MOJ PRIJATELJ ŠEIK U STUREBIJU Ulf Stark Žanrovi: Knjige za decu Izdavač: Kreativni centar Broj strana: 114 Pismo: Ćirilica Povez: Mek Format: 11x18 cm Godina izdanja: 2013. ID: A080506 Opis Ulf je sasvim običan dečak koji živi u Sturebiju, mirnom predgrađu s privatnim kućama. Ali kada je tata radio-amater pozvao u goste pravog šeika, mama je postala nervozna. Šta treba spremiti za ručak kad u goste dolazi pravi šeik? Ulf se istovremeno brine i zbog Persija, svog najboljeg druga. Da li će se desiti ono najgore – da li će se Persi zaista odseliti? I da li će Ulf uspeti da hipnotiše Marijanu tako da ona poželi da ga poljubi? S.S.

DEČJE NOVINE - KRIS KROSS - SOKO STARK Veoma retko i raritetno izdanje iz 1993. godine.

ŽELITE LI DA VIDITE ZVEZDU ROMANI I PRIČE ZA DECU OD 7 DO 9 GODINA Šifra artikla: 286391 Isbn: 9788652902095 Autor : Ulf Stark Izdavač : KREATIVNI CENTAR Astor želi da postane zvezda! Zato njegov drugar Ruben nabavlja knjigu o hipnozi i uči mađioničarske trikove kako bi mu pomogao. Svi poslušno prate i najmanji Rubenov pokret, pa on ubrzo postaje uveren da je veliki mađioničar poput Mandraka. Da li će Rubenove mađioničarske veštine pomoći Asto... Detaljnije Astor želi da postane zvezda! Zato njegov drugar Ruben nabavlja knjigu o hipnozi i uči mađioničarske trikove kako bi mu pomogao. Svi poslušno prate i najmanji Rubenov pokret, pa on ubrzo postaje uveren da je veliki mađioničar poput Mandraka. Da li će Rubenove mađioničarske veštine pomoći Astoru da osvoji glavnu ulogu na audiciji za koju se prijavio? Čuveni švedski autor Ulf Stark na dirljiv, ali i duhovit način priča priče o prijateljstvu i svim onim avanturama koje odlikuju odrastanje. Ime/Nadimak Email adresa Poruka POŠALJI Kategorija ROMANI I PRIČE ZA DECU OD 7 DO 9 GODINA Autor Ulf Stark Težina specifikacija 0.5 kg Izdavač KREATIVNI CENTAR Pismo Ćirilica Povez Broš Godina 2015 Format 13x20 Strana 56 Obavezni kolačići čine stranicu upotrebljivom omogućavanjem osnovnih funkcija kao što su navigacija stranicom i pristup zaštićenim područjima. Sajt koristi kolačiće koji su neophodni za pravilno funkcionisanje naše veb stranice kako bi se omogućile određene tehničke funkcije i tako vam pružilo pozitivno korisničko iskustvo. Statistički kolačići anonimnim prikupljanjem i slanjem podataka pomažu vlasnicima web lokacija da razumeju kako posetioci komuniciraju sa stranicom. To su kolačići koji omogućavaju web analitiku sajta, odnosno analizu upotrebe naših stranica i merenje prometa, koje sajt sprovodi u cilju poboljšanja kvaliteta i sadržaja ponuđenih usluga. Marketinški kolačići se koriste za praćenje posetilaca putem web stranice. Koriste se za prikazivanje relevantnih oglasa korisnicima i podsticanje da učestvuju, što je važno za nezavisne izdavače i oglašavače. Sajt koristi Google Analytics kolačiće ads/ga-audiences i collect, te Facebook kolačiće fr i tr.

Žanrovi: Knjige za decu Izdavač: Kreativni centar ISBN: 978-86-7781-713-8 Broj strana: 196 Pismo: Ćirilica Povez: Mek Format: 18 cm Godina izdanja: 2009 Devojčicu Simonu okružuju sasvim neobični likovi − mama koja stalno nešto zaboravlja, pa čak i njihovog psa u toku selidbe, deka koji beži iz bolnice u ženskim čizmama i mamin momak koji je smešan kao pajac. S njima nije lako živeti zato što se mnogo razlikuju od drugih ljudi. Simona, koja zabunom postaje Simon, nije najsrećnija zbog toga, ali shvata da ljudi, zahvaljujući različitosti, imaju moći kojih nisu ni svesni i da se u životu vrlo često istovremeno događaju lude i tužne stvari. Moguće je lično preuzimanje sredom, četvrtkom i petkom u 16h i 30 min, u podzemnoj garaži Delta Citija, ili za dalje destinacije šaljem poštom kao preporučenu tiskovinu L4

Revolucionarna studija koja dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Knjiga sadrži alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Revolucionarna studija Sare Lev, Amande Klark i Erin Starki dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Smelo i argumentovano autori pobijaju brojne pretpostavke, zablude i predrasude koje predstavljaju glavnu prepreku njegovom ostvarivanju. Ova knjiga sadaži neophodne alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Vaspitači, nastavnici i mentori će biti u prilici da steknu duboko razumevanje projektnog učenja u ranom detinjstvu, ali i samopouzdanje da sve učenike uključe u ovaj oblik rada, i to tokom čitave nastavne godine.

Autori: Sara Lev, Erin Starki, Amanda KlarkRevolucionarna studija Sare Lev, Amande Klark i Erina Starkija dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Smelo i argumentovano autori pobijaju brojne pretpostavke, zablude i predrasude koje predstavljaju glavnu prepreku njegovom ostvarivanju. Ova knjiga sadaži neophodne alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Vaspitači, nastavnici i mentori će biti u prilici da steknu duboko razumevanje projektnog učenja u ranom detinjstvu, ali i samopouzdanje da sve učenike uključe u ovaj oblik rada, i to tokom čitave nastavne godine.

NOVA KNJIGA tvrd povez 312 str Amanda Klark, Erin Starki, Sara Lev Revolucionarna studija Sare Lev, Amande Klark i Erin Starki dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Smelo i argumentovano autori pobijaju brojne pretpostavke, zablude i predrasude koje predstavljaju glavnu prepreku njegovom ostvarivanju. Ova knjiga sadaži neophodne alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Vaspitači, nastavnici i mentori će biti u prilici da steknu duboko razumevanje projektnog učenja u ranom detinjstvu, ali i samopouzdanje da sve učenike uključe u ovaj oblik rada, i to tokom čitave nastavne godine.

Projektno učenje za predškolski i mlađi školski uzrast Revolucionarna studija Sare Lev, Amande Klark i Erin Starki dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Smelo i argumentovano autori pobijaju brojne pretpostavke, zablude i predrasude koje predstavljaju glavnu prepreku njegovom ostvarivanju. Ova knjiga sadaži neophodne alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Vaspitači, nastavnici i mentori će biti u prilici da steknu duboko razumevanje projektnog učenja u ranom detinjstvu, ali i samopouzdanje da sve učenike uključe u ovaj oblik rada, i to tokom čitave nastavne godine.

Revolucionarna studija Sare Lev, Amande Klark i Erin Starki dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Smelo i argumentovano autori pobijaju brojne pretpostavke, zablude i predrasude koje predstavljaju glavnu prepreku njegovom ostvarivanju. Ova knjiga sadaži neophodne alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Vaspitači, nastavnici i mentori će biti u prilici da steknu duboko razumevanje projektnog učenja u ranom detinjstvu, ali i samopouzdanje da sve učenike uključe u ovaj oblik rada, i to tokom čitave nastavne godine. Čitaj dalje

Opis proizvoda Revolucionarna studija Sare Lev, Amande Klark i Erina Starkija dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Smelo i argumentovano autori pobijaju brojne pretpostavke, zablude i predrasude koje predstavljaju glavnu prepreku njegovom ostvarivanju. Ova knjiga sadaži neophodne alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Vaspitači, nastavnici i mentori će biti u prilici da steknu duboko razumevanje projektnog učenja u ranom detinjstvu, ali i samopouzdanje da sve učenike uključe u ovaj oblik rada, i to tokom čitave nastavne godine.

Revolucionarna studija Sare Lev, Amande Klark i Erin Starki dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Smelo i argumentovano autori pobijaju brojne pretpostavke, zablude i predrasude koje predstavljaju glavnu prepreku njegovom ostvarivanju. Ova knjiga sadaži neophodne alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Vaspitači, nastavnici i mentori će biti u prilici da steknu duboko razumevanje projektnog učenja u ranom detinjstvu, ali i samopouzdanje da sve učenike uključe u ovaj oblik rada, i to tokom čitave nastavne godine.

