarci. U krvničkom pohodu nestale su cijele porodice, brojna sela ostala bez ijednog stanovnika. U jamu Ravni Dolac bačeno je 218 Srba, među kojima ih je 14-oro preživjelo. Od jedanaestoro, koji su doživjeli da ispričaju istinu poslije 50 godina, bila je i baka Cvijeta. - Sve dok sam radio na knjizi, sakupljao podatke, slušao strašne priče, u sebi postavljao pitanja – `Bože, hoće li ovo neko vjerovati`. Nastojao sam da svaki detalj ispitam do kraja - dodaje Simonović. Sjećanje kod potomaka, posebno starijih, živo je i danas, pričaju članovi Udruženja `Ognjena Marija Livanjska`, iz Beograda.