Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
101-125 od 2578 rezultata
Prati pretragu " Istorija Rusije"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
tomenski samorodok , sibir zemlja gubkina,, život narod sibira pustina kak ona est babaev pustinja kakava jeste pustinja gobi, život rad životinje pustinje gobi hibini rabceva sibir segodna orlov opis sibira raznocvetna pustina, živi svet u pustinji tam otkud ušli reki marinovski, flora i fauna, insekti, ptice,, žizn stepei ognev, život stepe, životinje, ptice u stepi pod pologom taigi oleg čistovski, tajga, opis, ptice , životinje, život taiga, tajga opis,,, kutija 2
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Књига посматра трансформације руског народа од источнословенске племенске заједнице у средњевековни руски етнос и касније у руску нацију новог времена. С друге стране, аутори такође прате и еволуцију вишедимензионалног развојног пута руске државе од јединствене рано средњевековне кнежевине у X-XI. веку преко феудалне распарчености до стварања регионалних кнежевина са стварањем протоетнитета око Владимиро-Суздаљске кнежевине, Новгородске кнежевине, Галичко-Волинске кнежевине у XII-XIII веку. Последица ових размирица постала је окупација и подела руских земаља углавном од стране татарске номадске најезде са Истока, али у мањој мери и верних Риму Пољака, Литванаца, Немаца и Швеђана у XIII-XV веку. У отпору номадима са Истока и жељи за уједињењем и стварала се јединствена руска кнежевина око Москве у XV-XVI веку. Опис Апсолутистичке тенденције и покушај централизације водио је интеграцији Владимиро-Суздаљске и Новгородске земље у једну целину, док су се западне и јужне територије старих руских кнежевина налазиле у оквиру Пољско-Литванске конфедерације. Након пада династије Рјуриковић крајем XVI века дошло је до смутње и поновног покушаја поделе руских земаља – сада од стране Пољско-Литванске конфедерације и Швеђана. Након пада Москве и доба смутње у првим деценијама XVII века Руска држава се поново обновила уз нову династију Романов. Кренуо је процес ослобођења и сабирања руских земаља у непрекидном таласу ратова и мирних преговора са Шведском и Пољском. Дошло је до почетка повратка у састав заједничке државе територија источних Словена које су се налазиле под пољско-литванском влашћу неколико векова и где су већ клијали идентитети нових народа – Украјинаца и Белоруса.Уједињењем земаља некадашњих руских кнежевина дошло је до потребе изједначавања црквених правила и обичаја, што је створило црквени раскол и поделу Православља у Русији на старовере и нови обред, што је ојачало Русију као значајан центар православне гране хришћанства, али с друге стране створило је основу за друштвене поделе и конфликте. Русија је представљала у то време сталешку монархију чије је уређење и начин деловања веома сликовито описан у монографији. У науци ова завршна тачка монографије добила је признање као тренутак врхунца самосталне и аутентичне руске цивилизације и државе. Наслов: Историја Русије, kњ. 1, oд кнежевине Рус до царске Русије: IX-XVII век Издавач: Evoluta Страна у боји: 389 Povez: тврди Писмо: ћирилица Формат: 24 cm Година издања: 2019 ИСБН: 978-86-80912-27-1
Autor: Tatjana Černikova, Jaroslav VišnjakovKnjiga posmatra transformacije ruskog naroda od istočnoslovenske plemenske zajednice u srednjevekovni ruski etnos i kasnije u rusku naciju novog vremena. S druge strane, autori takođe prate i evoluciju višedimenzionalnog razvojnog puta ruske države od jedinstvene rano srednjevekovne kneževine u X-XI. veku preko feudalne rasparčenosti do stvaranja regionalnih kneževina sa stvaranjem protoetniteta oko Vladimiro-Suzdaljske kneževine, Novgorodske kneževine, Galičko-Volinske kneževine u XII-XIII veku. Posledica ovih razmirica postala je okupacija i podela ruskih zemalja uglavnom od strane tatarske nomadske najezde sa Istoka, ali u manjoj meri i vernih Rimu Poljaka, Litvanaca, Nemaca i Šveđana u XIII-XV veku. U otporu nomadima sa Istoka i želji za ujedinjenjem i stvarala se jedinstvena ruska kneževina oko Moskve u XV-XVI veku.Apsolutističke tendencije i pokušaj centralizacije vodio je integraciji Vladimiro-Suzdaljske i Novgorodske zemlje u jednu celinu, dok su se zapadne i južne teritorije starih ruskih kneževina nalazile u okviru Poljsko-Litvanske konfederacije. Nakon pada dinastije Rjuriković krajem XVI veka došlo je do smutnje i ponovnog pokušaja podele ruskih zemalja – sada od strane Poljsko-Litvanske konfederacije i Šveđana. Nakon pada Moskve i doba