Revolucionarna studija Sare Lev, Amande Klark i Erin Starki dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Smelo i argumentovano autori pobijaju brojne pretpostavke, zablude i predrasude koje predstavljaju glavnu prepreku njegovom ostvarivanju. Ova knjiga sadaži neophodne alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Vaspitači, nastavnici i mentori će biti u prilici da steknu duboko razumevanje projektnog učenja u ranom detinjstvu, ali i samopouzdanje da sve učenike uključe u ovaj oblik rada, i to tokom čitave nastavne godine. Amanda Klark je 16 godina radila kao nastavnik u osnovnoj školi, koordinator za programe čitanja i pisanja i kao instruktor za nastavu. Diplomu mastera i doktora nauka stekla je na Univerzitetu Drejk u De Mojnu, Savezna država Ajova. Trenutno je vanredni profesor pedagogije i bavi se pripremanjem nastavnika da u svojim budućim učionicama koriste prakse orijentisane ka učeniku i PU. Amanda je takođe članica Nacionalnog tima predavača za PBLWorks. Sa suprugom živi u De Mojnu, Saveznoj državi Ajova. Erin Starki je profesionalnu karijeru započela 2008. godine, pošto je diplomirala na Hrišćanskom univerzitetu Ebilin. Odmah nakon završetka osnovnih studija, uključila se u program koji vodi Društvo nastavnika države Teksas, posle čega je već 2009, tokom prve godine rada kao nastavnik, stekla i diplomu mastera iz oblasti pedagogije. Ima bogato iskustvo kao nastavnik, instruktor za nastavu, okružni stručnjak za nove tehnologije u nastavi, autorka je nastavnih planova i programa a pomagala je i organizovanje mnogih radionica. Trenutno je član Nacionalnog tima predavača za PBLWorks. Živi sa porodicom u San Antoniju, Savezna država Teksas. Sara Lev radi kao nastavnica za decu mlađeg uzrasta u državnim, privatnim i samostalnim školama još od 2005. godine, gde je imala različite rukovodeće uloge i pružala podršku nastavnicima u socijalnom i emocionalnom učenju i PU. Godine 2017, postala je član Nacionalnog tima predavača za PBLWorks, u kojem je pomagala realizaciju radionica širom Sjedinjenih Država. Sara je stekla diplomu mastera u oblasti obrazovanja dece mlađeg uzrasta na Koledžu Benk Strit u Njujorku. Živi u Los Anđelesu sa suprugom i dvojicom sinova.

Vrlo povoljno, kvalitetno, profesionalno i efikasno! Akademski slikar, ilustrator, graficki dizajner i edukator- više od 6 godina iskustva. SLIKE, CRTEZI I DIGITALNE ILUSTRACIJE po Vašoj želji. Akril, ulje, akvarel, pastel, olovka, tuš, kolaž, digitalne slike, crteži i ilustracije... ***URAMLJIVANJE ( ram, paspartu i staklo) *** * Srednja stručna škola za dizajn * Master vizuelnih umetnosti- Fakultet savremenih umetnosti.*Član ULUPUDS-a * Nagrađivana više puta i učesnik brojnih izložbi i takmičenja širom sveta. * Grafički dizajner, dekorater /dizajner prostora i profesor umetnosti u Centru za obrazovanje -,,Đuro Salaj`` 0d 2015. godine Reference: Centar za obrazovanje Djuro Salaj, Gimnazija Stefan Nemanja, Rosa, Coca-Cola, Soko Štark, Marbo medic, Yufo farm, Florient, Hotel Zlatibor, Hotel Tonanti, Radio City, Tendamont, Atlantic group, Imlek, Aero, Oho, G4S Secure Solutions d.o.o., Andrea Abraham, Hotel Crystal, Fizio Solution, Ugo Barbato, Boris Deheljan, OLDA Group, Finest food, Menjačnice Egal, Perionice RS, Plantaže Prodanović, RAM International, LaptopPlaza, Kinesko-Evropski KC, Bellejardin, Kremenac, Tiziano obućam I još mnogi drugi… * Vise od 6 godina vodim kreativni atelje za decu i odrasle ,,Pikolo''

Revolucionarna studija Sare Lev, Amande Klark i Erin Starki dokazuje da projektno učenje u radu sa decom mlađeg uzrasta izuzetno dobro funkcioniše. Smelo i argumentovano autori pobijaju brojne pretpostavke, zablude i predrasude koje predstavljaju glavnu prepreku njegovom ostvarivanju. Ova knjiga sadaži neophodne alate, resurse, nastavne strategije i praktične savete za razvejavanje mitova i otkrivanje istine. Vaspitači, nastavnici i mentori će biti u prilici da steknu duboko razumevanje projektnog učenja u ranom detinjstvu, ali i samopouzdanje da sve učenike uključe u ovaj oblik rada, i to tokom čitave nastavne godine. Naslov: PROJEKTNO UČENJE ZA PREDŠKOLSKI I MLAĐI ŠKOLSKI UZRAST Izdavač: Clio Strana: 320 (cb) Povez: tvrdi Pismo: latinica Format: 21x14 cm Godina izdanja: 2022 ISBN: 978-86-7102-677-2

Dejvid Mišelin (zaplet i scenario), Bob Lejton (zaplet i mastila) i Džon Romita mlađi (umetnost olovkom) kombinovali su četiri izdanja Iron Mana pre nego što je delo ponovo štampano u Demon u boci i uvodna priča sa Sub-Marinerom pokazuje nekoliko problema sa izbijanjem zuba. Međutim, u poređenju sa onim što je važilo za priču o Iron Man-u pre njihove ere, ona se svrstava među najbolje da prikazuje lik. Malo je verovatno da će neko pokupiti ovu kolekciju ne znajući da se tiče klizanja Tonija Starka u alkoholizam, a ako ne, Lejtonova naslovnica ranijeg izdanja teško se može optužiti za potcenjenost ideje. Znajući šta dolazi, može se ceniti kako su Michelinie i Laiton relativno suptilni u uvođenju zavisnosti od alkohola među runde Starkovog džet-set načina života. Retko je bez pića, a kako se sadržaj nastavlja, to počinje da utiče na njegovu poslovnu kompetenciju i njegovu efikasnost kao Iron Man. Čak i tako, tek na polovini knjige dolazi do mesta gde priča ide. Čitaoci iz 1979. bili bi još više nespremni, ne samo zato što heroja boluje od alkoholizma ranije nije pokušano u stripovima. Prema današnjim standardima rešenje je previše jednostavno, meseci teškoće su komprimovani u jednu montažnu stranicu, ali ovo je bilo doba kada su stripovi još uvek bili uglavnom za decu. Prikaz alkoholizma nije jedini trijumf ovde. Opet, bez poređenja ranijeg materijala, nije očigledno koliko su sva tri kreatora odgovorna za nadogradnju sveta Tonija Starka. Ranije je bio generički u najboljem slučaju ili koktel bar iz 1950-ih, u najgorem slučaju, ali lokacije i kancelarije Romite Jr konačno izgledaju kao mesta na kojima bi industrijalac milioner zauzeo. Bethani McCabe je već bila predstavljena kao devojka, sposobna istražiteljica koja meša kosu Meri Džejn Votson sa ličnošću Modesti Blejz, a ne uobičajeno društvo ili napuštenu ljubav iz Starkove prošlosti. Takođe je dobrodošlo njihovo proširenje sporedne uloge Iron Mana kroz uvođenje Afroamerikanca Džejmsa Roudsa i efikasne sredovečne gospođe Arbrogast, a Džastin Hamer, zasnovan na Piteru Kušingu od Romite Jr, je kredibilan industrijski rival spreman da pređe etičke granice. Daleko je to od stila sa kojim je postao povezan, ali ovo je neverovatno siguran rad Romite Jr, mladog umetnika koji započinje svoju prvu redovnu seriju. Stranice imaju dinamiku i zavidnu jasnoću. Dopunski umetnik Carmine Infantino imao je decenije profesionalnog rada iza sebe i trebalo bi da bude zvezda, ali njegove stranice su skučene i obične u poređenju sa stranicama Romite Jr. Uz sve dobre aspekte, ovo je materijal koji se vremenom smanjuje. Osnova uspeha je bila u kreatorima koji su tačno odražavali vreme, a to sada predstavlja zastareli izgled. Stil pisanja je takođe veliki deo vremena, strah da se prepusti umetnosti da priča priču, i baloni misli ispunjeni nepotrebnim informacijama. Radite dalje od toga i imaćete mnogo zabave sa Tonijem Starkom kao super špijunom, Ant-Man-ovom kamejom i ludim zlikovcima koje je Iron Man sada prerastao. Mnogo toga što su Mišelin i Lejton uradili kasnije su kreativni timovi proširili, a geneza filma Toni Stark je ovde. Prvo preštampavanje ovog sadržaja grafičkog romana 1989. nazvano je Moć gvozdenog čoveka, i iako je objavljeno u nešto većoj veličini, takođe je bilo bez prilagođavanja boja radi boljeg štampanja, tako da stranicama ima veoma blistav izgled.

