Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveŔtenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete VaŔu mail adresu.
1-10 od 10 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-10 od 10
1-10 od 10 rezultata
Prikaz
Prati pretragu "b"
Vi se opustite, Gogi Äe Vas obavestiti kad pronaÄe nove oglase za tražene kljuÄne reÄi.
Gogi Äe vas obavestiti kada pronaÄe nove oglase.
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene saÄuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i saÄuvate trenutno stanje
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Herceg Novi, Montenegro, Boka kotorska
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Dve kolorisane razglednice umetniÄke B.K.W.I 259-92, 264-6, 523-2, 524-8 Putovale 191?, 1918. i 1922. Jedna ima markicu Hrvatska K Å S 11 R4
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Kolor umetniÄka razglednica: C. Zewy - Der Freier Galerie Wiener Kunstler Nr. 464 W. R. B. & Co. W. III K Å S 11 R4
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Kolorisana razglednica : maÄji hor sa dirigentom Putovala 1925. IzdavaÄ: B. K. W. I 315-1 Primalac: Marko neÅ”iÄ Dimenzije: 14x9 cm K Å Al
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
DRAGOÅ KALAJIÄ DRAGO, srpski slikar VELIKA ASTRONOMIJA BIG ASTRONOMY MUZEJ ZEPTER B e o g r a d DRAGOÅ KALAJIÄ Srpski pisac, slikar, desniÄar, nacionalista u najboljem smislu te reÄi !!!!!! ........................................................... RAZGLEDNICA NIJE PUTOVALA NIJE KORIÅ ÄENA PERFEKT N O V O E k s t r a !!!!!!!!!!!!!!!!! db11kb33
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
MOSTAR STARI MOST Slika pre ruÅ”enja mosta !!! SruÅ”ile ga CILJANO, hrvatske Zenge, hrvatski general Praljak !!! 1 9 6 7 RAZGLEDNICE KOJOJ NEMA RAVNE !!! Putovala !!! 26. VI. 1967 Žig poÅ”te - Rijeka 2 U žigu Rijeka - ÄiriliÄna i latiniÄna slova !!!! Prijem u Beogradu! PoniÅ”tena poÅ”tanska marka od 0,20 dinara Na slici hidrocentaral Jablanica ! Pravi raritet !!! Ova slika Mosta, /p r e/ ruÅ”enja, veÄni je dokument kakav je most Vinut nad Neretvom /b i o/ - prava /l e p o t a/, a lepota se ne ubija, ne ruÅ”i, ne tera u pogibiju !!! I kompozicija slike je iz 1OO1 noÄi !!! 1. Neretva 2. Luk Mosta 3. Kula 4. Minareta 5. KuÄe 6. Crveni krovovi 7. Nebo 8. Planine iza 9. Leva - desna obala Slika veÄnosti !!! ........................................................ R e f e r e n c e M O S T /S i m b o l/ Mostara SruÅ”en 8/9 11. 1993 - Zenge !!! SagraÄen 1557. godne Sagradi ga majstor Hajrudin Naredbodavac gradnje - Ali-paÅ”a RizvanbegoviÄ Obnovljen 2 O O 4 UvrÅ”Äen u popis svetske kulturne baÅ”tine UNESKO Ovaj Most je esencija duha i lepote !!! Ko ne veruje nek` proÅ”eta Mostom !!! Most stoji, Äuti i prkosi !!! Most i Evropa !!! Most u Evropi !!! Evropa u mostu !!! (Mihajlo GruÅ”iÄ) KOLEKCIONARSKI, 1967
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
HRVATSKA SLAVONSKA POSAVINA Narodna noÅ”nja Hrvatska razglednica FantastiÄna slika: 1. Mlada žena 2. Lepa žena 3. Š¢Š°ŃŠ°Š½ŃŃŠ²ŠµŠ½Š° žena 4. Lepota 5. Radost 6. Mladost 7. Pokrivena od glave do pete 8. Bajkovita narodna noÅ”nja 9. Livada 1O. Å uma 11. Nebo 12. Lep daN 13. Vedrina 14. CrnO-crvenO-belO 15. B o j e !!! 16. Lepota Äeka da je muÅ”kost zaprosi ********* 17. Lepota Äeka... 18. Pogled u daljinu... 19. A Å”ta Äeka muÅ”ka lepota ? 20. Ne izjaÅ”njava se! 21. BiÄe - neÄe biti? 22. Klackalica! (Mihajlo GruÅ”iÄ) Nije putovala !!! E k s t r a !!!
