Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-2 od 2 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-2 od 2
1-2 od 2 rezultata
Prikaz
Prati pretragu "Kanađanke"
Vi se opustite, Gogi će Vas obavestiti kad pronađe nove oglase za tražene ključne reči.
Gogi će vas obavestiti kada pronađe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Cena
1,000 din - 1,999 din
Potpuno novo, nečitano, kao iz knjižare. Nestali - Kim Eklin Godina izdanja: 2009 Broj strana: 248 Povez: Mek „Svojim rečenicama Kim Eklin kreira prizore koji prevazilaze našu maštu.“ Literary Review of Canada Šesnaestogodišnja Kanađanka se zaljubljuje u studenta iz Kambodže. U revolucionarnom previranju vlasti zatvaraju granice njegove zemlje na četiri godine. Nestaju porodice, prijatelji, ljubavi... Ako uspemo da preživimo, moramo da govorimo ili će nam se duše pretvoriti u kamen. Počev od prve stranice Nestali nas prenose u zemlju kraljeva i hramova oko koje su se vekovima vodile borbe. Ovo je knjiga o silama koje svuda na svetu utiču na ljubav: o porodici, politici, zaboravu. Univerzalna su njena pitanja o tome kako da gledamo na prošlost, kako da odamo poštu svojim umrlima i kako da nastavimo da živimo posle odlaska onih koje smo voleli. Ova knjiga puna osećanja napisana je bez suvišnih reči. Nestali kroz svoje stranice ukazuje poštovanje jeziku, istini, pravdi i sećanju, obraćajući se savesti sveta i prizivajući ljubav, čak i kada su nestali oni koji su nam najviše značili. „Kim Eklin piše tečnim senzualnim jezikom, ređajući slojeve slika kao što muzičar bira note sve dok ne dođe do savršenog akorda.“ National Post „Stilska sigurnost vas potpuno osvaja... Kim Eklin stvara likove realističnim perom i bez sentimentalnosti, ali je njen pristup duboko human, ona piše iskreno i majstorski.“ Books in Canada
Kultni zagrebački časopis. Sadržaj na fotografiji. Prešućivanje poznatog i posvjedočenog ustaškog genocida Iz svojega komentara o slučaju zagrebač- kog memorijala Holokaustu (u časopisu Gordogan, 35-36, 2017.) izdvajam za ovu prigodu nekoliko misli. Nakon veličanstve- nog berlinskog spomenika žrtvama Šoe memorijali su se podizali bilo u ime sjeća- nja na pojedine pogođene grupe, kao u Berlinu, bilo u čast lokalnim žrtvama, kao u gradovima nekadašnjeg Trećeg Rajha i okupiranih područja Europe. To znači da je u kolektivnoj svijesti berlinski memorijal stekao važnost i razinu univerzalne poru- ke o Šoi, kakvu je mnogo prije odaslao Jad Vašem. Stvarne motive naoko huma- nističkog i dobrano zakašnjelog zagrebač- kog projekta razotkrivaju [Ognjen] Kraus i [Sanja] Zoričić Tabaković: zaobilaženjem autentično ustaškog zločina skreće se pa- žnja na nacistički zločin kao veći i najveći, kao univerzalno zlo i negativnu baštinu Europe. Ispravljanje povijesti i prešućiva- nje poznatog i posvjedočenog ustaškog genocida dio je žilave borbe neoustaških grupacija i pokreta da izbore za sebe i svoje nasljeđe pravo javnog postojanja u hrvatskom društvu i državi. (...) Željko Ivanjek: Od dnevnika Bore Ćosića do eseja Ive Sanadera; Časopis; Što donosi novi broj Gordogana, Jutarnji list, 7. 2. 2018, str. 34. Časopis Gordogan, 35-36, zima-jesen 2017, godište XV (XXXIV) Gordogan izlazi već 34. godine, kao što kaže broj u zagradi, a “tek” 15 što se tiče “nove serije”. U stvari, prvi broj izašao je daleke 1979, bio je i ostao jedinstven. Danas, kao i spomenute godine, Gordogan je jedino mjesto gdje je historičar Nenad Ivić mogao objaviti probrane pjesme ka- nadske pjesnikinje Anne Carson (r. 1950), a njegov kolega Mario Stipančević bio- grafski esej Vampir iz Petrinjske — Janko Bedeković. Jedinstvena Kanađanka i “je- dinstveni” policjotski krvnik, od onih za sve vlasti, našli su se među istim koricama. Branko Matan, glavni urednik, kao da traži od suradnika da budu istraživači, kao i on sam — posljednji tragač za izgubljenim vremenom po bibliotekama i arhivima. Otuda ta raznovrsnost i toliko otkrića. No, ovaj je čitalac najprije pročitao “klasični” Dnevnik 2013. Bore Ćosića, pa zatim esej Nastanak hrvatskih grbova Mate Božića i Stjepana Ćosića, koji vjerojatno neće biti dostatan da se “čisti”, “isključivo hrvat- ski” kockasti grb relativizira i doživljava objektivnije, kao raširenija srednjovjekov- na pojava