Dejvid Mišelin (zaplet i scenario), Bob Lejton (zaplet i mastila) i Džon Romita mlađi (umetnost olovkom) kombinovali su četiri izdanja Iron Mana pre nego što je delo ponovo štampano u Demon u boci i uvodna priča sa Sub-Marinerom pokazuje nekoliko problema sa izbijanjem zuba. Međutim, u poređenju sa onim što je važilo za priču o Iron Man-u pre njihove ere, ona se svrstava među najbolje da prikazuje lik. Malo je verovatno da će neko pokupiti ovu kolekciju ne znajući da se tiče klizanja Tonija Starka u alkoholizam, a ako ne, Lejtonova naslovnica ranijeg izdanja teško se može optužiti za potcenjenost ideje. Znajući šta dolazi, može se ceniti kako su Michelinie i Laiton relativno suptilni u uvođenju zavisnosti od alkohola među runde Starkovog džet-set načina života. Retko je bez pića, a kako se sadržaj nastavlja, to počinje da utiče na njegovu poslovnu kompetenciju i njegovu efikasnost kao Iron Man. Čak i tako, tek na polovini knjige dolazi do mesta gde priča ide. Čitaoci iz 1979. bili bi još više nespremni, ne samo zato što heroja boluje od alkoholizma ranije nije pokušano u stripovima. Prema današnjim standardima rešenje je previše jednostavno, meseci teškoće su komprimovani u jednu montažnu stranicu, ali ovo je bilo doba kada su stripovi još uvek bili uglavnom za decu. Prikaz alkoholizma nije jedini trijumf ovde. Opet, bez poređenja ranijeg materijala, nije očigledno koliko su sva tri kreatora odgovorna za nadogradnju sveta Tonija Starka. Ranije je bio generički u najboljem slučaju ili koktel bar iz 1950-ih, u najgorem slučaju, ali lokacije i kancelarije Romite Jr konačno izgledaju kao mesta na kojima bi industrijalac milioner zauzeo. Bethani McCabe je već bila predstavljena kao devojka, sposobna istražiteljica koja meša kosu Meri Džejn Votson sa ličnošću Modesti Blejz, a ne uobičajeno društvo ili napuštenu ljubav iz Starkove prošlosti. Takođe je dobrodošlo njihovo proširenje sporedne uloge Iron Mana kroz uvođenje Afroamerikanca Džejmsa Roudsa i efikasne sredovečne gospođe Arbrogast, a Džastin Hamer, zasnovan na Piteru Kušingu od Romite Jr, je kredibilan industrijski rival spreman da pređe etičke granice. Daleko je to od stila sa kojim je postao povezan, ali ovo je neverovatno siguran rad Romite Jr, mladog umetnika koji započinje svoju prvu redovnu seriju. Stranice imaju dinamiku i zavidnu jasnoću. Dopunski umetnik Carmine Infantino imao je decenije profesionalnog rada iza sebe i trebalo bi da bude zvezda, ali njegove stranice su skučene i obične u poređenju sa stranicama Romite Jr. Uz sve dobre aspekte, ovo je materijal koji se vremenom smanjuje. Osnova uspeha je bila u kreatorima koji su tačno odražavali vreme, a to sada predstavlja zastareli izgled. Stil pisanja je takođe veliki deo vremena, strah da se prepusti umetnosti da priča priču, i baloni misli ispunjeni nepotrebnim informacijama. Radite dalje od toga i imaćete mnogo zabave sa Tonijem Starkom kao super špijunom, Ant-Man-ovom kamejom i ludim zlikovcima koje je Iron Man sada prerastao. Mnogo toga što su Mišelin i Lejton uradili kasnije su kreativni timovi proširili, a geneza filma Toni Stark je ovde. Prvo preštampavanje ovog sadržaja grafičkog romana 1989. nazvano je Moć gvozdenog čoveka, i iako je objavljeno u nešto većoj veličini, takođe je bilo bez prilagođavanja boja radi boljeg štampanja, tako da stranicama ima veoma blistav izgled.

Izdavač: Laguna, Beograd Format: 13x20 cm Broj strana: 655 Pismo: Latinica Povez: Mek Godina izdanja: 2003. Kratka posveta na predlistu. ROMAN DO SADA NEVIÐENE SNAGE MAŠTE IZ PERA NAJVEĆEG MAJSTORA ŽANRA U „Igri prestola“, Džordž R. R. Martin je stvorio istinsko remek-delo, objedinivši sve ono najbolje što žanr epske fantastike može da pruži. Magija, spletke, romanse i pustolovine ispunjavaju stranice prvog toma ovog epskog serijala, koji će zasigurno oduševiti ne samo ljubitelje žanra, već i mnogo širi krug čitalaca. Nad zemljom u kojoj leta mogu trajati decenijama, a zime pokolenjima, nadvili su se crni oblaci. Ledeni vetrovi ponovo duvaju i u snežnim bespućima severno od Zimovrela, mračne i natprirodne sile okupljaju se iza velikog zida koji štiti kraljevstvo. U središtu sukoba nalazi se porodica Stark od Zimovrela, ljudi nepopustljivih i tvrdih kao što je i zemlja kojom vladaju. Prostirući se od predela okovanih surovom hladnoćom do dalekog letnjeg kraljevstva obilja i raskoši, ovo je priča o vitezovima i damama, vojnicima i čarobnjacima, plaćenim ubicama i kopiladima, ljudima koji žive u vremenu zlih predskazanja. Kroz mnoge zavere i spletke, tragedije i izdajstva, bitke i opsade, rešava se sudbina porodice Stark, njihovih saveznika i neprijatelja, dok svi oni pokušavaju da pobede u toj najsmrtonosnijoj od svih igara: igri prestola. Džordž Martin je rođen 1948. u Nju Džerziju kao Džordž Rejmond Ričard Martin. Sklonost ka pisanju razvio je još kao dete, pišući priče o čudovištima i prodajući ih komšijskoj deci. Kasnije, u srednjoj školi, postao je ljubitelj stripa i predani kolekcionar, usmerivši svoje literarno delovanje na pisanje strip scenarija za različite opskurne fanzine. Prvi profesionalni ugovor sklopio je 1970, prodavši priču za strip Heroj. Godine 1971. diplomirao je žurnalistiku na univerzitetu Nortvestern. Nekoliko sledećih godina radio je u administraciji okruga Kuk, organizovao šahovske turnire i bio predavač na katedri za novinarstvo univerziteta Klark u Ajovi. Tokom sedamdesetih samo je povremeno pisao. Pošto se 1979. razveo, svu energiju usmerio je ka pisanju. Sve ostalo je legenda: za svoj literarni rad Džordž R. R. Martin dobio je sve važnije nagrade u žanru epske fantastike, nekoliko nagrada Nebula i Hugo. Godine 1986. seli se u Holivud, gde radi kao urednik serijala Zona sumraka, konsultant na scenariju za Lepoticu i zver, producent istog projekta, a na kraju i supervizor. Martin danas živi u Santa Feu u Novom Meksiku. Potpredsednik je Američkog udruženja SF pisaca. MG9 (N)

Hrvatsko izdanje kao nova Kako je to kad znaš da ćeš umrijeti i čekaš da se rastvoriš? Ljeto je i u Tommerupu na otoku Fynu sve odiše mirom i idilom. Charlotte, mlada majka dvoje malene djece, netragom nestaje na kratkoj dionici između dvorane u kojoj je odradila jutarnji trening i lokalne osnovne škole u kojoj radi. Kad se Charlottin očajni suprug kasnije toga dana pojavi u policiji u Odenseu, policijski inspektor Liam Stark i policijska povjerenica Dea Torp zaprimaju prijavu o nestanku, no ne započinju potragu jer Charlotte nema tek nekoliko sati. No nakon što se sljedeće jutro još uvijek nije pojavila, ubrzo postaje jasno da bi se moglo raditi o zločinu. Sljedećih dana slučaj poprima takve razmjere da je u njega uključena većina Fyna, a ljudi se skrivaju u zatvorenom iz straha da su sljedeći na redu za nestanak. Liam i Dea vode intenzivnu bitku s vremenom, zarobljeni u igri u kojoj ljudi umiru bolnom smrću dok policija može samo bespomoćno promatrati. `Krimić genijalnog zapleta obavezno je štivo za sve ljubitelje skandinavskih pisaca.` Bogfidusen.dk `Zlokoban i ludo uzbudljiv triler zbog kojeg nećete spavati noću.` Krimiormen.dk `Blaedel i Nordbo u tolikoj su mjeri usklađeni da su napisali pravi krimi hit.` Bogblogger.dk Sara Blaedel suvremena je danska spisateljica trilera. Najpoznatija je po kriminalističkom serijalu o Louise Rick. Njezini su romani prevedeni u više od 30 zemalja i objavljeni u milijunskim nakladama.