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Sedam crno beli razglednica sa umetniÄkim temama: - J. Dampt - Saint Jean - Musse du Luxemburg, Nr. 15, Made in France - E. Degas - Danseuse sur une scene, Musse du Luxemburg, Nr. 248, Made in France - La Jaconde par Leonard de Vinci, Musse du Luxemburg, Nr. 80, Made in France - Aug Renoir - Liseuse, Musse du Luxemburg, Nr. 203, Made in France Dimenzije: 8,7x13,7 cm - A de Messine - Le Condottire, Musse du Luxemburg, Nr. 465, Made in France - J. B. Greuze - La Cruche Cassee, Musse du Louvre, Nr. 378, Made in France - Roger Bloche - Le Froid, Musse du Luxemburg, Nr. 69, Made in France K Å S 11 R4
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Originalna foto-razglednica na `Kodak` papiru iz vremena Drugog svetskog rata; srpski ratni zarobljenici, zarobljeni kao pripadnici vojske Kraljevine Jugoslavije, u jednom od mnogobrojnih logora za ratne zarobljenike podignutim Å”irom NemaÄke i okupirane Evrope. SudeÄi po uniformama i vidljivim epoletama sa Äinovima, radi se o oficirskom logoru (moguÄe Oflag XIII-B). Može se uoÄiti i njmanje jedan vazduhoplovni oficir u uniformi VVKJ. Na fotografiji je strelicom oznaÄen GoluboviÄ MomÄilo, ratni zarobljenik 19717, baraka 84. Naknadno dopisano `Lazaret` (bolnica, t.j. logorski stacionar). Datum: 12. juni 1942. godine. vojska kraljevine jugoslavije, vazduhoplovstvo vojske, vazduhoplovac, pilot, drugi svetski rat, okupacija, logor, logoraÅ”i, zarobljeniÅ”tvo, u zarobljeniÅ”tvu, oflag, stalag, nediÄ, WW2, WWII Dimenzije: 9 x 14 cm * Slanje preporuÄenom poÅ”iljkom ili liÄno preuzimanje na adresi.
-
Kolekcionarstvo i umetnost chevron_right Kolekcionarstvo
Branko RadiÄeviÄ (Slavonski Brod, 28. mart 1824 ā BeÄ, 1. jul 1853) je bio srpski romantiÄarski pesnik. RadiÄeviÄ je uz Äuru DaniÄiÄa bio najodaniji sledbenik Vukove reforme pravopisa srpskog jezika i uvoÄenja narodnog jezika u književnost. Napisao je svega pedeset Äetiri lirske i sedam epskih pesama, dva odlomka epskih pesama, dvadeset osam pisama i jedan odgovor na kritiku. Branko RadiÄeviÄ je pored Jovana JovanoviÄa Zmaja i Laze KostiÄa bio najznaÄajniji pesnik srpskog romantizma. U spomen na pesniÄku zaostavÅ”tinu B. RadiÄeviÄa svake jeseni na Stražilovu, u S. Karlovcima i Novom Sadu održava se manifestacija Brankovo kolo. RadiÄeviÄ je roÄen u Brodu na Savi 28. marta 1824. godine u porodici Todora (Božidara) i Ruže RadiÄeviÄ, kÄerke bogatog Vukovarskog trgovca Janka MihajloviÄa. PoÅ”to je roÄen dan uoÄi svetog Aleksija, po njemu je i dobio ime Aleksije. KrÅ”ten je sutradan od strane kuma Janka BožiÄa, graÄanina brodskog. Branko po ocu vodi poreklo (iz Boljevaca) starinom iz stare srpske Zete, pa se porodica zbog turskog nasilja selila preko Kotora i Budve, u Slavoniju. Pred objavljivanje svoje prve knjige, svoje ime Äe promeniti u Branko (posrbljeno ime). Brankov otac Todor je bio carinski Äinovnik, ali se takoÄe bavio i književnoÅ”Äu i preveo je sa nemaÄkog jezika Å ilerovog āViljema Telaā. Branko je imao brata Stevana i sestru Amaliju, koja je umrla u drugoj godini života. Majka Ruža (* 1802 - ā 1833) umrla je prerano od tuberkuloze, kada je Branko bio dete. Njegovo poreklo je bilo predmet sporova, a po jednom predanju preci su mu iz Zete . Golub (novine) su takoÄe o tome pisale . U rodnom gradu (danas nosi ime Slavonski Brod) po Branku su nosile naziv dve Å”kole, danaÅ”nji Strojarski (maÅ”inski) fakultet (tada