smutnje u prvim decenijama XVII veka Ruska država se ponovo obnovila uz novu dinastiju Romanov. Krenuo je proces oslobođenja i sabiranja ruskih zemalja u neprekidnom talasu ratova i mirnih pregovora sa Švedskom i Poljskom. Došlo je do početka povratka u sastav zajedničke države teritorija istočnih Slovena koje su se nalazile pod poljsko-litvanskom vlašću nekoliko vekova i gde su već klijali identiteti novih naroda – Ukrajinaca i Belorusa.Ujedinjenjem zemalja nekadašnjih ruskih kneževina došlo je do potrebe izjednačavanja crkvenih pravila i običaja, što je stvorilo crkveni raskol i podelu Pravoslavlja u Rusiji na starovere i novi obred, što je ojačalo Rusiju kao značajan centar pravoslavne grane hrišćanstva, ali s druge strane stvorilo je osnovu za društvene podele i konflikte.Rusija je predstavljala u to vreme stalešku monarhiju čije je uređenje i način delovanja veoma slikovito opisan u monografiji. U nauci ova završna tačka monografije dobila je priznanje kao trenutak vrhunca samostalne i autentične ruske civilizacije i države.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Knjiga posmatra transformacije ruskog naroda od istočnoslovenske plemenske zajednice u srednjevekovni ruski etnos i kasnije u rusku naciju novog vremena. S druge strane, autori takođe prate i evoluciju višedimenzionalnog razvojnog puta ruske države od jedinstvene rano srednjevekovne kneževine u X-XI. veku preko feudalne rasparčenosti do stvaranja regionalnih kneževina sa stvaranjem protoetniteta oko Vladimiro-Suzdaljske kneževine, Novgorodske kneževine, Galičko-Volinske kneževine u XII-XIII veku. Posledica ovih razmirica postala je okupacija i podela ruskih zemalja uglavnom od strane tatarske nomadske najezde sa Istoka, ali u manjoj meri i vernih Rimu Poljaka, Litvanaca, Nemaca i Šveđana u XIII-XV veku. U otporu nomadima sa Istoka i želji za ujedinjenjem i stvarala se jedinstvena ruska kneževina oko Moskve u XV-XVI veku. Apsolutističke tendencije i pokušaj centralizacije vodio je integraciji Vladimiro-Suzdaljske i Novgorodske zemlje u jednu celinu, dok su se zapadne i južne teritorije starih ruskih kneževina nalazile u okviru Poljsko-Litvanske konfederacije. Nakon pada dinastije Rjuriković krajem XVI veka došlo je do smutnje i ponovnog pokušaja podele ruskih zemalja – sada od strane Poljsko-Litvanske konfederacije i Šveđana. Nakon pada Moskve i doba smutnje u prvim decenijama XVII veka Ruska država se ponovo obnovila uz novu dinastiju Romanov. Krenuo je proces oslobođenja i sabiranja ruskih zemalja u neprekidnom talasu ratova i mirnih pregovora sa Švedskom i Poljskom. Došlo je do početka povratka u sastav zajedničke države teritorija istočnih Slovena koje su se nalazile pod poljsko-litvanskom vlašću nekoliko vekova i gde su već klijali identiteti novih naroda – Ukrajinaca i Belorusa. Ujedinjenjem zemalja nekadašnjih ruskih kneževina došlo je do potrebe izjednačavanja crkvenih pravila i običaja, što je stvorilo crkveni raskol i podelu Pravoslavlja u Rusiji na starovere i novi obred, što je ojačalo Rusiju kao značajan centar pravoslavne grane hrišćanstva, ali s druge strane stvorilo je osnovu za društvene podele i konflikte. Rusija je predstavljala u to vreme stalešku monarhiju čije je uređenje i način delovanja veoma slikovito opisan u monografiji. U nauci ova završna tačka monografije dobila je priznanje kao trenutak vrhunca samostalne i autentične ruske civilizacije i države.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Odlomak: Knjiga posmatra transformacije ruskog naroda od istočnoslovenske plemenske zajednice u srednjevekovni ruski etnos i kasnije u rusku naciju novog vremena. S druge strane, autori takođe prate i evoluciju višedimenzionalnog razvojnog puta ruske države od jedinstvene rano srednjevekovne kneževine u X-XI. veku preko feudalne rasparčenosti do stvaranja regionalnih kneževina sa stvaranjem protoetniteta oko Vladimiro-Suzdaljske kneževine, Novgorodske kneževine, Galičko-Volinske kneževine u XII-XIII veku. Posledica ovih razmirica postala je okupacija i podela ruskih zemalja uglavnom od strane tatarske nomadske najezde sa Istoka, ali u manjoj meri i vernih Rimu Poljaka, Litvanaca, Nemaca i Šveđana u XIII-XV veku. U otporu nomadima sa Istoka i želji za ujedinjenjem i stvarala se jedinstvena ruska kneževina oko Moskve u XV-XVI veku. Apsolutističke tendencije i pokušaj centralizacije vodio je integraciji Vladimiro-Suzdaljske i Novgorodske zemlje u jednu celinu, dok su se zapadne i južne teritorije starih ruskih kneževina