Polja br. 538 (novembar-decembar 2022), u potpunosti posvećena stvaralaštvu Kormaka Makartija Igor Cvijanović KRVAVA AMERIČKA EPOPEJA Otac modernog računarstva Alan Matison Tjuring poznat je, između ostalog, i po testu koji je smislio kako bi se ocenila sposobnost mašina da demonstriraju inteligenciju, prvenstveno u komunikaciji. Dejvid Krakauer, predsednik naučnog teorijsko-istraživačkog Instituta Santa Fe, na kojem Kormak Makarti stvara kao rezident poslednjih dvadesetak godina, kaže da je sasvim sigurno da će neko pasti na Tjuringovom testu kod Makartija ako ga upita za njegove knjige. Ili, još gore, ako povede razgovor o svojim knjigama. Po Krakaurovom sudu, zasnovanom na prijateljstvu i saradnji dugim dvadeset godina, Makarti nije zainteresovan za priču o svojim delima, što u dobroj meri oslikava njegov status enigmatičnog autora povučenog iz javnosti koji dominira američkom književnošću u poslednjih četrdesetak godina. Intervjui s Makartijem su retki – čuveno je njegovo jedino gostovanje na televiziji 2007. kod Opre Vinfri – a u javnosti se gotovo ne pojavljuje (Makarti je unapred otkazao svako učestvovanje u promociji najnovijih romana, Putnik i Stela Maris). Do 1991. nijedan njegov roman nije premašio tiraž od pet hiljada primeraka, pa je Makarti dugo važio za „najboljeg nepoznatog pisca u Americi“. Naredne godine je izdao roman Svi ti lepi konji i postao naširoko poznat autor, ovenčan najvećim priznanjima koja se mogu dobiti u američkoj književnosti. Šira pažnja kritike i javnosti donela mu je i pažnju Holivuda (režiseri poput braće Koen, Džona Hilkouta, Ridlija Skota i Džejmsa Franka snimali su filmove po njegovim romanima ili scenarijima) i ponovnu evaluaciju ranijih dela. Tako je gotovo nezapaženi Krvavi meridijan (1985) naknadno stekao reputaciju jedne od najvećih knjiga američke književnosti, zavredivši hvalospeve kritičara poput Harolda Bluma i autora kao što su Filip Rot i Dejvid Foster Volas, te se našao na listi sto najboljih romana The Times-a napisanih na engleskom od 1923. do 2005. Kormak Makarti (rođen kao Čarls Džozef Makarti 1933) danas se smatra jednim od najvećih živih pisaca američke književnosti. Autor je dvanaest romana, dve drame, pet filmskih scenarija i tri kratke priče. Njegova proza obično se tematski deli u tri ciklusa, određena prema mestu radnje. Prvu grupu sačinjavaju romani koji se bave Tenesijem, i koji su uglavnom i nastali tamo: Čuvar voćnjaka (The Orchard Keeper, 1965), Tama najkrajnja (Outer Dark, 1968), Dete božije (Child of God, 1973; Dete božje, prev. Nikola Matić, „Kontrast izdavaštvo“, 2017) i Satri (Suttree, 1979; Satri, prev. Igor Cvijanović, „Kontrast izdavaštvo“, 2019). U drugoj fazi Makarti se bavi trusnim podnebljem američkog jugozapada: Krvavi meridijan (Blood Meridian, 1985; Krvavi meridijan, prev. Goran Kapetanović, „Dereta“, 2017), Svi ti lepi konji (All the Pretty Horses, 1992; Svi ti lepi konji, prev. Goran Kapetanović, „Beobook“, 2011), Prelaz (The Crossing 1994), Gradovi u ravnici (Cities of the Plain, 1998) i Ovo nije zemlja za starce (No Country for Old Men, 2005; Ovo nije zemlja za starce, prev. Vuk Šećerović, „Kontrast izdavaštvo“, 2019), Put (The Road, 2006; Put, prev. Danilo Lučić, „Kontrast izdavaštvo“, 2016), Putnik (The Passenger, 2022; Putnik, prev. Igor Cvijanović, „Kontrast izdavaštvo“, 2023) i Stela Maris (Stella Maris, 2022; Stela Maris, prev. Igor Cvijanović, „Kontrast izdavaštvo“, 2023), po mnogo čemu osobeni romani u Makartijevom opusu, pripadaju poznoj fazi njegovog stvaralaštva. Makarti u većini romana secira inherentno nasilje u pojedincu, naročito kad se on sukobi s okruženjem i povede vlastitim nagonima, zanemarujući granice razuma i društvenih konvencija. Svoje junake ne podvrgava moralizaciji – on samo precizno, neretko naturalistički, analizira mračnu stranu ljudske prirode kao nerazdvojivi deo stvarnosti. „Ne postoji život bez krvoprolića. Zamisao da naša vrsta može nekako napredovati, da svi mogu živeti u harmoniji, zapravo je opasna ideja. Ljudi zavedeni tom pretpostavkom su prvi koji će predati dušu, svoju slobodu. Želja da tako bude napraviće roba od čoveka i obesmisliti mu život“, kaže Makarti u retkom intervjuu iz 2009. Makartijevi junaci nemaju iluzija o savršenom skladu. Oni su instinktivno (Lester Balard u romanu Dete božje) ili promišljeno (Kornelijus Satri u Satriju), odnosno demonski proračunato (sudija Holden u Krvavom meridijanu) svesni da svet obitava u haosu ili stanju večitog rata. „Rat je oduvek bio ovde. Još pre čoveka, čekao ga je. Vrhunski zanat čekao je svog vrhunskog zanatliju. Tako je oduvek bilo, tako će uvek i biti. Tako i nikako drugačije“, kaže sudija Holden u Krvavom meridijanu. Makartijeva vizija sveta možda jeste nihilistički sumorna, ali je i svojevrsno crno ogledalo civilizacije, od njenih apokaliptičnih pohoda na Novi svet u Krvavom meridijanu do potpunog samouništenja u Putu. O temama nasilja, ali i morala, sukoba tehnologije i prirode i uopšte geneze civilizacije, Makarti govori osobenim, samoizgrađenim stilom zasnovanim na proročkom jeziku čije su rečenice ujedno i „životodavne i smrtonosne“, kako ih je opisao Sol Belou. Makarti koristi redukovanu interpunkciju, izbegavajući zareze u najvećoj meri i nikad ne koristeći tačku zarez, znak koji je nazvao „idiotlukom“. Zareze najčešće zamenjuje veznik i, pa Makartijeva proza odzvanja biblijskim polisindentonima, dajući njegovom pripovedanju epsku auru. Njegovo preosmišljavanje pravopisnih pravila podrazumeva i izostanak navodnika u dijalozima („Nema razloga da se stranice unakaze čudnim sitnim znakovima“), a same razmene između likova ne prate autorove napomene o tome ko šta izgovara. Za njegove antivestern romane o Jugozapadu karakteristični su i celi dijalozi na španskom bez prevoda, kojima Makarti potcrtava kulturnu i lingvističku kompleksnost tog podneblja koje objedinjuje teritorije SAD i Meksika. Neki od njegovih junaka, iako anglosaksonskih imena, zapravo su i izvorni govornici španskog, poput Džona Grejdija Kola i Bilija Parama iz Trilogije o granici, a možda čak i sudije Holdena iz Krvavog meridijana. Tema nasilja i specifičnost stila Kormaka Makartija, međutim, tek su najupadljivije osobine njegovog stvaralaštva. Za dublje razumevanje opusa potrebno je razmotriti i druge karakteristike njegovih pojedinačnih dela: narativne slojeve, jezičku kompleksnost, eruditni vokabular i filozofsku potku Makartijevih pripovesti. Kormak Makarti je s priličnim zakašnjenjem postao dostupan srpskim čitaocima. Prvi njegov roman objavljen je kod nas tek 2007, četrdeset dve godine pošto je Makarti objavio prvenac Čuvar voćnjaka. Utisak je da percepcija o važnosti Makartijevog dela na ovim prostorima još nije u skladu s njegovom književnom vrednošću, iako bi se reklo da podneblje istorijski sklono eksplozijama nasilja kakvo je naše ima šta da pročita i o sebi u njima. Tekstovi na predstojećim stranicama Polja, koji osvetljavaju njegov opus iz različitih perspektiva, mogli bi da predstavljaju mali korak u tom smeru. Temat posvećen stvaralaštvu Kormaka Makartija donosi jednu njegovu neobjavljenu priču, odlomak iz najnovijeg romana Putnik, koji će se tek pojaviti kod nas, kritičke osvrte na svih dvanaest romana od 1965. do 2022, kao i dva retka intervjua, od kojih je jedan zapravo neformalna prepiska s učenicima srednje škole koja prikazuje Makartija u nešto drugačijem svetlu nego inače. GDE JE ŠTA UVOD Igor Cvijanović: KRVAVA AMERIČKA EPOPEJA IME Kormak Makarti: TAMNE VODE Kormak Makarti: PUTNIK Kormak Makarti, Džon Hilkout i Džon Jurgensen: OMILJENI KAUBOJ HOLIVUDA MONTAŽA Erik Hejdž: KRATKA BIOGRAFIJA Mari Karpenter: RETKE MISLI O PISANJU KOJE JE KORMAK MAKARTI PODELIO U OVOM SASVIM NEOČEKIVANOM INTERVJUU Dejvid Krakauer: KORMAK MAKARTI KOJEG POZNAJEM Stiven Fraj: JUŽNjAČKA DELA Džordž Gijemen: UVOD: PROTOTIPSKI SATRI Stiven Šaviro: „SAM ŽIVOT TAME“: JEDNO ČITANJE KRVAVOG MERIDIJANA Inger-An Softing: PUSTINJSKI PANDEMONIJUM: APOKALIPTIČNI „VESTERN“ KORMAKA MAKARTIJA U KRVAVOM MERIDIJANU Robert K. Sikels i Mark Oksobi: U POTRAZI ZA DALJOM GRANICOM: TRILOGIJA O GRANICI KORMAKA MAKARTIJA Džon Vegner: „RATOVI I GLASINE O RATOVIMA“ U TRILOGIJI O GRANICI KORMAKA MAKARTIJA Karen Najfe: OVO NIJE ZEMLJA ZA STARCE – SUSRET SA ZLOM ILI S DUHOM DUBINE? Hana Stark: „SVE OVE STVARI JE I VIDEO I NIJE“: SVJEDOČENJE SMAKU SVIJETA U PUTU KORMAKA MAKARTIJA Erik Dž. Vilenberg: BOG, MORALNOST I SMISAO U ROMANU PUT KORMAKA MAKARTIJA Terens Meksvini: „SVAKA NOĆ SVE MRAČNIJA – TAMNIJA OD TAME“: EKOLOŠKA I DUHOVNA APOKALIPSA PUTA (2009) Džejms Vud: KORMAK MAKARTI ZURI U AMBIS UOKVIRIVANJE Viktorija Krombholc: DOBRI, LOŠI, ZLI: ANTIJUNACI U ROMANU OVO NIJE ZEMLjA ZA STARCE KORMAKA MAKARTIJA Srđan Srdić: DŽEJ DŽEJ GLENTON, NJEGOVI POSLOVI I DANI Ivan Isailović: ISUVIŠE LJUDSKO: MEHANIZMI DEHUMANIZACIJE I ISKLJUČIVANjA U ROMANU KORMAKA MAKARTIJA DETE BOŽJE Vladimir Manigoda: KAKO ME JE KORMAK MAKARTI NAUČIO DA PRAŠTAM Čarls Džozef Makarti mlađi (engl. Charles Joseph McCarthy Jr.; 20. jul 1933), poznat kao Kormak Makarti (engl. Cormac McCarthy) američki je književnik, dramaturg i scenarista. Njegov roman Put osvojio je Pulicerovu nagradu za fikciju 2007. godine. Roman Nema zemlje za starce koji je objavio 2005. ubrzo je dobio filmsku adaptaciju istog naslova u režiji braće Koen, koja je osvojila četiri nagrade Oskar, uključujući i Oskara za najbolji film. Njegovi romani Put, Svi ti lepi konji i Child of God takođe su adaptirani u filmove. Krvavi meridijan iz 1985. bio je na listi 100 najboljih knjiga na engleskom jeziku objavljenih od 1923. do 2005. časopisa Tajm. 2010. roman Put našao se na vrhu Tajmsove liste 100 najboljih knjiga u poslednjih 10 godina. Često ga pominju kao jednog od kandidata za Nobelovu nagradu za književnost. Bibliografija Romani The Orchard Keeper (1965) Outer Dark (1968) Dete božije (1973) Satri (1979) Krvavi Meridijan (1985) Svi ti lepi konji (1992) The Crossing (1994) Cities of the Plain (1998) Nema zemlje za starce (2005) Put (2006)