gimnazija) i osnovna Å”kola Äure Pilara u Brodskom Vinogorju. Jedna ulica je nazvana po njemu, a imao je i dve spomen ploÄe, na rodnoj kuÄi i starijoj gimnaziji, danas MaÅ”inskom fakultetu. Pred rat devedesetih godina 20. veka (1991. godine) sve je to uklonjeno, a od nestanka je saÄuvana samo jedna spomen ploÄa sa MaÅ”inskog fakulteta koja se Äuvala u depou gradskog muzeja. Ona je nastojanjima Srba iz Broda 2018. godine opet na javnom mestu. Postavljena je u porti pravoslavne crkve u izgradnji (nakon Å”to je sruÅ”ena 1991. godine). Osim nekih Srba koji su prisustvovali sveÄanosti ponovnog otkrivanja spomen ploÄe, sveÄanosti se nije odazvao niko od zvaniÄnih predstavnika grada i županije. Porodica mu se 1830. godine preselila u Zemun, gde je Branko zavrÅ”io pet razreda srpske (1830ā1832) i nemaÄke (1832ā1835) osnovne Å”kole. U gimnaziju u Sremskim Karlovcima se upisao 1836. godine. Sremski Karlovci i obližnje Stražilovo su imali velik uticaj na Brankova kasnija dela, od kojih su najpoznatija āÄaÄki rastanakā, u kojoj izražava svoju želju da tu bude i sahranjen. Nakon zavrÅ”enih Å”est razreda u Sremskim Karlovcima, sedmi i osmi razred je zavrÅ”io u TemiÅ”varu, gde mu je otac bio premeÅ”ten 1841. godine. U TemiÅ”varu mu je preminuo brat Stevan. Godine 1843. je upisao studije prava u BeÄu, ali nakon tri godine studija odustaje od fakulteta. Staro prijateljstvo porodice RadiÄeviÄ sa Vukom KaradžiÄem bila je Branku najbolja preporuka za stupanje u krug Vukovih saradnika i prijatelja. Kada mu je preminuo brat Stevan, Branko se zbratimio sa drugim mladim Vukovim sledbenikom Äurom DaniÄiÄem. Branko RadiÄeviÄ je bio sledbenik ideja Vuka KaradžiÄa. Svoju zbirku pod nazivom āPesmeā napisao je na narodnom jeziku. Branko RadiÄeviÄ je bio vesele naravi i pisao je najpre ljubavne i rodoljubive pesme. Kada se razboleo, poÄeo je da piÅ”e tužne pesme (elegija). Prve stihove Branko je napisao joÅ” dok je pohaÄao KarlovaÄku gimnaziju, a oduÅ”evljen Vukovim reformama se intezivnije poÄeo baviti književnim radom. Prvu knjigu pesama je objavio u BeÄu 1847. godine, na Äistom narodnom jeziku u duhu modernog evropskog romantiÄarskog pesniÅ”tva. Iste godine su objavljeni i Vukov prevod Novog zaveta, DaniÄiÄev āRat za srpski jezik i pravopisā i NjegoÅ”ev āGorski vijenacā, tako da se ta godina smatra godinom nezvaniÄne Vukove pobede. Zbog revolucije koja je zahvatila HabzburÅ”ku monarhiju, RadiÄeviÄ je napustio BeÄ i živeo je po raznim mestima u Sremu. Slava koju su mu donele prve pesme bila je velika i u Kneževini Srbiji, u koju je nekoliko puta dolazio. U strahu da njegovo prisustvo ne izazove nemire meÄu velikoÅ”kolskom omladinom, vlasti su ga proterale iz Beograda. U to vreme je poÄeo da oboljeva od tuberkuloze. VrativÅ”i se u BeÄ 1849. godine upisao je studije medicine, pokuÅ”avajuÄi da naÄe sebi leka, ali je nastavio da se bavi književnoÅ”Äu i godine 1851. je objavio joÅ” jednu zbirku pesama. Po savremeniku Aci PopoviÄu Zubu, Branko je bio: lepuÅ”kast, okretan, prijatan, Äist. Nije pio, nije bekrijao. On te vrste demokratije nije trpeo. RadiÄeviÄ je umro od tuberkuloze 1. jula 1853. godine u beÄkoj bolnici, navodno na rukama Vukove žene Ane. Savremenik Lazar ZaharijeviÄ je to u svojim uspomenama negirao; Branko je umro sam tokom noÄi. Imao je 29 godina, opojan je u grÄkoj crkvi a sahranjen je beÄkom groblju Sv. Marka. Posthumno zbirku pesama je objavio njegov otac 1862. godine.