nalazile u okviru Poljsko-Litvanske konfederacije. Nakon pada dinastije Rjuriković krajem XVI veka došlo je do smutnje i ponovnog pokušaja podele ruskih zemalja – sada od strane Poljsko-Litvanske konfederacije i Šveđana. Nakon pada Moskve i doba smutnje u prvim decenijama XVII veka Ruska država se ponovo obnovila uz novu dinastiju Romanov. Krenuo je proces oslobođenja i sabiranja ruskih zemalja u neprekidnom talasu ratova i mirnih pregovora sa Švedskom i Poljskom. Došlo je do početka povratka u sastav zajedničke države teritorija istočnih Slovena koje su se nalazile pod poljsko-litvanskom vlašću nekoliko vekova i gde su već klijali identiteti novih naroda – Ukrajinaca i Belorusa. Ujedinjenjem zemalja nekadašnjih ruskih kneževina došlo je do potrebe izjednačavanja crkvenih pravila i običaja, što je stvorilo crkveni raskol i podelu Pravoslavlja u Rusiji na starovere i novi obred, što je ojačalo Rusiju kao značajan centar pravoslavne grane hrišćanstva, ali s druge strane stvorilo je osnovu za društvene podele i konflikte. Rusija je predstavljala u to vreme stalešku monarhiju čije je uređenje i način delovanja veoma slikovito opisan u monografiji. U nauci ova završna tačka monografije dobila je priznanje kao trenutak vrhunca samostalne i autentične ruske civilizacije i države.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Knjiga posmatra transformacije ruskog naroda od istočnoslovenske plemenske zajednice u srednjevekovni ruski etnos i kasnije u rusku naciju novog vremena. S druge strane, autori takođe prate i evoluciju višedimenzionalnog razvojnog puta ruske države od jedinstvene rano srednjevekovne kneževine u X-XI. veku preko feudalne rasparčenosti do stvaranja regionalnih kneževina sa stvaranjem protoetniteta oko Vladimiro-Suzdaljske kneževine, Novgorodske kneževine, Galičko-Volinske kneževine u XII-XIII veku. Posledica ovih razmirica postala je okupacija i podela ruskih zemalja uglavnom od strane tatarske nomadske najezde sa Istoka, ali u manjoj meri i vernih Rimu Poljaka, Litvanaca, Nemaca i Šveđana u XIII-XV veku. U otporu nomadima sa Istoka i želji za ujedinjenjem i stvarala se jedinstvena ruska kneževina oko Moskve u XV-XVI veku. Apsolutističke tendencije i pokušaj centralizacije vodio je integraciji Vladimiro-Suzdaljske i Novgorodske zemlje u jednu celinu, dok su se zapadne i južne teritorije starih ruskih kneževina nalazile u okviru Poljsko-Litvanske konfederacije. Nakon pada dinastije Rjuriković krajem XVI veka došlo je do smutnje i ponovnog pokušaja podele ruskih zemalja – sada od strane Poljsko-Litvanske konfederacije i Šveđana. Nakon pada Moskve i doba smutnje u prvim decenijama XVII veka Ruska država se ponovo obnovila uz novu dinastiju Romanov. Krenuo je proces oslobođenja i sabiranja ruskih zemalja u neprekidnom talasu ratova i mirnih pregovora sa Švedskom i Poljskom. Došlo je do početka povratka u sastav zajedničke države teritorija istočnih Slovena koje su se nalazile pod poljsko-litvanskom vlašću nekoliko vekova i gde su već klijali identiteti novih naroda – Ukrajinaca i Belorusa. Ujedinjenjem zemalja nekadašnjih ruskih kneževina došlo je do potrebe izjednačavanja crkvenih pravila i običaja, što je stvorilo crkveni raskol i podelu Pravoslavlja u Rusiji na starovere i novi obred, što je ojačalo Rusiju kao značajan centar pravoslavne grane hrišćanstva, ali s druge strane stvorilo je osnovu za društvene podele i konflikte. Rusija je predstavljala u to vreme stalešku monarhiju čije je uređenje i način delovanja veoma slikovito opisan u monografiji. U nauci ova završna tačka monografije dobila je priznanje kao trenutak vrhunca samostalne i autentične ruske civilizacije i države.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Knjiga posmatra transformacije ruskog naroda od istočnoslovenske plemenske zajednice u srednjevekovni ruski etnos i kasnije u rusku naciju novog vremena. S druge strane, autori takođe prate i evoluciju višedimenzionalnog razvojnog puta ruske države od jedinstvene rano srednjevekovne kneževine u X-XI. veku preko feudalne rasparčenosti do stvaranja regionalnih kneževina sa stvaranjem protoetniteta oko Vladimiro-Suzdaljske kneževine, Novgorodske kneževine, Galičko-Volinske kneževine u XII-XIII veku. Posledica
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Detalji predmeta Stanje Polovno istorija rusije
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Knjige
Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Rusija , Istorija Rusije Ostali naslovi iz oblasti: Istorija