Autor: Sara Blaedel i Mas Peder Godina izdanja: 2022. Br. str.: 328 Povez: Mek Format: 123mm x 190mm Pismo: Latinica Opis Rastvoreni – autor Sara Blaedel i Mas Peder Kako je to kad znaš da ćeš umrijeti i čekaš da se rastvoriš? Ljeto je i u Tommerupu na otoku Fynu sve odiše mirom i idilom. Charlotte, mlada majka dvoje malene djece, netragom nestaje na kratkoj dionici između dvorane u kojoj je odradila jutarnji trening i lokalne osnovne škole u kojoj radi. Kad se Charlottin očajni suprug kasnije toga dana pojavi u policiji u Odenseu, policijski inspektor Liam Stark i policijska povjerenica Dea Torp zaprimaju prijavu o nestanku, no ne započinju potragu jer Charlotte nema tek nekoliko sati. No nakon što se sljedeće jutro još uvijek nije pojavila, ubrzo postaje jasno da bi se moglo raditi o zločinu. Sljedećih dana slučaj poprima takve razmjere da je u njega uključena većina Fyna, a ljudi se skrivaju u zatvorenom iz straha da su sljedeći na redu za nestanak. Liam i Dea vode intenzivnu bitku s vremenom, zarobljeni u igri u kojoj ljudi umiru bolnom smrću dok policija može samo bespomoćno promatrati. „Krimić genijalnog zapleta obavezno je štivo za sve ljubitelje skandinavskih pisaca.“ Bogfidusen.dk „Zlokoban i ludo uzbudljiv triler zbog kojeg nećete spavati noću.“ Krimiormen.dk „Blaedel i Nordbo u tolikoj su mjeri usklađeni da su napisali pravi krimi hit.“ Bogblogger.dk O autoru: Sara Blaedel suvremena je danska spisateljica trilera. Najpoznatija je po kriminalističkom serijalu o Louise Rick. Njezini su romani prevedeni u više od 30 zemalja i objavljeni u milijunskim nakladama. Mads Peder Nordbo danski je pisac s boravištem na Grenlandu. Diplomirao je književnost, filozofiju i komunikacije te je autor pet romana. Najpoznatiji je po trileru The Girl Without Skin, objavljenom na engleskom jeziku.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Gozba za vrane - deo prvi Sve izgleda previše dobro da bi bilo istinito. Posle ogorčenih borbi i podmuklih izdajstava, sile koje su podelile zemlju iscrpene su pristale na nelagodno primirje. Ili se bar tako čini. Posle smrti čudovišnog kralja Džofrija, Sersei vlada kao namesnica u Kraljevoj luci. Odlazak Roba Starka slomio je kičmu severnjačkoj buni, a njegova braća i sestre razbacani su po čitavom kraljevstvu, poput semenja na vetru. Rat koji je dugo i mahnito buktao, napokon je zgasnuo. Međutim, kao i posle svake divovske borbe, neće proći dugo pre nego što preživeli, odmetnici, razbojnici i lešinari počnu da se okupljaju i otimaju oko kostiju mrtvih. Dok se ljudske vrane skupljaju na zgarištima Sedam kraljevstava, kuju se smele nove zavere i opasna nova savezništva, dok neka poznata i neka sasvim nova lica izranjaju iz zlokobnog sutona prošlih bojeva. To je vreme kada mudri i ambiciozni, podmukli i snažni otkrivaju veštine, moći i magiju da prežive u surovim i užasnim vremenima koja ih čekaju. Vreme je to da se plemići i kmetovi, vojnici i čarobnjaci, ubice i mudraci ujedine i na kocku stave svoje sudbine… i svoje živote. Jer na gozbi za vrane, mnogi su gosti – ali će retki preživeti. Gozba za vrane - deo drugi Gvozdenim ostrvima vlada novi kralj, luđi i strašniji nego što je iko mogao i da zamisli. Nezasita morska neman sve više pruža svoje pipke ka obalama Sedam kraljevstava... Vitez sa zlatnom rukom krenuo je na put ka poslednjem zamku iznad koga se vijori barjak kralja na severu. Na tom putu otkriva mračne istine i bori se sa zlodusima sopstvene prošlosti. Za to vreme, dok zemljom haraju odmetničke družine, dvor u Kraljevoj luci tone sve dublje u vrtlog izdajstava i spletki. A niko od igrača i ne sluti da je u igru prestola stupila nova, nepredvidljiva i neobuzdana sila, koja preti da poremeti i najpažljivije pripremljene planove... Gozba za vrane je u punom jeku. Džordž Martin je rođen 1948. u Nju Džerziju kao Džordž Rejmond Ričard Martin. Sklonost ka pisanju razvio je još kao dete, pišući priče o čudovištima i prodajući ih komšijskoj deci. Kasnije, u srednjoj školi, postao je ljubitelj stripa i predani kolekcionar, usmerivši svoje literarno delovanje na pisanje strip scenarija za različite opskurne fanzine. Prvi profesionalni ugovor sklopio je 1970, prodavši priču za strip Heroj. Godine 1971. diplomirao je žurnalistiku na univerzitetu Nortvestern. Nekoliko sledećih godina radio je u administraciji okruga Kuk, organizovao šahovske turnire i bio predavač na katedri za novinarstvo univerziteta Klark u Ajovi. Tokom sedamdesetih samo je povremeno pisao. Pošto se 1979. razveo, svu energiju usmerio je ka pisanju. Sve ostalo je legenda: za svoj literarni rad Džordž R. R. Martin dobio je sve važnije nagrade u žanru epske fantastike, nekoliko nagrada Nebula i Hugo. Godine 1986. seli se u Holivud, gde radi kao urednik serijala Zona sumraka, konsultant na scenariju za Lepoticu i zver, producent istog projekta, a na kraju i supervizor. Martin danas živi u Santa Feu u Novom Meksiku. Potpredsednik je Američkog udruženja SF pisaca.

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Drugi deo ima crtez na nultoj stranici, sve ostalo uredno! Gozba za vrane - deo prvi Sve izgleda previše dobro da bi bilo istinito. Posle ogorčenih borbi i podmuklih izdajstava, sile koje su podelile zemlju iscrpene su pristale na nelagodno primirje. Ili se bar tako čini. Posle smrti čudovišnog kralja Džofrija, Sersei vlada kao namesnica u Kraljevoj luci. Odlazak Roba Starka slomio je kičmu severnjačkoj buni, a njegova braća i sestre razbacani su po čitavom kraljevstvu, poput semenja na vetru. Rat koji je dugo i mahnito buktao, napokon je zgasnuo. Međutim, kao i posle svake divovske borbe, neće proći dugo pre nego što preživeli, odmetnici, razbojnici i lešinari počnu da se okupljaju i otimaju oko kostiju mrtvih. Dok se ljudske vrane skupljaju na zgarištima Sedam kraljevstava, kuju se smele nove zavere i opasna nova savezništva, dok neka poznata i neka sasvim nova lica izranjaju iz zlokobnog sutona prošlih bojeva. To je vreme kada mudri i ambiciozni, podmukli i snažni otkrivaju veštine, moći i magiju da prežive u surovim i užasnim vremenima koja ih čekaju. Vreme je to da se plemići i kmetovi, vojnici i čarobnjaci, ubice i mudraci ujedine i na kocku stave svoje sudbine… i svoje živote. Jer na gozbi za vrane, mnogi su gosti – ali će retki preživeti. Gozba za vrane - deo drugi Gvozdenim ostrvima vlada novi kralj, luđi i strašniji nego što je iko mogao i da zamisli. Nezasita morska neman sve više pruža svoje pipke ka obalama Sedam kraljevstava... Vitez sa zlatnom rukom krenuo je na put ka poslednjem zamku iznad koga se vijori barjak kralja na severu. Na tom putu otkriva mračne istine i bori se sa zlodusima sopstvene prošlosti. Za to vreme, dok zemljom haraju odmetničke družine, dvor u Kraljevoj luci tone sve dublje u vrtlog izdajstava i spletki. A niko od igrača i ne sluti da je u igru prestola stupila nova, nepredvidljiva i neobuzdana sila, koja preti da poremeti i najpažljivije pripremljene planove... Gozba za vrane je u punom jeku. Džordž Martin je rođen 1948. u Nju Džerziju kao Džordž Rejmond Ričard Martin. Sklonost ka pisanju razvio je još kao dete, pišući priče o čudovištima i prodajući ih komšijskoj deci. Kasnije, u srednjoj školi, postao je ljubitelj stripa i predani kolekcionar, usmerivši svoje literarno delovanje na pisanje strip scenarija za različite opskurne fanzine. Prvi profesionalni ugovor sklopio je 1970, prodavši priču za strip Heroj. Godine 1971. diplomirao je žurnalistiku na univerzitetu Nortvestern. Nekoliko sledećih godina radio je u administraciji okruga Kuk, organizovao šahovske turnire i bio predavač na katedri za novinarstvo univerziteta Klark u Ajovi. Tokom sedamdesetih samo je povremeno pisao. Pošto se 1979. razveo, svu energiju usmerio je ka pisanju. Sve ostalo je legenda: za svoj literarni rad Džordž R. R. Martin dobio je sve važnije nagrade u žanru epske fantastike, nekoliko nagrada Nebula i Hugo. Godine 1986. seli se u Holivud, gde radi kao urednik serijala Zona sumraka, konsultant na scenariju za Lepoticu i zver, producent istog projekta, a na kraju i supervizor. Martin danas živi u Santa Feu u Novom Meksiku. Potpredsednik je Američkog udruženja SF pisaca.

Dorian SokolicRobert Penn Warren - Ceta andjelaIzdavac : Otokar Kersovani 1958, tvrdi povez, 641 stranaAMERIČKI GRAĐANSKI RATAmantha Starr, rođena i odgojena od strane zaljubljenog oca na plantaži u Kentuckyju u godinama prije građanskog rata, junakinja je ovog snažno dramatičnog romana. Nakon očeve smrti, Amantha saznaje da joj je majka bila robinja i da će i nju prodati u ropstvo. Slijedi ogromna panorama jednog od najturbulentnijih razdoblja američke povijesti gledano očima mlade žene ošamućene zvijezdama. Amantha se ubrzo nađe u New Orleansu, gdje provodi ratne godine s Hamishem Bondom, trgovcem robljem. Na kraju rata udaje se za Tobiasa Searsa, časnika Unije i emersonskog idealista. Unatoč sporadičnim razdobljima zadovoljstva, Amantha pronalazi život s Tobiasom koji pokušava, a još uvijek je progoni njezina zapetljana prošlost. `Oh, tko sam ja?` pita ona na početku romana. Tek nakon mnogo godina, nakon što je postigla teško stečenu mudrost i zrelost, počinje shvaćati to pitanje.Band of Angels stavlja na izlaganje nevjerovatne darove Roberta Penna Warrena. Prvi put objavljen 1955., to je jedan od najzapaženijih i najživopisnijih izmišljenih izvještaja o eri građanskog rata ikad napisanih.Robert Penn Warren (24. travnja 1905. - 15. rujna 1989.) bio je američki pjesnik, romanopisac i književni kritičar i jedan od utemeljitelja Nove kritike. Bio je također i čarter član Fellowship of Southern Writers. Osnovao je književni časopis The Southern Review s Cleanthom Brooksom 1935. Dobio je Pulitzerovu nagradu za roman za sve kraljeve ljude 1947. i Pulitzerovu nagradu za poeziju 1958. i 1979. On je jedina osoba koja je osvojila Pulitzerove nagrade i za fikciju i za poeziju.Warren je rođen u Guthrieju, Kentucky, vrlo blizu granice Tennessee-Kentuckyja, od Roberta Warrena i Anne Penn.[2] Obitelj Warrenove majke imala je korijene u Virginiji, nakon što je dala svoje ime zajednici Penn`s Store u okrugu Patrick, Virginia, a ona je bila potomak vojnika iz Revolucionarnog rata pukovnika Abrama Penna.[3]Robert Penn Warren završio je srednju školu Clarksville u Clarksvilleu, Tennessee; Sveučilište Vanderbilt (summa cum laude, Phi Beta Kappa) 1925.; i Kalifornijsko sveučilište, Berkeley (MA) 1926. Warren je nastavio daljnji diplomski studij na Sveučilištu Yale od 1927. do 1928. i stekao titulu B.Litt. Kao Rhodes stipendist s New Collegea u Oxfordu, u Engleskoj 1930. Također je dobio Guggenheim Fellowship za studiranje u Italiji za vrijeme vladavine Benita Mussolinija. Iste godine započeo je svoju profesorsku karijeru na Southwestern Collegeu (sada Rhodes College) u Memphisu, Tennessee.KarijeraDok je još bio na dodiplomskom studiju na Sveučilištu Vanderbilt, Warren se povezao s tamošnjom grupom pjesnika poznatih kao bjegunci, a nešto kasnije, tijekom ranih 1930-ih, Warren i neki od istih pisaca formirali su grupu poznatu kao Southern Agrarians. Pridonio je `The Briar Patch` agrarnom manifestu I`ll Take My Stand zajedno s 11 drugih južnjačkih pisaca i pjesnika (uključujući kolege Vanderbiltova pjesnika/kritičare Johna Crowea Ransoma, Allena Tatea i Donalda Davidsona). U `The Briar Patch` mladi Warren brani rasnu segregaciju, u skladu s političkim sklonostima Agrarian grupe, iako je Davidson smatrao Warrenove stavove u eseju toliko progresivnim da se zalagao za njegovo isključenje iz zbirke.[4] Međutim, Warren je odbacio ove stavove u članku o pokretu za građanska prava, `Divided South Searches Its Soul`, koji se pojavio u izdanju časopisa Life od 9. srpnja 1956. godine. Mjesec dana kasnije, Warren je objavio proširenu verziju članka kao malu knjigu pod naslovom Segregacija: Unutarnji sukob na jugu.[5] Nakon toga je usvojio visok profil kao pobornik rasne integracije. Godine 1965. objavio je Who Speaks for the Negro?, zbirku intervjua s crnim vođama građanskih prava, uključujući Malcolma Xa i Martina Luthera Kinga Jr., čime je dodatno razlikovao svoje političke sklonosti od konzervativnijih filozofija povezanih s kolegama agrarima kao što su Tate, Cleanth Brooks, a posebno Davidson. Warrenovi intervjui s čelnicima za građanska prava vode se u Louie B. Nunn Centru za oralnu povijest na Sveučilištu Kentucky.[6]Warrenovo najpoznatije djelo je All the King`s Men, roman koji je dobio Pulitzerovu nagradu 1947. Glavni lik Willie Stark nalikuje Hueyju Pierceu Longu (1893–1935), radikalnom populističkom guverneru Louisiane kojeg je Warren mogao pomno promatrati dok je predavao na Državnom sveučilištu Louisiana u Baton Rougeu od 1933. do 1942. Istoimeni film iz 1949. bio je vrlo uspješan, s Broderickom Crawfordom u glavnoj ulozi i koji je osvojio Oscara za najbolji film 1949. Postojala je još jedna filmska adaptacija 2006. u kojoj je Sean Penn kao Willie Stark . Opera Willie Stark Carlislea Floyda, prema vlastitom libretu prema romanu, prvi put je izvedena 1981. godine.Warren je bio konzultant za poeziju u Kongresnoj knjižnici, 1944. – 1945. (kasnije nazvan Poet Laureat), i osvojio je dvije Pulitzerove nagrade za poeziju, 1958. za Promises: Poems 1954–1956 i 1979. za Sada i tada. Promises je također osvojio godišnju Nacionalnu nagradu za poeziju.[7]Godine 1974. Nacionalna zaklada za humanističke znanosti odabrala ga je za Jeffersonovo predavanje, najveću čast savezne vlade SAD-a za postignuća u humanističkim znanostima. Warrenovo predavanje nosilo je naslov `Poetry and Democracy` (naknadno objavljeno pod naslovom Democracy and Poetry).[8][9] Godine 1977. Warren je nagrađen književnom nagradom St. Louisa od Sveučilišta Saint Louis Library Associates.[10][11] Godine 1980. Warrenu je predsjednik Jimmy Carter uručio Predsjedničku medalju slobode. Godine 1981. Warren je izabran za stipendista MacArthura, a kasnije je 26. veljače 1986. imenovan za prvog američkog pjesnika laureata konzultanta za poeziju. Godine 1987. dobio je Nacionalnu medalju umjetnosti.[12]Warren je zajedno s Cleanthom Brooksom bio koautor knjige Understanding Poetry, utjecajnog udžbenika književnosti. Slijedili su drugi slični udžbenici u koautorstvu, uključujući Razumijevanje fikcije, koju je hvalio južnogotički i rimokatolički pisac Flannery O`Connor, i Moderna retorika, koja je usvojila ono što se može nazvati novom kritičkom perspektivom.Osobni životNjegov prvi brak bio je s Emmom Bresciom. Njegov drugi brak bio je 1952. s Eleanor Clark, s kojom je imao dvoje djece, Rosannu Phelps Warren (rođena 1953.) i Gabriel Penn Warren (rođena 1955.). Tijekom svog mandata na Državnom sveučilištu Louisiana boravio je u Twin Oaksu (inače poznatom kao Robert Penn Warren House) u Prairievilleu, Louisiana.[13] Posljednji dio života proživio je u Fairfieldu, Connecticut, i Strattonu, Vermont, gdje je umro od komplikacija uzrokovanih prostatom.e rak. Pokopan je u Strattonu, Vermont, a, na njegov zahtjev, spomen obilježje nalazi se u grobnici obitelji Warren u Guthrieju, Kentucky.OstavštinaU travnju 2005. poštanska služba Sjedinjenih Država izdala je prigodnu marku povodom 100. godišnjice Warrenovog rođenja. Predstavljen u pošti u njegovom rodnom Guthrieju, prikazuje autora kako se pojavio na fotografiji iz 1948., s pozadinskom scenom političkog skupa osmišljenog da dočara scenu Svih kraljevih ljudi. Njegov sin i kći, Gabriel i Rosanna Warren, bili su prisutni.Na Sveučilištu Vanderbilt nalazi se Centar za humanističke znanosti Robert Penn Warren, koji je sponzoriran od strane Visoke škole za umjetnost i znanost.[14] Počeo je sa svojim programima u siječnju 1988., a 1989. je dobio 480.000 $ Challenge Grant od Nacionalne zaklade za humanističke znanosti. Centar promiče `interdisciplinarna istraživanja i studije u humanističkim, društvenim i prirodnim znanostima.`Srednja škola koju je Robert Penn Warren pohađao, Clarksville High School (Tennessee), renovirana je u stambeno naselje 1982. Izvorni naziv stanova promijenjen je u The Penn Warren 2010. godine.[15]Godine 2014. Sveučilište Vanderbilt otvorilo je vrata Warren Collegeu, jednom od prva 2 rezidencijalna koledža na sveučilištu, zajedno s Moore Collegeom.Bio je član Povelje Fellowship of Southern Writers.12/29

Omot: Dorian Sokolic Robert Penn Warren - Ceta andjela Izdavac : Otokar Kersovani 1958, tvrdi povez, 641 strana AMERIČKI GRAĐANSKI RAT Amantha Starr, rođena i odgojena od strane zaljubljenog oca na plantaži u Kentuckyju u godinama prije građanskog rata, junakinja je ovog snažno dramatičnog romana. Nakon očeve smrti, Amantha saznaje da joj je majka bila robinja i da će i nju prodati u ropstvo. Slijedi ogromna panorama jednog od najturbulentnijih razdoblja američke povijesti gledano očima mlade žene ošamućene zvijezdama. Amantha se ubrzo nađe u New Orleansu, gdje provodi ratne godine s Hamishem Bondom, trgovcem robljem. Na kraju rata udaje se za Tobiasa Searsa, časnika Unije i emersonskog idealista. Unatoč sporadičnim razdobljima zadovoljstva, Amantha pronalazi život s Tobiasom koji pokušava, a još uvijek je progoni njezina zapetljana prošlost. `Oh, tko sam ja?` pita ona na početku romana. Tek nakon mnogo godina, nakon što je postigla teško stečenu mudrost i zrelost, počinje shvaćati to pitanje. Band of Angels stavlja na izlaganje nevjerovatne darove Roberta Penna Warrena. Prvi put objavljen 1955., to je jedan od najzapaženijih i najživopisnijih izmišljenih izvještaja o eri građanskog rata ikad napisanih. Robert Penn Warren (24. travnja 1905. - 15. rujna 1989.) bio je američki pjesnik, romanopisac i književni kritičar i jedan od utemeljitelja Nove kritike. Bio je također i čarter član Fellowship of Southern Writers. Osnovao je književni časopis The Southern Review s Cleanthom Brooksom 1935. Dobio je Pulitzerovu nagradu za roman za sve kraljeve ljude 1947. i Pulitzerovu nagradu za poeziju 1958. i 1979. On je jedina osoba koja je osvojila Pulitzerove nagrade i za fikciju i za poeziju. Warren je rođen u Guthrieju, Kentucky, vrlo blizu granice Tennessee-Kentuckyja, od Roberta Warrena i Anne Penn.[2] Obitelj Warrenove majke imala je korijene u Virginiji, nakon što je dala svoje ime zajednici Penn`s Store u okrugu Patrick, Virginia, a ona je bila potomak vojnika iz Revolucionarnog rata pukovnika Abrama Penna.[3] Robert Penn Warren završio je srednju školu Clarksville u Clarksvilleu, Tennessee; Sveučilište Vanderbilt (summa cum laude, Phi Beta Kappa) 1925.; i Kalifornijsko sveučilište, Berkeley (MA) 1926. Warren je nastavio daljnji diplomski studij na Sveučilištu Yale od 1927. do 1928. i stekao titulu B.Litt. Kao Rhodes stipendist s New Collegea u Oxfordu, u Engleskoj 1930. Također je dobio Guggenheim Fellowship za studiranje u Italiji za vrijeme vladavine Benita Mussolinija. Iste godine započeo je svoju profesorsku karijeru na Southwestern Collegeu (sada Rhodes College) u Memphisu, Tennessee. Karijera Dok je još bio na dodiplomskom studiju na Sveučilištu Vanderbilt, Warren se povezao s tamošnjom grupom pjesnika poznatih kao bjegunci, a nešto kasnije, tijekom ranih 1930-ih, Warren i neki od istih pisaca formirali su grupu poznatu kao Southern Agrarians. Pridonio je `The Briar Patch` agrarnom manifestu I`ll Take My Stand zajedno s 11 drugih južnjačkih pisaca i pjesnika (uključujući kolege Vanderbiltova pjesnika/kritičare Johna Crowea Ransoma, Allena Tatea i Donalda Davidsona). U `The Briar Patch` mladi Warren brani rasnu segregaciju, u skladu s političkim sklonostima Agrarian grupe, iako je Davidson smatrao Warrenove stavove u eseju toliko progresivnim da se zalagao za njegovo isključenje iz zbirke.[4] Međutim, Warren je odbacio ove stavove u članku o pokretu za građanska prava, `Divided South Searches Its Soul`, koji se pojavio u izdanju časopisa Life od 9. srpnja 1956. godine. Mjesec dana kasnije, Warren je objavio proširenu verziju članka kao malu knjigu pod naslovom Segregacija: Unutarnji sukob na jugu.[5] Nakon toga je usvojio visok profil kao pobornik rasne integracije. Godine 1965. objavio je Who Speaks for the Negro?, zbirku intervjua s crnim vođama građanskih prava, uključujući Malcolma Xa i Martina Luthera Kinga Jr., čime je dodatno razlikovao svoje političke sklonosti od konzervativnijih filozofija povezanih s kolegama agrarima kao što su Tate, Cleanth Brooks, a posebno Davidson. Warrenovi intervjui s čelnicima za građanska prava vode se u Louie B. Nunn Centru za oralnu povijest na Sveučilištu Kentucky.[6] Warrenovo najpoznatije djelo je All the King`s Men, roman koji je dobio Pulitzerovu nagradu 1947. Glavni lik Willie Stark nalikuje Hueyju Pierceu Longu (1893–1935), radikalnom populističkom guverneru Louisiane kojeg je Warren mogao pomno promatrati dok je predavao na Državnom sveučilištu Louisiana u Baton Rougeu od 1933. do 1942. Istoimeni film iz 1949. bio je vrlo uspješan, s Broderickom Crawfordom u glavnoj ulozi i koji je osvojio Oscara za najbolji film 1949. Postojala je još jedna filmska adaptacija 2006. u kojoj je Sean Penn kao Willie Stark . Opera Willie Stark Carlislea Floyda, prema vlastitom libretu prema romanu, prvi put je izvedena 1981. godine. Warren je bio konzultant za poeziju u Kongresnoj knjižnici, 1944. – 1945. (kasnije nazvan Poet Laureat), i osvojio je dvije Pulitzerove nagrade za poeziju, 1958. za Promises: Poems 1954–1956 i 1979. za Sada i tada. Promises je također osvojio godišnju Nacionalnu nagradu za poeziju.[7] Godine 1974. Nacionalna zaklada za humanističke znanosti odabrala ga je za Jeffersonovo predavanje, najveću čast savezne vlade SAD-a za postignuća u humanističkim znanostima. Warrenovo predavanje nosilo je naslov `Poetry and Democracy` (naknadno objavljeno pod naslovom Democracy and Poetry).[8][9] Godine 1977. Warren je nagrađen književnom nagradom St. Louisa od Sveučilišta Saint Louis Library Associates.[10][11] Godine 1980. Warrenu je predsjednik Jimmy Carter uručio Predsjedničku medalju slobode. Godine 1981. Warren je izabran za stipendista MacArthura, a kasnije je 26. veljače 1986. imenovan za prvog američkog pjesnika laureata konzultanta za poeziju. Godine 1987. dobio je Nacionalnu medalju umjetnosti.[12] Warren je zajedno s Cleanthom Brooksom bio koautor knjige Understanding Poetry, utjecajnog udžbenika književnosti. Slijedili su drugi slični udžbenici u koautorstvu, uključujući Razumijevanje fikcije, koju je hvalio južnogotički i rimokatolički pisac Flannery O`Connor, i Moderna retorika, koja je usvojila ono što se može nazvati novom kritičkom perspektivom. Osobni život Njegov prvi brak bio je s Emmom Bresciom. Njegov drugi brak bio je 1952. s Eleanor Clark, s kojom je imao dvoje djece, Rosannu Phelps Warren (rođena 1953.) i Gabriel Penn Warren (rođena 1955.). Tijekom svog mandata na Državnom sveučilištu Louisiana boravio je u Twin Oaksu (inače poznatom kao Robert Penn Warren House) u Prairievilleu, Louisiana.[13] Posljednji dio života proživio je u Fairfieldu, Connecticut, i Strattonu, Vermont, gdje je umro od komplikacija uzrokovanih prostatom. e rak. Pokopan je u Strattonu, Vermont, a, na njegov zahtjev, spomen obilježje nalazi se u grobnici obitelji Warren u Guthrieju, Kentucky. Ostavština U travnju 2005. poštanska služba Sjedinjenih Država izdala je prigodnu marku povodom 100. godišnjice Warrenovog rođenja. Predstavljen u pošti u njegovom rodnom Guthrieju, prikazuje autora kako se pojavio na fotografiji iz 1948., s pozadinskom scenom političkog skupa osmišljenog da dočara scenu Svih kraljevih ljudi. Njegov sin i kći, Gabriel i Rosanna Warren, bili su prisutni. Na Sveučilištu Vanderbilt nalazi se Centar za humanističke znanosti Robert Penn Warren, koji je sponzoriran od strane Visoke škole za umjetnost i znanost.[14] Počeo je sa svojim programima u siječnju 1988., a 1989. je dobio 480.000 $ Challenge Grant od Nacionalne zaklade za humanističke znanosti. Centar promiče `interdisciplinarna istraživanja i studije u humanističkim, društvenim i prirodnim znanostima.` Srednja škola koju je Robert Penn Warren pohađao, Clarksville High School (Tennessee), renovirana je u stambeno naselje 1982. Izvorni naziv stanova promijenjen je u The Penn Warren 2010. godine.[15] Godine 2014. Sveučilište Vanderbilt otvorilo je vrata Warren Collegeu, jednom od prva 2 rezidencijalna koledža na sveučilištu, zajedno s Moore Collegeom. Bio je član Povelje Fellowship of Southern Writers.

Dorian SokolicRobert Penn Warren - Ceta andjelaIzdavac : Otokar Kersovani 1958, tvrdi povez, 641 stranaAMERIČKI GRAĐANSKI RATAmantha Starr, rođena i odgojena od strane zaljubljenog oca na plantaži u Kentuckyju u godinama prije građanskog rata, junakinja je ovog snažno dramatičnog romana. Nakon očeve smrti, Amantha saznaje da joj je majka bila robinja i da će i nju prodati u ropstvo. Slijedi ogromna panorama jednog od najturbulentnijih razdoblja američke povijesti gledano očima mlade žene ošamućene zvijezdama. Amantha se ubrzo nađe u New Orleansu, gdje provodi ratne godine s Hamishem Bondom, trgovcem robljem. Na kraju rata udaje se za Tobiasa Searsa, časnika Unije i emersonskog idealista. Unatoč sporadičnim razdobljima zadovoljstva, Amantha pronalazi život s Tobiasom koji pokušava, a još uvijek je progoni njezina zapetljana prošlost. `Oh, tko sam ja?` pita ona na početku romana. Tek nakon mnogo godina, nakon što je postigla teško stečenu mudrost i zrelost, počinje shvaćati to pitanje.Band of Angels stavlja na izlaganje nevjerovatne darove Roberta Penna Warrena. Prvi put objavljen 1955., to je jedan od najzapaženijih i najživopisnijih izmišljenih izvještaja o eri građanskog rata ikad napisanih.Robert Penn Warren (24. travnja 1905. - 15. rujna 1989.) bio je američki pjesnik, romanopisac i književni kritičar i jedan od utemeljitelja Nove kritike. Bio je također i čarter član Fellowship of Southern Writers. Osnovao je književni časopis The Southern Review s Cleanthom Brooksom 1935. Dobio je Pulitzerovu nagradu za roman za sve kraljeve ljude 1947. i Pulitzerovu nagradu za poeziju 1958. i 1979. On je jedina osoba koja je osvojila Pulitzerove nagrade i za fikciju i za poeziju.Warren je rođen u Guthrieju, Kentucky, vrlo blizu granice Tennessee-Kentuckyja, od Roberta Warrena i Anne Penn.[2] Obitelj Warrenove majke imala je korijene u Virginiji, nakon što je dala svoje ime zajednici Penn`s Store u okrugu Patrick, Virginia, a ona je bila potomak vojnika iz Revolucionarnog rata pukovnika Abrama Penna.[3]Robert Penn Warren završio je srednju školu Clarksville u Clarksvilleu, Tennessee; Sveučilište Vanderbilt (summa cum laude, Phi Beta Kappa) 1925.; i Kalifornijsko sveučilište, Berkeley (MA) 1926. Warren je nastavio daljnji diplomski studij na Sveučilištu Yale od 1927. do 1928. i stekao titulu B.Litt. Kao Rhodes stipendist s New Collegea u Oxfordu, u Engleskoj 1930. Također je dobio Guggenheim Fellowship za studiranje u Italiji za vrijeme vladavine Benita Mussolinija. Iste godine započeo je svoju profesorsku karijeru na Southwestern Collegeu (sada Rhodes College) u Memphisu, Tennessee.KarijeraDok je još bio na dodiplomskom studiju na Sveučilištu Vanderbilt, Warren se povezao s tamošnjom grupom pjesnika poznatih kao bjegunci, a nešto kasnije, tijekom ranih 1930-ih, Warren i neki od istih pisaca formirali su grupu poznatu kao Southern Agrarians. Pridonio je `The Briar Patch` agrarnom manifestu I`ll Take My Stand zajedno s 11 drugih južnjačkih pisaca i pjesnika (uključujući kolege Vanderbiltova pjesnika/kritičare Johna Crowea Ransoma, Allena Tatea i Donalda Davidsona). U `The Briar Patch` mladi Warren brani rasnu segregaciju, u skladu s političkim sklonostima Agrarian grupe, iako je Davidson smatrao Warrenove stavove u eseju toliko progresivnim da se zalagao za njegovo isključenje iz zbirke.[4] Međutim, Warren je odbacio ove stavove u članku o pokretu za građanska prava, `Divided South Searches Its Soul`, koji se pojavio u izdanju časopisa Life od 9. srpnja 1956. godine. Mjesec dana kasnije, Warren je objavio proširenu verziju članka kao malu knjigu pod naslovom Segregacija: Unutarnji sukob na jugu.[5] Nakon toga je usvojio visok profil kao pobornik rasne integracije. Godine 1965. objavio je Who Speaks for the Negro?, zbirku intervjua s crnim vođama građanskih prava, uključujući Malcolma Xa i Martina Luthera Kinga Jr., čime je dodatno razlikovao svoje političke sklonosti od konzervativnijih filozofija povezanih s kolegama agrarima kao što su Tate, Cleanth Brooks, a posebno Davidson. Warrenovi intervjui s čelnicima za građanska prava vode se u Louie B. Nunn Centru za oralnu povijest na Sveučilištu Kentucky.[6]Warrenovo najpoznatije djelo je All the King`s Men, roman koji je dobio Pulitzerovu nagradu 1947. Glavni lik Willie Stark nalikuje Hueyju Pierceu Longu (1893–1935), radikalnom populističkom guverneru Louisiane kojeg je Warren mogao pomno promatrati dok je predavao na Državnom sveučilištu Louisiana u Baton Rougeu od 1933. do 1942. Istoimeni film iz 1949. bio je vrlo uspješan, s Broderickom Crawfordom u glavnoj ulozi i koji je osvojio Oscara za najbolji film 1949. Postojala je još jedna filmska adaptacija 2006. u kojoj je Sean Penn kao Willie Stark . Opera Willie Stark Carlislea Floyda, prema vlastitom libretu prema romanu, prvi put je izvedena 1981. godine.Warren je bio konzultant za poeziju u Kongresnoj knjižnici, 1944. – 1945. (kasnije nazvan Poet Laureat), i osvojio je dvije Pulitzerove nagrade za poeziju, 1958. za Promises: Poems 1954–1956 i 1979. za Sada i tada. Promises je također osvojio godišnju Nacionalnu nagradu za poeziju.[7]Godine 1974. Nacionalna zaklada za humanističke znanosti odabrala ga je za Jeffersonovo predavanje, najveću čast savezne vlade SAD-a za postignuća u humanističkim znanostima. Warrenovo predavanje nosilo je naslov `Poetry and Democracy` (naknadno objavljeno pod naslovom Democracy and Poetry).[8][9] Godine 1977. Warren je nagrađen književnom nagradom St. Louisa od Sveučilišta Saint Louis Library Associates.[10][11] Godine 1980. Warrenu je predsjednik Jimmy Carter uručio Predsjedničku medalju slobode. Godine 1981. Warren je izabran za stipendista MacArthura, a kasnije je 26. veljače 1986. imenovan za prvog američkog pjesnika laureata konzultanta za poeziju. Godine 1987. dobio je Nacionalnu medalju umjetnosti.[12]Warren je zajedno s Cleanthom Brooksom bio koautor knjige Understanding Poetry, utjecajnog udžbenika književnosti. Slijedili su drugi slični udžbenici u koautorstvu, uključujući Razumijevanje fikcije, koju je hvalio južnogotički i rimokatolički pisac Flannery O`Connor, i Moderna retorika, koja je usvojila ono što se može nazvati novom kritičkom perspektivom.Osobni životNjegov prvi brak bio je s Emmom Bresciom. Njegov drugi brak bio je 1952. s Eleanor Clark, s kojom je imao dvoje djece, Rosannu Phelps Warren (rođena 1953.) i Gabriel Penn Warren (rođena 1955.). Tijekom svog mandata na Državnom sveučilištu Louisiana boravio je u Twin Oaksu (inače poznatom kao Robert Penn Warren House) u Prairievilleu, Louisiana.[13] Posljednji dio života proživio je u Fairfieldu, Connecticut, i Strattonu, Vermont, gdje je umro od komplikacija uzrokovanih prostatom.e rak. Pokopan je u Strattonu, Vermont, a, na njegov zahtjev, spomen obilježje nalazi se u grobnici obitelji Warren u Guthrieju, Kentucky.OstavštinaU travnju 2005. poštanska služba Sjedinjenih Država izdala je prigodnu marku povodom 100. godišnjice Warrenovog rođenja. Predstavljen u pošti u njegovom rodnom Guthrieju, prikazuje autora kako se pojavio na fotografiji iz 1948., s pozadinskom scenom političkog skupa osmišljenog da dočara scenu Svih kraljevih ljudi. Njegov sin i kći, Gabriel i Rosanna Warren, bili su prisutni.Na Sveučilištu Vanderbilt nalazi se Centar za humanističke znanosti Robert Penn Warren, koji je sponzoriran od strane Visoke škole za umjetnost i znanost.[14] Počeo je sa svojim programima u siječnju 1988., a 1989. je dobio 480.000 $ Challenge Grant od Nacionalne zaklade za humanističke znanosti. Centar promiče `interdisciplinarna istraživanja i studije u humanističkim, društvenim i prirodnim znanostima.`Srednja škola koju je Robert Penn Warren pohađao, Clarksville High School (Tennessee), renovirana je u stambeno naselje 1982. Izvorni naziv stanova promijenjen je u The Penn Warren 2010. godine.[15]Godine 2014. Sveučilište Vanderbilt otvorilo je vrata Warren Collegeu, jednom od prva 2 rezidencijalna koledža na sveučilištu, zajedno s Moore Collegeom.Bio je član Povelje Fellowship of Southern Writers.12/29